Rudolf Krušnjak - Muzej i Galerija grada Koprivnice · 2014-03-13 · 4 Rl Ka (1883 1974) znanje koje je nastojao i uspijevao prenijeti drugima, podučavajući prostoručno crtanje

MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

[2014]

GALERIJAKOPRIVNICA

Zrinski trg 9

14.3. – 14.4.2014.

Rudolf Krušnjak(1883 – 1974)

Autorica i kustosica izložbe

Draženka Jalšić Ernečić

2

Rudolf Krušnjak (1883 - 1974)

Profesor Rudolf Krušnjak (1883-1974) i milostiva Zlata Krušnjak rođena Röshl (1886-1961) u Zagrebu 1910.


3

Rudolf Krušnjak (Karlovac, 1883. - Koprivnica, 1974.)Slikarstvo intimizma i građanskih salona

UVODRUDOLF KRUŠNJAK prvi je akademski obrazovani slikar Koprivnice u 20. stoljeću. Pripada krugu hrvatskih slikara koji su diplomirali slikarstvo na Kraljevskoj bavarskoj akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu u prvim godinama 20. stoljeća. Dugi život i malobrojne slike osigurala su mu status najveće zagonetke koprivničkog slikarstva i povijesti umjetnosti u 20. stoljeću. Višegodišnja arhivska istraživanja i potraga za radovima u privatnom vlasništvu na širem području Hrvatske (Koprivnica, Zagreba, Duga Resa, Petrinja, Novi Vinodolski, Silba...) pa sve do Beograda i Banata (Vršac, Zrenjanin i selo Jaša Tomića) pretvorio se u detektivsko traganje za slagalicom života čije je djeliće sudbina razbacala putovima i mjestima kojima je kročio Rudolf Krušnjak, a koje je iznova trebalo otkrivati te postupno i strpljivo povezivati u cjelinu.1

Ono malo preostalih i pronađenih slika govore o Krušnjaku kao slikaru kojem je intonacija intimnog i bliskog bila posebno važna, a iskustvo dosadašnjih istraživanja određuju ga kao slikara koji ne pripada ni jednom od različitih umjetničkih smjerova u kojima se razvijala hrvatska umjetnost 20. stoljeća. U svom nevelikom opusu Krušnjak ostaje dosljedan i vjeran sebi i svojim münchenskim uzorima koje samozatajno i tiho njeguje na rubu provincije, izvan svih likovnih scena i događanja. Krušnjakov opus po svom stilu, načinu i dosezima pripada kontekstu domaće koprivničke sredine, a kao prvi akademski obrazovani slikar Koprivnice Rudolf Krušnjak ima svoje jasno i čvrsto utemeljeno mjesto u povijesti umjetnosti. Izložba profesora Rudolfa Krušnjaka u Galeriji Koprivnica, predstavit će dugovječnog koprivničkog slikara krajolika, građanskih portreta, mrtvih priroda i cvijeća slikanih u maniri kasnog impresionizma, tradicionalizma i konvencionalnih slikarskih rješenja naglašene suptilne građanske poetike jednog zaboravljenog münchenskog đaka koji je poetiku ‘’čiste umjetnosti’’ njegovao kao anakronizam izvan prostora i vremena.

Slagalicu osobnog i umjetničkog života Rudolfa Krušnjaka čine mjesta, ljudi i događaji koji su u devet desetljeća dugom životu slikaru nešto značili, a prije svega slike, studije i crteži, o kojima nisu svjedočili znameniti kroničari i kritičari velikih izložbi, jer je Krušnjak izlagao rijetko, ne posvećujući se kontekstu i cjelini vlastitog slikarskog opusa. Profesor Krušnjak nije stavljao naglasak na segment slikarstva nego na podučavanje i pedagoški rad, na prenošenje umijeća i znanja svojim učenicima. Od vlastitog slikarstva važniji su mu bili poticaji i

1 Prema dokumentima, korespondenciji, dopisnicama, razglednicama i obiteljskim fotogafijama iz ostavštine prof. Rudolfa Krušnjaka koje su 2012. i 2013. godine pronađene u Donaciji dr. Vladimir Malančec Muzeju grada Koprivnice, među spisima i korespondenciji dr. Vladimira Malančeca 2012. i 2013. godine, u nastavku istraživanja bilo bi dobro dodatno istražiti genealogiju obitelji Krušnjak, Lach, Röshl, Ferković, Bauk, odnosno, šire područje Karlovca, Dubovca, Rakovca, Švarče, Duga Rese i Zagreba (...) gdje žive potomci nasljednika danas izumrle obitelji Krušnjak, odnosno Nove Gradiške, Bosanskog Petrovca, Sarajeva, Silbe, Zagreba i nekih dugih za sada samo naznačenih destinacija na kojima žive potomci nećaka i nasljednika Zlate Krušnjak rođene Röshl.Profesor Rudolf Krušnjak (1883-1974) i milostiva Zlata Krušnjak rođena Röshl (1886-1961) u Zagrebu 1910.

4


znanje koje je nastojao i uspijevao prenijeti drugima, podučavajući prostoručno crtanje i geometrijsko crtanje tj. nacrtnu geometriju ‘’prema bavarskom nastavnom programu i jeziku’’ na Privremenoj maloj realnoj gimnaziji u Koprivnici (1906. - 1907.), Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu (1907. - 1912.), Drugoj realnoj gimnaziji u Zagrebu (1913. - 1933.) i Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1933. - 1937.), da bi 1937. godine bio imenovan nastavnim inspektorom u Ministarstvu prosvjete Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. U državnoj službi kao činovnik građanskog reda proveo je 34 godine 9 mjeseci i 19 dana, od 4. listopada 1906. godine, kada stupa u svoju prvu službu pomoćnog učitelja u Koprivnici, pa sve do 23. srpnja 1941. godine kada kao nastavni inspektor u 58. godini života odlazi u mirovinu. Nešto kasnije iste 1941. godine Krušnjak se iz Beograda vratio u Koprivnicu, gdje je u svom domu na Trgu Republike 16 (danas Trgu bana Josipa Jelačića 16) proveo ostatak života.

Osobni dokumenti (domovnica, svjedodžbe, potvrde, putovnice, članske iskaznice) profesora Rudolfa Krušnjaka koji se čuvaju u Muzeju grada Koprivnice pružaju niz podataka o njegovom životu i radu, zajedno sa ostalom pisanom dokumentacijom koja se odnosi na učiteljsku službu Rudolfa Krušnjaka (školske svjedodžbe, svjedodžbe o stjecanju učiteljskog zvanja, dekreti o plaćama, imenovanja, radni nalozi Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije), mirovinsku dokumentaciju, rješenja o nasljeđivanju, kupoprodajne ugovore, nekoliko fotografija, razglednica, dopisnica i pisama te blok za crtanje i određeni broj crteža koji su zatečeni među pravnim spisima odvjetničke kancelarije Krušnjakovog prijatelja i koprivničkog odvjetnika dr. Vladimira Malančeca prilikom preuzimanja Donacije dr. Vladimir Malančec Koprivnica 1985. godine. Navedena muzejska građa od posebne je važnosti kao dopunski izvor za istraživanje porijekla i rodoslovlja obitelji Krušnjak te poznavanje života i rada profesora Rudolfa Krušnjaka, prvog akademskog slikara Koprivnice u 20. stoljeću.

