Rutledge Umjetnicki Temelji u Bonsai Dizajnu

8/13/2019 Rutledge Umjetnicki Temelji u Bonsai Dizajnu

1/82

Umjetniki temeljiu

bonsai dizajnu Elementi smislene kompozicije

Andy Rutledge

Prijevod: Dean ebi, Lektura: ik!a ori"#rvatski bonsai klub, $%%&'

1


2/82

(adr)aj

Zahvale........................................................................................................................................4Predgovor....................................................................................................................................5Uvod............................................................................................................................................6

Umjetnost = Komnikacija.....................................................................................................6!ezik mjetnosti..........................................................................................................................."

#to je do$ar $onsai dizajn%....................................................................................................."

&ovoriti jezikom mjetnosti...................................................................................................'

(inije i )orme..........................................................................................................................'*ertikalan............................................................................................................................'+komit..............................................................................................................................11Uko,en .............................................................................................................................1-orizontalan .....................................................................................................................15..........................................................................................................................................15

Zao$ljen ...........................................................................................................................15Uglast ...............................................................................................................................1"+krgao ............................................................................................................................1'

+snove gledanja i interpetacije............................................................................................./0oja.......................................................................................................................................//

2ekstra.................................................................................................................................//onsai estetika........................................................................................................................../-

3iljevi i izazovi...................................................................................................................../-

Em)azija................................................................................................................................/-Personi)ikacija mjetnosti................................................................................................../'peci)inost dizajna odnos na vrst.................................................................................-0

nherentni izazovi $onsai mjetnosti.....................................................................................-5

...............................................................................................................................................-5(ekcije iz oslikavanja pejza7a...............................................................................................-5

Karakteristika vizalne komnikacije.......................................................................................-8

...............................................................................................................................................-8*eliina.................................................................................................................................-8

lago naginjanje drveta prema naprijed ..............................................................................-8Proporcije grana ...................................................................................................................-" manjivanje me9vori,ta z de$lo..........................................................................-"Perspektiva............................................................................................................................-'tarost....................................................................................................................................41

a.: +padaj;i kt grana....................................................................................................4/$.: shari:..................................................................................................45&r$a> konzistentna kora speci)inost vrste: ......................................................................45

/


3/82


4/82

Zakljak...................................................................................................................................8'

Komnikacija i samoizra7aj..................................................................................................8'

amoizra7avanje..................................................................................................................."0

mije,an primjer..................................................................................................................."0majte jo, malo strpljenjaD.................................................................................................."1

*a+vale

elio $ih se zahvaliti slijede;im oso$amaC

Pose$no $ih se zahvalio mojim iteljima> @ick (enz i Kenjij ?iFataij> zanjihove $eskompromisne standarde> kvalitetne primjere> podk i popstljivost povremeno

pivo:.

Zatim $ih se zahvalio prijateljima iz Gonsai dr,tva


5/82

Pose$no $ih se zahvalio 3arl ergstrom> 3hris 3ochrane> @ick (enz> !errF?eislik i Ialter Pall> koji s zeli vremena za itanje skice ovog projekta i potom dijelilisvoje savjete i vide.

&ore navedene oso$e ne mog prezeti odgovornost za eventalne gre,ke ili

netonosti ovoj knjizi.

LndF Btledge

Predgovor

U $ez$roj radionica na kojima sam predavao koristio sam dvije rijei kojima opisjem$onsai materijal. Prva rije je ruan. +na opisje materijal koji je $ez nade. +$ino je to ,taps lo,e smotanim korijenom o$rntog s7avanja i $arem jednom zade$ljanom iz$oinom>dplih grana. U tom slaj> o$ino sam to izgovarao s rijeima simpatije> nato oekivanjenika da ga mog pretvoriti prekrasni $onsai popt aro$njaka.

interesantnosti i prikladnosti za $onsai kltr> ,to sam rednoistakno s entzijazmom.

B7nim i r7nim> opisjem materijal.

U rad jedan na jedan se mo7e demonstrirati estetika na komad materijala nadi da;e stdent ili zapoeti razvojni proces ili hraniti drvo kao svog lj$imca. !a se ne $ih nikadodva7io pisati o $onsai estetici> ne $ih vi,e niti pok,avao predavati jer je to previ,eezoterina tema za shvatiti vikend ho$istima.

je;am se do$ro trapavih ranih dana $onsaija ovoj zemlji. Kad $ih pitao jednog odpredsjednika $onsai sdaca za,to je 1J/J- pravilo potre$no> do$io $ih odgovorC

5


6/82

M Zato ,to je to nain na koji radimo.N +h.

