UGOVOR O RADU

ugovorom o radu zasniva se individualni radni odnos izmeu radnika pojedinca i poslodavca.Ugovor je temelj zasnivanja radnog odnosa i izvor prava kojim se ureuje sadraj radnog odnosa!!

- prava i obveze radnika i poslodavca mogu biti ureeni osim ugovorom o radu jo i :1. Pravilnikom o radu2. Sporazumom radnikog vijea s poslodavcem3. Kolektivnim ug0vorom

minimum prava radnika i poslodavca ureen je odredbama ZR-a poslodavci ponekad, usprkos postojanju svih bitnih elemenata ugovora o radu, s radnicima prividno sklapaju neki drugi ugovor s inidbom rada (npr. ugovor o djelu/ugovor o nalogu) time ele izbjei prisilne odredbe radnog (i socijalnog) zakonodavstva kojima se tite radnici.- iz tog razloga je u ZR unesena odredba prema kojoj: Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obiljeja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno.

TRENUTAK SKLAPANJA (PERFEKCIJE)- ugovor o radu je sklopljen kad se stranke suglase o bitnim sastojcima ugovora (prihvatom ponude)

- dvostranoobvezni je ugovor radnik se obvezuje osobno obavljati rad prema uputama poslodavca, a poslodavac se obvezuje dati radniku posao i isplatiti mu plau!

Tzv.distancijsko spajanje ponude i prihvata Sluaj sklapanja ugovora meu odsutnim ugovornim stranama u sluaju kad se ponuda i odgovor na ponudu za sklapanje ugovora daju dopisom. Takoer tu se podrazumjeva i sklapanje ugovora brzojavom, telefaksom i sl.Treba istai da oglas za radno mjesto nije ponuda!!! Nego poziv da se zainteresirani jave na natjeaj. Ni javljanje na natjeaj nije ponuda.

OBLIK UGOVORA O RADU

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku!!. Ali izostanak pisanog oblika ne utjee na postojanje i valjanost tog ugovora (ta odredba ide u korist radnika) zato je UoR specifian formalni ugovor.

Posljedica (nije sklopljen u pisanom obliku, niti izdana potvrda): javlja se neoboriva presumpcija da je sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme i prekrajna odgovornost poslodavca.

Ako poslodavac i radnik nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku obveza je poslodavca je da radniku :1. Izda PISANU POTVRDU o sklopljenom ugovoru o radu prije poetka rada2. Urui primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od sklapanja ugovora o radu.

- pisani oblik ugovora o radu slui iskljuivo kao sredstvo lakeg dokazivanja postojanja radnog odnosa.- specifina obveza poslodavca ako sklopi ugovor sa pomorcem i ribarom, mora ga registrirati pri upanijskom uredu nadlenom za poslove rada ugovor o radu je imenovani, konsenzualni dvostrano obvezni, naplatni pravni posao sa prethodno propisanim sadrajem.

PRAVA OSOBE KOJA TRAI ZAPOSLENJE GLEDE SKLAPANJA UGOVORA O RADU:

Osoba uiva prava predviena ZR i drugim propisima!Poslodavac prilikom sklapanja ugovora o radu ne smije traiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, a i ako ih trai radnik ne mora odgovarat na takva pitanja. Isto tako radnik mora poslodavca upozorit na eventualne bolesti i slino! U sluaju davanja netonih podataka pobija se valjanost sklopljenog ugovora o radu!Oglaavanje potrebe za zapoljavanjem mora biti spolno neutralno, poslodavac nema pravo traiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom (osoba ima pravo ne odgovoriti na takva pitanja). Osoba koja trai zaposlenje duna je obavijestiti poslodavca o okolnostima koje bi je mogle onemoguiti ili bitno ometati u izvrenju obveza ili ugroziti ivot i zdravlje osoba s kojima bi dolazila u dodir.

UGOVORNE STRANE

RADNIK moe biti iskljuivo fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Opi pojam obuhvaa zaposlenika, namjetenika, slubenika ili drugog radnika.NAMJETENIK obavlja pomono-tehnike i druge poslove u dravnim tijelima, sklapa sa poslodavcem ugovor o radu i na njega se primjenjuju odredbe ZRDRAVNI SLUBENIK osoba koja u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavlja poslove iz djelokruga tih tijela. Temelj zasnivanja radnog odnosa dravnog slubenika nije ugovor o radu, ve RJEENJE O PRIJEMU U DRAVNU SLUBU. Na njega se primijenjuje poseban propis Zakon o dravnim slubenicima, a tek podredno odredbe ZR-a.POSLODAVAC osoba koja zapoljava najmanje 1 radnika. Moe biti fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove. Obvezan je u radnom odnosu radniku dati posao i za rad mu isplatiti plau i ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada. Takoer je duan radniku osigurati sigurne uvjete za rad!!!

AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOLJAVANJE

Agencija za privremeno zapoljavanje je poslodavac, koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika, ustupa radnika (ustupljeni radnik) drugom poslodavcu ( korisnik) za obavljanje privremenih poslova.Agencija moe obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima samo u zemlji, pod uvjetom da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema propisima o trgovakim drutvima i evidentirana pri ministarstvu nadlenom za poslove rada.Postoji odnos izmeu 3 osoba (trostrani odnos) ureen sa 2 ugovora :1. Ugovor o radu izmeu agencije i radnika2. Sporazum o ustupanju radnika izmeu agencije i korisnika

- NE postoji ugovorni odnos izmeu korisnika i radnika!!!!- ustupljeni radnik ima pravo na plau koja nije manja od plae radnika koji kod korisnika radi na istim poslovima, a ako nema takvih radnika onda od onoga koji radi na slinim poslovima.ZR predvia oblik i sadraj sporazuma o ustupanju radnika, meu kojima su primjerice: opi uvjeti poslovanja agencije, broj radnika koji su potrebni korisniku, vrijeme na koje se ustupaju radnici, mjesto rada, poslovi koje e radnici obavljati, uvjeti rada i slino!

Agencija ne moe otpoeti obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima prije upisa u evidenciju pri ministarstvu.SPORAZUM O USTUPANJU RADNIKA ne moe se sklopiti za:a) zamjenu radnika kod korisnika kod kojeg se trajka, b) ako je korisnik u zadnjih 6 mj. poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore za poslove za koje sad trai ustupanje radnika, c) za poslove na kojima se radi skraeno radno vrijeme zbog nemogunosti zatite radnika od tetnih uvjeta, d) za ustupanje radnika drugoj agenciji te e) dr. sluajevima ureenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje korisnika.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova- agencija moe sklopiti s radnikom na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Osim uglavaka koje moraju sadravati i ostali ugovori o radu, njegova je posebnost obveza postojanja slijedeih uglavaka :1. Da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika2. Naznaka poslova koje e radnik obavljati3. Obveze agencije prema radniku u vrijeme kad je ustupljen korisniku. Ugovor koji se sklapa na odreeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku mora sadravati uglavke o:1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,2. oekivanom trajanju ugovora,3. sjeditu korisnika,4. mjestu rada,5. poslovima koje e radnik obavljati,6. datumu poetka i zavretka rada,7. plai, dodacima na plau i razdobljima isplate plae,8. trajanju redovnoga radnog dana ili tjedna.

Ugovorena plaa ustupljenog radnika ne smije biti utvrena u manjem iznosu od plae radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, a ako takvog radnika nema, plae radnika na slinim poslovima.- Kad se javi potreba za privremenim radom, a poslodavac ne eli zasnivanje radnog odnosa stoji mu na raspolaganju zakonska mogunost da angaira ustupljenog radnika koji je u radnom odnosu sa agencijom za privremenom zapoljavanje.- Rije je o fleksibilnom sredstvu smanjenja nezaposlenosti, odn fleksibilnom obliku zapoljavanja!

Agencija je poslodavac korisniku i obveza agencije je isplata plae ustupljenom radniku ak i u vrijeme dok radi kod korisnika!U vremenu kad nije ustupljen korisniku, radnik ima pravo na naknadu plae u visini prosjene plae, isplaene u zadnja 3 mjeseca. Da bi to izbjegla, agencije esto sklapaju ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova na odreeno vrijeme koje je jednako razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku. Takav ugovor isto mora sadravati uglavke tipa mjesto rada, poslovi, datum poetka i zavretka i slino!- ako je radnik sklopio sa agencijom ugovor na neodreeno, duna mu je uruiti UPUTNICU prije upuivanja korisniku, odnosno uruiti sam UGOVOR o radu ako je sklopljen na odreeno vrijeme jednako vremenu ustupanja korisniku.

SLOBODA ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Posebnost sklapanja ugovora o radu je ogranienje ugovorne slobode poslodavca pri sklapanju tog ugovora glade izbora osobe s kojom e zasnovati radni odnos. Radnik je apsolutno slobodan u izboru poslodavca. Sloboda poslodavca u izboru radnika je ograniena! apsolutna zabrana sklapanja ugovora o radu odnosi se na osobe mlae od 15 godina! Imamo i zakonsku obvezu posoodavca da zasnuju radni odnos s osobama s invaliditetom.

Ugovorne strane ugovora o radu ograniene su i u slobodi ureivanja sadraja svog ugovornog odnosa ZR ograniava radnika i poslodavca da ugovorom o radu slobodno ureuju svoj ugovorni odnos tako da smiju ugovarati iskljuivo uvjete rada koji su za radnika POVOLJNIJI od uvjeta odreenih ZR-om.

S druge strane, ugovorne strane kolektivnog ugovora mogu ugovoriti nepovoljnije uvjete rada za radnika od onih odreenih ZR-om, ali samo ako ih zakon izriito ovlauje na to.Sloboda poslodavca ograniena je i odredbama o zabrani diskriminacije pri zasnivanju radnog odnosa, obvezom velikih poslodavaca da zapoljavaju kvalificirane osobe sa invaliditetom kao i odredbama Zakona o strancima glede zapoljavanja stranaca.

BITNI ELEMENTI RADNOG ODNOSA 1.) Dobrovoljnost2.) Obveza osobnog obavljanja rada3.) Podreenost uputama posodavca4.) Naplativost

Ti elementi su ona obiljeja tog pravnog odnosa po kojima se on razlikuje od drugih pravnih odnosa.DOBROVOLJNOST suglasnost volja stranaka pri zasnivanju radnog odnosa, ali i tijekom njegova trajanja. Jamstvo dobrovoljnosti je valjan ugovor o radu kao pravna osnova radnog odnosa.OBVEZA OSOBNOG OBAVLJANJA RADA ne od njegove zamjene ili pomonika, znai neprenosivost obveze rada na drugoga osim iznimno kad odredi poslodavac recimo zbog bolesti radnika pa odredi zamjenu za to vrijeme dok je ovaj bolestan.NAPLATNOST ne postoji nenaplatni radni odnos ; volonterski rad nije radni odnos.PODREENOST UPUTAMA POSLODAVCA- Zbog odnosa podreenosti radniku je potrebna vea zatita nego poslodavcu. Radnik je obvezan prema uputama poslodavca koje su dane u skladu s naravi i vrstom rada obavljati preuzeti posao. Podreenost moe biti ekonomska (nije bitan element radnog odnosa) i pravna.