ROĐENJE I PRVE GODINE ŽIVOTA: OBITELJ. KARLOVAC. DUBOVAC. RAKOVAC. ŠVARČA. DUGA RESA.Prema Matici rođenih Karlovac2 (Državni arhiv u Karlovcu) slikar i profesor Rudolf Krušnjak rođen je 22. ožujka 1883. godine u Karlovcu u obitelji prirodoslovca, botaničara, vulkanologa i gimnazijskog profesora Rudolfa Krušnjaka starijeg 3 [Šiprak:2013] i Jele Krušnjak rođene Lach. O podrijetlu, rodoslovlju i životu Jele (ili Ide) Krušnjak rođene Lach koja je u braku s

2 Karlovac, Matične knjige; 1699-1946: knj.209; 10,3 AP.3 Rudolf Krušnjak otac (1848-1889) rođen je u Varaždinu 17.04.1848., a umro u Duga Resi 23. kolovoza 1889. godine. Gimnaziju je završio u Varaždinu 1867., studij prirodopisa, matematike i fizike 1871. u Grazu, gdje je 1877. položio učiteljski ispit. Od 1872. radi kao učiteljski kandidat na Gimnaziji u Rijeci, a od 1874. kao učitelj na Velikoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1875. je namjesni, 1878. pravi učitelj, a od 1881. profesor Gimazije u Karlovcu, koja se 1884. spojila sa Gimnazijom u Rakovcu, gdje Krušnjak radi do kraja života. Članke o luminiscenciji bilja (Organička fosforoscencija bilja, 1876), vulkanima (O vulkanizmu, 1875) i rudama te utjecaju prirode na čovjeka objavljivao je u Godišnjem izviešću Kraljevske velike realke u Zagrebu i Hrvatskoj lipi (1875), Programu Kraljevske male gimnazije u Karlovcu (1876) i Hrvatskom učitelju (1881). Zaslužan je za uvođenje botaničkih izleta u nastavu prirodopisa te, kao osnivač i čelnik Povjerenstva za planinare 1878-1883. za promicanje planinarstva u karlovačkom kraju.


5

profesorom Rudolfom Krušnjakom starijim imala dva sina za sada nema puno podataka, kao ni o osobnim podacima o datumima rođenja i smrti koje bi trebalo potražiti u Matičnim knjigama (Matici umrlih Karlovac) pohranjenim u Državnom arhivu u Karlovcu.4 Rudolf Krušnjak rođen je kao drugi sin, uz starijeg brata Ivana Krušnjaka rođenog u Karlovcu 23. lipnja 1881. godine.5 Gimnazijski profesor Rudolf Krušnjaka stariji, otac Ivana i Rudolfa umire kao profesor prirodopisa na rakovačkoj Gimnaziji u 41 godini života. Slikar Rudolf Krušnjak imao je samo 6, a njegov stariji brat Ivan 8 godina pa je za pretpostaviti kako se život samohrane majke s dvoje male djece u takvim okolnostima poprilično promijenio. U svakom slučaju, iz prikupljenih arhivskih dokumenata prilično je jasno kako svoje najranije djetinjstvo Rudolf Krušnjak provodi u Dubovcu, Karlovcu, Rakovcu, Švarči i Duga Resi kao dijete prerano umrlog i cijenjenog pedagoga, profesora i državnog činovnika jedne od najistaknutijih gimnazija u Monarhiji.

ŠKOLOVANJE U KARLOVCU I RAKOVCUPodaci o prvim godinama školovanja Rudolfa Krušnjaka u Karlovcu i Rakovcu prilično su oskudni. Rudolf Krušnjak završio je pet razreda Opće pučke dječačke škole u Karlovcu 6, koju je od 1890. do 1895. pohađao u zgradi u Rakovačkoj ulici (danas je to karlovačka OŠ Dragojle Jarnjević u Radićevoj ulici 31)7 u kojoj se uz hrvatski jezik učio latinski i njemački kao temelj za kasnije gimnazijsko obrazovanje. Poslije završenog petogodišnjeg osnovnog školovanja Rudolf Krušnjak kao dvanaestogodišnjak u Školskoj godini 1895/96. stječe Svjedodžbu položenog prvog razreda kraljevske velike realne gimnazije rakovačke, Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu 8, one iste na kojoj je od 1884. do 1889. kao profesor prirodopisa (botanike i zoologije) djelovao njegov otac Rudolf Krušnjak stariji.

4 Zanimljiv je podatak iz Domovnice Kraljevine Hrvatske i Slavonije (Heimatschein Königreich Kroatien und Slavonien) Rudolfa Krušnjaka koja je izvađena pod Br. 2849/1900. u Poglavarstvu upravne obćine Švarča, u Vrbnji 14.09.1900., prema kojoj se u rubrici Ime i prezime roditelja navode Rudolf i Ida (a ne Jela!) Krušnjak u mjestu Rakovcu u obćini Švarča u upravnom kotaru Karlovac. u istom se dokumentu kao rodno mjesto slikara Rudolfa Krušnjaka navodi Dubovac, a ne Karlovac kako se to kasnje navodi u ostalim dokumentima.5 Ivan Krušnjak (1881-1962) stariji brat Rudolfa Krušnjaka prema dostupnim podacima iz Matice rođenih Karlovac koja se čuva u Državnom arhivu Karlovca, rođen je u Karlovcu 23.06.1881. godine. Prema Matici umrlih Karlovac umro je 10.04.1962. u Duga Resi (Kolodvorska 5). Bio je u braku s Ružom Krušnjak rođenom Zvečaj (1883 - 1958) a umro je bez potomaka. To je jedan od razloga radi kojeg se slikama Rudolfa Krušnjaka iz najranijeg razdoblja koje je radio u Karlovcu, Duga Resi, Zagrebu i Budimpešti, a koje su bile u posjedu majke i brata gubi trag. Tom najranijem slikarskom razdoblju pripadaju tri slike iz Zbirke dr. Josipa Kovačića iz Zagreba, od kojih su dvije nedatirane, dok je treća datirana u rano proljeće 1903. godine, u godinu odlaska na studij u München.

6 Državni arhiv Karlovac, Državna osnovna dječačka škola Karlovac, 1871-1947: 20 knj.;[http//:www.arhinet.arhiv.hr]

7 Google Earth Street View 8/2011

8 Državni arhiv Karlovac, Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu-Karlovcu; 1882-1938: 147 knj., 51 kut.;[http//:www.arhinet.arhiv.hr]

Delić, Ines (2003). Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu-Karlovac (1882-1938).//: Inventari za fondove i zbirke, strana 55 - 77.Karlovac, Državni arhiv u Karlovcu.

6


NAUKOVANJE NA KRALJEVSKOJ ZEMALJSKOJ MUŠKOJ OBRTNOJ ŠKOLI U ZAGREBUVeć iduće godine, sa punih trinaest godina, 4. rujna 1896., Rudolf Krušnjak upisao je Kraljevsku zemaljsku mušku obrtnu školu u Zagrebu 9. Danas je to Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn Zagreb (ŠPUD)10, jedna od najstarijih srednjih škola u Hrvatskoj osnovana 1882. godine kao eksperimentalna četverogodišnja škola u sastavu Muzeja za umjetnost i obrt, smještena na zagrebačkom Sveučilišnom trgu (danas Trgu maršala Tita 11) 11 sa nastavnim programom kojeg su osmislili Izidor Kršnjavi, Hermann Bollé i Eduard Suhina.

Rudolfa Krušnjaka u Zagrebu nalazimo upisanog u školsku godinu 1896/97. kao učenika odjela za dekorativno slikarstvo koji pohađa četverogodišnji program prema Zakonu o ustrojenju kraljevske i zemaljske muške obrtne škole sastavljene od škole za naučnike i građevinske strukovne škole, kojeg je Kraljevska zemaljska vlada donijela 1889. godine. Iz tog razdoblja nema sačuvanih Krušnjakovih učeničkih radova. Mogućnost da su bili izloženi 1896. godine na Milenijskoj izložbi u Budimpešti, odnosno 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Rimu, još uvijek je otvorena mogućnost radi koje bi dodatno trebalo istražiti muzejske fondove učeničkih radova Hrvatskog školskog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt i Muzeja grada Zagreba.12

U vrijeme školovanja na Kraljevskoj zemaljskoj muškoj obrtnoj školi u Zagrebu Rudolf Krušnjak prema postojećim dokumentima prima zemaljsku potporu iz Krajiške imovne uzgojne i obrazovne zaklade za plaćanje Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu, što govori o njegovom socijalnom statusu i lošim ekonomskim mogućnostima. Godišnja državna stipendija Rudolfa Krušnjaka iznosila je 500 K(runa), što znači da je na ime državne stipendije za školovanja na Kraljevskoj zemaljskoj obrtnoj školi u Zagrebu između 1896. i 1900. godine primio ukupno 2.000 K(runa). Nakon četiri godine školovanja u Zagrebu Rudolf

9 Hrvatski državni arhiv Zagreb, Državna središnja obrtna škola; 1882-1950: 50 knj., 116 kut., 52. svež.HR-DAZG-135. [http//:www.arhinet.arhiv.hr]

10 Tatomir, Zrinka (1993). 111 godina naše škole. Od obrtne škole do Škole primijenjene umjetnosti i dizajna 1882. - 1993.Zagreb.