Kad sam pitao za,to je $jelogorino drve;e posa9eno plave posde> do$io samodgovoriC

M Zato ,to je prikladnoON +h.

Pa> to znai da je do$ar $onsai dizajn ili neopisiv> ili je doma;en po pitanj koje nekljje ni,ta drkije doli pravila koja se nalaze njihovim pravilnicima.

znena9enje> narode> Btledge zna. U kratkoj knjizi> LndF navodi grozn tem $onsaiestetike i nosi j na vi, razin. +n je napisao knjig sa sveo$hvatnim razmijevanjem>

pame;> i z$9enjem. +vo nije dr.sc. disertacija> ali je laka za itanje. ?noge )otogra)ijeilstriraj dizajn i dgogodi,nj mdrost. Knjig nije dovoljno samo proitati> ve; je tre$aopet proitati i nastojati je prostdirati.

je;am se prve skice prije par godina koj sam na,ao nedovr,en. U ovo izdanje je

tkano pno iskstva i mi,ljenja koja s pravi mali draglj> ak i ako kritike promijenentrin> koliko se p;e to nekome da. vi oni imaj tendencij kritiziranja mjesto stvaranjamjetnosti i visoko ra)iniranih $onsaija.

+v knjig je odlino napisao moj naj$olji $onsai enik na kojeg sam vrlo ponosan.

Proitajte i naite ,to je nastalo svih ovih godina. ja sam to inio.

@ick (enztdeni /00-. god.

Uvod

Umjetnost -omunika.ija

Za,to s nam odre9eni pravci mjetnosti lijepi ili z$dljivi a drgi tpi ilineinspirativni% Za,to nam je neki dio glaz$e mirj;i i godan za ho a drgi dio se mo7einiti kaotian i nestalo7en za sl,anje% Za,to kad pogledamo neko likovno djelo nas priveodre9eni segment i odmah primimo pork koj nam

mjetnik govori% Kako mo7e dio glaz$e nama po$ditisre; ili tg% Za,to svatko na9e ljepot i smisao odre9enom mjetnikom djel% #to daje mjetnosti tsnag preko ljdske psihe%

+dgovor le7i vrsti elemenata koje ;e mjetnikpotre$iti svojem rad i kako ;e ti razni elementiodrediti mjetniko djelo. 2a kompozicija odre9je kakose elementi odnose jedan prema drgome i kakokomniciraj sa gledateljem. Umjetnost> kao npr.slikarstvo> $onsai i glaz$a> vode odre9eni svrsishodnigovor> da li vizelni ili sl,ni> potre$om linija> o$lika>

$oje> prostora i tekstre ili slinih meta)orikih

6


7/82

elemenata:> sve speci)inom aran7man s raznim nivoima ravnote7e> harmonije> tenzijaprema znaenj.

?i iz navike odgvaramo na te o$iajeno prepoznatljive konvencije> shva;amo ljepoti smisao njima. *idimo ili jemo dram> tg> empatij> aktivnost ili inertnost koj

mjetnik izra7ava. ?o7emo ak reagirati i emotivno reagirati na nain kako on to 7eli.

Drugim rijeima umjetnost je komunikacija. Umjetnik razgovara s nama i> akoprimamo njegov pork> odgovaramo na mjetnikov pork s razmijevanjem> interesom iemocijom. ilo kako $ilo> ako mjetnik ne koristi srodan jezik s nama> ne jemo mjetnikovglas> ne odgovaramo na njegov pork i smatramo njegovo djelo glpim> neinspirativnim ili svem nemjetnikim. U tom slaj to mo7e $iti na, nedostatak relevatnog razmijevanja.?o7da mjetnik nije vje,t komnikaciji i ne mo7e proizvesti smisleno djelo. @a krajsvega> komnikacija zahtijeva razmijevanje i govornika i sl,atelja.

/ramatiku i rjenik ovog jezika umjetnosti u veoj mjeri treba tra)iti uosnovama umjetnikog govora u0otrebom linije, oblika, boje, 0rostora, balansa iteksture'intaksa ovog jezika se tra7i tome kako s elementi skla9eni i kako se povezjsa kltrolo,kim kontekstomima da $i prenijeli znaenje ili ljepot gledatelj. +vakvi govorise karakteriziraj kao GpravilaH mjetnosti.