Ekonomska i pravna podreenostPravna podreenost moe biti STRUNA ovlast poslodavca da radniku daje upute za rad i ORGANIZACIJSKA poslodavac je ovlaten odrediti vrijeme i mjesto rada. Za postojanje radnog odnosa nije nuna kumulacija strune i organizacijske subordinacije. Poslodavac ne moe jednostrano promijeniti vrstu rada ili vrstu poslova koje obavlja radnik. Postoje struke koje karakterizira potpuna struna samostalnost u obavljanju rada, ali ako se pripadnike struke obvee ugovorom oni postaju organizacijski nesamostalni, odn ovisni o poslodavcu glede vremena, mjesta rada i organizacije rada (lijenici, odvjetnici, novinari...). U dravnoj slubi subrogacija se manifestira kroz disciplinsku odgovornost dravnog slubenika za povrede slubene dunosti. ZR ne predvia takvu odgovornost u gospodarstvu! Jednostrana promjena vrste rada ili vrste posla nije doputena. Poslodavac ne moe bez suglasnosti radnika od njega zahtjevati obavljanje druge vrste posla razliite od one u ugovoru.

Razgranienje samostalnog od nesamostalnog rada PREDMET ugovora o radu je podreeni nesamostalan rad! Zato je potrebno ovo razgranienje. na samostalan rad se primjenjuju odredbe graanskog i trgovakog prava, a na nesamostalan rad odredbe radnog prava i tek podredno obveznog/graanskog prava. Samozaposlene osobe se ne smatraju podreene naruitelju posla i zato ne uivaju radnopravnu zatitu. Neka strana zakonodavstva poznaju kvazipodreene osobe, a to su osobe koje su sline radnicima, dakle samozaposlene osobe kod kojih se zbog ekonomske ovisnosti o naruitelju javlja potreba da im se prui vea pravna zatita. U suvremenom radnom pravu postoji tzv.fleksibilizacija rada usmjerena usklaenju radnopravne zatite radnika s uvjetima na tritu (smanjenje otpremnina, krai otkazni rok i dr.)

RAZGRANIENJE UGOVORA O RADU OD DRUGIH UGOVORA S INIDBOM RADA

Ugovor o radu razlikuje se po svojim bitnim obiljejima (dobrovoljnost, podreenost, osobni rad i naplativost)! Predmet obveze je rad.

UGOVOR O DJELU izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, a naruitelj se obvezuje da mu za to plati naknadu. Nema podreenosti. Podjela uputa na stvarne i osobne upute. Radnici vezani osobnim, a izvoai stvarnim. Predmet obveze izvrenje nekog posla, ne kontinuitet pravni. Ugovorom o djelu se izvoa obvezuje obaviti odreeni posao, dok se ugovorom o radu radnik osobno obvezuje obavljati preuzeti posao!SLOBODAN UGOVOR O SLUBI- neimenovani ugovor s inidbom rada. Ako postoji struna i organizacijska samostalnost osobe koja radi u slubi drugoga potrebno je sklopiti ugovor o slubi. Nema subordinacije i tu je temeljna razlika od izmeu sluboprimaca i radnika.UGOVOR O NALOGU Obvezuje se i ovlauje nalogoprimac poduzeti za raun nalogodavca odreene poslove. Vezan uputama nalogodavca (radnik poslodavca). Poduzima odreene poslove, dok radnik obavlja niz radnji. Mogu je i nenaplativi nalog.

SADRAJ UGOVORA O RADU

- mora sadravati uglavke o:1. strankama te njihovom prebivalitu, odnosno sjeditu,2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na razliitim mjestima,3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapoljava ilikratak popis ili opis poslova,4. danu otpoinjanja rada,5. oekivanom trajanju ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme,6. trajanju plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja trajanja toga odmora,7. otkaznim rokovima kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac, a u sluaju kad se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nainu odreivanja otkaznih rokova,8. osnovnoj plai, dodacima na plau te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,9. trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna.

SADRAJ UGOVORA O RADU PRI UPUIVANJU RADNIKA U INOZEMSTVO

*Obvezu sklapanja takvog ugovora imaju samo poslodavci koji upuuju radnika u inozemstvo na razdoblje due od mjesec dana, ako e se na ugovor o radu primjenjivati inozemni propisi* Mora se sklopiti ili potvrda uruiti prije odlaska u inozemstvo (i primjerak prijave na zdr./mir.), a mora sadravati uglavke o trajanju rada u inozemstvu, uvjetima repatrijacije vraanja u zemlju te uglavke o novcu u kojem e se isplaivati plaa i drugim primanjima na koja e imati pravo za vrijeme toga rada (ili glede toga uputiti na zkn./kol.ug./pravilnik)

SADRAJ UGOVORA O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA

- pod izdvojenim mjestom rada podrazumijeva se rad kod kue ili drugim prostorima koji nisu prostori poslodavca, obuhvaa i telerad (oblik organiziranja gdje se koristi informatika tehnologija u kontekstu ugovora za rad i izvan prostora poslodavca).- o svakom sklopljenom ugovoru poslodavac mora obavijestiti inspekciju rada u roku od 15 dana

- mora sadravati uglavke o:1. trajanju redovitog radnog tjedna2. dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti na mjestu rada3. rokovim, vremenu i nainu nadzora obavljanja poslova4. strojevima, alatima i opremi koju je poslodavac duan nabaviti i odravati5. uporabi vlastitih strojeva i opreme radnika i naknadi tih trokova6. naknadi drugih trokova u vezi obavljanja poslova7. nain osposobljavanja i usavravanja radnika

Poslodavac je duan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.O svakom sklopljenom ugovoru poslodavac je duan obavijestiti tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.Na ugovor ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, skraenom radnom vremenu, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, nonom radu i stanci. Ova pitanja mogu se urediti ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvreni uvjeti rada kod poslodavca.Koliina posla i rokovi za izvrenje posla koji se obavlja na temelju ugovora ne smiju onemoguiti radniku koritenje prava na dnevni, tjedni i godinji odmor.

PODJELE UGOVORA O RADU (vrste)- Prema vremenu na koje se sklapaju:A) Ugovor o radu na neodreeno vrijemeB) Ugovor o radu na odreeno vrijeme

A) Ugovor o radu na neodreeno vrijeme- sklapanje tih ugovora je pravilo, praksa je meutim drugaija Pri sklapanju ugovora o radu na neodreeno vrijeme ugovorne strane NE ODREUJU NJEGOV PRESTANAK!! Takav e ugovor trajati sve dok ne prestane na neki od naina odreenih zakonom :- smru radnika- kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja- sporazumom radnika i poslodavca- dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad- otkazom- odlukom nadlenog suda radik IMA pravo na otkazni rok i otpremninu

B) Ugovor o radu na odreeno vrijeme- sklapanje tih ugovora trebala bi biti iznimka; praksa je meutim drugaijaUgovor o radu na odreeno vrijeme sadri ODREENI ili ODREDIVI ROK NA KOJI SE SKLAPA!!Prestanak ugovora o radu na odreeno vrijeme moe biti vezan uz odreeni DATUM ili DOGAAJ( mora biti doputen, ne npr. Kad radnica zatrudni, kad radnik postane lan sindikata).

Za sklapanje ovog ugovora mora postojati OPRAVDANI razlog taj ugovor namijenjen je samo onim radnim odnosima kojih je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani : - rokom- izvrenjem odreenog posla- nastupanjem odreenog dogaaja

Poslodavac ne smije sklopiti 1 ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje due od 3 godina (prekid krai od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine).Iznimke : u sluaju zamjene privremeno nenazonog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom doputeno.

Inae, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme tzv. NEOBORIVA presumpcija! radnik NEMA pravo na otkazni rok ni na otpremninuAko radnik nakon isteka roka na koji je ugovor o radu sklopljen nastavi raditi kod istog poslodavca uz izriiti ili preutni pristanak poslodavca, smatra se da je sklopljen ugovor o radu na neodreeno.

UGOVORI O RADU NA ODREENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE- 2001.g. zakonodavac je u ZR unio odredbu o ugovoru o ranu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove.- U sluaju sklapanja tog ugovora obveznik prijave i uplate doprinosa za produeno osiguranje je poslodavac, a inae radnici koji obavljaju sezonske ppslove ako ne ele da doe do prekida kontinuiteta staa osiguranja sami plaaju doprinosa (primjenom instituta produenog osiguranja).

- Posebnost tog ugovora su uglavci koje mora sadravati:1. o uvjetima i vremenu za koje e poslodavac uplaivati doprinose (ili uputiti na kol.ug/pravilnik)2. o roku u kojem posl. mora radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni ne smije biti krai od 8 dana3. o roku u kojem se radnik mora izjasniti

- ako radnik neopravdano odbije sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u narednoj sezoni poslodavac ima pravo od radnika traiti povrat sredstava za uplaene doprinose. (pravo na regres!).

Ugovori o radu PREMA DUINI RADNOG VREMENAa) Ugovor o radu s punim radnim vremenomb) Ugovor o radu s nepunim radnim vremenomc) Ugovor o radu sa skraenim radnim vremenom

a) UGOVOR O RADU S PUNIM RADNIM VREMENOM- ugovori o radu sklapaju se u pravilu s punim radnim vremenom- puno radno vrijeme u RH iznosi 40 h/tjedno- zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom RV ili ugovorom o radu mogue je predvidjeti i krae trajanje punog radnog vremena.

b) UGOVORI O RADU S NEPUNIM RADNIM VREMENOM- to je ugovor koji je sklopljen na krae trajanje od punog radnog vremena.- u RH je max 39 h/tjedno- to moe biti elja radnik ili rezultat injenice da odreeni poslodavac radnika ne treba u punom radnom vremenu- takav radnik moe biti istodobno u radnom odnosu kod vie poslodavaca ( to njegovo pravo ogranieno je zakonskom zabranom utakmice) , ali pritom njegovo ukupno radno vrijeme ne smije premaiti puno radno vrijeme.- radniku koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom pravo na plau (i sta osiguranja) pripada razmjerno vremenu provedenom na radu.Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa sa istim poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu (takav e radnik jednako ostvarit pravo na otpremninu i otkazne rokove kao da je radio puno r.vr.)

c) UGOVOR O RADU SA SKRAENIM RADNIM VREMENOM- institut zatite radnika- radno vrijeme skrauje se razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika- pravo na plau i druga prava iz radnog odnosa pripadaju tom radniku kao da radi s punim radnim vremenom ta mu prava pripadaju u PUNOM opsegu.

UVJETI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA- uvjeti pod kojima se sklapa ugovor o radu mogu biti : opi i posebni.

OPI uvjet ZR predvia samo 1 opi uvjet, moraju mu udovoljiti svi radnici : Najnia dob za zasnivanje radnog odnosa je 15 godina.

- postoje odreeni poslovi na kojima se ne smije zaposliti ak ni malodobnik stariji od 15 godina i poslovi koje smije raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti.

- mlai od 15 godina nemaju poslovnu sposobnost, zabranjeno im je sklapanje ugovora o radu.- stariji od 15 godina djelomino su poslovno sposobni, mogu sklopiti ugovor o radu samo ako ih na to pismeno ovlasti zakonski zastupnik/skrbnik.- 18 godina punoljetnou se stjee potpuna poslovna sposobnost Meutim, malodobnik e i prije stei potpunu poslovnu sposobnost za sklapanje ugovora o radu ako sklopi brak ili postane roditelj, a stariji je od 16 godina poslovna sposobnost stjee se odlukom suda.