Vavra, Ivan [ur.] (1994). 111 godina Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zagreb.Zagreb.

Rapo, Vesna (2002). Hermann Bollé i Obrtna škola u Zagrebu.Zagreb.

Batinić, Štefka (2003). Hrvatski školski sustav u XX. stoljeću. //: Školstvo u XX. stoljeću.Zagreb, Anali za povijest odgoja. 2., strana 49-71.11 Hermann Bollé projektirao je novu školsku zgradu 1890., godina koja je u lipnji 1891. svečano otvorena na tadašnjem Sveučilišnom trgu. U rujnu 1890. Hermann Bollè imenovan je upraviteljem škole i internata, na mjestu upravitelja škole Bollè je ostao do 1914. godine.

12 Zahvaljujem muzejskoj savjetnici Željki Kolveschi iz Muzej grada Zagreba što mi je ukazala na postojanje spomenute građe u navedenim muzejima. Kako se radi o opsežnom muzejskom gradivu potraga za učeničkim radovima Rudolfa Krušnjaka ostavljeno je za neka druga vremena.


7

Krušnjak je 31. srpnja 1900. godine primio Svjedodžbu Ravnateljstva kraljevske zemaljske obrtne škole, koju je osobno potpisao Hermann Bollé, a prema kojoj je Rudolf Krušnjak iz Karlovca ‘’izučio propisane nauke za dekorativno-slikarski obrt’’, uz pohvalno vladanje i osobitu marljivost, pri čemu je teoretičnim13 i tehničko-praktičnim14 predmetima postigao ‘’veoma dobar uspjeh’’, stoga je s obzirom na uspjeh proglašen ‘’naučnikom sposobnim za slikarskoga pomoćnika’’. Ne temelju Svjedodžbe osamnaestogodišnjem Rudolfu Krušnjaku je po Obrtnom zboru u slobodnom kraljevskom glavnom gradu Zagrebu pod rednim brojem 162. izdana 6. travnja 1901. godine Poslovna knjiga za vođenje obrta.

NASTAVAK ŠKOLOVANJA. BUDIMPEŠTA. MÜNCHEN.Zahvaljujući Krajiškoj imovnoj uzgojnoj i obrazovnoj zakladi, dvije godine je uživao stipendiju od 800 K godišnje za pohađanje Kraljevske zemaljske obrtne škole u Budimpešti na kojoj je učio umjetno dekorativno slikarstvo. Po završetku školovanja u Budimpešti vraća se u Karlovac, odnosno Duga Resu. U tom kratkom razdoblju živi s bratom Ivanom i slika u maniri tipičnoj za slikarstvo mađarskog akademizma. Iz tog su razdoblja sačuvane dva zanimljiva krajolika koja se nalaze u Zbirci dr. Josipa Kovačića iz Zagreba, a prikazuju željezničku postaju u Duga Resi, koje se nalazi nedaleko adrese na kojoj u to vrijeme živi15. Slike su nastale između povratka iz Budimpešte i u proljeće 1903., samo nekoliko mjeseci prije odlaska u München. Tvrdoća u izvedbi, stil i način idu u prilog tezi kako ni sam Krušnjak nije bio zadovoljan svojim umjetničkim dometima pa je upis na likovnu akademiju u Münchenu u jesen 1903. godine očekivan, tim prije što je iz Krajiške imovne uzgojne i obrazovne zaklade ponovno dobio trogodišnju stipendiju od 800 K na godinu za polaženje Kraljevske bavarske akademije obrazovnih umjetnosti u Münchenu.

U Matičnim knjigama Akademije likovnih umjetnosti u Münchenu s područja Hrvatske bio je upisano više slikara, a 1903. upisani su Karl Geitler i Rudolf Krušnjak 16 koje u svojim sjećanjima na München spominje i sam Ljubo Babić. Sa punih dvadeset godina Rudolf Krušnjak u listopadu 1903. godine u Matičnim knjigama17 Münchenske akademije za razdoblje 1884-1920., pod matičnim brojem 02.656 30. listopada 1903. upisan je Rudolf Krušnjak, uz navod o pohađanju nastave crtanja, a kao profesor se navodi Gabriel Hackl. Osim crtanja i slikarstva

13 A.: Nauk vjere, hrvatski jezik, njemački jezik, zemljopis i povijest, računstvo i geometrija, naravoslovlje i tehnologija, oblici umjetnosti, knjigovodstvo, krasopis, gombanje i pjevanje.

14 B.: Prostoručno risanje, geometrijsko risanje, modelovanje, dekorativno slikarstvo, uz trogodišnji stručni tečaj iz plastičnog risanja, modelovanja i dekorativnog slikarstva kao glavnog predmeta.

15 Kolodvorska 5, Duga Resa

16 Kraševac, Irena; Prelog, Petar [ur.] (2011). Zbornik međunarodnog simpozija ‘’Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu’’.Zagreb, Institut povijesti umjetnosti.

17 02.656 Rudolf Krušnjak Martikelbücher der Akademie der Bildenden Künste III (1884-1920) http//:martikel.adbk.de/05ordner/mb_1884-1920/jahr_1903/martikel-02656 (pristup 22/10/2013)

8


pohađao je i teoriju umjetnosti i ostale predmete vezane uz slikarstvo. U Münchenu se Rudolf Krušnjak nalazi sve do 11. srpnja 1906. godine, kada biva osposobljen kao akademski slikar za umjetno slikarstvo na Kraljevskoj bavarskoj akademiji obrazovnih umjetnosti. Osim diplome, Krušnjak je 19. srpnja 1906. dobio i pismeno priznanje od profesorskog zbora Akademije. Nakon studija slijedi Krušnjakov povratak u Hrvatsku.

Dekretom od 4. listopada 1906. br II. 2351. imenovan je pomoćnim učiteljem na Privremenoj maloj realnoj gimnaziji u Koprivnici, gdje podučava vrlo kratko, no ta ga činjenica stavlja na povijesno mjesto prvog nastavnika crtanja i umjetnosti u povijesti koprivničke Gimnazije. Prema arhivskim izvorima Krušnjak, govori njemački i razumijeva mađarski, a osposobljen je u nastavnom njemačkom jeziku za prostoručno crtanje za sve razrede, a za geometrijsko crtanje za niže razrede srednjih škola sa bavarskim nastavnim jezikom pred Kraljevskim ispitnim povjerenstvom za ispitivanje kandidata srednjoškolskog učiteljstva u Hrvatskoj i Slavoniji u Zagrebu 25. lipnja 1909. godine. Slijedi razdoblje u kojem se Krušnjak posvećuje pedagoškom radu, profesuri i podučavanju. Od 1906. do 1907. godine radio kao pomoćni učitelj na privremenoj maloj realnoj gimnaziji u Koprivnici, od 1907. do 1912. kao gimnazijski učitelj na Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, od 1913. do 1933. kao gimnazijski profesor na Drugoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, od 1933. do 1937. kao gimnazijski profesor na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, da bi 1937. godine bio imenovan nastavnim inspektorom u Ministarstvu prosvjete Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. U međuratnom razdoblju Krušnjak naglasak stavlja na pedagoški rad te piše i stručne članke o nastavi crtanja u školama i školske programe, no to je predmet jedne buduće studije.