!ezik mjetnosti se ne razlikje od $ilo kojeg drgog jezika tome da ga pravilanjegove gramatike i sintakse ne de)iniraj potpnosti . #to vi,e> mnoga pravila jezika imajiznimke i postoje kreativni modeli komnikacije koji ine vrlo malo ili ne ine re)erence tih

pravila. vaki jezik je pozdana nijansa> stil i karakter individalne potre$e. Za svakogramatiko pravilo> za svak sintaksini govor s to iznimke> i moraj $iti iznimkeO o$zirom na strogost> i jezik i mjetnost s odre9enoj mjeri tek;i i rastezljivi.

ilo kako $ilo> nema jezika $ez spje,ne strktre. +snove komnikacije s vijekrelevantne i vijek potre$ne re)erentne toke. ez osnove> $ez $ilo kakve $azine re)erence>komnikacija je neizvediva> $ilo ver$alna> tekstalna> glaz$ena> )izika ili mjetnikakomnikacija.

U tom pogled $onsai je mjetnost koja se ne razlikje od slikarstva> kiparstva>arhitektre i glaz$e. onsai mjetnost potre$ljava relevantan medij Q de$lo> grane i li,;edrveta> posd> postolje> povr,in zemlje posdi te zdr7ene elemente prikaza... sve to

pripovijeda jedn pri. U $onsai mjetnosti> kao i nekoj drgoj mjetnosti> odre9eni govormo7e $iti kori,ten za prijenos $iti. Lran7manom tih )izikih elemenata $onsai mjetnostimo7e se izraziti ljepota ili nemir... ili mog $iti toliko lo,i da ostaj $ez ikakvog e)ekta.

Lko naimo prepoznavati taj govor stila i kompozicije> i naimo kako ih mo7emopotre$ljavati prijenos nekog znaenja> po$olj,at ;emo izglede da napravimo smislen

$onsai mjetnost. +va knjiga ;e pok,ati demisti)icirati taj jezik kako $iste se vi razvili $onsai mjetnika> po$olj,ali va, vje,tin mjetnike komnikacije i napravili lijep>z$dljiv> smisleni $onsai.

8


8/82

1ezik umjetnosti

2to je dobar bonsai dizajn3

Stop!Prije nego ponete zami,ljati strktr sna7nog povr,inskog korijenja i per)ektnoggrananja krenimo najprije na osnove. Za$oravite individalne elemente i mislimo nakvalitetan dizajn. #to kazje na spje,an dizajn%

Evo par primjera koji kazj na spje,nost dizajnaC

dizajn je 0obu4ujui:stvara osje;aj kod gledateljaR dizajn je 0rovokativan:potie gledatelja na razmi,ljanjeR dizajn je 0rirodan:izgleda kao dio prirodeR dizajn je ko+ezivan:ima kompozicijski integritet i ini se kao scenaR dizajn je interesantan:privlai gledateljaR dizajn je dinamian:tjelovljje 7ivot i vitalnostR dizajn je o0isan:opisje mjesto ili 7ivotn povijestR dizajn je domi!ljat:rje,ava vlastite izazoveR dizajn ima ritam i tijek:nije niti monoton niti kaotianR

#to ka7ete naC dizajn je umjetniki. !edna )raza opisje sve ovo gore. Umjetnik na osnovsvega gore navedenog komnicira sa gledateljem. Za primjer> ako 7elite oslikati miran> lijep

poljski javor ili $rijest> potrije$it ;ete elemente mjetnikog dizajna koji karakteriziraj mir>ljepot> spokoj i elegancij. L ako 7elite oslikati izmen> 7ilav ari, koji se zakaio za kamenkojeg ,i$a jak planinski vjetar> potrije$it ;ete elemente koji karakteriziraj nered> snag>

$or$ zajedno prikazj;i ,tet iz $or$e za 7ivot i smrt:

"


9/82

ad se mo7da pitateC NKako u tono to napraviti?S kako $ismo inkovitokomnicirali moramo koristiti jezik mjetnosti. ZapamtiteO Ti korisni umjetniki govorioaravaju i pojednostavljuju sliku kojom elite oslikati ljepotu i smisao. U narednim

poglavljima knjige ;e se detaljnije raspravljati o elementima mjetnikog dizajna i preporitikoje elemente ;ete $d;nosti koristiti .