POSEBNI uvjeti zahtijevaju se za pojedina radna mjesta. Npr. Struna sprema, zdravstvena sposobnost, nekanjavanje, posebna znanja i vjetine, dravljanstvo, nekanjavanje itd. Posebni uvjeti se propisuju pravilnicima kojima se ureuje zatita na radu, zatim pravlinikom o radu i dr.

APSOLUTNA I RELATIVNA NITETNOST UGOVORA O RADU

Da bi ugovor o radu bio valjan moraju ga sklopiti poslovno sposobne osobe, ne smiju postojati mane volje pri njegovu sklapanju, a objekt ugovorne obveze (inidba) mora biti mogu, doputen i odreen ili odrediv.- ZR ne sadri posebne odredbe, pa se primjenjuje ZOO!

Razlozi apsolutne nitetnosti su: poslovna nesposobnost stranaka, nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje, nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost inidbe i nedoputenost pobude.

Razlozi relativne nitetnosti (pobojnosti) su: kad je ugovor sklopila osoba ograniene poslovne sposobnosti, kad su postojale mane volje pri sklapanju te kad bi to bilo propisom odreeno.

Nema razlike u posljedicama, u oba sluaju nastupaju ex tunc, postoji obveza povrata u prijanje stanje, a predviena je i odgovornost za tetu.

Nitetnost nastupa ex lege, moe se na nju pozivati svaka osoba, sud pazi ex offo i sve to bez vremenskog ogranienja.Ponitenje pobojnog ugovora moe zahtijevati samo ona strana u iju korist je pobojnost ustanovljena u roku od 1.g. od saznanja (ili prestanka prisile) i krajnjem roku od 3 g. od sklapanja.

- mogua je djelomina nitetnost ugovora o radu -> znai da pojedine odredbe ugovora o radu budu nitetne. Pojedina odredba ugovora o radu odn klazuzla je nitetna i ona ne ini cijeli ugovor nitetnim. Tu imamo primjer ako ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor i klauzulu da mu je plaa manja od minimalne u HR onda je recimo samo ta odredba o plai nitetna, drugo valja!

FAKTIAN RAD je rad radnika za koji pravna osnova zasnivanja i trajanja radnog odnosa nije pravilna i zakonita, ali u kojem radnik stvarno ispunjava svoje obveze odnosno radi na propisani nain, i to bez samovlasnog stupanja na takav rad.- problem faktinog rada je posebno izraen kod javnih slubenika- prema teoriji o faktinom radu javnog slubenika kao i pozitivnom pravu veine zemalja, svi pravni akti koje je donio faktini javni slubenik u pravilu se smatraju pravno valjanim iz razloga pravne sigurnosti, pravednosti i interesa treih osoba ako je rad bio obavljan u dobroj vjeri i ako su u to bile uvjerene i tree osobe.

POSEBNOSTI UGOVORA O RADU PRIPRAVNIKA (pitanje: radni odnos pripravnika i struni sta!)

PRIPRAVNIK osoba koja se po prvi puta zapoljava u zanimanju za koje se kolovala te se osposobljava za rad.Pripravnik se kroz praktini rad osposobljava za samostalan rad!Pripravniki sta max 1 godina po ZRu kao opem propisu , no posebnim propisima se moe odrediti i drugaije trajanje za razliite struke npr.18 mjeseci (u sudu, odvjetnikom uredu, javnobiljenikom uredu)

- pripravnitvo je opravdani razlog za sklapanje ugovora o radu na odreeno vrijeme.- poslodavac moe pripravnika privremeno uputiti na rad drugom poslodavcu- Nakon zavretka pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit!!!!- nepolaganje strunog ispita je opravdani razlog zbog kojeg poslodavac moe redovito otkazati ugovor o radu.- nain osposobljavanja pripravnika za rad mora biti ureen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu- ZR predvia posebnu odredbu koja se odnosi na pripravnice pa se tako zabrana rade ena pod zemljom ne odnosi na pripravnice koje tijekom strunog osposobljavanja.

VOLONTERSKI RAD PRIPRAVNIKA kad ne postoji prilika za zasnivanje radnog odnosa pripravniku moe biti u interesu da radi nenaplatno (bez zasnivanja radnog odnosa) na temelju ugovora o volonterskom radu.Budui da volonter nije radnik na njega se ne primijenjuju odredbe ZR-a o sklapanju ugovora o radu, plai, naknadi plae i prestanku ugovora o radu. Ali, volonter jednako kao i radnik ima pravo na zatitu na radu.Razdoblje volonterskog rada se ubraja u pripravniki sta i radno iskustvo koje je uvjet za rad u odreenom zanimanju. Ugovor o vol. radu je formalan i mora biti sklopljen u pisanom obliku, vol.rad ne moe trajati dulje nego to je propisano za pripravniki sta.

PROBNI RADUgovor o radu moe biti sklopljen s probnim radom.SVRHA probnog rada : provjera radnikovih sposobnosti, ocjenjivanje odgovara li radniku rad na tom radnom mjestu. Probni rad se moe dogovoriti samo na poetku radnog odnosa, ne smije trajati due od max 6 mjeseci. U sluaju otkazivanja ugovora o radu u kojem je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi min 7 dana. U sluaju neuspjeha probnog rada ugovor o radu moe se otkazati samo do isteka probnog roka, a nakon toga samo uz potivanje odredaba o redovnom i izvanrednom otkazu.

ZABRANA DISKRIMINACIJE, UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA U RADNIM ODNOSIMA

Zabrana diskriminacije

Diskriminacija pravom zabranjeno (nedoputeno) pravljenje razlike meu osobama ili skupinama osoba stavljanje u nepovoljniji poloaj za koje ne postoji na pravu utemeljeno opravdanje.

ZR navodi 17 osobina na temelju kojih je zabranjeno razlikovati osobe :

Sijft www.nasciturus.com1.

71

2. rasa3. boja koe4. spol5. spolno opredjeljenje6. brano stanje7. porodine obveze8. imovno stanje9. dob10. jezik11. vjera12. politiko ili drugo uvjerenje13. nacionalno ili socijalno podrijetlo14. imovno stanje15. roenje16. drutveni poloaj17. lanstvo/nelanstvo u politikoj stranci ili u sindikatu18. tjelesne ili duevne potekoe

ZR propisuje da protivljenje radnika ponaanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje, ne smije biti razlog za diskriminaciju radnika (dodatna zabrana).ZR sadri zatvorenu listu osnova diskriminacije, a Ustav otvorenu listu (...i po drugim osobinama), pa bi sudska praksa mogla utvrditi i neku nespomenutu osnovu kao zabranjenu.

Zabrana diskriminacije sadrana u ZR odnosi se pitanja zapoljavanje te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

ZORS i ZiZ sadravaju odredbu da se i poticanje druge osobe na diskriminaciju smatra diskriminacijom!

SUBJEKTI ZABRANE DISKRIMINACIJE

SUBJEKTI diskriminacije:1. AKTIVNI koji donose propise - koji primijenjuju propise2. PASIVNI radnici - osobe koje trae zaposlenje

OBLICI ZABRANJENE DISKRIMINACIJE!

Razlikujemo:a) Izravnu diskriminacijub) Neizracnu diskriminaciju

IZRAVNA diskriminacija kad se po nekoj od zabranjenih osnova diskriminacije nekog stavlja, bez opravdanog razloga, u nepovoljniji poloaj od drugih osoba u usporednoj situaciji. Izravna diskriminacija moe postojati na normativnoj i na faktinoj razini.

1. Diskriminacija na normativnoj razini kad PROPIS subjektima na koje se primijenjuje daje razliita prava polazei od neke nedoputene diskriminacije.

2. Diskriminacija na faktinoj razini kad osoba koja primijenjuje pravo, protupravno neku osobu stavlja u nepovoljniji poloaj od neke druge osobe ili skupine osoba.

NEIZRAVNA diskriminacija osnova razlikovanja je neka doputena osnova (npr. trajanje radnog vremena, odnosa, rad).

Takva na prvi pogled neutralna i pravno korektna norma, kriterij ili praksa moe dovesti ili stvarno dovodi do diskriminacije odreene osobe/skupine osoba prema zabranjenoj osnovi diskriminacije. Kod neizravne diskriminacije vaan je uinak neke pravne norme ili prakse.Ako se razlikovanje moe opravdati nekim legitimnim ciljem te ako postoji razmjer izmeu cilja kojem se tei i sredstava za njegovo ostvarenje, takvo je razlikovanje doputeno i nije diskriminacija.

Diskriminacija moe biti NEGATIVNA (kad se nekog stavlja u nepovoljniji poloaj) i POZITIVNA (kad se nekog stavlja u povoljniji poloaj). Izbjegava se koristiti pojam pozitivne diskriminacije za doputeno pogodovanje umjesto toga govori se o posebnim (pozitivnim) mjerama.

OBUHVAT ZABRANE DISKRIMINACIJE

Zabrana diskriminacije odnosi se na pitanje zapoljavanja i prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom.

Diskriminacija je zabranjena za:1.) Uvjete za zapoljavanje2.) Napredovanje na poslu3.) Pristup svim vrstama i stupnjevima strunog osposobljavanja4.) Uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa5.) Otkaz ugovora o radu6.) Prava lanova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavacaZabrana sidkriminacije u ZR odnosi se samo na subjekte radnih odnosa te na slobodu i pravo radnika i poslodavaca da se udruuju u svoje udruge. Zabranjena je spolna diskriminacija i to kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Ustav takoer jami i negativnu slobodu organiziranja, znai da radnik ima pravo ne ukljuit se u neku udrugu.

IZNIMKE od zabrane diskriminacije :

1. Ako priroda posla ili uvjeti u kojima se on obavlja opravdavaju razlikovanje prema inae zabranjenim osnovama (npr. Manekenka/maneken za noenje odjee, uvar u zatvoru, pjeva tenor) pod uvjetom da se radi o: stvarnom uvjetu obavljanja posla odluujuem uvjetu obavljanja posla postoji legitiman cilj koji se mora razlikovati od zabranjenih osnova diskriminacije vodi se rauna o razmjernosti poduzetih mjera

2. Posebni oblici zatite odreenih skupina osoba to su odredbe o zatiti invalida, starijih radnika, trudnica i ena koje koriste neko od prava iz zatite majinstva, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, posvojitelja i skrbnika. Iznimke od zabrane disk.se mogu utvrditi i drugim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ime je ZR uveo neprimjerenu pravnu nesigurnost u antidiskriminacijsko pravo

3. Posebne privremene mjere za promicanje i uspostavu ravnopravnosti spolova rije je o mjerama koje su se prije oznaavale pojmom pozitivna diskriminacija. Znai zabranjuje se spolna diskriminacija i zalae se za otklanjanje spolne nejednakosti koje predviaju posebne mjere. Te mjere se uvode samo privremeno, a cilj im je ostvarivanje ravnopravnosti mukarca i ene. Otvara se mogunost uvoenja posebnih mjera glede ravnopravnog sudjelovanja ena i mukaraca u podruju zapoljavanja i radnih odnosa, pa se tako predvia njihovo ravnopravno sudjelovanje u javnim slubama. Cilj posebnih mjera je postupno poveanje ukljuenosti podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegova udjela u ukupnom stanovnitvu RH. Zakon ne predvia rok u kojem je potrebno poduzimati posebne mjere.