Slikarstvo Rudolfa Krušnjaka po povratku iz Münchena u Zagreb, odnosno u Koprivnicu, slikano je pod utjecajem Proljetnog salona, sa jasnim i naglašenim odjecima Münchenske akademije. Činjenica je da poslije zagrebačke faze Krušnjak više ne širi svoje umjetničke vidike i domete i pritom ostaje vjeran svojim umjetničkim i stilskim okvirima koje je uspješno usvojio na kraljevskoj bavarskoj Akademiji u Münchenu. Nakon Münchenskog i zagrebačkog razdoblja u krajolicima Rudolfa Krušnjaka nema više one tvrdoće svojstvene slikarstvu nastalom pod utjecajem budimpeštanske Akademije nakon koje je instinktivno osjećao kako mu poduka u Budimpešti nije pružila ono što je tražio.

Određeni institucionalizam i vjernost münchenskoj akademiji, stanovita odmjerenost i bojažljivost potaknuta strahom od negativne kritike, spriječavala je Krušnaka da se prepusti oslobađanju palete i rukopisa. Kao slikar, oko 1918. godine iskusio je slikanje u plein-airu i to su najuspješniji slikarski dometi ovog slikara. Nakon uspješnih iskoraka na dvije slike istog motiva Partija iz Maksimira (1918) koje su bile izložene na njegovoj drugoj i posljednjoj samostalnoj izložbi u zagrebačkom Salonu Ullrich od 3. do 13. ožujka 1919. godine, odnosno dva koprivnička motiva, Dvije žene u dvorištu (1918) iz Zbirke dr. Josipa Kovačića u Zagrebu i Istočni drvored u koprivničkom šetalištu / Portret Ljubice Tolić u zelenoj opravi (1918) iz


9

Muzeja grada Koprivnice, slijedio je korak unatrag i povratak münchenskim kanonima i korijenima akademizma. Razlog tomu najvjerojatnije je bilo nerazumijevanje lokalne sredine i negativna likovna kritika stanovitog Joce Savića objavljena u zagrebačkoj Jugoslavenskoj reviji [Savić:1919:191-192] koji u svojem kritičkom prikazu Krušnjakove izložbe piše: ‘’čemu taj konglomerat slabovrijednih ili baš bezvrijednih radova? (...) ne samo golemi broj suvišnih slika, već opet i čudne želje za gospodstvom u svakovrsnim načinima prikaze’’, dok upravo spomenute uspješne studije iz Maksimira izrijekom navodi kao ‘’rastreskani prikazi iz Maksimira’’. Nakon toga, tek povremeni i rijetki iskoraci i oslobađanje Krušnjakova slikarstva više su iznimka nego pravilo.

U drugom desetljeću 20. stoljeća, u vrijeme i pred sam kraj Prvo svjetskog rata, između 1914. i 1918. godine, Rudolf Krušnjak u portretima koprivničkih građana, prije svega Portretu koprivničkog građevinskog poduzetnika Stjepana Semeraja (1917), odnosno, Portretu koprivničkog trgovca Stjepana Kovačevića 18 (1917) i njegove supruge Portret milostive Matilde Kovačević rođ. Pađan 19 (1919) iz Donacije dr. Vladimir Malančec Muzeju grada Koprivnice [Rješenje o nasljeđivanju:1985], vraća se postulatima akademizma i na svojevrsni način podilazi naručiteljima i portretiranima. To je posebno naglašeno i jasno ako spomenute portrete bračnog para Kovačević usporedimo sa nešto ranijim portretom majke Jele Krušnjak rođ. Lach iz 1914. godine, odnosno portretom supruge Zlate Krušnjak rođ. Röshl (Rešl) 20 iz 1916. godine, koje se isto tako nalaze u Donaciji dr. Vladimira Malančeca Muzeju grada Koprivnice, a koje je Krušnjak, već kao profesor na zagrebačkoj realnoj gimnaziji, izložio na svojoj prvoj samostalnoj izložbi u zagrebačkom Salonu Ullrich od 30. svibnja do 10. lipnja 1917. godine. Prema podacima koji se čuvaju u Arhivu HAZU u Zgrebu, Krušnjak nije prodao ni jednu sliku, a likovna kritika u Obzoru od 3.6.1917. godine prigovorila mu je kako je ‘’pod prevelikim dojmom akademizma i škole’’, no u istom prikazu naslovljenom ‘’Izložba Rudolfa Krušnjaka’’ likovni kritičar (za pretpostaviti je kako se radi o Vladimiru Lunačeku) piše: ‘’ U Ullrichovom salonu izlaže do sada nepoznat slikar, sve je nekako bojažljivo i tvrdo,

18 Stjepan Kovačević (1860-1936) prema podacima iz Matice vjenčanih Koprivnica, Red. br. upisa 13/1910 od 8. svibnja 1910. Stjepan Kovačević, koprivnički trgovac porijeklom iz Slavonskog Broda i vlasnik dvorca Rakov Potok kraj Samobora, navodi se kao vjenčani kum Rudolfa Krušnjaka i Zlate Krušnjak rođ. Röshl (Rešl). 19 Matilda Kovačević rođena Pađan (1860-1950) prema podacima iz Matice umrlih Koprivnica, Red. br. upisa 99/1950, rođena 25.03.1860. u Novoj Gradiški, umrla je 09.06.1950. u Koprivnici. Prema Matičnim knjigama i pisanim dokumentima koji se čuvaju u Muzeju grada Koprivnice Matilda Kovačević bila je teta Krušnjakove supruge Zlate Krušnjak rođene Röshl, odnosno rođena sestra Berte Röshl rođene Padjan.

20 Zlata Krušnjak rođena Röshl (1886-1961) prema podacima iz Matice umrlih Koprivnica, Red. br. upisa 185/161, rođena je 16.03.1886. godine u Novoj Gradiški, a umrla je 12.12.1961. u Koprivnici (Trg Republike 16, danas Trg bana Josipa Jelačića 16). Prema podacima iz Matice vjenčanih Koprivnica, Red. br upisa 13/1910 Zlata Röshl, kći bankovnog činovnika iz Nove Gradiške Matije Röshla i Berte Röshl rođene Padjan, udala se za prof. Rudolfa Krušnjaka u Koprivnici 08.05.1910. godine, iako je Rudolf Krušnjak već tada živio i radio u Zagrebu kao gimnazijski namjesni učitelj na Kraljevskoj realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je podučavao prostoručno i geometrijsko crtanje. Poslije vjenčanja 1910. godine prof. Rudolf i Zlata Krušnjak živjeli su u Zagrebu (Palmotićeva ulica 17a), no veze s Koprivnicom i nadalje su ostale čvrste, između ostalog i stoga što se iz korespondencije Zlate Krušnjak može iščitati kako oko Prvog svjetskog rata na koprivničkoj adresi na kojoj žive Stjepan i Matilda Kovačević boravi i Berta Röshl, majka Zlate Krušnjak i sestra Matilde Kovačević.

10


premalo istaknuti plastični kontrasti, ima dvije studije koje su dobre: stara žena sa pletivom i studija muške glave’’.

Dakle, već je u spomenutoj likovnoj kritici Portret majke Jele Krušnjak s pletivom (1914) posebno izdvojen kao uspješan. Portret starije žene prikazan je u tipičnoj pozi (građanske) dokolice sa slikarskim rukopisom koji je slobodniji i otvoreniji nego na portretima bračnog para Kovačević nastalim samo nekoliko godina kasnije. Isti otvoreni (i opušteni) slikarski rukopis nalazimo na Portretu supruge Zlate s knjigom (1916) koju je Krušnjak isto tako izložio na već spomenutoj prvoj izložbi u Ullrichovom salonu 1917. godine. Na slici je prisutan intimizam i poetski realizam koji svojim likovnim govorom i ugođajem odražava Kršnjakove emocije i životnu filozofiju. Slikarstvo oblikovano i nastalo pod utjecajem impresionizma i opće prihvaćenog likovnog govora koje traje od kraja 19. stoljeća, upravo je u Münchenu dobilo svoju sjevernjačku inačicu u kojoj je Rudolf Krušnjak prepoznao vlastitu slikarsku estetiku kojoj je ostao vjeran do kraja života.

