Rukomet pravila

11. HISTORIJSKI RAZVOJ RUKOMETA

1.1. Razvoj rukometa u svijetu

Smatra se da je postojbina rukometa Danska gdje je, krajem 19. stolje}a, u gimnasti~koj{koli u Oldrupu bila popularizirana igra handbol (rukomet). Godine 1898. u~itelj gimnastikeHollgelr Niel sen u svoj nastavni pro gram je uvrstio hand ball (rukomet), igru loptom u kojoj jeu~estvovalo 14 igra~a podijeljenih u dva tima (golman i 6 igra~a). Igra je bila vrlo sli~nasavremenom rukometu. Veli~ina igrali{ta bila je 40 x 20 m, dimenzije gola bile su 3 x 2 m.Godine 1906., u Oldrup {koli objavljena su prva pravila igre u publikaciji "Wejdlendling hand -ball".1

I Nijemci tvrde da je njihova zemlja kolijevka rukometa. Klaudira, autor knjige "Das hand -ball Spiel"2 koja je izdata 1941. godine u Lajpcigu, tvrdi da rukomet poti~e od njema~kih igara"köngsbergball" i "raffball" koje su kasnije promijenile ime u "torball" ~iji je izumitelj KonradKorch (1846.-1911.). Igra raffball, sli~na velikom rukometu, prvi put je prikazana 1891. godine u Braunschwigu u Njema~koj. Samo ime govori da se radilo o sportskoj igri loptom, koju jetrebalo ubaciti u vrata (gol).

Torball je igran na igrali{tu veli~ine 40 x 20 m. Golovi su bili 2,5 x 2 m, a ispred njih vratarev prostor od 4 m.

Ima, ne mali broj, istraìva~a i histori~ara sporta koji tvrde da rukomet ima daleko ve}utradiciju. Prema nekim podacima po~etci rukometa datiraju iz stare Gr~ke pod imenom"episkirus", a u starom Rimu sli~na igra je igrana pod imenom "harpaston".3 âk i Homer usvojoj "Odiseji" opisuje igra~ku igru zvanu "uranija" koja je, po ideji i obliku, vrlo sli~narukometu. Od 1170. do 1230. godine, Valter von der Vogelweide pjevao je lirske balade o "igrihvatanja lopte"4, prete}i dana{njeg rukometa.

Iz Danske rukomet se {iri u skandinavske zemlje. [vedski u~itelj Walden 1912. godineizdaje zbirku pravila "Igre u prirodi" u kojoj pored ostalih, daje pravila igre sli~ne dana{njemrukometu. Zbog specifi~nosti klimatskih uslova, ovaj sport je, u [vedskoj prete`no igran udvoranama pa je ~esto nazivan i "dvoranski".

U Njema~koj rukomet ("torball"), kao sport za ène, razvija se zahvaljuju}i Max-u Heiser,nastavniku iz Berlina. Veliki prop a ga tor rukometa dr. Karl Schelenz, nastavnik fizi~kogobrazovanja na njema~koj Akademiji za fizi~ko obrazovanje i sport, populari{e veliki rukomet.Dimenzije igrali{ta su se pove}ale na 80 x 40 m, a dimenzije gola na 5 x 2,10 m.

7

RUKOMET mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat Noìnovi}

1 Catch Your success, IHF, Bazel 1998.2 Osnovi rukometa, EHF, Wienna, 1997.3 Enciklopedija fizi~ke kulture, JLZ, Zagreb 1977.4 Almanah RSJ, Beograd, 1991.

Carl Schelenz, Max Heiser i Erich Konig su 1917. godine izdali i prva pravila velikogrukometa. Godine 1920. rukomet je u Njema~koj uveden u {kolske programe.

Ve} 1921. godine u Hanoveru su odigrane prve rukometne utakmice, pobjednik kod mu{kihbio je TS "1862" - Spandau, a kod èna "DTV" Brühl.5

U razvoju rukometa zna~ajnu ulogu je odigrala i ê{ka. To je ustvari tre}a zemlja koja tvrdida je postojbina rukometa. U njoj se 1892. godine pojavljuje igra hazena ("haziti" na ~e{komjeziku zna~i bacati) - igra sli~na rukometu, koju su odu{evljeno prihvatili ~lanovi {kolskihdru{tava.

Osnovana zamisao prof. Antona Kri{tofa, nastavnika gimnastike iz Prava bila je da seprona|e sportska igra za ènsku omladinu, kao protuteà nogometu.

Vladi mir Karas objavljuje 1905. godine pravila u ~asopisu "Uyahova tjelesna", a A. Kri{fofih usavr{ava i objavljuje 1906. godine. Uzor za formiranje pravila bila su pravila igre Cilová(tre~ová).

U igri je sudjelovalo po sedam igra~ica. Prva pravila su dozvoljavala ~ak da u jednom timuzajedno nastupaju mu{karci i ̀ ene. Igrali{te, je bilo dugo 48 do 51 m i podijeljeno u tri pol ja, dvapo 16 m, sredi{nji 16 do 19 m i {irine 30 do 34 m. Gol je bio {irine 2 m i visine 2,40 m. Stative subile kvadratnog presjeka 8 do 10 cm. Ispred gola je bio golmanski prostor polupre~nika 6 m.Lopta je bila obima 62-68 cm, teìne 300-350 gr. Zbog velike popularnosti Olimpijski odborê{ke je ovu igru 1911. godine uvrstio u pro gram ~e{kih predolimpijskih igara.

8

mr. Mustafa Demir & dr. Ferhat Noìnovi} RUKOMET

5 Ibidem.

U prvo vrijeme u svijetu popularniji je bio veliki rukomet. Prva me|unarodna rukometnautakmica u velikom rukometu odigrana je 1925. godine u mjestu Halle u Njema~koj izme|ureprezentacija Austrije i Njema~ke (6 : 3). Iste godine odràn je i susret reprezentacije Njema~kei Belgije (12 : 2). Prvi me|unarodni susret ̀ enskih reprezentacija odràn je 1930. godine u Praguizme|u Austrije i Njema~ke (5 : 4).

Na VIII kongresu Me|unarodne atletske federacije, odrànom 1926. godine u Hagu,izabrana je komisija sa zadatkom rukovo|enja me|unarodnim rukometnim sportom isistematiziranja pravila raznih sportova loptom. Godine 1927. ustanovljena su me|unarodnapravila rukometne igre.6

Za vrijeme odràvanja Olimpijskih igara u Amsterdamu, 1928. godine organiziran je prikazrukometa i odràna Osniva~ka skup{tina Me|unarodne amaterske rukometne federacije (IAHF).

Me|unarodni olimpijski komitet je, zemlji doma}inu Njema~koj, u kojoj je veliki rukometbio izuzetno popularan, dozvolio da na olimpijskom programu bude novi sport i Njemci suizabrali veliki rukomet koji je uvr{ten u pro gram XI olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine.

Bile su to jedine olimpijske igre na kojima se igrao veliki rukomet. U zavr{nici jeu~estvovalo {est reprezentacija (SAD, Rumunija, Ma|arska, [vajcarska, Austrija i Njema~ka).U finalnoj utakmici na olimpijskom stadionu u Berlinu, pred vi{e od 100.000 gledalaca,Njema~ka je pobijedila Austriju rezultatom 10:6 (5 : 3). Tre}eplasirana ekipa bila je [vajcarska.Ipak, rukomet je nakon toga nestao iz olimpijskog programa narednih 36 godina, izuzevdemonstracionog prikazivanja na XV olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine.

Na Prvom svjetskom prvenstvu u velikom rukometu 1938. godine u Njema~koj,u~estvovalo je deset reprezentacija (Luksemburg, Holandija, Danska, Poljska, êhoslova~ka,Rumunija, [vedska, Ma|arska, [vajcarska, Njema~ka).

Svjetski prvak postala je reprezentacija Njema~ke, druga je [vajcarska, a tre}a Ma|arska.

9


Igrali{te za hazenu

6 "[kola rukometa" Flander-Snoj, Zagreb.

Prvo svjetsko prvenstvo u velikom rukometu za ène odràno je u Ma|arskoj, 1949.Pobjednik je reprezentacija doma}ina, drugoplasirana Austrija, a tre}a êhoslova~ka.

"Veliki" i "mali" rukomet igraju se uporedo sa velikim uspjehom, ali je "mali" potisnuo"veliki", ~ije je posljednje sedmo svjetsko prvenstvo za mu{karce odigrano 1966. godine uAustriji. U~estvovalo je {est reprezentacija, a pobjednik je bila SR Njema~ka, drugoplasiranaDR Njema~ka, a tre}a Austrija. Posljednje Svjetsko prvenstvo u velikom rukometu za èneodràno je jo{ ranije 1960. godine u Holandiji. Pobjednik je bila Rumunija, druga Austrija, atre}a Njema~ka (zajedni~ka ekipa SR Njema~ke i Njema~ke DR).

Prvo svjetsko prvenstvo u "malom" rukometu za mu{karce odràno je u Berlinu 1938.godine, uz u~e{}e ~etiri reprezentacije: Austrija, Danska, Njema~ka i [vedska.

Prvi svjetski prvak je reprezentacija Njema~ke, druga Austrija, a [vedska tre}a.

Prvo svjetsko prvenstvo u "malom" rukometu za ène odràno je tek 1957. godine uJugoslaviji, u Beogradu i Virovitici. U~estvovalo je devet reprezentacija: Austrija,êhoslova~ka, Danska, Ma|arska, Jugoslavija, Poljska, Rumunija, SR Njema~ka, [vedska.Svjetski prvak bila je reprezentacija êhoslova~ke, druga Ma|arska, a tre}a Jugoslavija.

U programu olimpijskih igara "mali" rukomet je zastupljen tek od 1972. godine. Na XXolimpijskim igrama u Minchenu (SR Njema~ka) 1972. godine u~estvuje 16 mu{kihreprezentacija (^SSR, Danska, Ma|arska, Norve{ka, Jugoslavija, Rumunija, SSSR, [vedska,Njema~ka DR, Poljska, Ja pan, Is land, SAD, [panija, Tu nis, SR Njema~ka).

Reprezentacija Jugoslavije nastupila je u sastavu: A. Arslanagi}, ^. Bugarski, P. Fajfri}, H.Horvat, M. Karali}, \ Lavrni}, M. Lazarevi}, Z. Miljak. S. Mi{kovi}, B. Pokrajac, N. Popovi},M. Pribani}, D. Selec, A Vidovi}, Z. Zorko, Z. @ivanovi}, Savezni kapiten je bio Ivan Snoj, asavezni trener Vladi mir Stenzl.

Prvi olimpijski pobjednik je reprezentacija Jugoslavije koja je u finalnom me~u pobijedila^SSR rezultatom 21:16 (12:5). Susret je igrao 10. septembra 1972. godine u"lympia-sporthalle". Ekipe su nastupile u sljede}im sastavima:

JUGOSLAVIJA: Arslanagi}, @ivkovi}, Horvat 2 (1), Pribani}, Fajfi}, Karali}, Lovrni} 3,Mi{kovi}, Pokrajac 4, Miljak 3, Lazarevi} 6 (1), Popovi} 3.

^SSR: Pospi{il, Krlik, Satrapa 1, Jary 6, Kavan 3 (1), Luko{ik, Haber, Krepinol, Bene{ 4,Lafko 1, Kone~nu, Mike{ 1.

Tre}eplasirana je bila reprezentacija Rumunije.

Na narednim XXI olimpijskim igrama u Montrealu 1976. godine na programu je itakmi~enje ènskih ekipa. Redoslijed reprezentacija je bio sljede}i: SSSR, Njema~ka DR,Ma|arska, Rumunija, Ja pan, Kanada. Kod mu{kih ekipa pobjednik je bila ekipa SSSR-a, drugaRumunija, a tre}a Poljska.

Me|unarodna rukometna federacija (IHF - In ter na tional handbnall fed er a tion) osnovana jena kongresu koji je odràn 10.-132.07.1946. godine u Kopenhagenu. Osniva~kom kongresuprisustvovali su predstavnici 14 zemalja: Austrije, SAD, Belgije, Danske, [vedske, SRNjema~ke, Finske, [vajcarske, Holandije, Norve{ke, Poljske, Francuske, Portugala i Urugvaja.

Na inicijativu me|unarodne rukometne federacije od sezone 1956./57. godine odràvaju se i takmi~enja KUP-a evropskih {ampiona za mu{ke, a od 1961./61. godine i za ènske ekipe. Odsezone 1975./76. godine organizira se KUP pobjednika kupova Evrope za mu{ke, a godinu danai za ènske ekipe.

Prvi pobjednici KUP-a evropskih {ampiona su reprezentacija Praga (^SSR) u mu{koj iStinta- Bukure{t (Rumunija) u ènskoj konkurenciji.

10


Za vi{e od sto godina igranja rukomet se razvio u svjetski pokret. Na pet kontinenata 142zemlje su ~lanice Me|unarodne rukometne federacije. Razvojem rukometa i njegovommasovno{}u do{lo je do osnivanja i kontinentalnih federacija: Evropa (46 ~lanice), Afrika (44~lanice), Pan Ameri~ka (18 ~lanica), Azija (30 ~lanica) i Okeanija (4 ~lanice).

Evropska rukometna reprezacija (EHF) osnovana je 17. 11. 1991. godine u Berlinu.

U 741 klubu u svijetu danas igra preko petnaest miliona igra~a i igra~ica.

11


1.2. Razvoj rukometa u Bosni i Hercegovini

Razvoj rukometa u Bosni i Hercegovini usko je vezan za razvoj ovog sporta na podru~jubiv{e Jugoslavije.

Prva akcija u razvoju rukometa u Jugoslaviji zabiljeèna je {kolske 1929./30. godine uVara`dinu. Pod vo|stvom Zvonimira Suligoja u Dràvnoj realnoj gimnaziji. na gimnasti~komsletu 29.05.193. godine, kao posljednja ta~ka, bio je prvi javni prikaz rukometne utakmice.

Ozbiljniji po~eci igranja rukometa u Jugoslaviji zabiljeèni su {kolske godine 1932./33. uZagrebu u tada{njoj Dràvnoj I mu{koj realnoj gimnaziji pod vo|stvom prof. dr. VladimiraJankovi}a, nastavnika gimnastike. U {kolskoj 1935./36. godine odràno je prvo rukometnoprvenstvo zagreba~kih srednjih {kola. Prva me|ugradska utakmica odigrana je u Zagrebu 1935.godine, prilikom otvaranja srednjo{kolskog igrali{ta, izme|u srednjo{kolskih reprezentacijaZagreba i Ljubljane 8:5 (3:2).

Rukomet je postao jo{ popularniji nakon XI olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine gdje jekao gost me|unarodnog omladinskog kampa boravila grupa zagreba~kih gimnazijalaca, koji su i odigrali tri rukometne utakmice s ekipama berlinskih srednjih {kola.