AP567A:#to ako ne $dete koristili niti jedan element mjetnosti% tada ;etenajvjerovatnije imati nedostatak komnikacije sa gledateljem. !edan sprotanelement iz gore navedene liste i dizajn ;e izgledati otrcano i $ijedno. morate razmjeti kako koristiti gradivneelemente mjetnosti. ad ;emo se odmaknti od striknih gledi,ta $onsaia i poeti saosnovnim elementima mjetnike komnikacije.

+vo poglavlje opisje osnovne gradivne elemente smislenog dizajna. +tkrit ;ete da ;eti jednostavni mali elementi de)inirati va, rad za vas do$ro ili lo,e: $ilo da vi to 7elite ili ne.Lko razmijete te osnove> mo;i ;ete kontrolirati ,to va, $onsai 7eli re;i gledateljima. Lko ih

pak ne razmijete> va, $onsai ;e izgledati kao slajni pok,aj.

+snove koje ;emo navesti i njihovi meta)oriki ekvivalenti s primjenjivi na $ilo kojmjetnost ili vje,tin> od arhitektre do mjetnosti> slikanja> plesa> gra)ike i $onsaija. ilokako $ilo> to je samo vod. 2 ima pno vi,e toga nego ,to ;e $iti navedeno> ali ovo mo7e

posl7iti kao osnovno poznavanje sa tim konceptima i principima.

Linije i 8orme

Znaajan dio osnova rjenika mjetnike komnikacije se nalazi liniji i )ormi.Bazliite vrste linija i )ormi o$lika: imaj razliito znaenje. ak od kltre do kltre. svaki sa crte7om i primjerom $onsai )orme de$lom ili granom:C

9ertikalan

na7no> sigrno> samljeno

'


10/82

Kolege> slinosti> vojnici> ni)ormiranost

na7no> strogo> grpa ljdi

1


11/82

+tacmajka J sink;erka

5komit

ta$ilno> postojano> m,kost

1


12/82

@epovezano> iz razliitih izvorapodrijetla> $arijera

tatino> zastavljnje

1


13/82

Uko!en

(inearni pokret> drama> nesigrnost

Lkcija

1


14/82

zlazak snca:> rasprskavanje> plan;e

ta$ilno> perspektiva

@esta$ilno

1


15/82

#orizontalan

?ir> ti,ina> mirj;e

*aobljen

Prirodno> mir> sta$ilno> zrelo

(ijeno> krivdavo> tok> $jica> sporo> relaksirano> perspektivno

1


16/82

Prirodno> izdanak> mlado> spontano> sre;a

1


17/82

Pr7anje> dosezanje> prirodno> mladost

Posl,an> star> moran

Padina> star> moran> plaljiv> 7alostan

2ijek> mir> 7enstveno> ritmino

1


18/82

UglastLktivno> energino> $rzo> m,kost

(jtnja> energino> kaotino> izo$lieno

1


19/82

Kon)likt> kaos> ljtnja> kon)zno

5krugao

Pno> zrelo> kompletno

1


20/82

5snove gledanja i inter0eta.ije

@eke glavne karakteristike zete iz prija,njeg poglavlja nam poma7 o$likovati

osnovn de)inicij linija i )ormiC

Uglaste 8orme Q aktivno> $rzo> m7evno> )ormalno> strogo> siroma,no>$or$eno> gr$o> sta$ilno.

5krugle 8ormeQ lagodno> sporo> 7enstveno> ne)ormalno> kom)orno> rasko,no>mirno> delikatno> nesta$ilno

?o7ete koristiti osnovne de)inicije ovog rjenika linija)ormi kao vodi dizajnva,eg $onsaija. !edan od tih o$lika i linija mo7e $iti njegov temeljni karakter. +p;enitogovore;i> to znai da ;e de$lo iili grane va,eg drveta prikazivati jedn speci)in tem.

2a tema ;e $iti samo $aza karaktera va,eg dizajna. Kako je $onsai i njegovo izlaganjekompozicija koja je sastavljena od vi,e nego samog de$la i grana> znai da se va, mjetnikirjenik i komnikacija mora protegnti preko ovih osnovnih elemenata. 2ako9er> cilj cijele

prezentacije i va,eg stila mora $iti skla9en sa cjelokpnom temom va,eg dizajna.