U međuratnom razdoblju Rudolf Krušnjak radi kao profesor i likovni pedagog, potom krajem tridesetih kao činovnik Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, izlaže rijetko, uglavnom na skupnim izložbama Udruženja likovnih umjetnika. Poslije Drugog svjetskog rata, početkom kojeg je stradao dio slikarevog opusa, iz Beograda se vraća u Koprivnicu, u kojoj između pedesetih i sedamdesetih godina postaje samozatajni slikar građanskog ukusa. Portreti koprivničkih građana, interijeri, mrtve prirode i vaze s cvijećem nisu u tijeku s umjetničkom praksom druge polovice 20. stoljeća, tako da ime i značenje Rudolfa Krušnjaka sve više blijedi i pada u zaborav. U potrazi za radovima na širem području Hrvatske pa sve do Banata u Srbiji, prikupljeno je nešto više od pedesetak slika i crteža neujednačene umjetničke kvalitete, od vrhunskih radova do radova koji u sebi posjeduju naznake amaterizma, sa vremenskim razdobljima i umjetničkim fazama koje su potpuno nepokrivene. S obzirom na životne putove profesora Rudolfa Krušnjaka od Karlovca, Zagreba, Budimpešte, Duga Rese, Münchena, Koprivnice, Zagreba, Beograda i naposljetku ponovno Koprivnice, razumljivo je kako najveći broj sačuvanih slika onaj iz poslijeratnog koprivničkog razdoblja. Uglavnom se radi o portretima koprivničkih građana i mrtvim prirodama s motivima cvijeća, koje su nastale u slikarevoj poodmakloj dobi, u njegovim osamdesetim i devedesetim godinama života, kada su ga kao protagonista koprivničke likovne scene dugovječnost i samozatajnost, a potom i određena (malo)građanska ‘’klasičnost’’ stila i načina potisnula u drugi plan. Radovi Rudolfa Krušnjaka danas se nalaze u Muzeju grada Koprivnice zahvaljujući donaciji slikareva prijatelje, koprivničkog odvjetnika dr. Vladimira Malančeca, potom u privatnim zbirkama u Zagrebu i Petrinji, dok je veći dio radova je u privatnom posjedu koprivničkih obitelji.


11

UMJESTO ZAKLJUČKA: CVJETOVI SJETE I TUGEI za kraj, u opusu Rudolfa Krušnjaka potrebno je izdvojiti nekoliko riječi o njegovim mrtvim prirodama. Cvjetne mrtve prirode kao samostalan ikonografski motiv u Krušnjakovom slikarstvu posebno je naglašen u posljednjem, koprivničkom razdoblju, a posebno nakon smrti milostive Zlate Krušnjak 1962. godine. Tek tada cvijeće na slikama Rudolfa Krušnjaka, osim što je samostalan likovni motiv dobiva dodatno značenje. Cvijeće Rudolfa Krušnjaka pripovijeda o usamljenosti i tuzi. Krušnjak je osjetljiv na govor cvijeća, ali i njegovu prisutnost u slikarevu domu. To možemo potvrditi ako izdvojimo ciklus ‘’Iz salona Krušnjakovih’’, nastao između 1970. i 1973. godine, u slikarevim devedesetim godinama, u kojem je interijer građanskog salona u drugom planu i vaza sa cvijećem u prvom planu, postavljena na stol samo izgovor za poetski intimizam kojim Krušnjak slika vlastitu intimu doma. Krušnjakovi buketi cvijeća, krizanteme, lepe kate, gladiole, majske i trojačke ruže imaju svoju priču u kojoj se lirska i epsku nota nadopunjavaju, od čistih slikarskih vrijednosti do literature, filozofije, simbolizma i značenja pripisanih govoru cvijeća. Samovoljnoj izoliranosti i čitavoj lepezi potisnutih osjećaja i žalovanja: za životnim putovima, za potomstvom, za suprugom... Pripovijedaju o usamljenosti fine i istančane duše u građanskoj provinciji hrvatskog sjevera koju je životni put u prvom desetljeću 20. stoljeća doveo u Koprivnicu, a prilike i okolnosti ga uvijek iznova vraćale i primorale na ostanak. Zauvijek.

U Koprivnici, 3.3.2014.

Draženka Jalšić Ernečićviša kustosica

12


Kat. broj 33. detalj


13

Rudolf Krušnjak (1883-1974)Izvori

Arhiv za likovne umjetnosti HAZU ZagrebHrvatski državni arhiv Zagreb Matica sposobnik učitelja Kraljevske II. realne gimnazije u Zagrebu, 24222Matični ured Koprivnica Matica vjenčanih Koprivnica Matica umrlih KoprivnicaArhiv Muzeja grada KoprivniceDnevnik Muzeja grada Koprivnice 1947 - 1962.Knjiga ulaska Muzeja grada KoprivniceInventarna knjiga Muzeja grada Koprivnice 1. (0001-3288)Inventarna knjiga Muzeja grada Koprivnice 2. (3289-5685)Inventarna knjiga Muzeja grada Koprivnice u integriranom muzejskom programu M++Dokumentacija Galerije Koprivnica Muzeja grada Koprivnice //: Krušnjak, RudolfDokumentacija Donacije dr. Vladimir Malančec Muzeja grada Koprivnice //: Krušnjak, RudolfFotodokumentacija Muzeja grada KoprivniceRazgovor dr. Zvonko Dubravec iz Koprivnice, rujan 1996.Razgovor prof. Zlata Sivoš iz Koprivnice, rujan i listopad 1996.

Literatura*** (1906). Izložba Hrvatskog društva umjetnosti (Krušnjak Rudolf - Duga Resa).Zagreb, Prva hrvatska radnička tiskara.Zagreb, Umjetnički paviljon, 1.9.-15.10.1906., strana 8.

*** (1906). Hrvatska umjetnička izložba.Zagreb, Obzor. Godina XLVII, broj 229., 29.8.1906., strana 3.

*** (1906). Otvorenje umjetničke izložbe.Zagreb, Obzor. Godina XLVII, broj 231., 1.9.1906., strana 2.

Kršnjavi, Iso (1906). Izložba hrvatskog društva umjetnosti.Zagreb, Hrvatska smotra. Knjiga I., strana 77 – 83.

Kršnjavi, Iso (1906). Izložba hrvatskog društva umjetnosti.Osijek, Osječki tjednik, Godina I., broj 40., 15.10.1906., strana 1 - 4.

Lunaček, Vladimir (1906). O hrvatskoj umjetnosti (K izložbi umjetnosti).Zagreb, Hrvatska. Broj 75., 1.9.1906., strana 6 - 7.Zagreb, Hrvatska. Broj 76., 3.9.1906., strana 3 – 4.Zagreb, Hrvatska. Broj 78., 5.9.1906., strana 3 – 4.Zagreb, Hrvatska. Broj 80., 7.9.1906., strana 5.

Nehajev, Milutin (1906). Izložba hrvatskog društva umjetnosti.Zagreb, Hrvatska. Broj 93 – 98., 24.9.1906.Kat. broj 33. detalj

14


Auer, Robert [ur.] (1913). Izložba Hrvatskog društva umjetnosti u Zagrebu god. 1913. (Krušnjak Rudolf - Zagreb).Zagreb, Kr(aljevska) zemaljska tiskara.Zagreb, Umjetnički paviljon, 1.5. – 30.6.1913.

Milčinović, Andrija (1913). Umjetnička izložba (Kritika izložbe u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu).Zagreb, Narodne novine. Broj 129., 7.6.1913.

Lunaček V(ladimir) (1913). Izložba Hrvatskog društva umjetnosti.Zagreb, Suvremenik. Godina VIII., broj 7., lipanj 1913., strana 414 -428.

Kara, Ljudevit (1913). Die Ausstellung des Kunstvereines.Sarajevo, Südslavische Revue. Godina II., broj 26., strana 688 – 690.Sarajevo, Südslavische Revue. Godina II., broj 27., strana 717 – 718.

Strajnić, Kosta (1913): Za nacionalnu umjetnost. Predavanje Koste Strajnića u Umjetničkom paviljonu.Zagreb, Hrvatski pokret. Godina IX., broj 152., strana 2 – 3.