Prva zvani~na me|unarodna utakmica odigrana je 19. 07. 1939. godine u Zagrebu izme|ustudentskih reprezentacija Univerziteta u Grazu (Austrija) i zagreba~kog sveu~ili{ta koja jezavr{ena rezultatom 11:2.

Nakon Drugog svjetskog rata zapo~ele su aktivnosti na obnavljanju i {irenju rukometa. Naomladinskoj akciji u izgradnji ̀ eljezni~ke pruge Br~ko-Banovi}i, u ljeto 1946. godine boravio jei jedan broj rukometnih stru~njaka kao {to su Kre{imir Pavlin, Viktor Medved, Nenad Herac i dr.i zahvaljuju}i njima veliki broj omladinaca upoznao se sa osnovima rukometa i odigrane su prveutakmice velikog rukometa.

Zna~ajnije akcije {irenja i popularizacije rukometu realizirane su 1947. godine na akcijiigradnje pruge [amac-Sarajevo. U Sarajevu je odràn te~aj za fiskulturne instruktore, a unastavni plan je na prijedlog Marijana Flalndera uvr{ten i rukomet. Na Omladinskoj pruzi[amac-Sarajevo odigrano je 349 rukometnih utakmica uz ukupno u~e{}e 7.678 igra~a.7

Zna~ajan doprinos afirmaciji rukometa, na akciji, dala je Rukometna ~eta sastavljena odrukometa{a iz Hrvatske. Akcije {irenja rukometa nastavljene su na omladinskim akcijama naizgradnji Novog Beograda 1948. godine, zatim Autoputu "Bratstvo-jedinstvo, 1950., 51 ...

Najzna~ajniji uspjesi {irenja rukometa ostvareni su nakon I savjetovanja Rukometnogsaveza Jugoslavije, koje je odràn u Zagrebu 14. i 15. 02. 1948. godine. Usvojen je plan za{irenje rukometa u cijeloj zemlji. Savjetovanju su bili prisutni i predstavnici Bosne iHercegovine. Te godine instruktori iz Zagreba odlaze u sve dijelove zemlje.

Tako u Sarajevu, maja mjeseca 1948. godine, borave zagreba~ki instruktor, kasnije istaknutireprezentativac i savezni trener Irislav Dolenec i Borko \ulepa. Sarajevski omladinci suupoznali osnove pravila tehnike i taktike. Osposobljene su prve rukometne sudije i instruktori,osnovane prve rukometne ekipe.

Odmah po zavr{etku prvih ~asova rukometa odràno je prvo prvenstvo srednjih {kolaSarajevo na kome su u~estvovale ekipe: Prva mu{ka gimnazija, Druga mu{ka gimnazija, Srednja tehni~ka {kola, U~iteljska {kola, Ekonomska (Trgova~ka) {kola. Finalna utakmica odigrana je28. 03. 1948. godine na igrali{tu "6. april". Prvo mjesto osvojila je ekipa Srednje tehni~ke {kole

12


7 Almanah RSJ, Beograd 1991. god.

koja je u finalu savladala Prvu gimnaziju. Takmi~enjem je rukovodio Gradski rukometni odbor~iji je predsjednik bio Ismet Arslanagi}, kasnije poznati sportski ljekar.

Vrlo brzo dolazi do formiranja prvih rukometnih ekipa: "Milicionar", "Bosna" i"@eljezni~ar".

Na prvom saveznom turniru u velikom rukometu u Zagrebu 12. - 17. 10. 1948. godinenastupila je reprezentacija Sarajeva i osvojila drugo mjesto iza reprezentacije Zagreba. Nastupilo je sedam gradskih reprezentacija: Beograd, Ljubljana, Osijek, Sarajevo, Subotica, Zadar iZagreb. Rukometa{i Sarajeva pobijedili su ekipe Osijeka sa 10 : 0 i Beograda sa 9 : 3, a u finalusu poraèni od reprezentacije Zagreba rezultatom 18 : 5. Bio je to prvi zapaèniji uspjehbosanskohercegova~kog rukometa.

U nastojanjima da rukomet pro{iri u sve krajeve Bosne i Hercegovine, pri Savezu sportskihigara Bosne i Hercegovine, 1948. godine je formiran Odbor za rukomet koji je doprinio {irenjurukometa. Organiziran je niz seminara za rukometne sudije i instruktore. U 1949. godini jeosnovan Rukometni savez Bosne i Hercekgovine i organizirana {iroka akcija {irenja ipopularizacije rukometa. U sklopu Svjetskog sleta 19. 05. 1959. godine u Banjoj Luci rukometima prvi javni nastup. Isto godine u junu mjesecu u Mostaru je organizirano Prvo prvenstvoBosne i Hercegovine za mu{ke ekipe u velikom rukometu uz u~e{}e "Milicionera", "Bosne" i"@eljezni~ara" iz Sarajeva, "Rudara" iz Kreke, Gimnasti~kog dru{tva I iz Banja Luke i "Veleà"iz Mostara. Prvo mjesto osvojila je ekipa "Bosna iz Sarajeva.

Prvo prvenstvo Bosne i Hercegovine za ènske ekipe u velikom rukometu odràno je 23. -25. juna 1450. godine u Sarajevu. U~estvovale su ekipe "Bratstvo" Travnik, "@eljezni~ar"Sarajevo i "Mladost" Sarajevo. Prvo mjesto osvojile su rukometa{ice "Mladosti" iz Sarajeva.Ekipa sarajevske "Bosne" bila je diskvalifikovana.

Nagli razvoj rukometa doveo je i do osnivanja Republi~ke rukometne lige za mu{ke ekipe uvelikom rukometu. U takmi~arskoj sezoni 1949./50. ligu sa~injavaju ekipe: Gimnasti~ko dru{tvo iz Banja Luke, Gimnasti~ko dru{tvo iz Mostara, Gimnasti~ko dru{tvo iz Kreke, "Milicionar","Bosna" i "@eljezni~ar" svi iz Sarajeva.

Prvo mjesto osvojila je ekipa "Milicionar" iz Sarajeva bez poraza.

Godine 1950. ekipa RK "Milicionar" iz Sarajeva osvojila je prvo mjesto i titulu prvakaFNRJ bez poraza. Nastupali su: Slavko Vrbac, Ivica Paukovi}, Sre}ko [imi}, Mustafa Barali},Corado Gessi, Brupo Palestra, Drago Doputa, Rafael Br~i}, Petar îvi}, Borko \ulepa, DragoKaraman, Boro Spasojevi}, Fuad Hajrovi}, Radoslav \a{o, Omer Ali}, Aleksandar Sari}. Trener je bio Borko \ulepa. Prvaci su bili i 1951. i 1952. godine, a kao "20. oktobar" 1953. godine.

Posljednje prvenstvo Jugoslavije u velikom rukometu za mu{ke ekipe odràno je 1958.godine. Za pobjedni~ku ekipu RK "Bosna" iz Sarajeva nastupali su: Slavko Vrebac, BoroSpasojevi}, Mustafa Barali}, Pero Pili}, Jovan Nankeli}, Dragoljub Mi~ovi}, Sreto Kolija,Ranislav Radoj~i}, Vasilije Metiko{, Hrvoje Rebi}, Nenad Ivani{evi}. Trener je bio JovanJankeli}.

Prvi turnir ènskih ekipa za prvenstvo Bosne i Hercegovine organizovan je u Sarajevu 17. i28. 06. 1955. godine. U~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka, "Mlada Bosna" Sarajevo i"Partizan" Travnik. Prvo mjesto i titulu prvaka Republike osvojile su rukometa{ice "Borca" izBanja Luke.

Po~etkom 1953. godine "mali" rukomet po~inje da se {iri u Bosni i Hercegovini. Te godineje odràn i prvi zvani~ni turnir mu{kih ekipa u Sarajevu. U~estvovalo je 12 ekipa.

Prvi turnir ènskih ekipa za prvenstvo Bosne i Hercegovine organizovan je u Sarajevu 17. i28. 06. 1955. godine. U~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka, "Mlada Bosna" Sarajevo i

13


"Partizan" Travnik. Prvo mjesto i titulu prvaka Republike osvojile su rukometa{ice "Borca" izBanja Luke.

Bosanskohercegova~ke ekipe imale su velikog uspjeha u prvenstvima Jugoslavije. U Isaveznoj rukometnoj ligi za mu{karce u~estvovale su ekipe: "Borac" Banja Luka, "MladaBosna" (kasnije @eljezni~ar") Sarajevo, "Bosna" Sarajevo, "Krivaja" Zavidovi}i, "Bosna"(kasnije "Vitex") Visoko, "Sloga-Bosnaprevoz" Doboj, "Sloboda" Tuzla, "Borac" iz Banja Lukebio je {ampion dràve 1959., 1960., 1973., 1974, 1975., 1976., 1981. godine, a "@eljezni~ar" izSarajeva 1978. godine. Pored toga banjalu~ki "Borac" je osvajao Rukometni kup Jugoslavijedeset puta (1957., 1958., 1961., 1969., 1972., 1973., 1974., 1975., 1979. i 1992.) a "Bosna" izSarajeva 1963. godine.

Najve}i me|unarodni uspjeh bosanskohercegova~kog rukometa ostvarili su rukometa{i"Borca" Banja Luka koji su 1976. godine osvojili Evropski kup nacionalnih prvaka, pobijediv{iu finalu danskih KFUM sa 17 : 15 i postala najbolja ekipa kontinenta. Za ekipu "Borca" nastupilisu: Abas Arslanagi}, Dobrivoje Selec, Zdravko Ra|enovi}, Milorad Karali}, Miro Bijeli},Nedeljko Vujinovi}, Slobodan Vuk{a, Rade Un~anin, Neboj{a Popovi}, Boro Goli}, MomoGoli}, Zoran Ravi}. Trener je bio Pero Janji}.

14


Bor~eva ekipa koja je dobila 17 utakmica za redom, a samo posljednju izgubila jer je bilanekompletna - snimljeno u Zagrebu 21.6.1959. godine - stoje: Friganovi}, Sara~evi}, îvi}, Ra~ki,

Atlagi}, Rodin, Karadà - ~u~e: Stanivukovi}, Perovi}, Jovi} i Milorad Kekerovi}

Rukometa{i "Borca" bili su 1991. godine pobjednici kupa IHF (Kupa me|unarodnerukometne federacije). U dva me~a savladana je ekipa CSK iz Moskve (u Banja Luci 20 : 15, a uMoskvi 23 : 24). Rukometa{i sarajevskog "@eljezni~ara" bili su 1982. finalisti kupa IHF. Ufinalnom me~u u Dortmundu izgubili su od njema~kog "Gummersbacha" sa 23 : 14.

Zapaène rezultate imale su i ènske ekipe RK "Lokomotiva" Mostar, RK "Jedinstvo - UMEL"Tuzla, RK "Bosna" Bosanski Brod, RK "Mlada Bosna" Sarajevo i RK "Borac" Banja Luka.

U konkurenciji juniora i juniorki bosanskohercegova~ki rukomet je imao izuzetno mnogouspjeha. Juniori Bosne i Hercegovine su dugi niz godina bili okosnica reprezentacije Jugoslavije.

15


[ampioni Evrope: Milorad Karali}, Zdravko Ra|enovi}, Nedeljko Vujinovi}, Abas Arslanagi},Dobrivoje Selec, Momo Goli}, Neboj{a Popovi}, Pero Janji}, trener (stoje); Miro Bijeli}, Rade

Un~anin, Slobodan Vuk{a, Boro Goli}, Zoran Ravli} (~u~e)

Reprezentacija Grada Sarajeva, Zagreb 1970.

Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu dala preko sto rukometnih reprezentativacabiv{e Jugoslavije u mu{koj i ènskoj konkurenciji. Najve}i broj nastupa imali su: ZlatanArnautovi} (150 nastupa), Zdravko Ra|enovi} (137)..., Abaz Arslanagi} (125), Zlatan Sara~evi} (114), Adnan Dizdar (72), Rusmir Delahmetovi} (43), Memnun I|akovi} (35)..., JasnaMerdan-Kolar (84), Dijana Blaèvi} (6)...

Najve}e po~asti bosanskohercegova~ki rukomet je dobio uvr{tavanjem igra~a izBiH-klubova u reprezentacije svijeta. Za reprezentacije svijeta nastupali su: Abaz Arslanagi},Neboj{a Popovi}, Jovica Elezovi}, Zvonimir Serdaru{i} i Jasna Merdan-Kolar.

Rukometni radnici iz BiH obavljali su najve}e funkcije u RSJ. Predsjednici Rukometnogsaveza Jugoslavije iz BiH bili su \or|e Pekli} (1973.-77-) i Mustafa Demir (1990.-92.).

Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine dovela je do prekida rada kako u savezu takoi u klubovima, me|utim, ve} juna mjeseca 1992. godine, na inicijativu rukometnih radnika izSarajeva pokrenuta je aktivnost Rukometnog saveza BiH. Na ~elu Inicijativnog odbora nalaziose Dragan Noìca, dotada{nji predsjednik Saveza.

Na zahtjev Sportskog saveza BiH 28. 07. 1992. godine konstituisano je Ratnopredsjedni{tvo RS BiH u sastavu: Edhem Bahrijarevi}, Avdo Bogdani}, Rusmir Delahmetovi},Mirsada \altur, Hrvoje Rebi}, Rade Grbi}, Savo Kneèvi}, Dragan Stani} i Re{ad [arenkapa.

Godine 1993. na XII mediteranskim igrama u Monpelieer-u u Francuskoj po prvi putu~estvovala je i mu{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine. Za na{u reprezentaciju nastupali su:Mustafa \onlagi}, Ranko Boìnovi}, Ejub Kukavica, Adem Ba{i}, Boris Batoni~ki, AdnanHadì}, Adnan Ja{arevi}, @eljko Ani}, Adem Vukas, Zaim Kobilica, Nenad Radanovi}, Mustafa Torlo i Muhamed Memi}.

Osniva~ka skup{tina Rukometnog saveza nezavisne i me|unarodno priznate Bosne iHercegovine odràna je 5. novembra 1994. godine u Zenici. Skup{tina je usvojila Statut iizabrala organe Saveza. Za predsjednika Skup{tine izabran je Bakir Alispahi}, a za

16


RK "Mlada Bosna" (@eljezni~ar), Sarajevo 1969.

podpredsjednika Rizah Kulagli}. Za v.d. selektora mu{ke selekcije imenovan je SenadFetahagi}, za trenera Mahmut Obrali}.