2 postaje va7na mjetnika kompozicija. Kompozicija znai kako napraviti od svihzase$nih dijelova da izgledaj kao jedna cjelina> to pokree rpu instrumenata i nota na

stranicama u prekrasnu simoniju. Bazmotrit ;emo kompozicij slijede;em poglavlj.

@a ovim slikama ispod> prikazano je kako de$lo i grane zajedno stvaraj jedinstven temC

"apanski crni #or. $iran% snaan i sta#ilan karakter pravolinijskog de#la se odraava napravolinijskim granama. &iroka% plitka posuda tvori okomit element koji kompoziciju #oljeistie. &irina posude tako'er odaje osjeaj smirenosti kompozicije. (#ratite pozornost nanoice koje tako'er odraavaju karakter posude.

/


21/82

"apanski crveni #or. )gla'ene% no nepravilne krivulje de#la prenose se na grane. *ijelodrvo ima nepromjenjivu energiju. )z to% o#lost zavoja odraava umak zemlje u posudi."ednako tako neormalan karakter drveta relektira se u neormalnoj ormi posude.

+elkova serrata. ,ravolinijsko de#lo i pravolinijske grane ine ovo sta#lo da izgleda jako%ak gru#o. (va snaga je protutea svijetloj% glatkoj kori i okruglom karakteru sta#la.(kruglost doarava osjet zrelosti i mirnoe. -otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

/


22/82

oja

Postoji mnogo naina kako $oje mog $iti potre$ljene komnikaciji> no neke op;ekonstatacije sC

;amne boje= m,ko> sna7no> t7no> )ormalno

(vijetle boje= 7ensko> )ino> sretno> ne)ormalno

;ekstura

Kako god $oja> tako se i tekstra mo7e primijeniti mnogim slajevimakomnikacije. @eke op;e napomene tekstre sC

/ruba tekstura= m,ko> staro> hrapavo> sna7no

/latka tekstura= 7ensko> mlado> spokojno> )ino

Kako $iste imali jedinstvo teme> morate imati jasno odre9ene ciljeve. U slijede;em poglavlj;emo razmatrati neke zajednike ciljeve i izazove $onsai dizajna.

/


23/82

jer svako drvo i svakimjetnik ima individalan karakter. ?e9tim> postoje izvjesni temeljni ciljevi i temeljniizazovi koji se pli; $onsai mjetnost $ez o$zira na drvo ili oso$.

7m8azija

!edan od ciljeva $onsai dizajna je daprika7e savr,enstvo. 3ilj je razviti interes iz$dljiv pogled na arhetip. vi mi te7imonapraviti savr,eno drvo> naj$olji primjerak

$onsaija. +vdje se to odnosi na ultimate#onsai design 2naj#olji #onsai dizajn3.+dnosno> mislim na primjer arhetipaodre9ene vrste drveta ili odre9ene )ormedrveta.

+vakav nain o$likovanja $onsaijamo7e vrlo lako prije;i 0retjerivanje =kaona slici desno>> ipak da $i dizajn $io e)ektankoristimo se takvim nainom pretjerivanja.U mjetnosti ovo pretjerivanje dizajnanazivamo emazijailiokusna toka dizajna.

U )ilm> npr. kada redatelj ili )ilmski snimatelj 7eli naglasiti scen> tami smjeravasvjetlo preko oij glavnog lika. @a taj nain mo7e vidjeti va7an izraz glmca koji prikazjetg> strah ili iznena9enje> odnosno va7n radnj )ilma. 2o je domi,ljat trik> no opet jako

va7an za komnikativn vrijednost same scene.

Kada oslikava herojski lik> mjetnik stavlja tok gledi,ta na slik tako da lik jnakaiz na,e perspektive izgleda visoko cijelom njegovom sjaj. @a taj nain mjetnik prikazje

jnakov snag> mo; i heroizam. Em)azija kreira tok gledi,ta> kao npr. kada )otogra)iji)otogra) 7eli naglasiti odre9eno podrje )otogra)ije> $lago zamti drga podrja tako da nataj nain vidimo jasno tok )oksa.

Em)azija je o$iajena kod $onsaija> kljje veliinu> 0ers0ektivu, 0okret iliteksturu.

/

onsai estetika

4cer #uergerianum. -otograiju ustupio asopis/onsai Toda01.