*** (1913). (O izložbi hrvatskog Društva umjetnosti).Zagreb, Novosti. Broj 121., 4.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 122., 5.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 123., 6.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 124., 7.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 125., 8.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 126., 9.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 127., 10.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 128., 11.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 129., 12.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 130., 13.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 131., 14.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 131., 15.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 133., 16.5.1913.Zagreb, Novosti. Broj 154., 10.6.1913.Zagreb, Novosti. Broj 161., 17.6.1913.

*** (1913). (Vest o izložbi hrvatskog Društva umjetnosti).Zagreb, Narodne novine. Broj 102., 5.5.1913.

*** (1913) Izložba hrvatskog Društva umjetnosti.Zagreb, Obzor. Broj 123., 7.5.1913.Zagreb, Obzor. Broj 124., 8.5.1913.Zagreb, Obzor. Broj 132., 77.5.1913.Zagreb, Obzor. Broj 139., 24.5.1913.

Lunaček, Vladimir? (1917). Izložba Rudolfa Krušnjaka.Zagreb, Obzor. Broj 58 (3.6.1917) 150., strana 3.

*** (1918). Dražba za narodni dar konte Ivi Vojnoviću.Zagreb, Salon Ullrich, 5.2.1918.

*** (1918). Izložba u korist knezu Vojnoviću (predobjava).Zagreb, Narodne novine. Godina LXXXIV., broj 22., 26.1.1918., strana 3.


15

*** (1918). Izložba u korist Ivi knezu Vojnoviću.Zagreb, Obzor. Broj 20., 27.1.1918., strana 3.

*** (1918). Dražba umjetnina u korist Iva Conte Vojnovića.Zagreb, Obzor. Broj 25., 2.2.1918., strana 3.Zagreb, Obzor. Broj 26., 5.2.1918., strana 3.

*** (1918). Četiri izložbe u Ilirskom salonu.Zagreb, Omladina. Godište 2., broj 10 (1918-1919) strana 246.

Lunaček, Vladimir (1919). Dvije izložbe (Marin Studin i Rudolf Krušnjak).Zagreb, Obzor. Broj 60 (6.3.1919) 56., strana 2.

Savić, Joca (1919). Izložba radova prof. Krušnjaka u Ulrichovom salonu.Zagreb, Jugoslavenska njiva. Godište 3., broj 12., strana 191-192.

I.S. (1919). ‘’Četiri izložbe u Ullrichovom salonu’’.Zagreb, Omladina. Broj 3 (1919)

[S-s] = Siess, Walter (1919). Kollektivausstellung Krušnjak.Zagreb, Agramer Tagblatt. Broj 34 (1919) 62., strana 3.

*** (1922).Zagreb, Zagrebački dnevnik, 6.2.1922.

*** (1930).Jugoslavenska umjetnost, Pravda 16/1930.

Krušnjak, Rudolf (1922 - 1932). Niz članaka o srednjoškolskoj nastavi crtanja.Beograd, Glasnik (Jugoslavenskog) Profesorskog društva.

*** (1972). 1900 – 1920: Plenerizam, secesija, simbolizam, minhenski krug, impresionizam, ekspresionizam. //: Jugoslovenska umjetnost XX veka. Hronologija grupnih izložbi sa bibliografijom.Beograd, Muzej suvremene umetnosti. prosinac 1972. – siječanj 1973., strana 194., 200.

Grupa autora (1986). U susret Muzeju suvremene umjetnosti (30 godina Galerije suvremene umjetnosti).Zagreb, Muzejski prostor, 21.8.-30.9.1986., strana 146.

Jalšić, Draženka (1996). Rudolf Krušnjak (1883-1974) Dugovječni gospodin iz gradskog parka.//: Portreti koprivničkih građana iz fundusa Muzeja grada Koprivnice (...).Koprivnica, Muzej grada Koprivnice. Galerija Koprivnica, 4.11.1996. -15.1.1997., strana 28 - 44.

Jalšić Ernečić, Draženka (2001). Galerija Koprivnica (1977).//: Muzej grada Koprivnice 1951. – 2001. (Vodič kroz zbirke), strana 62 – 85., reprodukcija strana 68.Koprivnica, Muzej grada Koprivnice.

Jalšić Ernečić, Draženka (2001). Muzejska zbirka dr. Vladimir Malančec (1985).//: Muzej grada Koprivnice 1951. – 2001. (Vodič kroz zbirke), strana 86 - 92., reprodukcija strana 91.Koprivnica, Muzej grada Koprivnice.

Lalić, Sredoje; Kolanović, Josip [ur.] [et. al.] (2004). Spomenica Prve gimnazije u Zagrebu 1854-2004.Zagreb, Prva gimnazija u Zagrebu.

16


Dobronić, Lelja (2004). Klasična gimnazija u Zagrebu od 1607. do danas.Profesori Gimnazije od 1850. do 1957., strana 481.Zagreb, Školska knjiga. ISBN 978-953-0-61539-6

Jalšić Ernečić, Draženka (2007). Učenici i profesori koprivničke Gimnazije.Koprivnica, Muzej grada Koprivnice. Galerija Koprivnica, 17. – 30. 9. 2007., strana 3 - 5., 22.

Pintarić, Snježana [ur.] (2008). Katalog zbirke; Kronologija izložbi Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb.Zagreb, Muzej Suvremene umjetnosti., strana 284.ISBN 978-953-6043-95-8

Ott, Ivan [ur.] (2008). Karlovački leksikon. Zagreb, Školska knjiga. Krušnjak, Rudolf (prosvjetni radnik; otac) strana 341.ISBN 978-953-061477-2

Vujić, Žarka (2010). Salon Ullrich o stotoj obljetnici (ili Gostiona (k) stotoj slici).Zagreb, Art magazin Kontura, strana 223 -224.ISBN 978-953-6960-20-0

Kraševac, Irena; Prelog, Petar [ur.] (2011). Zbornik međunarodnog simpozija,‘’Zagreb - München. Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu’’.Zagreb, Institut povijesti umjetnosti.ISBN 978-953-6106-91-2

Šiprak, Ivana (2013). Krušnjak, Rudolf prirodoslovac i pedagog.//: Hrvatski biografski leksikon 8.Zagreb, Leksikografski zavod ‘’Miroslav Krleža’’.

Flego, Višnja (2013). Krušnjak, Rudolf slikar.//: Hrvatski biografski leksikon 8.Zagreb, Leksikografski zavod ‘’Miroslav Krleža’’.

Jalšić Ernečić, Draženka (2014). Zaboravljeni slikar münchenske akademije Rudolf Krušnjak (1883-1974).Koprivnica, Muzej grada Koprivnice.http://www.muzej-koprivnica.hr/11/02/2014.

Jalšić Ernečić, Draženka (2014). Zaboravljeni slikar Rudolf Krušnjak.Koprivnica, Glas Podravine. Godina LXIX, broj 7., 14.2.2014., strana 7.


Katalog izložaka Rudolfa Krušnjaka (1883-1974)

[1] Münchensko razdoblje 1903 - 1906

[2] Prvo koprivničko razdoblje 1906 - 1936

[3] Zagrebačko razdoblje 1907 - 1936

[4] Beogradsko razdoblje 1937 - 1941

[5] Drugo koprivničko razdoblje 1941 - 1974

18


1.KRAJOLIK SA BAROKNIM PORTALOMKarlovac?, oko 1899-1902.ulje na platnu485 x 672 mmsign. R.K. (desno dolje, ugrebeno)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

2.ŽELJEZNIČKA POSTAJA DUGA RESA 1.Karlovac - Duga Resa, 1899-1903?ulje na kartonu375 x 496 mmsign. R. Krušnjak (desno dolje)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

3.ŽELJEZNIČKA POSTAJA DUGA RESA 2.Karlovac - Duga Resa, 1903.ulje na platnu340 x 504 mmsign. R. Krušnjak / 1903. (desno dolje, crveno)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

4.PORTRET ČOVJEKA S TURBANOMMünchen, 1903.ugljen na papiru560 x 415 mmsign. R. Krušnjak / 1903. (desno dolje)Vlasnik Galerija Remek-djela Zagreb