ZABRANA UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA

UZNEMIRAVANJE svako neeljeno ponaanje, uzrokovano nekim od temelja diskriminacije koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. Uznemiravanje je injenje ili neinjenje nekog aktivnog subjekta diskriminacije. To je neeljeno ponaanje. Uzrokovano je nekim od osnova Zakonom zabranjene diskriminacije To je ponaanje koje ima cilj povredu dostojanstva osobe ili stvarno dovodi do te povrede Uznemiravanje izaziva strah ili stvara za uznemiravanog neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

SPOLNO UZNEMIRAVANJE svako verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje. Rije je o socijalno neprihvatljivom ponaanju Neeljeno ponaanje Ponaanje spolne naravi Cilj je povreda dostojanstva osobe ili ponaanje koje dovodi do toga Uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje

Moe biti:a) VERBALNO spolno uznemiravanje nepristojni komentari o neijim dijelovima tijela, odjei, prianje neprimjerenih viceva, zvidanjeb) NEVERBALNO spolno uznemiravanje stavljanje u radnim prostorijama slika naglaenog seksualnog sadraja, izlaganje predmeta s neprimjerenim sadrajemc) FIZIKO spolno uznemiravanje neeljeni fiziki dodiri (pipkanje, grljenje, ljubljenje i sl.)

OBVEZE POSLODAVCA U SVEZI SA ZATITOM RADNIKA OD UZNEMIRAVANJA I SPOLNOG UZNEMIRAVANJA

Pod zatitom dostojanstva radnika ZR razumije zatitu radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Poslodavac je duan rad organizirati na nain koji ne dovodi do uznemiravanjna i spolnog uznemiravanja radnika.- poslodavac je duan poduzeti i PREVENTIVNE mjere (npr.osigurati radnicima M/ svlaionice, WC) radi spreavanja u/su.

Obveza poslodavca da kod njega zaposleni radnicima jasno stavi na znanje da se nee doputati u/su radnika.

Pored toga poslodavac je duan poduzimati i druge mjere npr. Informirati i obrazovati radnike s ciljem spreavanja u/su.

- poslodavcu koji zapoljava vie od 20 radnika nametnuta je obaveza : 1. Donoenja PRAVILNIKA O RADU kojim se ureuje postupak i mjere za zatitu dostojanstva radnika2. Imenovanja POVJERLJIVOG SAVJETNIKA koji prima i rjeava pritube vezane uz zatitu dostojanstva radnika. On u neformalnom postupku koji se provodi unutar poduzea treba radnicima pomagati u rjeavanju njihovih problema u svezi u/su.Meutim, ZR nije odredio rok u kojem poslodavac mora imenovati P.S. to je ozbiljni nedostatak.

- Postupak koji provodi povjerljivi savjetnik pokree se PRITUBOM radnika. U pravilu radnik je duan zatitu od u/su prije svega traiti od poslodavca (t.j.od p.s. koji djeluje u poslodavevo ime)

- Traenje zatite od poslodavca, u pravilu je pretpostavka za traenje sudske zatite od u/su.

IZNIMKA: ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu, ve je ovlaten neposredno traiti sudsku zatitu.Meutim, ako zbog u/su prekida rad duan je o podnoenju tube obavijestiti poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada.

- poslodavcu i povjerljivom savjetniku ZR odreuje i kratak rok za ispitivanje osnovanosti pritubi radnika i poduzimanje mjera za otklanjanje u/su.

- prituba radnika mora se ispitati i odgovarajue mjere se moraju poduzeti u roku od max 8 dana od dana dostave pritube (taj rok moe biti odreen kolektivnim ugovorom, sporazumom RV i poslodavca, pravilnikom o radu).

Radnik koji je uznemiravan/spolno uznemiravan ima pravo PREKINUTI RAD u 2 sluaja :1. Ako procijeni da nije opravdano oekivati da e poslodavac zatititi dostojanstvo radnika pa radnik bez prethodnog obraanja poslodavcu neposredno podnosi tubu nadlenom sudu.2. Ako radnik procijeni da poslodavac nije poduzeo mjere za spreavanje u/su ili da su poduzete mjere oito neprimjerene.

Radnik koji se koristi pravom na prekid rada mora u roku od 8 dana od dana prekida nadlenom sudu podnijeti TUBU (radi se o posebnom postupku kad radnik odlui prekinuti rad pa je zato rok za tubu s 15 dana skraen na 8 dana).

Radnik za vrijeme prekida ima pravo na NAKNADU PLAE u visini kao da je radio ali NE :1. Ako radnik koji je prekinuo rad nije u roku od 8 dana podnio tubu2. Ako radnik koji je prekinuo rad nije u roku od 8 dana obavijestio poslodavca o neposrednom podnoenju tube

U tim sluajevim poslodavac NIJE duan isplatiti radniku naknadu plae.

OBVEZE POSLODAVCA U SVEZI SA ZABRANOM DISKRIMINACIJE

- obveza spolno neutralnog oglaavanja potrebe za zapoljavanjem- obveza suradnje i davanja podataka s tim u vezi pravobraniteljici za ravnopravnost spolova (u roku 15 dana, inae moe traiti provedbu nadzora)

-obveza isplate jednake plae enama i mukarcima za jednak rad i rad jednake vrijednosti

Smatra se da dvije osobe razliitog spola obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako:a) obavljaju isti posao u istim ili slinim uvjetima ili bi mogle zamijeniti jedna drugub) rad koji obavlja jedna je sline naravi radu koji obavlja druga, a razlike izmeu obavljenog posla i uvjeta obavljanja, nemaju znaaja na narav posla u cijelosti ili se pojavljuju rijetko pa ne utjeu na narav posla u cijelostic) ako je rad koji obavlja jedna jednake vrijednosti radu koji obavlja druga kad se uzmu u obzir okolnosti kao to su struna sprema, vjetina, je li rad fiziki ili nije, odgovornosti i uvjeti u kojima se obavlja.- obveza poslodavca zatite radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja

- obvezu provedbe rodno osvijetene politike imaju dravna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima te pravne osobe u preteitom vlasnitu drave ili lok./reg.jedinica (moraju i donositi planove i poduzimati posebne mjere za ravnopravnost spolova)

TERET DOKAZIVANJA

U sporovima u svezi sa zatitom dostojanstva radnika (uznemiravanja/spolnog uznemiravanja) teret dokazivanja iskljuivo je na poslodavcu.

Pravilo o podjeli tereta dokazivanja (prebacivanju tereta dokazivanja s radnika na poslodavca) na poetku radnog antidiskriminacijskog spora teret dokazivanja je na diskriminiranom radniku.ako radnik dokae da postoji opravdana sumnja da je diskriminiran, teret dokazivanja prebacuje se na poslodavca te je on duan dokazati da sporne odluke ili postupci nisu bili diskirminirajui.

U sporovima koji se odnose na zatitu dostojanstva radnika teret dokazivanja iskljuivo je na poslodavcu.

To znai da u tim sporovima tuitelj (radnik) moe samo tvrditi da je uznemiravan ili spolno uznemiravan, a na poslodavcu je teret dokazivanja da to nije tono.Radnik ak ne mora uiniti vjerovatnim da postoji opravdana sumnja da je u/su. Ipak, logino je da radnik treba iznijeti injenice na kojima temelji tubu.

ZABRANA VIKTIMIZACIJE

Zabranjeno je viktimizirati odnosno kanjavati ili na drugi nain stavljati u nepovoljniji poloaj osobu koja je na bilo koji nain sudjelovala u nekom postupku protiv poslodavca. Podnoenje albe, tube, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povede zakona/pravilnika/kol.ug/drugog propisa, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima dravne vlasti ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

POSLJEDICE DISKRIMINACIJE

Kad se ona provodila na normativnoj razini moe doi do ukidanja ili ponitavanja propisa, kad se provodila na faktinoj razini, diskriminirana osoba moe zahtijevati da sud utvrdi nitetnost odluke.

Diskriminirajue ponaanje radnika ili poslodavca je ujedno povreda obveza iz radnog odnosa zbog koje moe doi do redovitog ili izvanrednog otkaza ovisno o okolnostima, eventualno moe nastati i pravo na naknadu tete (npr. diskriminirani radnik je morao dati otkaz). Odredbe kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija nitave su.Osoba koja trai zaposlenje moe zahtijevati naknadu tete ako je u postupku zapoljavanja diskriminirana.Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA MALODOBNIKA, ENA I OSOBA SMANJENIH RADNIH SPOSOBNOSTI

Ustavom RH utvreno je da mlade, majke i invalidne osobe imaju pravo na osobitu zatitu na radu.

POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA MALODOBNIKA

- posebna zatita malodobnim radnicima osigurava se pri :1. Zasnivanju, uvjetima i prestanku radnog odnosa2. Organizaciji i odreivanju radnog vremena3. Odreivanju odmora4. Odreivanju novanih kazni za prekraj poslodavca koji ne potuje odredbe o radnopravnoj zatiti malodobnika

ZASNIVANJE radnog odnosa :

Malodobnik stariji od 15 godina poslovno je sposoban za sklapanje ugovora o radu ako ga za to ovlasti njegov zakonski zastupnik

U sluaju spora izmeu malodobnika i z.z. o davanju ovlasti za sklapanje ugovora o radu, odluuje tijelo nadleno za poslove socijalne skrbi vodei rauna o interesima malodobnika.Ako je malodobniku postavljen skrbnik on je ovlaten za davanje ovlasti za sklapanje ugovora o radu malodobnika, ali tek nakon prethodno pribavljenog odobrenja tijela nadlenog za poslove socijalne skrbi.

Prema Pravilniku o poslovima na kojima se ne smije zapoliti malodobnik i o poslovima na kojima moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja radne sposobnosti malodobnik radi zatite zdravlja i razvoja NE SMIJE raditi na:1. Poslovima s posebnim uvjetima rada2. Osobito tekim poslovima i za zdravlje tetnim poslovima, za koje se prema propisima o mirovinskom osig. sta rauna sa poveanim trajanjem

A radi zatite morala u :1. Kockarnicama, salonima za igre na sreu2. Diskoklubovima3. Nonim barovima i klubovima4. te drugim poslovima koji mogu ugroziti njegovu udorednost

- u tim sluajevima zakonski zastupnik moe raskinuti radni odnos u ime malodobnika.

Pravilnikom je odreeno da malodobna osoba ne moe zasnovati radni odnos na bilo kojem poslu prije nego to se utvrdi da je zdravstveno sposobna za one poslove koje je naveo poslodavac u uputnici (a navodi i strojeve, alate i sl. ime e malodobnik rukovati). U potvrdi o zdravstvenoj sposobnosti se navode poslovi za koje se izdaje te rok za kontrolni pregled ako nije odreen, najkasnije svakih 6.mj. Potvrdu izdaje lijenik.