24/82

eki 0rimjeri:

U ovom primjer ispod em)azija je na snazi i mo;i. Krpno> za,iljeno de$lo prikazjet kvalitet. +vako dizajniran $onsai je poplarno nazvanom sumo stilu. *eliinom iza,iljeno,; de$la kojom je prikazana snaga tako9er se iz$liza prikazje perspektiva na

$onsaij. 2akva )orma potie osje;aj kao da stojimo ispod velikog sta$la> sna7ne strktre>koje se izdi7e iznad nas.

/


25/82

-otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

+vakva vrsta dizajna je jedno prikaz ma,te. *i,e od samog prikaza snage i veliinedizajn je nek rk vod $ajkovit pri ili slik iz $ajke.

?a,ta je sna7na i motiviraj;a stiliziranj $onsaija. ?nogi od nas s se zapravoprimili $onsaia zato ,to preko njega mog ostvariti svoj ma,t. ?a,tom nadahntakreativnost esto kljje karikatre> a slika drveta iznad je ni,ta drgo ve; karikatrasna7nog drveta. U tom slaj je prirodnost> pa ak i MdrvenastiN karakter drveta drgom

plan.

/


26/82

+vaj dizajn ispod nagla,ava inak snage prirode na drvo. onsai prikazje snagvjetra koja je djelovala na drvo i grane. tvorila je kvrgavo> izvijeno sta$lo koje prikazjesnag i pokret malom.

/orovica. -otograija 5lize6$arie $ann.

/or sa izmuenim de#lom. -otograija Klausa /uddiga.

/


27/82


28/82

,inus mugo. -otograija Kurta 7agela.

+no ,to ini ovakv vrst slika tako zanimljivim i sna7nim je to na koji nain sesprostavljaj vlastitoj smrtnosti. Kada vidimo takve slike $onsaia to nas podsvjesno podsje;ana nau vlastitu7ivotn $or$> vi,e nego na $onsai Q ,to takvo drvo ini jo, interesantnijimza na, svijest i ego. ?i smo neznatni spored$i sa takvom konstitcijom i dgovjeno,;.

&rane ovog drveta is0odprikazj nje7ne> delikatne pokrete te gracioznost i ljepot.2anko de$lo i gracilne grane p;j na 7ensk gracilnost. 2ekstra kore p;je na7enstvenost i ljepot.

(va Stuartia je skoro personiikacija enstvenosti.-otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

/


29/82

7raciozan i miran javor.-otograija 8olganga ,utza

Personi8ika.ija u umjetnosti

@akon ,to smo proitali predhodna poglavlja tre$alo $i $iti oito da dizajn $onsaijaprikazje ljdske oso$ine .

U dosta slajeva> ono ,to cijenimo mjetnosti i prirodi je identino onom ,tocijenimo nama samima. @e $i tre$alo $iti iznena9j;e da ve;ina na,eg mjetnikog radamo7e $iti opisana kao te7nja prema oso$nom izra7aj personi)ikaciji:. Umjetnik esto te7i da mjetniki rad nese svoje ljdske oso$ine.

Tak i da ne nosimo ljdske oso$ine na, rad> esto stvaramo predod7$ koja namosigrava kontrast izme9 nas i na,eg mjetnikog djela J dramatino mrtvo drvo na starom

drvet. *elika starost je interesantan kontrast nasprot na,ih kratkih 7ivota ili esta spored$avelikog gorostasnog drveta spored$i sa na,om veliinom.

tpanj spje,no provedenih ljdskih oso$ina i emocija mjetniko djelo je estoproporcionalan spjeh na,eg mjetnikog rada. *e;ina nas je na,la vlastiti interes ego:>esto nosimo se$e rad na,e vlastito zapa7anje: ili nosimo na, vlastiti do7ivljaj mjetnost. Lko smo to mogli lako posti;i tada $i rad $io interesantan. Lko mjetnost nijemogla na;i jasn re)erenc ljdske oso$ine koje vrednjemo se$i samima ili drgima> imali

$ismo mali interes rad.