19

1.KRAJOLIK SA BAROKNIM PORTALOMKarlovac?, oko 1899-1902.ulje na platnu485 x 672 mmsign. R.K. (desno dolje, ugrebeno)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

2.ŽELJEZNIČKA POSTAJA DUGA RESA 1.Karlovac - Duga Resa, 1899-1903?ulje na kartonu375 x 496 mmsign. R. Krušnjak (desno dolje)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

3.ŽELJEZNIČKA POSTAJA DUGA RESA 2.Karlovac - Duga Resa, 1903.ulje na platnu340 x 504 mmsign. R. Krušnjak / 1903. (desno dolje, crveno)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

4.PORTRET ČOVJEKA S TURBANOMMünchen, 1903.ugljen na papiru560 x 415 mmsign. R. Krušnjak / 1903. (desno dolje)Vlasnik Galerija Remek-djela Zagreb

5.CVIJEĆE U VRTUKoprivnica, 1910.ulje na platnu455 x 745 mmsign. R. Krušnjak / 1910 (desno dolje)Donacija dr. Vladimir Malančec KoprivnicaMGKc MAL (br. 42)

6.AUTOPORTRET (30 GODINA)Zagreb, 1913.ulje na platnu452 x 330 mmsign. R. Krušnjak / 1913. (desno dolje)Vlasnik Muzej suvremene umjetnosti ZagrebMSU 210

7.MOJA MAJKA (ŽENA S PLETIVOM) JELA KRUŠNJAK rođ. LACHKarlovac ili Koprivnica, 1914.ulje na platnu590 x 480 mmsign. R. Krušnjak / 1914. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5534 MAL (br. 113)

8.ŽENA KOJA ČITA SUPRUGA ZLATA KRUŠNJAK ROĐ. RÖSHL (1886-1961)Koprivnica, 1916.ulje na platnu660 x 510 mmsign. R. Krušnjak / 1916. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5535 MAL (br. 212)

20


9.KRIZANTEMEKoprivnica ili Zagreb, 1917.ulje na kartonu535 x 370 mmsign. R. Krušnjak / 1917. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja

10.PROFIL ŽENE S CRNIM VELOMKoprivnica, oko 1918.ulje na kartonu500 x 380 mmsign. R. Krušnjak (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5536 MAL (br. 207)

11.AUTOPORTRET (34 GODINE)Koprivnica ili Zagreb, 1917.ulje na platnu355 x 222 mmsign. R. K. 1917. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 356

12.GRADITELJ STJEPAN SEMERAJ (1825-1886)Koprivnica, 1917.ulje na platnu700 x 510 mmsign. R. Krušnjak 1917 (desno dolje)Stjepan Smeraj. (lijevo dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 365


21

13.PARTIJA IZ MAKSIMIRA 1.Koprivnica, 1918.ulje na platnu420 x 565 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 2341

14.ISTOČNI DRVORED U KOPRIVNIČKOM ŠETALIŠTU(PORTRET LJUBICE TOLIĆ U ZELENOJ OPRAVI)Koprivnica, 1918.ulje na platnu625 x 435 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 2326

15.TRGOVAC STJEPAN KOVAČEVIĆ (1860-1936)Koprivnica, 1917.ulje na platnu700 x 515 mmsign. R. Krušnjak / 1917 (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5532 MAL (br. 213)

16.MILOSTIVA MATILDA KOVAČEVIĆ (1860-1950)Koprivnica, 1919.ulje na platnu700 x 520 mmsign. R. Krušnjak / 1919. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5533 MAL (br. 214)

22


17.DVIJE ŽENE ZA BUNAROMKoprivnica, 1918.ulje na kartonu315 x 410 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

18.ZDENAC NA VINICIKoprivnica, 1918.ulje na platnu300 x 460 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje, crveno)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

19.PORTRET GOSPOĐICE MIRE MALANČECKoprivnica, 1918.ulje na platnu770 x 1200 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja

20.DVORAC RAKOV POTOK KRAJ ZAGREBASamobor, 1920.ulje na kartonu470 x 340 mmsign. R. Krušnjak / 1920. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja


23

17.DVIJE ŽENE ZA BUNAROMKoprivnica, 1918.ulje na kartonu315 x 410 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

18.ZDENAC NA VINICIKoprivnica, 1918.ulje na platnu300 x 460 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje, crveno)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

19.PORTRET GOSPOĐICE MIRE MALANČECKoprivnica, 1918.ulje na platnu770 x 1200 mmsign. R. Krušnjak / 1918. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja

20.DVORAC RAKOV POTOK KRAJ ZAGREBASamobor, 1920.ulje na kartonu470 x 340 mmsign. R. Krušnjak / 1920. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja

21.KUPA U GORSKOM KOTARUGorski Kotar, 1922.ulje na platnu200 x 340 mmsign. R. Krušnjak / 1922. (desno dolje)Vlasnik dr. Boris Vrga Petrinja

22.CVIJEĆE U VAZI (CRVENO)Koprivnica, 1958.ulje na lesonitu410 x 325 mmsign. R. Krušnjak / 1958. (desno dolje)Privatno vlasništvo Koprivnica

23.CVIJEĆE U VAZIKoprivnica, 1959.ulje na lesonitu565 x 300 mmsign. R. Krušnjak / 1959. (desno dolje)Vlasnik obitelj Solar - Krišković Koprivnica

24.CVIJEĆE U VAZI (IVANČICE I SUNOVRAT)Koprivnica, 1959.ulje na lesonitu392 x 430 mmsign. R. Krušnjak / 1959. (desno dolje)Vlasnik obitelj Litvan Koprivnica - Zagreb

24


25.PORTRET LJILJANE SUVOČAREV U DOBI OD 8 GODINAKoprivnica, 1959.ugljen na papiru330 x 274 mmsign. R. K. / 59 (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

26.KARANFILI U VAZIKoprivnica, 1961.ulje na lesonitu550 x 450 mmsign. R. Krušnjak / 1961. (desno dolje)Privatno vlasništvo Koprivnica

27.CVIJEĆE U VAZI (CRVENI BOŽURI)Koprivnica, 1963.ulje na lesonitu530 x 465 mmsign. R. Krušnjak /1963. (desno dolje)Vlasnik obitelj Čulić Koprivnica

28.PORTRET LJILJANE SUVOČAREV U DOBI OD 13 GODINAKoprivnica, 1964.ugljen na papiru400 x 290 mmsign. R. Krušnjak /1964. (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica


25

29.PORTRET LJILJANE SUVOČAREV U DOBI OD 13 GODINAKoprivnica, 1964.ulje na lesonitu550 x 465 mmsign. R. Krušnjak / 1964. (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

30.PORTRET DJEČAKA U DOBI OD 5 GODINAKoprivnica, 1965.ulje na lesonitu550 x 450 mmsign. R. Krušnjak / 1965. (desno dolje)Vlasnik obitelj Litvan Koprivnica - Zagreb

31.KRAJOLIK NA SILBISilba, 1967.ulje na lesonitu292 x 250 mmsign. R. Krušnjak / 1967 (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

32.MOTIV SA SILBESilba, 1968.ulje na lesonitu555 x 490 mmsign. R. Krušnjak / 1968 (desno dolje)Privatno vlasništvo Koprivnica

26


33.CVIJEĆEKoprivnica, 1968.ulje na lesonitu565 x 490 mmsign. R. Krušnjak / 1968. (desno dolje)Vlasnik obitelj Litvan Koprivnica - Zagreb

34.CVIJEĆE U VAZI (KRIZANTEME)Koprivnica, 1968.ulje na lesonitu650 x 700 mmsign. R. Krušnjak / 1968. (desno dolje)Vlasnik dr. Hrvoje Neimarević Koprivnica

35.NOVI VINODOLSKI (POGLED IZ LUKE)Novi Vinodolski, 1969.ulje na lesonitu495 x 555 mmsign. R. Krušnjak / 1969. (desno dolje)Privatno vlasništvo Koprivnica

36.PORTRET LJILJANE SUVOČAREV U DOBI OD 18 GODINAKoprivnica, 1969.ugljen na papiru500 x 420 mmsign. R. Krušnjak / 1968. (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica


27

37.PORTRET LJILJANE SUVOČAREV U DOBI OD 18 GODINAKoprivnica, 1969.ulje na lesonitu565 x 500 mmsign. R. Krušnjak / 1969 (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

38.AUTOPORTRET (U DOBI OD 75 GODINA)Koprivnica, 1958.olovka na papiru330 x 273 mmsign. R. K. / 1958. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5538 MAL

39.AUTOPORTRET (U DOBI OD 80 GODINA)Koprivnica, 1963.olovka na papiru500 x 450 mmsign. R. Krušnjak 1963. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc 5537 MAL

40.PORTRET ŽIVE SUVOČAREVA S CIGARETOMKoprivnica, oko 1970.ugljen na papiru557 x 440 mmsign. nemaVlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

28


41.CVIJEĆE U LJUBIČASTOJ VAZI (TURSKI KLINČIĆI I LEPE KATE)Koprivnica, 1970.ulje na lesonitu320 x 250 mmsign. R. Krušnjak / 1970 (desno dolje)Vlasnik Ljiljana Pribanić Koprivnica

42.CVIJEĆE U VAZI (IZ SALONA KRUŠNJAKOVIH)Koprivnica, bez godine310 x 410 mmsign. nemaVlasnik obitelj Ričko Zagreb

43.CVIJEĆE U VAZI (IZ SALONA KRUŠNJAKOVIH)Koprivnica, bez godineulje na lesonitu480 x 570 mmsign. nemaPrivatno vlasništvo Koprivnica

44.CVIJEĆE U VAZI (IZ SALONA KRUŠNJAKOVIH)Koprivnica, bez godineulje na lesonitu500 x 560 mmsign. R. Krušnjak (desno dolje vrata)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc MAL (br. 169)


29

45.CVIJEĆE U VAZI (IZ SALONA KRUŠNJAKOVIH)Koprivnica, bez godineulje na lesonitu500 x 560 mmsign. nemaVlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc MAL (br. 645)

46.PORTRET DR. RUŽICE JELAČIĆ-FEMECKoprivnica, oko 1970.ulje na lesonitu555 x 480 mmsign. R. Krušnjak / 1970. (desno dolje, lazura)Vlasnik dr. Ružica Jelačić-Femec, Koprivnica

47.CVIJEĆE U VAZIKoprivnica, 1970.ulje na lesonitu550 x 480 mmsign. R. Krušnjak / 1970. (sredina desno dolje, lazura)Vlasnik dr. Ružica Jelačić-Femec, Koprivnica

48.CVIJEĆE U VAZI (IZ KRUŠNJAKOVOG SALONA)Koprivnica, 1971.ulje na lesonitu572 x 500 mmsign. R. Krušnjak / 1971 (desno dolje kod stola, lazura)Vlasnik dr. Josip Kovačić Zagreb

30


49.CVIJEĆE U VAZI (IZ SALONA KRUŠNJAKOVIH)Koprivnica, 1973.ulje na lesonitu420 x 310 mmsign. R. Krušnjak / 1973 (desno dolje)Vlasnik dr. Ružica Jelačić-Femec, Koprivnica

50.IZ BLOKA ZA SKICIRANJE: STARI GRADbez mjesta, bez godineolovka na papiru122 x 182 mmsig. R. Krušnjak (desno dolje olovkom)Vlasnik dr. Boris Vrga, Petrinja

51.CVIJEĆE U VAZI (GLADIOLE)Koprivnica, 1958.ulje na kaširanom platnu590 x 400 mmsign. R. Krušnjak / 1958. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc MAL (br. 386)

52.CVIJEĆE U VAZI (RUŽE I KARANFILI)Koprivnica, 1958.ulje na lesonitu500 x 310 mmsign. R. Krušnjak / 1959. (desno dolje)Vlasnik Muzej grada KoprivniceMGKc MAL (br. 244)


31

Vlasnici radova

Muzej suvremene umjetnosti ZagrebPetar Hranuelli Zagreb (Galerija Remek-djela)Zbirka dr. Josip Kovačić ZagrebObitelj Ričko ZagrebObitelj Litvan ZagrebDr. Boris Vrga PetrinjaDr. Ružica Jelačić-Femec KoprivnicaDr. Dr. Milivoj Vondraček KoprivnicaDr. Hrvoje Neimarević KoprivnicaObitelj Krišković (Solar) KoprivnicaObitelj Čulić KoprivnicaLjiljana Pribanić (Suvočarev) KoprivnicaZbirka Galerije Koprivnica Muzeja grada KoprivniceZbirka dr. Vladimir Malančec Koprivnica Muzeja grada Koprivnice

Zahvale

Istraživanje o životu i radu akademskog slikara Rudolfa Kršnjaka (Karlovac, 1883. - Koprivnica 1974) bio je višegodišnji rad u kojem su mi od velike pomoći bili razgovori sa sugrađanima koji su se još uvijek sjećali starog profesora Krušnjaka i njegovih redovnih šetnji koprivničkim parkom. Njihova sjećanja bila su mi smjerokazi i dijelovi slagalice jednog života i na tome im svima od srca zahvaljujem. Posebno zahvaljujem Ljiljani Pribanić, Štefici Brozović, Mari Bareza, dr. Mijenku Vondračeku, dr. Ružici Jelačić-Femec, dr. Josipu Kovačiću, dr. Borisu Vrgi, Goranu Litvanu i Oki Ričko čija su sjećanja bila niti vodilje koje su moja istraživanja odvela u pravom smjeru. Svima zahvaljujem na savjetima, potpori i pomoći, a posebno zahvaljujem Andreji Der-Hazarijan Vukić iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU Zagreb, Višnji Flego iz Hrvatskog leksikografskog zavoda ‘’Miroslav Krleža’’ Zagreb, Aleksandri Mirčić iz Muzeja suvremene umetnosti u Beogradu, Štefki Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja Zagreb, Višnji Lasić i Igoru Čuligu iz Gradskog muzeja Karlovac, Željki Kolveschi iz Muzeja grada Zagreba te Draženu Ernečiću i Jeleni Maksić Gudek iz Muzeja grada Koprivnice što su sudjelovali u detektivskom traganju za slagalicom života Rudolfa Krušnjaka. Autorica

32


Grad Koprivnicawww.koprivnica.hr

www.muzej-koprivnica.hr

Tiskara Baltazar d.o.o. Koprivnica

Draženka Jalšić Ernečić

Rudolf Krušnjak (Karlovac, 1883 – Koprivnica, 1974)

14. ožujka - 14. travnja 2014.

Izdavač:

MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

Trg dr. Leandera Brozovića 1

HR-48000 KOPRIVNICA

Za izdavača: MARIJAN ŠPOLJAR

Organizacija izložbe: MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

Autorica i kustos izložbe: DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ (viša kustosica)

Stručni suradnici u istraživanju: DRAŽEN ERNEČIĆ (viši kustos)

JELENA MAKSIĆ GUDEK (mag. povijesti umjetnosti, vježbenica)

Tehnička priprema izložaka: RENATO HORVAT (muzejski tehničar)

VLADIMIR KOLAREK (tehnička služba)

Likovni postav i oblikovanje izložbe: DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Fotografije reprodukcija: MARIJAN JAKUPEC

DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Reprodukcija na naslovnici: DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ, REPRODUKCIJA SLIKE IZ 1918. ISTOČNI DRVORED U KOPRIVNIČKOM ŠETALIŠTU

(PORTRET LJUBICE TOLIĆ U ZELENOJ OPRAVI)

Oblikovanje pozivnice, plakata i publikacije: DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Prijelom i priprema za tisak: DALIBOR VUGRINEC

Tisak: TISKARA BALTAZAR KOPRIVNICA

Naklada: 400

Tiskano u Hrvatskoj

ISBN 978-953-288-061-8

Documents

Rudolf Krušnjak - Muzej i Galerija grada Koprivnice · 2014-03-13 · 4 Rl Ka (1883 1974) znanje koje je nastojao i uspijevao prenijeti drugima, podučavajući prostoručno crtanje