PRESTANAK radnog odnosa :Inspektor rada na poticaj : malodobnika, njegova roditelja (skrbnika), radnikog vijea ili sindikataAko posumnja da poslovi koje obavlja malodobnik ugroavaju njegovo zdravlje moe zahtijevati od poslodavca da uputi malodobnika na zdravstveni pregled na svoj troak. na temelju nalaza i miljenja ovlatenog lijenika moe zabraniti rad malodobnika na odreenim poslovimaTada je poslodavac duan ponuditi malodobniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova nema moe mu otkazati redovitim otkazom (osobno uvjetovanim). U istoj se situaciji nalazi poslodavac kad se pregledom utvrdi da malodobnik vie ne ispunjava uvjet zdravstvene sposobnosti.

ODREIVANJE I ORGANIZACIJA RADNOG VREMENA

- drave lanice EU max 8h/dan, 40h/tjedno - zabrana nonog rada 22 6 hRH apsolutno je zabranjen prekovremeni rad - zabrana u preraspodijeljenom radnom vremenu relativno je zabranjen noni rad u industriji izvan industrije 19 7 20 6

noni rad malodobnika je zabranjen osim ako je takav rad potreban zbog vie sile, ministar nadlean za rad moe privremeno odlukom ukinuti zabranu nonog rada malodobnika u sluaju ozbiljne opsnosti radi zatite nacionalnih interesa.

PRAVO NA ODMORE

Godinji odmor malodobnog radnika traje min 24 radna dana!Dnevni odmor 12h neprekidno, a tjedni odmor min. 24h u pravilu nedjeljomRadnik koji radi najmanje est sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

ODREIVANJE NOVANIH KAZNI ZA PREKRAJ POSLODAVCA :

- prekraj poslodavca prema malodobnicima smatra se najteim prekrajem poslodavca :Ako ih zaposli na poslovima gdje ne smijeAko zaposli osobu mlau od 15 godina.- novana kazna za prekraje poslodavca prema malodobnom radniku odreuje se u dvostrukom iznosu (x2!) neovisno o tome je li rije o najteem, teem ili lakem prekraju

! POSEBNA RADNOPRAVNA ZATITA ENA

Moemo je podijeliti na :1. Opu zatitu ena (koja se odnosi na zatitu od obavljanja odreenih poslova/u odreenom razdoblju)2. Zatitu ena za vrijeme trudnoe 3. Zatita neposredno prije i poslije roenja djeteta5. Zatitu u svezi s njegom i odgojem djece6. Ostali oblici zatite

OPA ZATITA :1. Od obavljanja odreenih poslova 2. Od nonog rada3. Od zabrane poslodavcu da trai bilo kakve podatke o eninoj trudnoi ili da odbije zaposliti trudnu enu ili da je zbog trudnoe rasporedi na druge poslove ili prekine radni odnos4. Utvrena obvezom poslodavca da za jednak rad i rad jednake vrijednosti isplati jednaku plau i eni i mukarcu

ena ne smije obavljati : osobito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom te druge poslove koji, s obzirom na njezine psihofizike osobine, osobito ugroavaju enin ivot ili zdravlje.

ministar nadlean za rad uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo posebnim pravilnikom utvrdio je koji su to poslovi (poslovi koji zahtjevaju teko fiziko naprezanje, oni pod zemljom, pod vodom ili u povienom atmosferskom tlaku)Zabrana rada pod zemljom ne odnosi se na: ene koje obavljaju vodee poslove, poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, studente i pripravnike koji tijekom kolovanja ili strunog osposobljavanja, moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika te na ene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike naravi.

ZR u odreenim sluajevima predvia apsolutnu zabranu nonog rada, a u odreenim relativnu zabranu.

Apsolutna zabrana trudnice, majke do 2.godine ivota djeteta, samohrane majke do 3.godine ivota djeteta

Relativna zabrana:1. zabranjen je noni rad ena u industriji, iznimno mogu raditi nou ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile ili spreavanja kvara na sirovinama poslodavac o takvom radu mora obavijestiti inspekciju rada u roku od 24 sata inspekcija rada moe zabraniti takav rad ako ocijeni da on nije prijeko potreban odnosno ne postoji razlog za njegovo uvoenje

2. ako ministar nadlean za rad odlui da se od nonog rada izuzmu ene u odreenoj industrijskoj grani odnosno u odreenom zanimanju, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikati o tome sklope sporazum tj.daju pristanak. Noni rad mogu uvesti i poslodavci koji nisu obuhvaeni tim odobrenjem ako o nonom radu sklope sporazum sa RV te zatrae miljenje udruge posl. i granskog sindikata

3. odobrenje moe na odreeno vrijeme dati i ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove rada prema sjeditu poslodavca pod uvjetom da zatrai miljenje RV i udruge posl. i granskog sindikata i da se uvjeri u prikladnost mjera sigurnosti i zatite te jednakog postupanja s radnicama ali ne na razdoblje due od 2 godine

Zatita ena za vrijeme TRUDNOE: 1. Pri zasnivanju radnog odnosa2. Od premjetaja na druge poslove3. Od nepovoljnog rasporeda radnog vremena4. Od prestanka radnog odnosa

1.zatita pri ZASNIVANJU radnog odnosa

- poslodavac pri sklapanju ugovora o radu ne smije traiti od radnika podatka koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom ali ako ih ipak zatrai na takva pitanja ne mora odgovoriti.- ako poslodavac ipak zatrai podatke o eninoj trudnoi odgovarat e za teak prekraj- ako odbije zaposliti trudnu enu odgovarat e za najtei prekraj

trudnoa ene je u neposrednoj vezi s radnim odnosom, jedino ako bi trudnica eljela zasnovati radni odnos na radnom mjestu na kojima trudnica ne smije raditi na temelju posebnog pravilnika pa u sluaju zasnivanja radnog odnosa na nekom od tih radnih mjesta poslodavac moe traiti podatke o eninoj trudnoi, npr.vatrogasci.AKO TRAE OD ENE DA potpie klauzulu da nee zatrudnjeti, takve klauzule su nitetne!!

ZATITA ZA VRIJEME TRAJANJA RADNOG ODNOSA

Zatita od PREMJETAJA na druge poslove

- ako ena ne radi na nekom Pravilnikom utvrenom poslu na kojem ne smije raditi trudnica e biti premjetena na druge poslove na temelju njezina osobnog zahtjeva ili po odluci poslodavca ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje koje je utvrdio ovlateni lijenik, a ako ena radi na takvom poslu nema potrebe za lijenikovim utvrenjem, ve je dovoljno da ena obavijesti poslodavca da je trudna te po potrebi o tome priloi i dokaz ovlatenog lijenika.

Privremeni premjetaj poslodavac mora opozvati im zdravstveno stanje ene dopusti njezin povratak na poslove na kojima je radila prije premjetaja. Za vrijeme premjetaja trudnica ostvaruje plau koja je za nju povoljnija.

- trudnica koja radi kod poslodavca koji zapoljava 5 ili manje radnika pa je zbog toga ne moe privremeno rasporediti na druge poslove ostvarit e pravo na dopust uz naknadu plae prema posebnim propisima (poslodavac e joj izdati potvrdu da zapoljava premali broj radnika i ne moe je premjestiti koju trudnica dostavlja HZZO-u i ostvaruje naknadu plae prema propisima o zdrv.osiguranju)

- u sluaju kad poslodavac zapoljava vie od 5 radnika, a na poslovima na kojima bi mogao rasporediti trudnicu (koja vie ne moe raditi na svojim dotadanjim poslovima) radi drugi radnik, ako ovlateni lijenik ne utvrdi da je nastupila osnova za priznavanje prava na novanu naknadu po propisima zdravstvenog osiguranja, poslodavac e trudnici biti duan isplaivati naknadu plae cijelo vrijeme do poetka koritenja prava na rodiljni dopust.

Zatita od NEPOVOLJNOG RASPOREDA radnog vremena

- poslodavac ne moe traiti od trudnice da radi :1. u preraspodijeljenom radnom vremenu2. due od punog radnog vremena3. noni rad

- osim ako ona dobrovoljno dade pisanu izjavu o pristanku na takav rad

Zatita od PRESTANKA radnog odnosa- za vrijeme trudnoe i 15 dana nakon prestanka trudnoe poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu sklopljen na neodreeno radno vrijeme. - time se eljelo otkloniti bilo kakav stres koji bi mjerom poslodavca mogao tetno utjecati na zdravlje trudnice. takvu zatitu nema ako je rije o steaju

Zatita neposredno prije i poslije ROENJA DJETETA

Dopust u vezi s roenjem djeteta dijelimo na :

1. OBVEZNI DOPUST : u minimalnom u punom trajanju trajanju

28 dana prije (45) 28 dana prije42 dana poslije 6 mjeseci poslije

2. NA DODATNI DOPUST- Ako radnica rodi mrtvo dijete ili dijete umre za vrijeme koritenja dopusta u vezi s roenjem djeteta, ima pravo nastaviti se koristiti tim dopustom onoliko vremena koliko je prema miljenju lijenika potrebno da se oporavi od poroda i smrti djeteta, a najmanje 45 dana.- Ako majka umre ili se zbog bolesti ili drugog vanog razloga ne moe brinuti o djetetu, djetetov otac moe se koristiti pravom na obvezni dopust.

Zatita u svezi s NJEGOM i ODGOJEM DJETETA :

Moemo je podijeliti na :1. Dodatni dopust2. Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom3. Stanku za dojenjenje djeteta i pravo na rad na drugim poslovima za vrijeme dojenja djeteta4. Prava posvojitelja5. Prava roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju6. Pravo na mirovanje radnog odnosa7. Ostala prava

1.-5. pravo na novanu naknadu6. nema prava na novanu naknadu

Pravo na DODATNI DOPUST

Nakon isteka prava na obvezni rodiljni dopust, pravo na dopust s njegom i odgojem djeteta traje do 1.godine djetetova ivota, a u sluaju roenja blizanaca, treeg i svakog slijedeeg djeteta do 3.godine djetetova ivota.

- sa dodatnim dopustom moe se koristiti i djetetov otac ako se roditelji tako dogovore.U cilju poticanja oeva na koritenje rodiljnog dopusta ZR predvia da se rodiljni dopust produava za 2 mjeseca ako djetetov otac koristi rodiljni dopust min 3 mjeseca. Ta dodatna 2 mjeseca moe iskoristit ili mama ili tata.

pravo na naknadu plae, osim u sluaju kad se slui pravom na mirovanje radnog odnosa

Pravo na rad sa SKRAENIM vremenoma) kao alternativno pravo, umjesto dodatnog dopusta, jedan od roditelja moe se koristiti pravom na rad sa skraenim radnim vremenom (do 1.g.t.j.3g-blizanci)- otac se tim pravom moe koristiti samo ako majka radi puno radno vrijeme

b) Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom ima jedan od roditelja od 1.-3. God ivota djeteta ako je djetetu potrbna pojaana briga i njega.

STANKA za DOJENJE dijeteta- radnica tijekom rada u punom radnom vremenu moe koristiti stanku za dojenje dijeteta do 1 god 2xdnevno po 1 sat - u vremenu odsutnosti s rada zbog koritenja prava na stanku za dojenje dijeteta ima pravo na naknadu plae.