Ostvarena je puna saradnja sa Me|unarodnom (IHF) i Evropskom rukometnom federacijom (EHF), {to je rezultiralo prijemom za pridruènog ~lana IHF na kongresu u Barceloni 1992.godine i IHF na Kongresu u Amsterdamu 1994. godine. Rukometni savez Bosne i Hercegovineje primljen za punopravnog ~lana Evropske rukometne reprezentacije na III kongresu koji jeodràn 21. i 22. 03. 1996. godine u Atini, a za ravnopravnog ~lana Me|unarodne rukometnereprezentacije na 26. kongresu koji je odràn 15. - 21. 07. 1996. godine za vrijeme odràvanjaOlimpijskih igara u Atlanti - SAD.

17


Reprezentacija Francuske, prvak svijeta 1995.

Reprezentacija [vedske, prvak svijeta 1999.

18


Tri golmana reprezentacije svijeta:[im~ak (Poljska), Arslanagi} (biv{a Jugoslacija) i

Penu (Rumunija)

19


20


MME\UNARODNA PRAVILA RUKOMETNE IGRE

Igra~i, treneri, kao i svi sportski pedagozi, stru~njaci i rukometni radnici moraju poznavatipravila rukometne igre. Pravila igre daju fizionomiju rukometu isto kao {to i svaka druga granasporta dobija svoju sliku na bazi pravila.

Prete~a dana{njih pravila je priru~nik o haandboolu, igri sli~noj savremenom rukometu, koji je objavio 1904. godine danski u~itelj gimnastike Holger Niel sen. Prva me|unarodna rukometnapravila izdala je Me|unarodna rukometna federacija (IHF) u decembru 1928. godine nanjema~kom, francuskom i engleskom jeziku.

Pravila su se kroz historiju mijenjale i unapre|ivala tako da danas predstavljaju osnovu zaigranje lijepog, atraktivnog, dinami~nog, o{trog, ali prije svega humanog rukometa. Kada svikojima je knjiga namijenjena nau~e kako da igraju, da treniraju, da vode igru - dat }e punidoprinos unapre|enju atraktivne i uzbudljive igre - savremenog rukometa. U ovom poglavljudata su me|unarodna pravila rukometne igre koja bi trebala biti neizbjeàn rekvizit svih onih koji su u i oko rukometa.

Pravilo 1 - IGRALI[TE

1.1. Igrali{te (vidi sliku 1) je praugaonik duìne 40 m i 20 m {irine koji obuhva}a dvavratareva prostora (vidi pravilo 1:4 i pravilo 6) i polje za igru. Duè grani~ne linije zovuse uzdu`ne linije, a kra}e grani~ne linije zovu se linije vrata (izme|u vratnica) ili linijeizvan vrata (sa vanjske strane vrata).Mora postojati sigurnosni pojas koji okruùje igrali{te {irine najmanje 1 m du` uzdu`nelinije i 2 m iza vanjske linije vrata.Svojstva igrali{ta tokom utakmice ne smiju se mijenjati u korist jedne od ekipa.

1.2. Vrata (vidi sliku 2a i 2b) stoje u sredini linije izvan vrata. Vrata moraju biti u~vr{}ena zapodlogu ili zidove iza njih. Njihova unutarnja visina je 2 metra a {irina 3 metra.Stative vrata povezane su popre~nom gredom ~iji se stra`nji brid mora poklapati sastra`njom stranom linije vrata. Stative i pre~ka moraju biti kvadratnog presjeka {irine 8cm. Tri strane vidljive s igrali{ta moraju biti obojene u dvije kontrastne boje, koje sejasno razlikuju od pozadine. Vrata moraju imati mreù prika~enu tako da uba~ena lopta ostane u vratima.

1.3. Sve linije igrali{ta su sastavni dio prostora koji ome|uju. Linije vrata moraju biti 8 cm{irine izme|u stativa (vidi sliku 2a), dok su ostale linije {irine 5 cm.Linije izme|u dva susjedna pol ja mogu biti zamijenjena razli~itim bojama izme|ususjednih pol ja na podlozi (terenu).

1.4. Ispred svakih vrata nalazi se vratarev prostor. (Vidi Pravilo 6). Vratarev prostor odre|enje linijom vratarevog prostora (linija 6 metara) koju dobijamo na slijede}i na~in:

a) 6 metara ispred vrata (mjereno od stra`nje strane linije vrata do prednje linijevratarevog prostora) usporedno s linijom vrata povu~e se linija duìne 3 metra;

21


b) dvije ~etvrtine kru`nice, svaka promjera 6 m (mjereno sa stra`njeg unutra{njeg ugla stativa) nastavljaju se na 3 m duga~ku liniju do vanjske linije vrata (vidi slike 1 i2a).

1.5. Linija slobodnog bacanja (linija 9 m) povla~i se isprekidano na udaljenosti 3 m ispredlinije vratareva prostora. obojeni segmenti i neozna~eni dijelovi linije duljine su 15 cm(vidi sliku 1).

1.6. Linija 7 m je oznaka duìne 1 m, neposredno ispred vrata. paralelna je sa linijom vrata iudaljena 7 metara od njih (mjereno od stra`nje strane linije vrata do prednje linije oznake7 metara (vidi sliku 1.).

1.7. Vratareva grani~na linije (linija 4 metra) je 15 cm duga linija, neposredno ispred vrata.paralelna je s linijom vrata i od nje udaljena 4 metra (mjereno od stra`nje strane linijevrata do prednje linije oznake 4 metra); (vidi sliku 1).

1.8. Sredi{nja linija povezuje sredi{nje ta~ke obiju uzdu`nih linija (vidi slike 1 i 3.).

1.9. Linija zamjene igra~a (dio uzdu`ne linije) za svaku ekipu proteè se od sredi{nje linije do oznake 4,5 metara udaljene od sredi{nje linije. To je krajnja ta~ka za zamjenu igra~aozna~ena linijom koja je paralelna sa sredi{njom linijom i proteè se 15 cm unutaruzdu`ne linije i 15 cm izvan uzdu`ne linije (vidi slike 1 i 3).

22


Slika 1.

Slika 1.a.

Pravilo 2 - TRAJANJE IGRE, ZAVR[NI SIGNAL I TIME-OUT

TRAJANJE IGRE

2.1. Normalno vrijeme trajanja igre za sve kipe sa igra~ima od 16 i vi{e godina je dva puta do30 minuta. Odmor izme|u poluvremena traje 10 minuta.Vrijeme trajanja igre za mla|e dobne kategorije je 2x25 minuta za igra~e u kategoriji12-16 godina i 2x20 minuta za igra~e stare 8-12 godina. U oba slu~aja odmor izme|upoluvremena traje 10 minuta.

2.2. Produèci se igraju, nakon odmora od 5 minuta, ukoliko je utakmica nerije{ena na krajuregularnog dijela a mora biti odlu~en pobjednik. Produèci se igraju 2 x 5 minuta saodmorom od 1 minuta.Ukoliko je utakmica ponovo neodlu~na nakon prvog produètka, drugi produètak igra senakon odmora od 5 minuta. I ovaj produètak igra se 2 x 5 minuta sa odmorom od 1 min -ute.

23


Slika 2.a.

Slika 2.

Ukoliko je utakmica jo{ uvijek nerije{ena, pobjednik }e biti odlu~en premapropozicijama za to takmi~enje.

ZAVR[NI ZNAK

2.3. Trajanje igre po~inje nakon sudijskog zvi`duka za po~etno bacanje. Zavr{avaautomatskim zavr{nim signalom kojega daje javni ure|aj za mjerenje vremena ilimjerilac vremena.Ukoliko nije dat takav znak, sudija zvi`dukom daje znak da je vrijeme trajanja igreisteklo (17:10).

2.4. Prekr{aj ili nesportsko pona{anje koje se dogodilo prije ili neposredno u trenutkuzavr{nog signala (zavr{etak poluvremena ili kraj utakmice) mora biti sankcionirano ionda ukoliko kazna nije mogla biti izre~ena prije zavr{nog signala. Sudije zavr{avajuigru tek nakon {to je poznat neposredni rezultat slobodnog bacanja (osim slobodnihbacanja iz Pravila 13:4) ili sedmerca koji se moraju izvesti poslije zavr{nog signala (VidiObja{njenje br. 1).

2.5. Bacanje se mora ponoviti ukoliko se zavr{ni sig nal oglasio (za kraj poluvremena ili igre)upravo u trenutku izvo|enja sedmerca ili slobodnog bacanja ili u trenutku dok je lopta uletu prema golu. Sudije moraju pri~ekati neposredni rezultat ponovljenog bacanja prijeznaka za zavr{etak igre.

2.6. Igra~i i slu`bene osobe podlijeù osobnim kaznama za prekr{aje ili nesportsko pona{anje koji su se dogodili tokom izvo|enja slobodnog bacanja ili sedmerca u uslovima opisanim u Pravilu 2:4-5. Prekr{aj tokom izvo|enja u gore navedenim situacijama, ne moè zaposljedicu imati izvo|enja bacanja za ekipu u odbrani (u suprotnom smjeru).

2.7. Ako sudije ustanove da je mjerilac vremena prerano dao zavr{ni sig nal (za krajpoluvremena ili utakmice), du`ni su zadràti igra~e na igrali{tu i odigrati preostalo vrijeigre. Ekipa koja je bila u posjedu lopte u trenutku prijevremenog zavr{nog signala ostaje uposjedu lopte i u nastavku igre. Ukoliko je lopta bila izvan igre, igra se nastavljabacanjem koje odgovara situaciji u trenutku preranog prekida igre. Ukoliko je lopta bilau igri, nastavlja se slobodnim bacanjem prema Pravilu 13:4a-b.Ukoliko je znak za kraj poluvremena (ili prvog produètka) dat prekasno, drugopoluvrijeme (ili produètak) mora biti skra}eno za odgovaraju}i pe riod vremena.Ukoliko je znak za zavr{etak drugog poluvremena (ili produètka) dat prekasno, sudijenisu u mogu}nosti ni{ta promijeniti.

TIME-OUT

2.8. Sudije odlu~uju kada i koliko dugo }e biti zaustavljeno vrijeme trajanja igre ("time out").

Time - out je obavezan u slijede}im slu~ajevima:

a) isklju~enje na 2 min ute, diskvalifikacija ili isklju~enja do kraja;

b) dosu|ivanja sedmerca;

c) ukoliko je dozvoljen ekipni time-out;

d) nepravilne zamjene igra~a ili ulaska prekobrojnog igra~a u igrali{te;

e) dobivanja signala od mjerioca vremena ili delegata,

f) potrebnog dogovora izme|u sudija u skladu pravila 17:8.

Time-out se tako|e daje i u drugim situacijama zavisno od okolnosti. (Obja{njenje br. 2).

Prekr{aji koji se dogode za vrijeme time-outa podlijeù sankcijama istim kao i prekr{ajiza vrijeme igre (16:13, stav 1.).

24


2.9. Sudije daju znak mjeriocu vremena kada treba zaustaviti sat i nastaviti mjerenje vremenanakon zavr{etka time-outa.

Prekid mjerenja vremena trajanja igre daje se mjeriocu vremena sa tri kratka zvi`duka iznakom rukom br. 16.

Nakon time-outa (15:3b) uvijek mora biti dat znak zvi`dukom za nastavak igre i mjerenje vremena.

2.10. Svaka ekipa ima pravo na jedan ekipni time-out, u trajanju od 1 min ute, u svakompoluvremenu regularnog dijela utakmice (Obja{njenje br. 3).

Pravilo 3 - LOPTA

3.1. Lopta je izra|ena od koè ili sinteti~kog materijala. Lopta mora biti okrugla. Vanjskimaterijal ne smije biti sjajan ili sklizak (17:3).

3.2. Za razli~ite kategorije ekipa koriste se razli~ite oznake brojeva veli~ine lopte, {to seodnosi na obim i teìnu lopte, kako slijedi:

– 58-60 cm i 425-475 g (IHF lopta broj 3) za mu{karce i omladince (starije od 16godina);

– 54-56 cm i 325-375 g (IHF broj lopte 2) za ène, omladinke (starije od 14 godina) iomladince (od 12-16 godina starosti);

– 50-52 i 290-330 g (IHF broj lopte 1) za omladinke (od 8-14) i omladince (8-12)godina starosti.

Veli~ina i teìna lopti za "Mini-rukomet" nisu odre|ena ovim Pravilima.

3.3. Za svaku utakmicu moraju biti na raspolaganju najmanje dvije lopte. Rezervne loptemoraju biti odmah na raspolaganju, stajati na zapisni~kom stolu tokom trajanja igre.Lopta mora odgovarati Pravilima 3:1-2.

3.4. Sudije odlu~uju kada }e se koristiti rezervna lopta. U tom slu~aju sudije moraju brzozamijeniti lopte, sa ciljem smanjenja prekida ire i izbjegavanja dosu|ivanja time-outa nautakmici.

Pravilo 4 - EKIPA, ZAMJENE, OPREMA

EKIPA

4.1. Ekipa se sastoji od najvi{e 14 igra~a.

Na igrali{tu istodobno smije biti najvi{e 7 igra~a. Ostali se igra~i smatraju zamjena(rezervnim igra~ima).

Tokom cijele utakmice, ekipa mora na terenu imati jednog igra~a ozna~enog kao vratara.Igra~ koji je naveden kao vratar moè postati igra~ u polju u bilo kojem trenutku. Istotako, igra~ u polju u bilo kojem trenutku, moè zauzeti mjesto vratara (vidi pravila 4:4 i4:7).

Na po~etku utakmice ekipa mora imati najmanje 5 igra~a na igrali{tu.

Ekipa moè u bilo kojem trenutku tokom igre, uklju~uju}i produètke, pove}ati broj donajvi{e 12 igra~a. (Za takmi~enja pod ingerencijom IHF-a i kontinentalnih federacija,ovo je regulisano posebnim propozicijama).

25


Igra se moè nastaviti i ako broj igra~a u ekipi padne na manje od 5 igra~a na igrali{tu. Na sudijama je da donesu odluku ho}e li i kada trajno prekinuti utakmicu (17:13).

4.2. Ekipi je dozvoljeno prijaviti najvi{e 4 slu`bene osobe za utakmicu. Slu`bene osobe nemogu biti zamijenjene tokom utakmice. Jedan od njih mora biti naveden kao "zvani~nislu`beni predstavnik".

Samo je toj slu`benoj osobi dozvoljeno da se obrati zapisni~aru/mjeriocu vremena ieventualno sudijama (vidi Obja{njenje br. : Time-out).

Op}enito, slu`benim predstavnicima nije dozvoljen ulazak u igrali{te tokom utakmice.Kr{enje ovog pravila ka`njava se kao nesportsko pona{anje (vidi Pravila 8:4, 16:1d15:3d i 15:6b). Igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivnika (13:1a; ipak vidiObja{njenje br. 9).