PRAVO NA PREMJETAJ NA DRUGE POSLOVERadnica koja doji dijete ostvaruje i pravo premjetaja na druge poslove. Pravilnikom je odreeno da ne moe raditi na poslovima na kojima je izloena pesticidima, olovu i njegovim spojevima te halogenim derivatima ugljikovodika. Poslodavac koji zapoljava vie od 5 radnika, mora ju rasporediti na druge poslove za to razdoblje, s pravom na plau koja je za nju povoljnija, nakon to potvrdom lijenika dokae da doji. Do privremenog rasporeda e doi i kad lijenik utvrdi da je to potrebno jer radnica obavlja poslove koji bi mogli ugroziti djetetovo zdravlje ili ivot. Ako poslodavac zapoljava manje od 5 radnika, radnica ostvaruje ista prava kao i trudnica koja vie ne moe obavljati poslove na kojima je radila do tada.

Prava POSVOJITELJA ili osobe koja se skrbi o dijetetuAko dijete koje se posvaja u dobi do koje se priznaje pravo roditelja na dopust, jednom od posvojitelja priznat e se prava koje moe prema odredbama ZR-a ostvariti roditelj dijeteta s time da ostvaruju pravo na : dopust u trajanju koje nije krae od 270 dana (min 9 mjeseci).Ako je dijete starije od godine dana, odnosno djeca od 3 godine, jedan od posvojitelja odnosno jedan od lanova obitelji kojoj je dijete povjereno na uvanje i odgoj prije njihove 12. godine ivota, ostvarit e pravo na dopust u neprekidnom trajanju od 270 dana pod uvjetom da suprunik nije djetetov roditelj (ostvaruje i naknadu plae na teret zdravstvenog)

Pravo na MIROVANJE radnog odnosa- do 3 god djetetova ivota moe ostvariti jedan od roditelja nakon isteka dopusta u vezi s roenjem i njegom djeteta (od 1. do 3. godine) - razdoblje mirovanja uraunat e se u mirovni sta osiguranja samo ako je imao svojstvo osiguranika produenog mirovinskog osiguranja te je za to razdoblje platio doprinos za takvo osiguranje.

Prava roditelja dijeteta s TEIM SMETNJAMA u razvoju1. Pravo na dopust2. Pravo na rad sa skraenim radnim vremenom3. Pravo na povoljnije uvjete radaAd.1. jedan od roditelja ima pravo koritenja dopustom do 7. godine ivota djeteta

Ad.2.Umjesto dopusta, jedan od roditelja moe se koristiti pravom na rad sa skraenim radnim vremenom (polovinu radnog vremena) alternativno

Pravo na rad sa 1/2 punog radnog vremena moe ostvariti jedan od roditelja i nakon prestanka prava na dopust. Kao i roditelj punoljetnog dijeteta ako je tjelesno ili mentalno oteenje nastalo prije dijetetove punoljetnosti.- ta prava nee se priznati t.j. obustavit e se ako je dijete stalno smjeteno ili tjedno boravi svakodnevno due od 8 sati u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete (iznimno, roditelj koji sam ivi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu smjenu ostvarit e pravo na rad sa skraenim radnim vremenom iako to dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete due od 8 sati.

- poslodavac radniku koji se koristi pravom na rad sa skraenim radnim vremenom ne moe narediti : - rad nou- prekovremeni rad- preraspodijeliti radno vrijeme

to je apsolutna zabrana. Moe promijeniti mjesto rada ako radnik pristane na to.* to pravo nije vie pravo iz sustava socijalne skrbi kao to se navodi u knjizi nego ide na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje i ostvaruje se do 8.godine prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama

OSTALA PRAVA U VEZI S ROENJEM I NJEGOM DJETETATu ubrajamo:a. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue posloveb. Zatita od otkazac. Utjecaj na tijek otkaznog rokad. Utjecaj na raunanje rada u punom radnom vremenue. Otkazivanje ugovora o radu izvanrednim otkazom

1. Nakon prestanka koritenja prava u vezi s roenjem i njegom djeteta, radnik ima pravo da ga poslodavac vrati na poslove koje je prethodno obavljao, a kad to nije mogue na druge odgovarajue poslove. Radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje mjesec dana prije nego to se pone koristiti takvim pravom ili prestaje s koritenjem, a poslodavac mora omoguiti nastavak rada u roku od mjesec dana od primitka obavijesti. Ako je u meuvremenu dolo do promjene tehnike ili naina rada, radnik ima pravo na dodatno struno osposobljavanje.Privremeni premjetaj trudnice ili ene koja doji dijete mora opozvati im to zdravstveno stanje radnice dopusti.Pravo da se vrati na posao na kojem je radila ima i radnica koja se koristila pravom na mirovanje radnog odnosa do 3 godine ivota djeteta.

2. Apsolutna zabrana otkaza za vrijeme koritenja tih prava bez obzira na vrstu otkaza! Ako otkae ugovor poslodavac odgovara za najtei prekraj i otkaz e biti nitetan!

3. Prekid tijeka otkaznog rokaOtkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju,....

4. Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog dopusta, rada u skraenom radnom vremenu roditelja odnosno posvojitelja te posvojiteljski dopust, smatrat e se radom u punom radnom vremenu. Po miljenju Vrhovnog suda, tu se uvrtava i mirovanje radnog odnosa.

5. Pravo trudnice, te radnika koji koristi rodiljni, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanje radnog odnosa da otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom (najkasnije 15 dana prije povratka na posao)

POSEBNA ZATITA RADNIKA SMANJENIH RADNIH SPOSOBNOSTI

- osobama smanjenih radnih sposobnosti smatraju se radnici kod kojih je radna sposobnost smanjena zbog :- starosti- invaliditeta- profesionalnih bolesti- bolesti- drugih razloga utvrenih posebnim kolektivnim ugovorom ili opim aktom poslodavca

Zatita osoba smanjenih radnih sposobnosti zbog STAROSTI- poslodavac radniku starijem od 60 godina ivota / 55 g. radnici moe otkazati samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea. Poslodavac kod koga se prema ZR-u moe utemeljiti RV, ali ono nije utemeljeno, ve je njegove funkcije preuzeo sindikat mora navedenu suglasnost zatraiti od sindikalnog povjerenika.Ako se RV/SP u roku od 8 dana ne izjasne o prijedlogu smatra se da je suglasnost dana.

Meutim, ako oni uskrate suglasnost poslodavac moe traiti u roku od 15 dana da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitrana odluka.Ugovor o radu prestaje kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore.

Zatita osoba smanjenih radnih sposobnosti zbog INVALIDNOSTI

- pod osobama s invaliditetom misli se na radnike kod kojih je ovlatena osoba ili nadleno tijelo utvrdilo da postoji :1. Profesionalna nesposobnost za rad (ozljeda na poslu, prof.bolest)2. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

PROF.NESPOSOBNOST za rad postoji kad je radnikova sposobnost trajno smanjena za vie od prema radniku tjelesno i psihiki zdravom iste ili sline naobrazbe i sposobnosti.

NEPOSREDNA OPASNOST od nastanka INVALIDNOSTI - postoji kod radnika kod koj+ga je ovlateni vjetak utvrdio da ga je iz preventivnih razloga potrebno premijestiti na drugo radno mjesto, jer pri obavljanju njegova posla uvjeti rada utjeu na njegovo zdravstveno stanje i radnu sposobnost u tolikoj mjeri da postoji opasnost od nastanka invalidnosti.

1. Takvom radniku poslodavac mora u pisanom obliku ponuditi drugi posao (za koji je sposoban i obavljanjem kojeg nee dalje ugroavati zdravlje i radnu sposobnost) te je duan poduzeti sve to je u njegovoj moi (npr.prilagoditi radno mjesto) da bi se radniku omoguilo nastavak rada na odgovarajuim poslovima

2.ako poslodavac ne moe pronai odgovarajui posao, a poduzeo je sve to je u njegovoj moi moe mu otkazati samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea / sindikata / slube za zapoljavanje / sudske ili arbitrane odluke.

Ako ovlatena osoba, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue poslove. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radnikog vijea.

- radnik kojeg poslodavac ne moe rasporediti na druge poslove te mu otkazuje redovitim otkazom (osobno uvjetovanim), a kod kojeg je prof.nesposobnost za rad nastala iz profesionalnih razloga (ozljeda na radu ili prof.boleu) ima pravo na OTPREMNINU u dvostrukom iznosu

- radnik kojeg poslodavac rasporedi na drugo radno mjesto ostvarit e pravo na DJELOMINU invalidsku mirovinu pa e uz plau (novog radnog mjesta) imati i mirovinu (u smanjenom iznosu)

Zatita radnika smanjenih radnih sposobnosti zbog BOLESTI

- privremenu sprijeenost za rad utvruje ovlateni lijenik

- radnik bi trebao to prije, a najkasnije u roku od 3 dana obavijestiti poslodavca o njezinu nastupanju i oekivanom trajanju ili u roku od 3 dana od prestanka okolnosti koje su ga u tome sprijeile

- privremena nesposobnost za rad uzrokovana boleu ili ozljedom i radnikova privremena nenazonost za rad neopravdani su razlog za otkaz.

-otkazni rokovi ne teku za vrijeme privremene nesposobnosti, a radnik ima pravo povratka na prethodne poslove (ili odgovarajue)Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati. Zabrana ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme.

- novana naknada kod privremene nesposobnosti za rad u pravilu u prva 42 dana isplauje poslodavac na teret svojih sredstava (u sluaju ozljede na radu ili prof. bolesti Zavod za zdrv. osiguranje zatite zdravlja na radu od prvog dana)U sluaju dueg smanjenja radne sposobnosti, dakle due od 3 mjeseca, predvieno je pravo radnika na solidarnu pomo.

SMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI ZBOG DRUGIH RAZLOGA

Do smanjenja radne sposobnosti moe doi i zbog drugih razloga koji su utvreni posebnim kolektivnim ugovorom ili opim aktom poslodavca.Poslodavac moe autonomnim izvorom predvidjeti na kojim radnim mjestima dolazi do smanjenja radnih sposobnosti kao i koja prava e radnici koji rade na njima ostvariti ako utvrdi:a. Poslije izreene procjene opasnosti, a nakon pribavljenog miljenja specijaliste medicine rada i strunjaka zatite na radu da postoji potreba periodinog privremenog rasporeda na drugo radno mjesto jer bi trajno obavljanje posla radnog mjesta tetno utjecalo na zaposlenikovo zdravlje i radnu sposobnost.b. Na kontrolnom pregledu radnika da vie ne ispunjava uvjete posebne zdravstve sposobnosti. U ovom sluaju poslodavac mu treba ponuditi obavljanje drugog posla odgovarajueg ili provesti strunu edukaciju radnika, a ako ni jedno od toga nije mogue onda mu moe otkazati redovitim osobno uvjetovanim otkazom.

RADNO VRIJEME

Radno vrijeme prema oblicima rada dijelimo na:1. PUNO RADNO VRIJEME preraspodijela radnog vremena - noni rad - jednokratno radno vrijeme - dvokratno radno vrijeme - rad u smjenama2. PREKOVREMENI RAD3. SKRAENO RADNO VRIJEME trajno - privremeno - povremeno4. NEPUNO RADNO VRIJEME5. FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME

S obzirom na razdoblje u kojem se obavlja razlikujemo DNEVNI i NONI rad.