4.3. Igra~u ili slu`benoj osobi dozvoljen je nastup ukoliko je upisan u zapisnik i prisutan napo~etku utakmice.

Igra~i i slu`bene osobe koji stignu nakon po~etka utakmice, moraju dobiti odzapisni~ara/mjerioca vremena odobrenje za nastup i moraju biti upisani u zapisnikutakmice.

Igra~ s pravom nastupa moè, u principu, u svakom trenutku u}i u igrali{te preko linije za zamjenu igra~a (vidi Pravila 4:4 i 4:6).

Ukoliko igra~ koji nema pravo nastupa u|e u igrali{te mora biti diskvalifikovan(16-16a). igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipu (13:1a-b; vidiObja{njenja br. 9).

IGRAÎ ZA ZAMJENU

4.4. Igra~i za zamjenu smiju sudjelovati u igri, u svako doba i vi{ekratno bez najavezapisni~aru/mjeriocu vremena, ukoliko je igra~ kojeg zamjenjuje napustio igrali{te (4:5).

Igra~i moraju ulaziti i napu{tati polje za igru preko njihove linije za zamjenu (4:5). istovrijedi i za zamjenu vratara (vidi tako|er 4:7 i 14:10).

Pravila za zamjenu igra~a vrijede tako|er i tokom time-outa (osim za vrijeme ekipnogtime-outa).

4.5. Nepravilna zamjena mora se kazniti isklju~enjem na 2 min ute igra~a koji je na~inioprekr{aj. Ukoliko je vi{e igra~a iste ekipe po~inio prekr{aj pogre{ne zamjene u istojsituaciji, ka`njava se samo igra~ koji je prvi u~inio prekr{aj.

Igra se nastavlja slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipu (13:1a-b; vidi Obja{njenje br. 9).

4.6. Ukoliko prekobrojni igra~ u|e u igrali{te, ili ukoliko igra~ nepravilno utje~e na igru izprostora za zamjenu igra~a, mora se kazniti isklju~enjem na 2 min ute. Zbog togprekr{aja, ekipa se mora reducirati za jednog drugog igra~a u trajanju do 2 min ute(uprkos ~injenici da prekobrojni igra~ mora napustiti igrali{te).

Ukoliko igra~ u|e u igrali{te dok mu nije istekla vremenska kazna od 2 min ute, mora gase kazniti ponovo na 2 min ute. Ovo isklju~enje stu pa na snagu odmah, stoga se ekipamora reducirati za jo{ jednog igra~a na vrijeme preostalog trajanja njegove prve kazne.

Igra se u oba slu~aja nastavlja izvo|enjem slobodnog bacanja za protivni~ku ekipu(13:1a-b: vidi Obja{njenje br. 9).

OPREMA

4.7. Igra~i u polju jedne ekipe moraju nositi jednoobrazne dresove. Dresovi obiju ekipamoraju se jasno razlikovati kombinacijom boja. Dres igra~a koji igra na mjestu vratara

26


mora se bojom razlikovati od boje dresa igra~a u polju obiju ekipa i protivni~kog vratara(17:3).

4.8. Igra~i moraju nositi brojeve koji su najmanje veli~ine 20 cm na le|ima i najmanje 10 cmna prsima. Brojevi koji se koriste treba da budu od 1 do 20.

Boja brojeva mora se jasno razlikovati od boje dresa. Kapiteni ekipa moraju nositi trakuna nadlaktici. Traka mora biti {iroka oko 4 cm i mora se razlikovati od boje dresa.

4.9. Igra~i moraju nositi sportsku obu}u. Nije dopu{teno no{enje predmeta koji mogu bitiopasni za igra~e. To uklju~uje, npr. {titnike za glavu, maske za lice, narukvice, satove,prstenje, ogrlice ili lan~i}e, nau{nice, nao~ale bez trake za u~vr{}ivanje ili s tvrdimokvirom kao i ostalih predmeta koji mogu biti opasni (17:3). Trake za kosu su dozvoljene ukoliko su na~injene od mekanog i elasti~nog materijala.

Igra~i koji ne ispunjavaju ove uslove ne smiju nastupati dok ne otklone nepravilnosti.

4.10. Ukoliko igra~ krvari ili ima krvi na tijelu ili dresu, mora odmah i dobrovoljno napustitiigrali{te (po pravilima za zamjenu igra~a), kako bi se zaustavilo krvarenje, rana sanirala iza{titila te o~istilo tijelo i dres. Igra~ se ne moè vratiti u igru dok to nije u~injeno.Ukoliko igra~ ne postupi po zahtjevu sudija u vezi gore navedenog, smatrat }e se da senesportski pona{a (8:4, 16:1d i 16:3c).

4.11. U slu~aju povrede sudije mogu dati dozvolu (znak rukom br. 16 i 17) dvjema osobamakojima je "dopu{ten nastup" (vidi 4:3) da u|u u igrali{te za vrijeme time-outa. Isklju~ivosa namjerom da pomognu povrije|enom igra~u svoje ekipe (4:2, 16:1d, 16:3d, 16:16b).

Pravilo 5 - VRATAR - GOLMAN

VRATARU JE DOZVOLJENO:

5.1. prilikom poku{aja odbrane u vratarevom prostoru doticati loptu svim dijelovima tijela;

5.2. kretati se s loptom u vratarevom prostoru a da pritom ne podlijeè ograni~enjima koja seodnose na igra~e u polju za igru (Pravila 7:2-4, 7:7); pritom vrataru nije dozvoljenoodugovla~iti sa izvo|enjem izbacivanja (Pravila 6:5, 12:2 i 15:3b)

5.3. napustiti vratarev prostor ukoliko nije u posjedu lopte i sudjelovati u igri u polju za igru;ukoliko to u~ini, vratar podlijeè pravilima koja se primjenjuju na igra~e u polju za igru.

Smatra se da je vratar napustio vratarev prostor u trenutku kada je bilo kojim dijelomtijela dodirnuo podlogu izvan vratarevog prostora;

5.4. napustiti vratarev prostor sa loptom koju nema pod kontrolom i nastaviti igru u polju zaigru.

VRATARU NIJE DOZVOLJENO:

5.5. u poku{aju odbrane ugroàvati protivni~ke igre (8:2, 8:5);

5.6. napustiti vratarev prostor s loptom koju ima pod kontrolom "(slobodno bacanje u skladusa 13:1a, ako su sudije dale znak za izvo|enje izbacivanja; u suprotnom izbacivanje seponavlja)"

5.7. nakon izbacivanja ponovno dodirnuti loptu izvan vratarevog prostora ukoliko je prijetoga nije dodirnuo neki drugi igra~ (13:1a).

5.8. ukoliko se nalazi unutar vratarevog prostora, dodirnuti loptu koja leì ili se kotrlja po tluizvan vratarevog prostora (13:1a).

27


5.9. unijeti loptu u vratarev prostor dok ona leì ili se kotrlja po tlu izvan vratarevog prostora(13:1a)

5.10. vratiti se s loptom iz pol ja za igru u vratarev prostor (13-1a);

5.11. dodirivati loptu stopalom ili potkoljenicom dok leì na tlu unutar vratarevog prostora ilise kre}e prema polju za igru (13:1a)

5.12. prekora~iti vratarevu grani~nu liniju (4 metra) ili njenu projekciju na obje strane, prijenego je lopta napustila ruku izvo|a~a sedmerca (14:9).

Pravilo 6 - VRATAREV - GOLMANSKI PROSTOR

6.1. U vratarev prostor dozvoljen je ulazak samo vrataru (vidi i 6:3).

Smatra se da je igra~ u polju stupio u vratarev prostor, kada ga dodirne bilo kojim dijelom tijela, uklju~uju}i i liniju vratarevog prostora.

6.2. Kada igra~ u polju stupi u vratarev prostor dosu|uje se slijede}e:

a) slobodno bacanje ukoliko igra~ u polju stupi u vratarev prostor s loptom u posjedu(13:1a);

b) slobodno bacanje, ukoliko igra~ u polju stupi u vratarev prostor bez lopte i timeostvari prednost (13:1a, vidi i 6:2c);

c) sedmerac kada obrambeni igra~ stupi u vratarev prostor i tim sprije~i jasnu prilikuza zgoditak (14:1a).

6.3. Ulazak u vratarev prostor se ne ka`njava ukoliko:

a) igra~ stupi u vratarev prostor nakon {to je igrao loptom, sve dok time nije o{tetioprotivnika;

b) igra~ stupi u vratarev prostor bez lopte i time ne ostvari nikakvu prednost;

c) odbrambeni igra~ stupi u vratarev prostor tokom ili nakon poku{aja odbrane a datime nije doveo protivnika u nepovoljan poloàj.

6.4. U vratarevom prostoru lopta pripada vrataru.

Igra~u u polju nije dozvoljeno dodirivati loptu koja leì ili se kotrlja u vratarevomprostoru, ili ako je u vratarevom posjedu (13:1a-b). Me|utim, dozvoljeno je igrati loptom kada je u zraku iznad vratarevog prostora, osim kada se izvodi izbacivanje (12:2).

6.5. Kada lopta ostane u vratarevom prostoru, vratar je mora vratiti u igru izbacivanjem(Pravilo 12).

6.6. Igra se nastavlja (izbacivanjem prema pravilu 6:5) ukoliko odbrambeni igra~ dodirneloptu u poku{aju odbrane, i nakon toga je uhvati vratar ili ostane unutar vratarevogprostora.

6.7. Ukoliko igra~ vrati loptu u svoj vratarev prostor donose se slijede}e odluke:

a) zgoditak, ako je lopta u{la u vrata

b) slobodno bacanje, ako je lopta zavr{ila u vratarevom prostoru ili ako vratar dodirneloptu i ona ne u|e u gol (13:1b)

c) ubacivanje ako lopta pre|e preko vanjske linije vrata (11:1);

d) igra se nastavlja ako lopta pro|e kroz vratarev prostor i vrati se u polje za igru, a daje pri tome vratar nije dodirnuo.

6.8. Lopta koja se iz vratarevog prostora vrati u polje za igru ostaje u igri.

28


Pravilo 7 - IGRANJE LOPTOM, PASIVNA IGRA

IGRANJE LOPTOM

Dozvoljeno je:

7.1. bacati, hvatati, zaustavljati, gurati ili udarati po lopti koriste}i dlanove-{ake (otvorene ilizatvorene), ruke, glavu, tijelo, bedra i koljena;

7.2. dràti loptu najvi{e 3 sekunde, pa ~ak i ako ona leì na tlu (13:1a);

7.3. u~initi sa loptom najvi{e tri koraka drè}i loptu (13:1a): smatra se da je korak izvedenkada:

a) igra~ koji stoji sa obje noge na tlu podigne jednu nogu i ponovo je spusti ilipomakne nogu s jednog mjesta na drugo;

b) igra~ dodiruje tlo samo jednom nogom, uhvati loptu i potom dodirne tlo drugomnogom;

c) igra~ nakon skoka dodirne tlo samo jednom nogom, i potom se odrazi istom nogomili dodirne tlo drugom nogom;

d) igra~ nakon skoka objema nogama istodobno dodirne tlo te potom podigne jednunogu i ponovo je spusti ili pomakne nogu s jednog mjesta na drugo.

7.4. U mjestu ili kretanju:

a) jednom odbiti loptu od tlo i ponovo je uhvatiti jednom ili objema rukama;

b) jednom rukom vi{e puta odbijati loptu od tlo (voditi loptu) ili kotrljati po tlu jednom rukom i nakon toga je uhvatiti ili podi}i jednom ili objema rukama.

îm se potom lopta uhvati jednom ili objema rukama, sa njom se mora odigratinajkasnije nakon 3 sekunde ili najvi{e tri koraka (13:1a).

Odbijanje ili vo|enje lopte smatra se zapo~etim kada igra~ dodirne loptu bilo kojimdijelom tijela i usmjeri je prema tlu.

Ako je lopta dodirnula nekog drugog igra~a ili okvir vrata, igra~u je dopu{teno da odbijeili vodi loptu i ponovo je uhvati.

7.5. premje{tati loptu iz jedne ruke u drugu

7.6. odigrati loptom iz kle~e}eg sjede}eg ili leè}eg poloàja.

Nije dozvoljeno:

7.7. dodirnuti loptu vi{e od jednog puta ukoliko ona u me|uvremenu nije dodirnula tlo,drugog igra~a ili okvir vrata (13_1a).

Gre{ke u hvatanju lopte se ne ka`njavaju.

Komentar:

Pogre{kom u hvatanju smatra se ako se lopta nakon poku{aja hvatanja ili zaustavljanja ne uspije staviti pod kontrolu.

Ukoliko je lopta ve} bila od kontrolom, tada je igra~ ne smije dodirnuti vi{e od jednomnakon odbijanja ili vo|enja.

7.8. dodirivati loptu potkoljenicom ili stopalom osim kada igra~a u te dijelove s loptompogodi protivni~ki igra~. (13:1a-b);

7.9. Igra se nastavlja ako lopta dodirne sudiju na igrali{tu.

29


PASIVNA IGRA

7.10. Nije dopu{teno zadràvati loptu u posjedu vlastite ekipe bez vidljive namjere napada~keakcije ili poku{aja upu}ivanja udarca na gol (vidi Obja{njenje br. 4.). To se smatrapasivnom igrom, koja se ka`njava slobodnim bacanjem protiv ekipe koja je u posjedulopte (13:1a).

Slobodno bacanje izvodi se sa mjesta na kojem se nalazila lopta u trenutku prekida igre.

7.11. Kada se prepozna mogu}a namjera pasivne igre, pokazuje se znak upozorenja (znak br.18). Time se daje mogu}nost ekipi u napadu da promijeni na~in napada kako bi sprije~ilioduzimanje lopte. Ukoliko ne do|e do promjena na~ina napada i nakon znakaupozorenja, ili nije upu}en udarac prema golu, dosu|uje se slobodno bacanje protivekipe koja je u posjedu lopte (vidi Obja{njenje br. 4).

U nekim slu~ajevima sudije mogu dosuditi slobodno bacanje protiv ekipe u napadu bezprethodnog davanja znaka upozorenja za pasivnu igru, npr. kada igra~ namjerno ne èlida iskoristi jasnu priliku za zgoditak.

Pravilo 8 - PREKR[AJI I NESPORTSKO PONA[ANJE

DOZVOLJENO JE:

8.1. a) kori{tenje ruku i dlanova za blokiranje lopte ili dolazak u njen posjed

b) protivniku otvorenim dlanom skrenuti loptu iz bilo kojeg smjera

c) blokirati protivnika tijelom, ~ak i kada protivnik nije u posjedu lopte

d) biti sprijeda u dodiru sa tijelom protivnika, blago povijenih ruku, i odràvati tajkontakt s namjerom kontrole i pra}enja protivnika.

NIJE DOZVOLJENO:

8.2. a) istrgnuti ili izbiti loptu protivniku iz ruku;

b) blokirati ili izgurati protivnika rukama, dlanovima-{akama ili nogama,

c) obuhvatiti, dràti, gurati, natr~avati ili neskakivati na protivnika, u suprotnosti sapravilima ometati, spre~avati i ugroàvati protivnika (sa ili bez lopte).

8.3. Kr{enja pravila 8:2 kada je akcija uglavnom ili isklju~ivo usmjerena prema protivniku ane prema lopti, sankcioniraju se progresivnim ka`njavanjem. Progresivno ka`njavanjepodrazumijeva da za odre|eni prekr{aj nije dozvoljeno dosuditi samo slobodno bacanjeili sedmerac, jer prelazi okvire prekr{aja koji se uobi~ajeno doga|aju u borbi za loptu.

Svaki prekr{aj koji odgovara definiciji progresivnog ka`njavanja zahtjeva li~nu kaznupo~iniocu, po~ev{i sa opomenom (16:1b) i ima tendenciju prema stroìjem ka`njavanju(16:3b i 16:6g).

Opomena i isklju~enja date zbog drugih kr{enja pravila tako|er se ra~unaju uprogresivnost.

8.4. Fizi~ki i verbalni ispadi koji nisu u duhu sportskog pona{anja smatraju se kao nesportskopona{anje (za primjer vidi Obja{njenja br. 5.). Ovo se odnosi i na igra~e kao i na slu`bene predstavnike, na igrali{tu ili van njega. progresivno ka`njavanje tako|er se primjenjuje ikod nesportskog pona{anja.(16:1d, 16:3c-d i 16:6b, g, h).

8.5. Igra~ koji svojim napadom ugrozi protivnikovo zdravlje mora biti diskvalifikovan(16:6c) pogotovo ako:

30


a) sa strane ili otraga udari ili povu~e za ruku igra~a, koji je poku{ao privesti udatrac ili dodavanje;

b) sbojom akcijom prouzro~io udarac u glavu ili vrat protivni~kog igra~a,

c) namjerno stopalom ili koljenom ili na bilo koji na~in uputio udarac u tijeloprotivni~kog igra~a, to se podrazumijeva i potplitanje (podmetanje) noge;

d) odgurne protivnika koji je u trku ili skoku ili nasrne na njega tako da protivnikizgubi kontrolu nad svojim tijelom; ovo se primjenjuje i u situacijama kada vratarnapusti vratarev prostor i do|e u kontakt sa protivnikom u protunapadu;

e) pogodi odbrambenog igra~a loptom u glavu prilikom poku{aja izravnogupu}ivanja lopte prema golu tokom izvo|enja slobodnog bacanja; uz pretpostavkuda se odbrambeni igra~ nije kretao; ili isto tako, pogodi vratara u glavu prilikomizvo|enja sedmerca, uz pretpostavku da se vratar nije kretao.

8.6. Grubo nesportsko pona{anje igra~a ili slu`benog predstavnika, na igrali{tu ili van njega(primjere vidi u Obja{njenju br. 6) biti }e ka`njeno diskvalifikacijom (16:6d).

8.7. Igra~ koji je po~inio "fizi~ki napad" za vrijeme trajanja igre mora biti isklju~en (16:9-11). Fizi~ki napad koji se dogodi izvan vremena trajanja igre, za posljedicu imadiskvalifikaciju (16:6e; 16:13b.d). Slu`beni predstavnik koji je skrivio "fizi~ki napad"(fizi~ko obra~unavanje) mora biti diskvalificiran (16:6f).

8.8. Zbog kr{enja pravila 8:2-7 dosu|uje se sedmerac u korist protivnika (Pravilo 14:1), akoje prekr{aj direktno ili indirektno zbog prekida, za posljedicu imao spre~avanjeprotivnika u jasnoj prilici za potizanje zgoditka.

Ina~e bi se igra nastavila izvo|enjem slobodnog bacanja za protivnika (vidi Pravila13:1a-b, ali i tako|er 13:12 i 13:3).

Pravilo 9 - ZGODITAK

9.1. Zgoditak je postignut kada lopta u punom obimu pre|e liniju vrata (vidi sliku 4), akoprije ili tokom udarca izvo|a~ ili njegovi suigra}i nisu po~inili prekr{aj. Sudija na linijivrata potvr|uje da je zgoditak postignut sa dva kratka zvi`duka i Znakom br. 12.

Postizanje zgoditka treba se dozvoliti ukoliko je u~injen prekr{aj pravila od straneodbrambenog igra~a a lopta je svejedno u{la u gol.

Zgoditak se ne moè priznati ako su sudije ili mjerilac vremena prekinuti igru prije negoje lopta cijelim obimom pre{la gol liniju.

Zgoditak treba priznati za protivnika ukoliko je igra~ ubacio loptu u vlastiti gol, osim uslu~aju kada vratar izvodi izbacivanje (12:2 stav 2).

9.2. Zgoditak se vi{e ne moè poni{titi ako su ga sudije dosudile i dali znak da se izvedepo~etno bacanje.

Sudije moraju dati jasan znak da priznaju postignuti zgoditak, ukoliko se nakonpostizanja zgoditka i prije izvo|enja po~etnog bacanja oglasio zvu~ni sig nal na krajutakmice ili poluvremena (po~etno bacanje se ne izvodi).

9.3. Ekipa koja je postigla vi{e zgoditaka od protivnika, pobjednik je utakmica je nerije{enaako obje ekipe imaju isti broj postignutih zgoditaka ili nisu postigle niti jedan zgoditak(vidi Pravilo 2:2).

31


Pravilo 10 - POÊTNO BACANJE

10.1. Na po~etku utakmice po~etno bacanje izvodi ekipa koja je dobila zrijeb i odabrala loptu.protivni~ka ekipa tada ima pravo birati stranu. Ako ekipa koja je dobila `rijeb odaberestranu, protivni~ka ekipa izvodi po~etno bacanje.

Na po~etku drugog poluvremena, ekipe mijenjaju strane. Po~etno bacanje u drugompoluvremenu izvodi ekipa koja nije imala po~etno bacanje na po~etku utakmice.

Novi zrijeb vr{i se prije po~etka svakog produètka i sve odredbe Pravila 10:1primjenjuju se tako|er i tokom produètka.

10.2. Nakon svakog postignutog zgoditka, igra se nastavlja po~etnim bacanjem koje izvodiekipa koja je primila zgoditak (vidi Pravilo 9:2, stav 2).

10.3. Po~etno bacanje izvodi se u bilo kojem smjeru sa sredi{ta igrali{ta (uz toleranciju oko 1,5 metara sa svake strane sredi{ta). Ozna~ava se zvi`dukom, nakon kojega se mora bacanjeizvesti u roku od 3 sekunde (13:1a). Igra~ koji izvodi po~etno bacanje mora jednomnogom stajati na sredi{njoj liniji prije nego lopta napusti njegovu ruku (13:1a). (VidiObja{njenje br. 7).

Suigra~ima izvo|a~a slobodnog bacanja nije dozvoljeno pre}i sredi{nju liniju, prije nego se da znak za izvo|enje (Pravio 15:1, stav 2 i 3).

10.4. Kod izvo|enja po~etnog bacanja na po~etku svakog poluvremena (uklju~uju}i i po~etaksvakog dijela produètaka) svi igra~i moraju biti na svojoj polovici igrali{ta.

Kod izvo|enja po~etnog bacanja nakon postignutog zgoditka, protivni~ki igra~iizvo|a~a mogu biti na obje polovice igrali{ta.

U oba slu~aja, protivni~ki igra~i moraju se nalaziti najmanje 3 metra udaljeni odizvo|a~a po~etnog bacanja (15:7).

Pravilo 11 - UBACIVANJE

11.1. Ubacivanje se dosu|uje kada lopta cijelim obimom pre|e uzdu`nu liniju ili kadaodbrambeni igra~ u polju zadnji dodirne loptu prije nego je ona pre{la njegovu vanjskuliniju gola.

11.2. Ubacivanje bez sudijskog zvi`duka (vidi 15:3b) izvodi ekipa ~iji igra~i nisu zadnjidodirnuli loptu prije nego je pre{la liniju.

11.3. Ubacivanje se izvodi sa mjesta na kojem je lopta pre{la uzdu`nu liniju ili ako je pre{lavanjsku liniju gola, sa sjeci{ta uzdu`ne linije i vanjske linije gola na strani gdje je loptaiza{la.

11.4. Igra~ koji izvodi bacanje mora jednom nogom stajati na uzdu`noj liniji dok lopta nenapusti njegovu ruku. Igra~u nije dopu{teno spustiti loptu na tlo ili je odbijati od tla iposlije je ponovo uhvatiti (13:1a).

11.5. Prilikom izvo|enja ubacivanja, protivni~ki igra~i ne smiju pri}i izvo|a~u bliè od 3metra.

Me|utim, njima je dozvoljeno da stoje neposredno ispred linije svog vratareva prostora,pa ~ak i onda kada je takav razmak manji od 3 metra.

32


Pravilo 12 - IZBACIVANJE (VRATAREVO BACANJE)

12.1. Izbacivanje se dosu|uje: kada vratar ima loptu pod kontrolom unutar vratarevog prostora (pravilo 6:5) ili kada lopta pre|e vanjsku liniju vrata ako ju je zadnji dirao vratar ili igra~protivni~ke ekipe.

Ovo podrazumijeva da se u oba slu~aja lopta smatra izvan igre, i da se treba primijenitiPravilo 13:3 u slu~aju povrede pravila od strane vratareve ekipe nakon {to je izbacivanjebilo ozna~eno i prije nego {to je ono izvedeno.

12.2. Izbacivanje izvodi vratar, bez sudijskog zvi`duka (ipak vidi 15_3b), iz vratareva prostora preko linije vratareva prostora.

Izbacivanje se smatra izvedenim kada lopta kojom je igrao vratar pre|e liniju vratarevaprostora.

Igra~ima protivni~ke ekipe dozvoljeno je biti neposredno ispred linije ratarevogprostora, ali im nije dopu{teno dirati loptu prije nego pre|e liniju vratareva prostora(15:7, stav 3).

12.3. Vratar ne smije dirati loptu nakon izbacivanja prije nego je dodirne neki drugi igra~ (5:7,13:1a).

Pravilo 13 - SLOBODNO BACANJE

DOSU\IVANJE SLOBODNOG BACANJA

13.1. U na~elu, sudije prekidaju igru i nastavljaju je slobodnim bacanjem za protivni~ku ekipukada:

a) ekipa koja je u posjedu lopte na~ini povredu pravila koja moraju za posljedicu imati oduzimanje lopte (vidi pravila 4:2-3, 4:5-6, 5:6-11, 6:2a-b, 6:4, 6:7b, 7:2-4, 7:7-8,7:10, 8:8, 10:3, 11:4, 12:3, 13:7-8, 14:4-7 i 15:2-5).

b) ekipa u odbrani na~ini povredu pravila koja za posljedicu imaju oduzimanje lopteekipi koja je u posjedu (vidi Pravila 4:2-3, 4:5-6, 5:5, 6:2b, 6:4, 6:7b, 7:8, 8:8).

13.2. Sudije moraju omogu}iti razvoj igre usteù}i se od preuranjenog prekidanja igredosu|ivanjem slobodnog bacanja.To zna~i da prema Pravilu 13:1a, sudije ne smiju dosuditi slobodno bacanje akoodbrambena ekipa do|e u posjed lopte neposredno poslije na~injenog prekr|aja odstrane ekipe u napadu.Isto tako, prema Pravilu 13:1b, sudije ne bi smjeli intervenirati sve dok nije jasno da }eekipa u napadu izgubiti loptu ili nije u mogu}nosti nastaviti napad, zbog prekr{aja koji jepo~inila odbrambena ekipa.Ako treba izre}i li~nu kanzu radi povreda pravila, sudije mogu odmah prekinuti igru, ako time ne oduzimaju prednost ekipi ~iji igra~i nisu po~inili prekr{aj. U suprotnom izricanjekazne treba se odgoditi do zavr{etka trenutne akcije.Pravilo 13:2 ne primjenjuje se u slu~aju prekr{aja pravila 4:2-3 ili 4:5-6, kada se igramora odmah prekinuti, ukoliko je mjerilac vremena intervenisao.

13.3. U slu~aju da se prekr{aj, koji bi normalno doveo do slobodnog bacanja po pravilu13:1a-b, dogodi dok je lopta izvan igre, igra se nastavlja, bacanjem koje odgovarasituaciji radi koje je bila prekinuta.

13.4. Pored situacija navedenim u Pravilu 13:1a-b, slobodno bacanje se koristi kao na~innastavljanja igre u odre|enim slu~ajevima kada je igra prekinuta (kad je lopta u igri) ~ak i ako nije bio povrede pravila.

33


a) ona ekipa koja je bila u posjedu lopte prije prekida igre, u nastavku igre i dalje je uposjedu lopte,

b) ukoliko niti jedna ekipa nije bila u posjedu lopte, lopta se dodjeljuje onoj ekipi kojaje posljednja bila u posjedu lopte prije prekida igre,

c) kada je igra prekinuta jer je lopta dodirnula strop ili u~vr{}ene predmete iznadigrali{ta, ekipa koja nije posljednja dirala loptu dolazi u njen posjed.

"Davanje prednosti" shodno Pravilu 13:2 ne vaì u situacijama koje su regulisanePravilom 13:4.

13.5. Ukoliko se dosudi slobodno bacanje protiv ekipe koje je u posjedu lopte u trenutkusudijskog zvi`duka, igra~ koji je u posjedu lopte mora smjesta ispustiti loptu ili je spustiti na tlo na mjestu na kojem se nalazi (16:3e).

IZVO\ENJE SLOBODNOG BACANJA

13.6. Slobodno bacanje se uobi~ajeno izvodi bez sudijskog zvi`duka (vidi i 15:3b) u na~elu, sa mjesta na kojem je u~injen prekr{aj iznimke ovog principa su sljede}e:U situacijama opisanim u Pravilu 13:4a-b, slobodno bacanje se izvodi nakon sudijskogzvi`duka, u na~elu sa mjesta na kojem se nalazila lopta u trenutku prekida. U slu~aju13:4c, slobodno bacanje izvodi se tako|er uz sudijski zvi`duk, u na~elu sa mjesta naigrali{tu ispod mjesta gdje je lopta dotakla strop i elemente iznad igrali{ta.Ako sudija ili delegat (IHF ili kontinentalnog/nacionalnog saveza) prekine igru zbogprekr{aja koji je po~inio igra~ ili slu`beni predstavnik ekipe u odbrani, koji rezultirausmenom opomenom ili osobnom kaznom, tada se slobodno bacanje izvodi sa mjesta nakojem se lopta nalazila u trenutku prekida igre, ako je to povoljnija pozicija od one nakojoj se dogodio prekr{aj.Ista iznimka kao u prethodno stavu primjenjuje se i u slu~aju kada mjerilac vremenaprekine igru zbog pogre{ne zamjene igra~a ili ulaska prekobrojnog igra~a premaPravilima 4:2-3 ili 4:5-6.