RASPORED RADNOG VREMENAMora se voditi rauna o minimumu dnevnog i tjednog odmora. Moe biti odreen propisom, kol.ug. ili sporazumom RV i poslodavca ili ugovorom o radu. Ako nije odreen raspored na taj nain, odluuje poslodavac pisanom odlukom o emu se mora savjetovati s RV (sindikatom), inae je odluka nitetna. O raspredu radnog vremena ili promjeni rasporeda mora obavijestiti radnike tjedan dana unaprijed.

PUNO RADNO VRIJEME max 40 h/tjedno, gornja granica ZR-a, ali zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i RV ili ugovorom o radu kao puno radno vrijeme moe biti odreeno i vrijeme krae od 40 h.Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sata tjedno.

PRERASPODJELA radnog vremenaAko narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jednoga razdoblja traje due, a tijekom drugoga razdoblja krae od punoga ili nepunog radnog vremena. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugoga razdoblja odreenoga kolektivnim ugovorom, ne smije biti due od punoga radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme, ne smatra se prekovremenim radom. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti due od 52 sata tjedno. Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom moe se predvidjeti da preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti due od 52 sata tjedno, ali ne due od 60 sati tjedno. Ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili vie poslodavca, za preraspodjelu nepunoga radnog vremena potreban je pristanak radnika.Zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom punom radnom vremenu.Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi u preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.Inspektor rada zabranit e rad u preraspodjeljenom punom radnom vremenu malodobnika i osobe koja nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom punom radnom vremenu.Ako preraspodjela radnoga vremena nije predviena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, poslodavac mora zatraiti suglasnost inspektora rada za preraspodjelu radnoga vremena. Inspektor rada moe dati suglasnost najdue za kalendarsku godinu. - institut koji znaajno utjee na fleksibilnost rada jer omoguuje da se u odreenom razdoblju tijekom godine radi due, ali zato u drugom razdoblju tijekom godine radi due, ali zato u drugom krae ili da se uope ne radi (npr.u graditeljstvu)- ako to zahtijeva narav posla!Npr.zbog prirode djelatnosti u poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu...- organizacija rada izrada zavrnog prorauna

- mogunost preraspodjele radnog vremena mora biti predviena kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca s RV. - ako nije, poslodavac mora, da bi smio provesti preraspodjelu zatraiti suglasnost inspektora rada koji suglasnost moe dati najdue za razdoblje kalendarske godine.Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, a unato tome poslodavac preraspodijeli vrijeme, odgovara za prekraj, a radnici imaju pravo da im se sati kad su radili dulje od punog radnog vremena plate kao prekovremeni, a za one koje nisu radili e imati pravo na naknadu plae.

NONI RAD

- vrijeme rada 22-6 , u poljoprivredi 22-5- razdoblje nonog rada nije mogue mijenjati pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, ali da kol. ug., sporazumom ili drugim zakonom- ministar rada moe radi boljeg iskoritavanja sredstava za rad, poveanja zaposlenosti ili drugih vanih gospodarskih i socijalnih razloga odluiti da se nonim radom smatra drugaije odreeno vrijeme.

relativna zabrana : Malodobni radnici 19 7 20 6 u industriji izvan industrije

- zabranu nonog rada malodobnika u sluaju ozbiljne opasnosti ili radi zatite nacionalnih interesa moe privremeno odlukom ukinuti ministar nadlean za rad. eneene koje rade u industriji - trudnicau sluaju opasnosti i radi - majka s djetetom do 2 gzatite nac.interesa mogu - samohrana majka s dijetetom do 3.godbiti izuzete od zabrane mogu biti izuzete od zabrane nonog rada nonog rada ako to odobri samo ako to same zatraeministar nadlenog za rad(vidi detaljnije zatitu ena)

apsolutna zabrana : roditelji djece s teim smetnjama u razvoju, ako po toj osnovi rade skraeno radno vrijemePrije donoenja odluke o nonom radu, poslodavac se mora savjetovati s RV.Za rad nou radnik ima pravo na uveanu plau (30-35%).

PUNO RADNO VRIJEME SE MOE ORGANIZIRATI KAO:

1.JEDNOKRATNO RADNO VRIJEME (po odreenosti poetka i svretka tijekom jednog radnog dana):a) Kruto radno vrijeme fiksno odreen poetak i zavretak radnog vremena, moe biti jednako tijekom cijele godine, ili npr. zimsko i ljetno radno vrijeme ako to nije unaprijed predvieno duan je posl.obavijestiti radnike 8 dana prijeb) Promijenjivo radno vrijeme odreuje se najee u dijelu procesa rada odreenih djelatnosti samo za pojedine radnike,a ne za sve. Npr. novinari, snimatelji...c) Klizno radno vrijeme nije mogue provesti u svim djelatnostima (utjecalo bi na smanjenje prometnih guvi). Moe biti utvreno kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i RV ili odlukom poslodavca. Biti e potrebno odrediti mogunost najranijeg dolaska i najkasnijeg odlaska sa radnog mjesta, te razdoblje dana u kojem svi koji rade taj dan moraju biti na poslu.

2.DVOKRATNO RADNO VRIJEME

-npr.u uslunim i trgovakim djelatnostima.Radnici koji rade u DRV u nepovoljnijem su poloaju od radnika koji rade u bilo kojem obliku jednokratnog radnog vremena pa ak i od radnika koji rade u smjenama jer troe dvostruko vie vremena i novca potrebnih za dolazak na posao i odlazak s posla.

3.RAD U SMJENAMA

- u djelatnostima u kojima se proces rada odvija bez prekida. Moe se organizirati u 2,3 ili 4 smjene-mora se osigurati izmjena smjena tako da jedan radnik radi nou uzastopce najvie tjedana dana-radnici koji rade nou i nedjeljom ostvarivat e veu plau, kao dan odmora priznat e se neki drugi dan u tj.

PREKOVREMENI RADU sluaju vie sile, izvanrednoga poveanja opsega rada i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najvie do 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad odreenoga radnika traje due od etiri tjedna neprekidno ili vie od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika odreenoga poslodavca prelazi 10 % ukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada. Ako inspektor rada posumnja da prekovremeni rad tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika, odredit e rok u kojem poslodavac o tomu mora pribaviti nalaz i miljenje ovlatenog lijenika.Inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se njegovim prekomjernim koritenjem onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba. Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika. To e zabraniti inspektor rada. APSOLUTNA ZABRANA!Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do est godina starosti moe raditi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Zabranit e inspektor rada rad ako ta osoba nije dala pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad. RELATIVNA ZABRANA!

Apsolutna zatita : - malodobni radnici - radnici koji rade na poslovima na kojima je radno vrijeme skraeno zbog tetnih uvjeta rada - radnici koji rade skraeno radno vrijeme zbog njege tee hendikepiranog dijeteta

SKRAENO RADNO VRIJEME- razlog za rad sa skraenim radnim vremenom je na radniku- posebna mjera zatite na radu- razlozi za skraivanje radnog vremena mogu biti:1. trajni2. privremeni3. povremeni

TRAJNO- skraeno radno vrijeme zbog uvjeta rada- na poslovima na kojima nije mogue, uz primjenu ostalih mjera zatite na radu zatititi radnika od tetnih utjecaja posla.- radno vrijeme se treba skratiti RAZMJERNO tetnom utjecaju rada na zdravlje radnika

Poslovi na kojima se treba skratiti radno vrijeme te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvruju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako tim pravnim izvorima nije utvreno, ministar nadlean za rad donijet e pravilnik kojim e urediti ta pitanja.

PRIVREMENO- skraeno radno vrijeme

Pravo na rad s privremeno skraenim radnim vremenom moe ostvariti :

- jedan od roditelja dijeteta s tekim smetnjama u razvoju do 7.god (umjesto tog prava moe se koristiti pravom na dopust) alternativno (str.167, 128)

- nakon 7.god ivota dijeteta jedan od roditelja ima pravo raditi skraeno radno vrijeme i to punog radnog vremena ako je do tekog tjelesnog ili mentalnog oteenja dijeteta dolo prije punoljetnosti odnosno do zavretka redovitog kolovanja ne alternativnoNakon prestanka koritenja prava, radnik ima pravo nastaviti raditi puno radno vrijeme na poslovima na kojima je radio prije koritenja ovoga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

* - skraeno radno vrijeme privremeno rade i radnici koji su na temelju rizika invalidnosti ostvarili to pravo jer je nadleno tijelo mirovinskog utvrdilo da ne mogu vie raditi puno radno vrijeme na svom poslu, a mogu skraeno. Od 1.1.1999. ne postoji vie takva mogunost nego takve osobe mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju

POVREMENO skraeno radno vrijeme

- radnica nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta i do navrene 1. t.j. do 3. godine dijetetova ivota. To pravo moe ostvariti i dijetetov otac ako : majka za to vrijeme radi puno radno vrijeme, umre, napusti dijete ili je zbog drugog vanog razloga onemoguena brinuti se o dijetetu.

- nakon to dijete navri 1 godinu, jedan od roditelja ima pravo raditi radnog vremena do 3 godine ako je dijetetu potrebna pojaana skrb i njega.

NEPUNO radno vrijeme - max 39 h/tjedno

- razlog za rad u NRV je rezltat objektivnih potreba poslodavca Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno zasnivanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u punom radnom vremenu.- takav radnik moe raditi i kod vie poslodavaca to je ogranieno zakonskom zabranom utakmice, pa na taj nain moe ostvariti sva prava u puno opsegu (ne moe tako raditi dulje od punog rad.vremena)Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabrana utakmice)- radnik ostvaruje plau ovisno o vremenu provedenom na radu i rezultatima rada,

- Radi ublaavanja prepreka prilikom sklapanja radnog odnosa s nepunim radnim vremenom, poboljan je poloaj radnika koji rade NRV samo s jednim poslodavcem tako da ta kategorija osiguranika moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu kad navri potrebne godine ivota (65,60 i 15 godina provedenih u osiguranju bez obzira na to koliko zapravo imaju ostvarenog mirovinskog staa koji se kao uvjet za priznavanje prava na starosnu mirovinu trai u ostalim sluajevima).Mirovinski sta nije samo institut o kojem u pravilu ovisi stjecanje prava na mirovinu, ve o njemu ovisi i visina mirovine pa ce ostvarit pravo na starosnu mirovinu, ali je pitanje koje e ivotne trokove s iznosom imovine moi podmiriti. Npr. ako je radnik radio 10 g. s nepunim radnim vremenom (uzmimo s polovicom punog) to razdoblje e mu se raunati u mirovinski sta kao 5 god. staa osiguranja, a ako je radnik radio skraeno 10 g. to e mu se raunati u mirovinski sta kao 10 g.staa osiguranja.