Kako je navedeno u Pravilu 7:10, slobodno bacanje radi pasivne igre izvodi se sa mjestana kojem se nalazi lopta kada je igra prekinuta.Bez obzira na osnovne prin cipe i postupke koji su navedeni u prethodnim stavovima,slobodno bacanje nikada se ne moè izvoditi unutar vratarevog prostora ekipe koja gaizvodi ili unutar linije slobodnog bacanja protivnika. U svim situacijama kada se mjestoizvo|enja, u skladu sa prethodnim stavovima, nalazi unutar ovih navedenih prostora,mjesto izvo|enja slobodnog bacanja mora se izmjestiti na najbliù poziciju izvan ovogaograni~enog podru~ja.

13.7. Kada je igra~ koji se sprema izvesti slobodno bacanje zauzeo ispravan poloàj zaizvo|enje bacanja sa loptom u ruci, ne smije vi{e spustiti loptu na tlo i podi}i je ponovo,ili je odbijati od tla i ponovo hvatati (13:1a).

13.8. Igra~i ekipe u napadu ne smiju dodirivati ili prelaziti liniju slobodnog bacanjaprotivni~ke ekipe prije nego je izvedeno slobodno bacanje (15:1).Sudije moraju ispraviti poloàj igra~a u napadu koji se nalaze izme|u linije slobodnogbacanja i vratarevog prostora tokom izvo|enja slobodnog bacanja, ako nepravilanpoloàj ima uticaj na razvoj igre (15:1). Slobodno bacanje nakon toga izvodi se nakonsudijskog zvi`duka (15:3b).U slu~aju kada se izvo|enje slobodnog bacanja izvodi uz sudijski zvi`duk, a napada~idodiruju ili prelaze preko linije slobodnog bacanja nego je lopta napustila ruku izvo|a~a,mora se dosuditi slobodno bacanje za ekipu u odbrani (13:1a).

13.9. Prilikom izvo|enja slobodnog bacanja, protivni~ki igra~i moraju biti na udaljenostinajmanje 3 metra od izvo|a~a. Njima je, me|utim, dozvoljeno stajati neposredno ispredlinije vlastitog vratareva prostora ako se slobodno bacanje izvodi sa njihove linijeslobodnog bacanja.

34


Pravilo 14 - SEDMERAC

14.1. Sedmerac se dosu|uje kod:

a) sprje~avanje jasne prilike za postizanje zgoditka od strane igra~a ili slu`benogpredstavnika protivni~ke ekipe, na cijeloj povr{ini igrali{ta;

b) nepravilnog zvi`duka u jasnoj prilici za postizanje zgoditka;

c) spre~avanje jasne prilike za postizanje zgoditka od strane osoba koje ne sudjeluju uigri (osim kod primjene Komentara Pravila 9:1).

Za definiciju "jasne prilike za postizanje zgoditka" vidi Obja{njenje br. 8.

14.2. Ukoliko napada~ zadrì potpunu kontrolu nad loptom i tijelom uprkos povrede Pravila14:1a, nema razloga dosuditi sedmerac, ~ak i ako je nakon tog igra~ propustio realiziratijasnu situaciju za postizanje zgoditka.U svakoj potencijalnoj situaciji sudije se moraju suzdràti od dosu|ivanja sedmerca prije nego se uvjere da je zaista neophodno dosuditi sedmerac. Ukoliko napada~ nastavi akciju i postigne zgoditak uprkos prekr{aja odbrambenog igra~a, o~ito je da ne postoji razlog zadosu|ivanje sedmerca. U suprotnom, ako postane o~igledno da je napada~ izgubio loptuili kontrolu nad tijelom radi prekr{aja, i da vi{e nije u jasnoj prilici za postizanje zgoditka, dosu|uje se sedmerac.

14.3. Prilikom dosu|ivanja sedmerca, sudije moraju dati znak za time-out (2:8).

14.4. Sedmerac se izvodi direktnim udarcem na vrata u roku od 3 sekunde nakon zvi`dukasudije u polju (13:1a).

14.5. Igra~ koji izvodi sedmerac ne smije dodirivati ili prelaziti liniju 7 metara prije nego loptanapusti njegovu ruku (13:1a).

14.6. Izvo|a~ ili njegovi suigra~i ne smiju ponovo igrati loptom nakon izvo|enja sedmerca,dok ona ne dotakne protivnika ili okvir vrata. (Pravilo 13:1a).

14.7. Prilikom izvo|enja sedmerca suigra~i izvo|a~a moraju biti izvan linije slobodnogbacanja dok lopta ne napusti ruku izvo|a~a. U slu~aju ne postupanja po istom, dosuditi}e se slobodno bacanje za protivni~ku ekipu (13:1a).

14.8. Prilikom izvo|enja sedmerca, protivni~ki igra~i moraju se nalaziti izvan linije slobodnog bacanja i najmanje 3 metra udaljeni od linije 7 metara, sve dok lopta ne napusti rukuizvo|a~a. u suprotnom sedmerac }e se ponoviti ako nije bio postignut zgoditak.

14.9. Sedmerac }e se ponoviti, osim u slu~aju postizanja zgoditka, ako je prilikom izvo|enjavratar prekora~io grani~nu liniju vratara, liniju 4m (1:7, 5:12), prije nego je loptanapustila ruku izvo|a~a.

14.10. Nije dozvoljeno izvr{iti zamjenu vratara ako je igra~ koji izvodi sedmerac zauzeoispravan poloàj za izvo|enje sa loptom u ruci. Svaki poku{aj zamjene vratara u takvojsituaciji kaznit }e se kao nesportsko pona{anja (8:4, 16:1d i 16:3c).

Pravilo 15 - OSNOVNE SMJERNICE ZA IZVO\ENJE BACANJA (POÊTNO BACANJE, UBACIVANJE, IZBACIVANJE, SLOBODNO BACANJE I SEDMERAC)

15.1. Lopta mora biti u ruci izvo|a~a prije izvo|enja bacanja.Svi igra~i moraju zauzeti poloàj koji odgovara konkretnoj vrsti bacanja. Igra~i morajuostati u ispravnom poloàju sve dok lopta ne napusti ruku izvo|a~a, osim prema Pravilu10:3 stav 2.Nepravilan po~etni poloàj mora se ispraviti (ipak vidi Pravilo 13:8 stav 2 i 15:7).

35


15.2. Osim u slu~aju izbacivanja, prilikom izvo|enja bacanja, izvo|a~ mora jednim dijelomnoge biti u stalnom kontaktu s podlogom (13:1:1a). Druga se noga mora podi}i i ponovospustiti.

15.3. Sudija mora dati znak zvi`dukom za nastavak igre:

a) uvijek za po~etno bacanje (10:3) ili sedmerac (14:4)

b) u slu~aju ubacivanja, izbacivanja ili slobodnog bacanja;

– za nastavak nakon time-outa

– za nastavak slobodnim bacanjem prema Pravilu 13:4

– kada se odugovla~i sa izvo|enjem

– nakon ispravke poloàja igra~a

– nakon usmenog upozorenja ili opomene

Nakon sudijskog zvi`duka izvo|a~ mora igrati loptom prije isteka 3 sekunde. (13:1a).

15.4. Bacanje se smatra izvedenim kada lopta napusti ruku izvo|a~a (vidi 12:2).Kod izvo|enja bacanja, suigra~ ne moè dirati loptu niti mu je izvo|a~ moè predati(13:1a).

15:5. Izvo|a~ ne smije ponovo igrati loptom poslije izvo|enja bacanja dok ona nije dodirnuladrugog igra~a ili okvir vrata (13:1a).

15:6. Zgoditak se moè posti}i iz svakog bacanja (osim u slu~aju izbacivanja, kada nije mogu}"auto-gol", 12:2).

15:7. Nepravilan poloàj odbrambenih igra~a tokom izvo|enja po~etnog bacanja, ubacivanjaili slobodnog bacanja, sudije moraju ispraviti ako ti time oduzeli prednost napada~imakoji brzo èle izvesti bacanje. Ukoliko im je oduzeta prednosti, nepravilan poloàj odbrambenih igra~a mora se ispraviti (15:3b).Ako sudije daju znak za izvo|enje bacanja uprkos nepravilnom poloàju odbrambenihigra~a, tada ti igra~i smiju punopravno sudjelovati u igri.Igra~ mora biti opomenut ukoliko odga|a ili spre~ava izvo|enje bacanja, svojimnepravilnim poloàjem ili na neki drugi na~in. U ponovljenom slu~aju mora bitiisklju~en (16:1c i 16:3f).

Pravilo 16 - KAZNE

OPOMENA

16.1. Opomena se moè dati za:

a) prekr{aje i sli~ne povrede pravila prema protivniku (15:5 i 8:2), koji ne potpadaju ukategoriju "progresivnog ka`njavanja" po Pravilu 8:3.

Opomena se mora dati za:

b) prekr{aje koji se progresivno ka`njavaju (8:3)

c) prekr{aje prilikom izvo|enja bacanja od strane protivnika (15:7)

d) nesportskog pona{anja igra~a ili slu`benog predstavnika (8:4)

16.2. Sudija obavje{tava igra~a ili slu`benu osobu koja je po~inila prekr{aj, kao izapisni~ara/mjerioca vremena, o dodijeljenoj opomeni podizanjem ùtog kartona (Znakbr. 13: "ùti karton" je dimenzija oko 9 x 12 cm).

36


ISKLJUÊNJE NA VREMENSKU KAZNU 2 MINUTE

16.3. Isklju~enje na dvije min ute mora se dosuditi:

a) za pogre{nu zamjenu igra~a ili ulazak prekobrojnog igra~a u igrali{te (4:5-6);

b) za ponovljene prekr{aje koji se progresivno ka`njavaju (8:3)

c) za ponovljeno nesportsko pona{anje igra~a na igrali{tu ili izvan njega (8:4);

d) za drugi slu~aj nesportskog pona{anja bilo koje slu`bene osobe prema Pravilu16:1d (8:4), nakon {to je neko od njih ve} prije bio opomenut;

e) zbog neispu{tanja lopte ili njenog odlaganja na tlo kada je dosu|eno slobodnobacanje protiv ekipe koja je u posjedu lopte (13:5)

f) za ponovljeni prekr{aj dok protivnik izvodi jedno od bacanja (15:7);

g) kao posljedicu diskvalifikacije igra~a ili slu`benog osobe za vrijeme trajanja igre(16:8 stav 2);

h) zbog nesportskog pona{anja igra~a, kome je upravo izre~ena kazna na 2 min ute, aprije nego je igra nastavljena (16:12).

16.4. Nakon {to je dosudio time-out, sudija mora jasno ka`njenom igra~u izapisni~aru/mjeriocu vremena, pokazati da ga ka`njava isklju~enjem na vremenskukaznu od 2 min ute propisanim znakom - uzdignutom rukom i podignuta dva prsta.

16.5. Vremenska kazna se uvijek odnosi na vrijeme trajanja igre od 2 min ute: tre}e isklju~enjeistoga igra~a povla~i njegovu diskvalifikaciju (16:6g).

Isklju~enom igra~u nije dozvoljeno sudjelovanje u igri tokom vremena trajanja kazne,niti smije u}i u igrali{te kao zamjena. Vrijeme isklju~enja po~inje se mjeriti nakonzvi`duka za nastavak igre.

37


Opomena (ùti karton)Diskvalifikacija (crveni karton)

Islju~enje 2 minuta

Ako vrijeme isklju~enja igra~a u trenutku zavr{etka prvog poluvremena nije istaklo,prenosi se u drugo poluvrijeme. Isto vrijedi i za produètke.

DISKVALIFIKACIJA

16.6. Diskvalifikacija se mora dosuditi:

a) kod ulaska u igrali{te igra~a koji nema pravo sudjelovanja (4:3)

b) prilikom tre}eg (ili slijede}eg) slu~aja nesportskog pona{anja bilo koje odslu`benih osoba jedne ekipe, nakon {to je jedna od njih ve} prije bila ka`njenaisklju~enjem na dvije min ute po Pravilu 16:3d (8:4);

c) zbog prekr{aja koji ugroàva protivnikovo zdravlje (8:5);

d) zbog grubog nesportskog pona{anja igra~a ili slu`bene osobe na igrali{tu ili izvannjega (8:6);

e) zbog fizi~kog napada igra~a van vremena trajanja igre, prije po~etka utakmice ilitokom poluvremena (8:7; 16:13b,d);

f) zbog fizi~kog napada slu`bene osobe (8:7);

g) zbog tre}eg isklju~enja na 2 min ute istog igra~a (16:5);

h) zbog ponovljenog nesportskog pona{anja igra~a ili slu`bene osobe tokompoluvremena (16:13d).

16.7. Nakon {to dosude time-out, sudije moraju jasno pokazati diskvalifikaciju igra~u ilislu`benoj osobi koja je po~inila prekr{aj i zapisni~aru/mjeriocu vremena, dizanjem,crvenog kartona ("crveni karton" je dimenzija oko 9 x 12 cm).

16.8. Diskvalifikacija igra~a ili slu`bene osobe vrijedi uvijek do kraja preostalog vremenaigre. Igra~ ili slu`bena osoba mora odmah napustiti igrali{te i prostor za zamjenu igra~a.nakon napu{tanja terena, igra~u ili slu`benoj osobi nije dopu{teno da ima bilo koji na~inkomuniciranja sa ekipom.Diskvalifikacija igra~a ili slu`bene osobe, na igrali{tu ili izvan njega, tokom vremenatrajanja igre, uvijek povla~i za sobom isklju~enje na 2 min ute za ekipu. Topodrazumijeva da se ekipa smanjuje za jednog igra~a u polju (16:3g). Me|utim,smanjenje ekipe u polju trajati }e 4 min ute ukoliko je igra~ bio diskvalifikovan u situacijinavedenoj u Pravilu 16:12.Diskvalifikacija smanjuje broj igra~a ili slu`benih osoba koji su na raspolaganju ekipi(osim u slu~aju navedenom u 16:13b). Ekipi je me|utim dozvoljeno pove}ati broj igra~au polju nakon {to je isteklo vrijeme kazne od 2 min ute.Diskvalifikacija se, u principu odnosi samo na ostatak vremena utakmice u kojoj jedodijeljena. To je sudijska odluka na osnovu njihovog sagledavanja ~injenica.Diskvalifikacija ne treba za sobom da povla~i naknadne posljedice poslije utakmice,osim u slu~aju kada je dosu|ena kao posljedica fizi~kog obra~unavanja (16:6e-f) ipotpada pod kategoriju a ili d u Obja{njenju br. 6. Takva diskvalifikacija mora seobrazloìti u zapisniku utakmice. (17:11).

ISKLJUÊNJE

16.9. Isklju~enje do kraja utakmice mora se dosuditi:Kada se igra~ fizi~ki obra~unava (definisano u Pravilu 8:7) za vrijeme trajanja igre (vidiPravilo 16:13, stav 1 i Pravilo 2:6) na igrali{tu ili izvan njega.

16.10. Nakon dosu|enog time-outa, sudije moraju jasno pokazati isklju~enje igra~u koji ga jepo~inio i zapisni~aru/mjeriocu vremena, propisanim znakom-sudija prekrsti ruke iznadglave.

38


16.11. Isklju~enje se uvijek odnosi na preostalo vrijeme trajanja igre, i ekipa mora nastaviti igrusa jednim igra~em manje na igrali{tu.Isklju~eni igra~ ne smije se zamijeniti i mora odmah napustiti igrali{te i prostor zazamjene. nakon odlaska, nije mu dopu{teno da ima bilo koji na~in komuniciranja saekipom.Sudije moraju obrazloìti isklju~enje igra~a u zapisniku utakmice, radi daljnjegpostupanja ovla{tenih tijela (17:11).

VI[E OD JEDNE POVREDE PRAVILA U ISTOJ SITUACIJI

16.12. Ako igra~ ili slu`bena osoba po~ini vi{e povreda pravila istovremeno ili u nizu, prijenego je utakmica nastavljena, a ti prekr{aji zahtijevaju druga~ije kazne, tada se, u na~elu,dosu|uje samo najteè kazna. ovo se uvijek odnosi u slu~aju prekr{aja koje tretiramo kao fizi~ko obra~unavanje.

Ipak, postoje neki izuzetci, kojom prilikom ekipa nastavlja igrati smanjenim brojemigra~a u polju u vremenu od 4 min ute:

a) ako se igra~ kojem je upravo dosu|ena vremenska kazna na 2 min ute nakon toganesportski pona{a, prije nastavka igre, tada se tom igra~u dosu|uje dodatne 2 min -ute isklju~enja (16:3h); (ako je dodatno isklju~enje na 2 min ute igra~u tre}eisklju~enje, igra~ se diskvalificira),

b) ako se igra~ kojem je upravo izre~ena diskvalifikacija (izravno ili kao tre}eisklju~enje) nesportski pona{a prije nastavka igre, ekipa se tada dodatno ka`njava,pa }e nastaviti igru sa igra~em manje u polju za 4 min ute;

c) ako se igra~ kojemu je upravo izre~ena vremenska kazna na 2 min ute grubonesportski pona{ao prije nego je igra nastavljena, igra~ se diskvalificira (16:6d);ova kombinirana kazna za posljedicu ima redukciju u polju za igru u trajanju od 4min ute (16:8, stav 2.);

d) ako se igra~ kojemu je upravo izre~ena diskvalifikacija (direktno ili kao tre}eisklju~enje) grubo nesportski pona{a prije nastavka igre, ekipa se dopunskika`njava, i nastavit }e igru sa igra~em manje u vremenu od 4 min ute.

PREKR[AJI IZVAN VREMENA TRAJANJA IGRE

16.13. Situacija opisane u Pravilima 16:1, 16:3, 16:6 i 16:9 generalno uklju~uju prekr{ajetokom vremena trajanja igre. Ova pravila odnose se na "vrijeme igre" uklju~uju}iproduètke i time-ut ali ne i poluvremena (vidi 2:8).

39


Isklju~enje do kraja Time-out

Nesportsko pona{anje, grubo nesportsko pona{anje ili fizi~ko obra~unavanje od straneigra~a ili slu`bene osobe koje se dogodilo tokom utakmice ali izvan vremena igre, morase kazniti na slijede}i na~in:

Prije po~etka igre:

a) daje se opomena u slu~aju nesportskog pona{anja (16:1d)

b) daje se diskvalifikacija u slu~aju grubog nesportskog pona{anja ili fizi~kogobra~una (16:6d-f) ali se ekipi dozvoljava zapo~eti igru sa 12 igra~a i 4 slu`beneosobe.

Tokom poluvremena

c) daje se opomena u slu~aju nesportskog pona{anja (16:1d)

d) daje se diskvalifikacija u slu~aju ponovnog ili grubog nesportskog pona{anja ili uslu~aju fizi~kog napada (Pravilo 16:6b, d-f, h); u slu~aju ponovljenog nesportskogpona{anja bez obzira na Pravila 16:3 c-d koja se primjenjuju tokom vremenatrajanja igre.

Nakon disskvalifikacije tokom poluvremena, ekipa moè nastaviti igru istim brojemigra~a na igrali{tu kao i u trenutku zavr{etka poluvremena.

Poslije zavr{etka igre:

e) Pisani izvje{taj.

Pravilo 17 - SUDIJE

17.1. Svaku utakmicu sude dvojica ravnopravnih sudija. Njima pomaè zapisni~ar i mjerilacvremena.

17.2. Sudije nadziru pona{anje igra~a po~ev{i od trenutka ulaska u sportski objekat i zavr{avaizlaskom iz njega.

17.3. Sudije su odgovorni za pregled igrali{ta, vrata i lopti prije po~etka utakmice; oniodlu~uju kojom }e se loptom igrati (Pravila 1 i 3:1) Sudije utvr|uju da li su svi igra~i obje ekipe u propisanim dresovima. provjeravaju zapisnik utakmice i opremu igra~a.osiguravaju da je broj igra~a i slu`benih osoba u prostoru za zamjene u propisanimgranicama, utvr|uju i provjeravaju prisutnost "slu`benog predstavnika" obiju ekipa, svenepravilnosti moraju se otkloniti (4:1-2 i 4:7-9).

17.4. Jedan sudija vr{i "`rijebanje", uz prisustvo drugog sudije i kapitena obiju ekipa (10:1).

17.5. Na po~etku utakmice, jedan od sudija postavlja se u poziciju "sudije u polju" iza ekipekoja izvodi po~etno bacanje. Sudija u polju zapo~inje utakmicu zvi`dukom za izvo|enje po~etnog bacanja (10:3).Kada druga ekipa do|e u posjed lopte, ovaj sudija zauzima poziciju iza vanjske linijevrata sada odbrambene ekipe.Drugi sudija zapo~inje utakmicu kao "sudija kraj vrata" na vanjskoj liniji vrata ekipe koja je bila u odbrani na po~etku utakmice. On postaje sudija u polju kada ekipa u odbranido|e u posjed lopte. Tokom utakmice sudija moraju vi{e puta me|usobno zamijenitistrane.

17.6. U na~elu, cijelu utakmicu trebaju voditi jedne te iste sudije. Njihova je odgovornost daosiguraju odigravanje utakmice u skladu s pravilima, i moraju ka`njavati svaki prekr{aj(vidi i Pravila 13:2 i 14:2).

40


Ako jedan od sudija nije u mogu}nosti suditi do kraja utakmice, drugi sudija nastavit }esuditi utakmicu sam. (Za takmi~enja pod ingerencijom IHF-a i kontinentalne federacije,ovakva se situacije rje{ava u skladu s propozicijama toga takmi~enja).

17.7. Ako obojica sudija dosude prekr{aj i njihova odluka je jedinstvena u pogledu ekipe kojaje skrivila prekr{aj, ali i imaju razli~ita mi{ljenja o teìni kazne, izri~e se teà kazna.

17.8. Ukoliko obojica sudija dosude prekr{aj ili lopta iza|e izvan igrali{te, a sudije imajurazli~ito mi{ljenje kojoj ekipi treba pripasti lopta, donosi se zajedni~ka odluka do kojesudije dolaze nakon me|usobne konsultacije. Ukoliko se ne mogu sloìti oko odluke,prevladat }e odluka sudije u polju.Obavezno je dati time-out. Nakon sudijskog dogovora, daju jasno vidljiv znak rukom iigra se nastavlja nakon zvi`duka (2:8f, 15:3b).

17.9. Obojica sudija odgovorna su za biljeènje zgoditaka. Isto tako vode zabilje{ke opomena,vremenskih kazni, diskvalifikacija i isklju~enja.

17.10. Obojica sudija odgovorna su za kontrolu vremena trajanja igre. Ukoliko postoji ikakvasumnja u ta~nost mjerenja vremena, sudije donose zajedni~ku odluku (vidi tako|er iPravilo 2:3).

17.11. Nakon utakmice sudije su odgovorne za uredno i ta~no sastavljanje zapisnika.Isklju~enja (16:11) i diskvalifikacije navedene u Pravilu 16:8, 4 stav moraju bitiobrazloène u zapisniku utakmice.

17.12. Odluke koje donesu sudije na osnovu njihovog zapaèna ili njihovih sagledavanja~injenica su kona~ne.@alba se moè uloìti samo na odluke koje su protivne pravilima.Tokom utakmice samo se "slu`beni predstavnici" ekipa imaju pravo obra}ati sudijama.

17.13. Sudije imaju pravo privremeno ili trajno prekinuti utakmicu.Mora se sve poku{ati kako bi se utakmica nastavila, prije nego se donose odluka otrajnom prekidu.

17.14. Crna boja dresa u prvom redu namijenjena je sudijama.

Pravilo 18 - MJERILAC VREMA I ZAPISNIÂR

18.1. U na~elu, glavni zadatak mjerioca vremena je vo|enje vremena igre, time-outa i vremena kazne za isklju~enog igra~a.Isto tako, glavni zadatak zapisni~ara je vo|enje evidencije igra~a, zgoditaka, ulazakigra~a koji je do{ao nakon po~etka utakmice, ulazak igra~a u igrali{te koji nema pravonastupa.Ostali zadaci kao {to su kontrola broja igra~a i slu`benih osoba u prostoru za zamjene,ulazak i izlazak rezervnih igra~a, smatraju se zajedni~ko m odgovorno{}u.Op}enito mjerilac vremena moè prekinuti igru samo kada je to neophodno.Tako|er vidi Obja{njenje br. 9. koje se odnosi na pravilan postupak prilikom intervencijezapisni~ara/mjerioca vremena kad izvr{avaju svoje gore navedene zadatke.

18.2. Ukoliko ne postoji javni mjerni ure|aj, mjerilac vremena mora izvje{tavati slu`benepredstavnike ekipe o odigranom vremenu ili o preostalom vremenu igre posebno tokomprekida vremena, time-outa.Ukoliko nema javnog mjernog ure|aja sa automatskim zavr{nim signalom, mjerilacvremena je odgovoran za davanje zavr{nog signala na kraju poluvremena i na krajuutakmice (vidi pravilo 2:3).Ukoliko na javnom mjernom ure|aju nema mogu}nost prikaza i vremena isklju~enja(najmanje tri za svaku ekipu na takmi~enjima pod okriljem IHF-a), mjerilac vremenamora postaviti karton na zapisni~kom stolu, koji pokazuje vrijeme isteka isklju~enja ibroj isklju~enog igra~a.

41


PPRAVILA IGRE RUKOMETA NA PIJESKU

(BEACH HANDBALL)

Rukomet na plaì (pijesku je kolektivan sport izme|u dvije ekipe koje imaju za cilju ubacitiloptu u suparni~ki gol.

TEREN ZA IGRU

TEREN za igru, na dnu prekriven pijeskom (prìnom) je pravouglog oblika i dimenzija 12metara {irine i 27 metara duìne. Golovi imaju dimenzije 3 metra {irine i 2 metra visine ipostavljeni su na gol-aut liniji. Golmanov prostor je ograni~en paralelno sa gol-aut linijom; 6metara ispred gol-aut linije.

Golovi postavljeni na gol-aut liniji su opremljeni tako da se mogu staviti u pijesak igarantuju potpunu sigurnost.

Sastaviti teren za rukomet na plaì je jednostavno i zahtijeva veoma malo vremena.

TRAJANJE SUSRETA

Utakmica po~inje tako da sudija baca loptu u zrak (kao u ko{arci) na sredini igrali{ta.Trajanje susreta je podijeljeno u dva poluvremena, u trajanju od 10 minuta. Izme|u dvapoluvremena je pauza od 5 minuta.

1) Ekipa koja pobijedi prvo poluvrijeme dobija 1 bod.

2) U slu~aju nerije{enog rezultata na kraju prvog poluvremena vr{i se sudijskopodbacivanje i igra se sve dok jedna od dvije ekipe ne postigne pogodak.

Drugo poluvrijeme zapo~inje na isti na~in kao i prvo poluvrijeme sudijskim podbacivanjem.

U slu~aju da jedna od ekipa pobijedi oba poluvremena susret se zavr{ava sa rezultatom od2:0.

42


U slu~aju da svaka ekipa pobijedi po jedno poluvrijeme, slijedi izvo|enje jedan protivgolmana.

RA~UNANJE GOLOVA I KA@NJAVANJE

Prilikom postizanja pogodka, ekipi se dodjeljuje jedan bod. Ako je gol realizovan izravno -cepelin - vrijedi dva boda.

Ako je gol realizovan iz dvostrukog cepelina vrijedi tri boda.

GOLOVI POSTIGNUTI OD STRANE GOLMANA

Kada golman realizuje gol, ekipa dobija dodatni bod za razliku od igra~a (kada realizujepogodak).

Izuzetak su golovi postignuti iz neutralne zone (golmanov prostor); {utiranje sa sedammetara i jedan protiv golmana, koji ne daju dodatno sabiranje.

KA`NJIVOST

Ukinuta su privremena ka`njavanja. Svaki prekr{aj je ka`njen tako da se ekipi protivni~kojdodjeljuje dodatni bod.

U rukometu na plaì kontakti izme|u igra~a su ka`njivi sa velikom strogo{}u. U slu~ajuo{trog faula slijedi diskvalifikacija igra~a koji se u potpunosti mora udaljiti sa terena i bivazamijenjen sa drugim igra~em, pri ~emu se dodjeljuju dva boda protivni~koj ekipi.

PRAVILA I POSEBNE ODLUKE

1) Utakmica po~inje sudijskim podbacivanjem

2) Dozvoljeno je bacati se na loptu

3) Dozvoljeno je uzeti loptu iz golmanovog prostora

4) nije dozvoljeno ostaviti loptu na pijesku duè od tri sekunde

5) Poslije postignutog pogodka, vra}anje lopte u igru po~inje od strane golmana (iznjegovog prostora)

6) U toku vra}anja lopte u igru od strane sudije (sudijsko podbacivanje) dozvoljeno jedodavanje lopte unutar njegovog prostora - neutralna zona

7) U toku izvo|enja faula izme|u odbrambenog igra~a i igra~a koji izvodi faul trebabiti distanca od jednog metra

8) Dozvoljeno je izvo|enje SLOBODNOG UDARCA i sa linije od 6 metara bezobzira na odbranu, ali je postavljen ili ne

9) Dozvoljeno je da igra~i izvode vra}anje lopte u igru, ~ak i iz neutralnog prostora.