- pogodno je za : radnice s malom djecom, radnike pred mirovinom

FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME

- dolazi do primjene na izdvojenim mjestima rada (najee kod kue)- institut je uveden izmjenama ZR-a od 2003.- o svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada poslodavac je duan u roku od 15 dana od njegova sklapanja obavijestiti inspektora rada.-na takav radni odnos ne primjenjuju se odredbe o skraenom radnom vremenu, prekovremenom, rasporedu radnog vremena, nonom radu i stanci.Ugovor mora sadravati osim osnovnih uglavaka jo i:1. trajanju redovitoga radnog tjedna,2. dnevnom, tjednom ili mjesenom vremenu obvezne nazonosti radnika na mjestu rada,3. rokovima, vremenu i nainu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,Na takav radni odnos se ne primjenjuju odredbe o skraanom radnom vremenu.O svakom sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada poslodavac je duan u roku od 15 dana od njegova sklapanja obavijestiti tijelo dravne uprave za poslove inspekcije rada.

PRAVO RADNIKA NA ODMORE, DOPUSTE I PRAZNIKE

Slobodno vrijeme dijeli se s obzirom na razloge zbog kojih se radnici oslobaaju obveze rada na :1. odmore2. dopuste3. praznike

Slobodno vrijeme (osim vremena provedenog na neplaenom dopustu) radnicima se priznaje u radni sta, a time i u sta osiguranja kao dio mirovinskog staa.Pravo radnika na slobodno vrijeme ureuje se strogim zakonskim odredbama.

ODMOR

- s obzirom na razdoblja koritenja, odmore moemo podijeliti na :1. stanka odmor unutar jednog radnog dana2. dnevni odmor odmor unutar 2 radna dana3. tjedni odmor odmor nakon odreenog broja dana provedenih na radu4. godinji odmor odmor nakon odreenog broja mjeseci provedenih na radu

PRAVO NA STANKU

- min 30 minuta radnici koji rade min 6 sati dnevno

- ovisi o tome kako je to pravo normirano autonomnim izvorima jer je zakonom odreen samo minimum tog prava- vrijeme koritenja stanke odreuje poslodavac, ako nije odreeno autonomnim izvorom, a ako zapoljava vie od 20 radnika mora se o rasporedu radnog vremena i o vremenu stanke savjetovati sa RV (sindikatom)- vrijeme odmora za vrijeme stanke uraunava se u radno vrijeme

Pravilnik rad s raunalom stanka svakih 1 sat 5 min - prenoenje tereta stanka svakih 55 min 5 min

PRAVO NA DNEVNI ODMOR

- Dnevni odmor priznaje se radnicima izmeu 2 uzastopna radna dana- bitan je za otklanjanje umora radnika, ouvanje njegove radne snage, a time utjee i na sigurnost na radu- min 12 sati neprekidno (u opem reimu, ukljuujui i malodobnike), a na sezonskim poslovima min 10 sati neprekidno (posebni reim)- poslodavac bi trebao poticati aktivno koritenje dnevnim odmorom organiziranjem rekreacijskih vjebi, sportskih aktivnosti... izmeu 2 uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

IZNIMKE: punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u industriji, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, ali najvie za 60 dana u jednoj kalendarskoj godini; punoljetni radnik koji radi na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i dr. neindustrijskim djelatnostima, ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno. Ministar rada ovlaten je odrediti koje djelatnosti spadaju u industriju, a koje u poljoprivredu itd.

PRAVO NA TJEDNI ODMOR- od zakonom utvrenog pravila da radnici imaju pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od 24 sata neprekidno, postoje (derogacije) iznimke koje mogu biti :1. trajne : automatske derogacije tamo gdje se proces rada obavlja bez prekida, budui da se za svaki radni tjedan radniku mora osigurati 1 dan odmora kao dan tjednog odmora priznat e im se neki drugi dan u tjednu2. iznimna i privremena derogacija predviena je u pravilu autonomnom normom ; razlozi za nju traju krae razdoblje i u pravilu su oni isti zbog kojih se uvodi prekovremeni rad, radniku e takav rad utjecati na odreivanje plae3. derogacija prigodnog karaktera razlozi takve derogacije u pravilu su vremenski ogranieni i vezani uz prigodnost rada u nekim djelatnostima kao npr. poljoprivreda ili novinarstvo

- duina tj.odmora je zakonom odreena u minimumu, stvarno trajanje e ovisiti o autonomnom izvoru - najee tjedni odmor iznosi 48 sati (subota i nedjelja)

PRAVO NA GODINJI ODMOR- pravo radnika na godinji odmor moe se podijeliti na pravo u :a) punom dijelub) razmjernom dijelu

PUNI (opi reim):- u RH radnik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od min 18 radnih dana (max 30 dana).

Posebni reim : - malodobni radnik min 24 radna dana- radnik kojeg nije mogue zatititi od tetnih utjecaja uvjeta rada primjenom ostalih mjera zatita na radu min 30 radnih dana (INA max 35 radnih dana), kol. ugovorom ili pravilnikom treba odrediti te poslove- uvjet za priznavanje prava na plaeni godinji odmor :

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji izmeu 2 radna odnosa ima prekid dui od 8 dana ostvarit e to pravo tak nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.(privremena nesposobnost za rad ili drugi opravdani sluaj odsutnosti s rada ne smatra se prekidom rada za ispunjenje tog uvjeta)

RAZMJERNI : - radnik koji ne ispunjava uvjet u godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili- ako mu radni odnos prestane prije zavretka potrebnog 6 mjesenog roka odnosno prije 1.7. ostvarit e razmjerni dio godinjeg odmora i to za svakih navrenih mjesec dana rada 1/12 broja dana godinjeg odmora na koje bi imao pravo da ispunjava uvjet na godinji odmor u punom trajanju.

DODATNI DANI s obzirom na to da ZR odreuje samo minimum duine trajanja godinjeg odmora, dodatni dani godinjeg odmora odreuju se autonomnim izvorom, najee kolektivnim ugovorom.

Dodatni dani najee se pribrajaju minimumu, a kriteriji za njihovo odreivanje su npr. teina i tetnost posla, duina radnog staa, struna sprema radnika

- blagdani, neradni dani i razdoblja privremene nesposobnosti za rad ne uraunavaju se u trajanje godinjeg odmora.

- raspored koritenja godinjih odmora utvruje poslodavac u skladu s :1. kolektivnim ugovorom2. pravilnikom o radu3. ugovorom o radu

ali se prije donoenja plana godinjih odmora MORA savjetovati sa RV (ili sindikatom)- tim aktima je potrebno izriito odrediti da se subota ne rauna u radne dane godinjeg odmora jer u suprotnome e se raunati kao radni dan

pri donoenju plana poslodavac e voditi rauna o :

- potrebi organizacije rada- eljama radnika- pravu radnika da godinji odmor koriste u 2 dijela + 1 dan kad ele

-ovisno o prirodi djelatnosti, poslodavac moe donijeti odluku o kolektivnom god.odmoru- Ako se radnik eli koristiti godinjim odmorem u dva dijela, mora o tome obavijestiti poslodavca, koji mu to mora omoguiti, i to na nain da se prvi dio odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno mora koristiti u godini za koju je godinji i ostvario, a ostatak najkasnije do kraja lipnja naredne kalendarske godine.- Najmanje 15 dana prije poetka koritenja, poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu i duini trajanja god.odmora

- u sluaju redovitog otkaza iz poslovno ili osobno uvjetovanih razloga poslodavac mora radniku priznati pravo na godinji odmor prije (a ako radnik za vrijeme trajanja otkaznog roka ostvari pravo na godinji odmor, otkazni rok e se produiti za toliko dana koliko traje godinji odmor).

- kod sporazumnog prestanka radnog odnosa ako radnik jo nije iskoristio pravo na godinji odmor poslodavac mu je duan izdati potvrdu da pravo na godinji odmor nije iskoristio pa ako radnik s novim poslodavcem zasnuje radni odnos u roku kraem od 8 dana, pravo na godinji odmor mu je duan priznati taj novi poslodavac.

- u sluaju nastupa izvanrednih okolnosti, poslodavac moe traiti od radnika ako je takva mogunost predviena kolektivnim ugovorom da se godinjim odmorom koristi u drugom razdoblju t.j. da ga prekine, ali mu je duan nadoknaditi tetu i priznati pravo na ostali dio godinjeg odmora u drugom razdoblju.

NAKNADA PLAE za vrijeme koritenja godinjim odmorom radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj autonomnim izvorom, ali min u visini njegove prosjene plae u zadnja 3 mjeseca.

- mora se isplatiti unaprijed, prije koritenja godinjih odmora ako nije drugaije odreeno kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i RV

najkrae trajanje GO- radnik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana (za svakukalendarsku godinu)- malodobni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.- radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 radnih dana.(Takvi poslovi te najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima, utvruju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Ako poslovi i najkrae trajanje godinjeg odmora na takvim poslovima nije utvreno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, ministar nadlean za rad moe na prijedlog osobe koja prema ovom Zakonu moe bit stranka kolektivnog ugovora, a uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo, donijeti pravilnik kojim se ureuju ta pitanja.)

Ako poslodavac - pravna osoba radniku ne omoguuje koritenje godinjeg odmora u najkraem trajanju odreenom ZOR, odgovara za prekraj.

Radnik u radnom odnosu na odreeno vrijeme uglavnom ima prava i obveze iz radnog odnosa kao i onaj u radnom odnosu na neodreeno vrijeme. I radnik na odreeno vrijeme stjee pravo na g.o. nakon 6 mjeseci neprekidnog rada ako se prvi puta zapoljava ili ako ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od 8 dana.

Radnik u radnom odnosu s nepunim radnim vremenom ima pravo na g.o. u najmanjem trajanju propisanom zakonom kao i radnik s punim radnim vremenom.Trajanje godinjeg odmora dueg od najkraeg propisanog zakonom moe se odrediti razliito za radnike u punom i nepunom radnom vremenu kao i pravo radnika na regres za koritenje g.o. kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu.

utvrivanje trajanja g.o.: - due od najkraeg propisanog ZR moe se odrediti: kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.- u trajanje se ne uraunavaju: 1. blagdani i neradni dani 2. razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlateni lijenik

Ako je rad organiziran u manje od 6 radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iliugovorom o radu nije drukije odreeno, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da jeradno vrijeme rasporeeno na 6 radnih dana.

nitavost odricanja od prava na godinji odmor nitav je sporazum o:a) odricanju od prava na godinji odmor, odnosno b) o isplati naknade umjesto koritenja godinjeg odmora.

rok stjecanja prava na godinji odmor: - radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu 2 radna odnosa dui od 8 dana, stjee pravo na godinji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnoga rada.- ne smatra se prekidom rada: privremena nesposobnost za rad, vojna sluba ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog odsustvovanja s rada

pravo na razmjerni dio godinjeg odmora - radnik ima pravo na 1/12 godinjeg odmora za svakihnavreni 1 mjesec rada: ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja estomjesenoga roka, nije stekao pravo na godinji odmor, ako radni odnos prestane prije zavretka estomjesenoga roka, ako radni odnos prestane prije 01.07.- pri izraunavanju se najmanje 1/2 dana godinjeg odmora zaokruuje se na cijeli dan godinjeg odmora.

ZOR sadri institut prava radnika na razmjerni dio g.o. i to:1. ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos zbog neispunjenja 6 mj. roka nije stekao pravo na (puni) g.o.- ako je radnik zasnovao radni odnos npr. 2.7., nee u toj godini ostvariti pravo na puni nego na ra