10) U toku vra}anja lopte u igru sa bo~ne linije nije dozvoljeno direktno {utiranje na gol

11) Izvo|enje sedmeraca - izvodi se sa sredine linije koja ozna~ava neutralnu zonu.

12) Nije dozvoljeno da se igra~ koji izvodi faul potpomaè od svog igra~a; postavljanjele|a itd.

43


TIME OUT

Sv aka ekipa moè zatraìti - za svako poluvrijeme - po jedan time out. Sudija dodjeljujetime out samo kada je lopta van terena ili kada ekipa koja je traìla time out ima loptu.

JEDAN PROTIV GOLMANA

U slu~aju nerije{enog rezultata po isteku drugog poluvremena (1 : 1) slijedi izvo|enjeJEDAN PROTIV GOLJMANA. Svaki igra~ polazi na zvi`duk sudije iz jednog od dva bo~naugla. Daje loptu golmanu, koji ima tri sekunde za dodavanje lopte (unutar golmanovog prostora)svom suigra~u koji se slobodno kre}e po ~itavom terenu.

U sv ome izvo|enju u~estvuje pet razli~itih igra~a za svaku ekipu. Na zvi`duk sudije,golman protivni~ke ekipe moè iza}i iz svog prostora, za bilo koji faul napravljen na napada~uod strane golmana slijedi dodjeljivanje dva boda protivni~koj ekipi. Realizacija gola vrijedi dvaboda. Ukoliko dolazi do {utiranja cepelina ekipi se dodjeljuju dva boda. Golman moè odlu~itida {utira direktno na gol - 2 boda.

Ukoliko lopta u toku dodavanja dodirne pijesak, akcija se poni{tava i ne moè se ponoviti.Nakon {uta igra~a koji je {utirao stavlja se iza gol-aut linije - iza gola protivnika.

Pobje|uje ekipa koja je nakon kompletne serije realizovala vi{e golova. U slu~ajunerije{enog rezultata produàva se izvo|enje {uteva sve dotle dok jedna od dvije ekipe ne ostvare prednost u golovima.

PRIJEDLOG DOPUNE VA@E]IH PRAVILA IGRE BEACH HANDBALL(ZADNJA PRAVILA)

Pravila igre po EHF (izdavanje au gust 1997. god.) su jednim dijelom nadopunjene sapravilima Beach Hand ball-a. Pravila koja slijede su u potpunosti obja{njena. Utakmice i turniriBach Hand ball-a se mogu igrati tj. mogu biti sastavljene kako od mu{kih ekipa, tako ̀ enskih kaoi mije{anih ekipa.

Pravilo 1 - Teren za igru

1.1. Teren za igru je pravouglog oblika veli~ine 27 metara i {irine 12 metara (uzimaju}i uobzir prostor za igru i dva golmanova prostora).

– sadrì prostor za igru i dva golmanova prostora

– povr{ina igrali{ta mora imati sloj prìne debljine najmanje 40 cm

– oko igrali{ta mora biti predvi|en prostor od 3 m.

1.2. Duìna igrali{ta (dugi krajevi igrali{ta) se zove Bo~ne linije dok kra}i dijelovi igrali{ta se zovu vanjske linije igrali{ta

– gol - vrata se nalaze na sredini vanjske linije golmanovog prostora i duìne su 3 metra, a visine 2 metra,

– linija izme|u stativa se zove gol - out linija i postavljena je u pijesak.

1.3. – linija golmanovog prostora je paralelna sa vanjskom linijom od koje je udaljena 6metara

– prostor za igru je duìne 15 metara, i {irine 12 metara.

14. – zapisni~ki stol treba da bude takav da omogu}i prisustvo najmanje tri osobe i moranajmanje biti udaljen tri metra od bo~ne linije u visini sredine igrali{ta

44


15. – prostor za zamjenu igra~a mora biti duìne 15 metara i {irine 3 metra, na svakomvanjskom bo~nom dijelu igrali{ta predvi|en je prostor za zamjenu

16. – golmani mogu napustiti teren za igru cijelom bo~nom linijom ili bo~nom linijom svoggolmanskog prostora

– golmani ulaze u igru u prostoru bo~ne linije golmanskog prostora.

Pravilo broj 2

2.1. – Jedna utakmica sadrì dva poluvremena koji daju ta~an rezultat utakmice. Svakopoluvrijeme traje 10 minuta, a pauza izme|u dva poluvremena je 5 minuta.

2.2. – Svako poluvrijeme zapo~inje sudijskim podbacivanjem, dok bacanje nov~i}a odre|ujestranu igrali{ta. Druga ekipa odre|uje stranu na kojoj }e se vr{iti zamjena igra~a. Poslijepoluvremena ekipe vr{e promjenu strana za igru, ali ne mijenjaju prostor za zamjenuigra~a.

2.3. – Svaka ekipa moè traìti tajm-aut za svako poluvrijeme.

2.4. – U slu~aju nerije{enog rezultata na kraju jednog poluvremena koristi se metod [UT NAGOL i postignuti gol odre|uje pobjednika. igra zapo~inje sudijskim podbacivanjem(pravilo broj 15). Pobjednik svakog poluvremena osvaja jedan bod.

Pravilo broj 3

3.1. – Beach Hand ball se igra sa gumenom loptom, koja omogu}ava dobro pripajanje za dlan. Za mu{karce se koristi lopta teìne 350 - 370 grama, i obima 54 - 56 cm. Za ène sekoristi lopta teìne 280 - 300 grama, i obima 50 - 52 cm. Za mje{ovite utakmice se koristimala lopta, ka i za djecu.

3.2. – Prije po~etka utakmice na raspolaganju se trebaju nalaziti najmanje tri lopte - trebajubiti iste i orginalne. Lopte za zamjenu (eventualnu) u toku utakmice moraju biti stavljenena odre|eno mjesto, iza svakog gola. Da bi se izbjegao prekid golman u saradnji sasudijama moè zamijeniti loptu u {to kra}em vremenskom periodu.

Pravilo broj 4 - Ekipe

3.3. – Po pravilu jedna ekipa treba da sadrì 8 igra~a, najmanje 6 igra~a trebaju bitipredstavljeni na po~etku utakmice. Ako je broj igra~a manji od broja 4 igra se prekida iekipa gubi susret.

3.4. – Maksimalno 4 igra~a svake ekipe (3 igra~a plus golman) mogu biti u terenu za igru.Ostali igra~i su rezerve koji se nalaze u prostoru za zamjenu.

3.5. – U slu~aju pogre{ne zamjene, prekida se igra i moè se nastaviti samo sa SLOBODNIM[UTOM (pravilo 13) ili {utom sa 6 metara (pravilo 14). Ove poteze izvodi protivni~kaekipa. Osim ovoga moè slijediti {ut sa mjesta gdje je izvr{ena pogre{na zamjena, igra~koji je pogrije{io mora biti ka`njen.

3.6. – Svi igra~i trebaju igrati bosih stopala. Dozvoljava se igrati u ~arapama kao i upotrebasportskih poveza. Sportske patike i ostali tipovi patika nisu dozvoljeni.

45


Pravilo broj 5 - Golman

3.7. Kada golman nije u kontaktu sa loptom, moè napustiti svoju golmanski prostor iu~estvovati u igri kao i svi ostali igra~i (moè u}i u prostor za igru).

3.8. – Ako golman postigne pogodak kao igra~, ekipi se dodjeljuju dopunski (naknadni) bod.{est metara izuzev {uta (pravilo 9.1.).

3.9. Ako golman postigne gol iz golmanovog prostora sa DIREKTNIM [UTOM u tokuakcije JEDAN PROTIV GOLMANA ekipi se dodjeljuje jedan bod ekstra.

3.10. – Poslije svakog postignutog gola, igra zapo~inje od strane golmana iz golmanovogprostora.

3.11. – Zamjena golmana. Golman moè u}i u igru (prostor za igru) prelaze}i bo~nu linijusvog golmanskog prostora (pravilo 1.7.; 4.3.)

– Golman moè napustiti prostor za igru, prelaze}i bo~nu liniju prostora za zamjene(svoje ekipe) ili prelaze}i liniju gola (pravilo 1.7.; 4.3.).

Pravilo broj 6

6.1. – Lopta se moè uvijek uzeti (igrati) kada se kotrlja ili kada se nalazi na pijesku i ugolmanovom prostoru. Igra~i ne mogu u}i u golmanov prostor i koristiti SLOBODAN[UT.

Pravilo broj 7 - Igra sa loptom

7.1. Dozvoljeno je igrati - bacati se na loptu - kada se kotrlja ili kada se nalazi na pijesku.

7.2. Lopta ne moè stajati na pijesku duè od tri sekunde i igra~ koji je posljednji dotakne nemoè je ponovo uzeti.

Pravilo broj 8 - Odnos prema protivniku

8.1. Igra~i koji su bili udaljeni (pravilo 17.1.) mogu ponovo u}i u igru ili mogu bitizamijenjeni ~im se ukaè mogu}nost za TURNOVER izme|u dvije ekipe. igra~i koji subili diskvalifikovani pravilo /17.3.) ili isklju~eni (17.3.) mogu biti zamijenjeni ~impostoji mogu}nost za TURNOVER izme|u dvije ekipe.

Pravilo broj 9 - Rezultat koji odlu~uje rezultat utakmice

9.1. Gol se priznaje i ozna~ava jedan bod kada lopta pre|e liniju gola.

– spektakularne faze igre omogu}avaju dobivanje dodanog boda

– poslije svakog pogodka igra se nastavlja ubacivanjem lopte u igru od strane golmana,iz njegovog prostora.

9.2. U slu~aju da su ekipe pobijedile po jedno poluvrijeme koristi se metod jedan protivgolmana. Svaka ekipa odre|uje 5 igra~a koji se takmi~e u {utevima sa protivni~komekipom. Ako golman odlu~i da u~estvuje u jednom od {uteva, on preuzima ulogu igra~a,

46


a drugi igra~ ga zamjenjuje postavljaju}i se na gol. pobjednik je ekipa koja je na osnovu pet {uteva dala vi{e golova.U situaciji jedan protiv golmana sudija baca nov~i} (odre|ivanje strane igrali{ta) odaklese po~inje izvoditi jedan protiv golmana. Oba golmana zapo~inju ovaj el e ment igrepostavljaju}i se na gol - liniju. U po~etku igra~ mora staviti stopalo na mjesto gdje sespajaju linija golmanskog prostora i linija prostora za igru. Kada sudija da znak igra~dodaje loptu golmanu na gol-aut liniju.U toku ovog dodavanja lopta ne smije dotaknuti pijesak. U momentu kada lopta napustiruku igra~a oba golmana mogu i}i naprijed. Golman sa loptom mora ostati u svomgolmanskom prostoru, i nakon tri sekunde mora ili dodati loptu suigra~u ili {utirati direktna gol protivnika, a da lopta ne dodirne pijesak. U slu~aju pogre{ke akcija se prekida.Ako golman napusti golmanov prostor moè se ponovo vratiti jer nije u posjedu lopte.

9.3. – Ako golman u fazi odbrane spasi gol u toku izvo|enja jedan protiv golmana, a spasi goli prekr{i pravilo slijedi {ut sa {est metara.

9.4. – Ako rezultat u toku prvog poluvremena - kruga nije odlu~en produàva se izvo|enjejedan protiv golmana. U ovom slu~aju ekipe mijenjaju poloàj u igrali{tu i ponovo semora birati {est igra~a (idi pravilo broj 6). U ovom slu~aju druga ekipa po~inje prvaizvoditi {uteve jedan protiv golmana. Odluka o pobjedniku slijedi kada su ekipe izvelejednak broj {uteva.

9.5. – Ako je broj igra~a manji od broja pet u jednom krugu ekipa }e imati manji brojmogu}nosti jer nijedan igra~ ne}e mo}i {utirati po drugi put.

9.6. – U toku akcije jedan protiv golmana svi igra~i koji u~estvuju trebaju ostati u prostoru zarezerve. Igra~i poslije {uta ponovo se vra}aju u prostor za rezerve.

Pravilo broj 10 - Po~etak susreta

10.1. Svako poluvrijeme po~inje sudijskim podbacivanjem.

10.2. Kada se realizuje gol u toku igre, igra se nastvlja ubacivanjem lopte iz golmanskogprostora (dok u klasi~nom rukometu se zapo~inje sa centra).

10.3. Igra~i zauzimaju pozicije u terenu zavisno od njihovih mogu}nosti (traè najboljusoluciju za traènje lopte).

Pravilo broj 11 - Ponovno stavljanje u igru

11.1. Primjenjuju se pravila 11.1; 11.4. I.H:F:

11.2. Ponovni po~etak igre se zapo~inje kada lopta u potpunosti pre|e bo~nu liniju.

11.4. U toku zapo~injanja igre odbrambeni igra~i moraju se postaviti

najmanje jedan metar na udaljenosti od igra~a koji izvodi akciju.

Pravilo broj 12 - [utiranje golmana

12.1. [ut golmana se koristi kada lopta pre|e vanjsku liniju gola ili golmanskog prostora.(pravilo broj 5.3.; 9.1; 10.2.) Pravilo I.H.F. 5.7.;7.9)

47


Pravilo broj 13 - Slobodan {ut

13.1. U slu~aju da jedna od ekipa povrijedi pravila koristi se slobodan {ut.

13.2. Slobodan {ut se izvodi sa mjesta gdje je do{lo do povrede pravila. Izvodi se sa mjestagdje je do{lo do povrede pravila; tj. gdje je do{lo do prekida igre.

13.3. u toku izvo|enja slobodnog {uta ekipa koja je u fazi napada mora biti najmanje jedanmetar od linije golmanovog prostora.

13.4. Igra~i koji se nalaze u odbran moraju biti barem jedan metar udaljeni od igra~a kojiizvodi slobodan {ut. Svi se moraju staviti na liniju golmanovog prostora.

Pravilo broj 14 - [ut sa {est metara

14.1. Pravilo broj 14 se izvodi kada:Igra~ koji {utira ne moè dodirnuti ili u}i u golmanov prostor prije nego {to lopta napustinjegovu ruku (slobodan {ut).Golman i protivni~ki igra~ se nemogu pribliìti igra~u koji {utira bliè od jednog metra -zna~i da udaljenost igra~a koji {utira od odbrane mora biti najmanje jedan metar.Ako se postigne gol u toku {uta sa {est metara dodjeljuje je jedan bod ekstra (pravilo9.1.).

48


Documents

Rukomet pravila