@a primjer> kada )otogra) slika klpic praznom park zimi> on ne nastoji uvatiti

samo sliku klupice u parku!+no ,to on radi je prikaz ljdskih emocija i do7ivljajaC ,to osje;akada vidi klpic. U tom slaj $i mogao napraviti crno$ijel )otogra)ij sentimentalnost>

/


30/82

sje;anje> pro,lost> melankolija: i kljiti jedn ili vi,e golih grana drve;a pozadini slikezima> hladno;a do$ro predstavlja c$ tehnika sjetnost> itd...:> $ez ljdi na )otogra)iji. Lko jedosta do$ar> mo7e doarati osje;aj $ez vidljivog leda i snjega na )otogra)iji Q koji $i na

preoit nain p;ivali na hladno; i $e7ivotnost.

ako nema ljdi na )otogra)iji nema 7alosnih lica: i nikakvih ljdskih re)erenci izaklpice> )otogra)ija je slika osamljenosti> tge Q ljdske oso$ine i emocije. 2o je mjetnost>stvaranje nevidljivog vidljivim> pa ak opipljivim... preko na,ih oij stvara re)leksij na,egiskstva.

@a kraj> personi)ikacija mjetnosti nije vijek djelotvoran alat> ali odre9enojmjeri poma7e $onsai dizajn.

(0e.i8inost dizajna u odnosu na vrstu

+vdje imamo primjere odre9enih vrsta drve;a koja se koriste za $onsai> a esto seo$likj slinim stilovima kao i drgo $onsai drve;e iste vrste. @a primjer> esto ;ete vidjeti*r0ptomeria japonica )ormalno spravnom> a rijetko nekom drgom stil. Uo$iajeni stil

+elkova serrataje stil metle. 2o s primjeri speci)inosti dizajna odnos na vrst. Zapravote vrste prirodi rast tim )ormama a $onsaiji s pandani tih vrsta i o$lika.

3rFptomeria $onsai 3rFptomeria prirodi

-otograiju ustupio asopis/onsai Toda01.

-


31/82

*elkova bonsai

-otograija 5lize6$arie $ann

*elkova u 0rirodi

-otograiju ustupio Treenet.com.au

-


32/82


33/82

orovi.a bonsai

-otograija 5lize6$arie $ann.

orovi.a u 0rirodi

-otograija /oona $anakitiviparta.

-


34/82


35/82

?n+erentni izazovi u bonsai umjetnosti

Lek.ije iz oslikavanja 0ejza)a

likari pejza7a se soavaj sa istim izazovom kao i $onsai mjetnici.. Zapravo ono,to oni stvaraj nije pejza7 ili> $olje reeno> potez $oje na platn. Umjetnik ima te7ak zadatakda na slikovit nain $ez potre$e prirodnih elemenata okoline izrazi e)ekat prepoznatljivljdima. Uz to> mjetnik mora naslikati prizor va7an i smislen za gledatelja. emocija...$ez ljdskih oso$ina. Umjetnici nekopiraju%oni tmae i daj svoje gledi,te.

/. likanje pejza7a i drgim mjetnostima: se velikoj mjeri odnosi naljdske elemente. vaki dio slike ili sklptre ili glaz$ene kompozicije ili

$onsaija je $e7ivotan ako se ne klje ljdski elementi Q ljdsko iskstvo>ljdske emocije> ljdske oso$ine itd... Ako ni!ta drugo ne naui! oumjetnosti, naui ovo'

@ema razloga naslikati slik ili komponirati glaz$ ili napraviti )otogra)ij ako nepostoji interpetacija mjetnikovih osje;aja ili osje;aja koje 7eli podijeliti s ostalima.

Umjetnik pripovijeda pri gledatelj ili sl,atelj koja govori o stvarima koje s$liske ljdima. *e;in pejza7a slika vijgave rijeice dolini: slikar oslikava kako $ipriop;io ,to je vidio ili osjetio gledaj;i taj prizor. tj. poant slike> mjetnik potre$om em)azijenaglasio.

Umjetnik maniplira elementima prizora na nain da nagla,ava stvari koje 7eli dagledatelj razmije kao va7an dio slike. ama priroda je re)erentna toka iz koje mjetnikstvara emocionalni do7ivljaj i smislen pri. 2a pria je kompozicija elemenata slike> a nesamo slika drve;a> rjeice> proplanaka i o$laka...

2e injenice nis mjerilo mjetnosti> ali velikoj mjeri moramo ih imati na m kadastvaramo mjetniko djelo.

*ratimo se na $onsai...

sta stvar je kod $onsai mjetnika i njegovog medija drvo> posda i drgi elementi:.Bezltat spje,nog $onsai dizajna nije samo o$lik drveta> grana i li,;a> ve; prii iemocijama koje mjetnik priop;je stvarima koje s $liske ljdima:.

Portretirati smislen slik prirode nije tako lako kako se ini. ama injenica da$onsai nije drvo svojoj pnoj veliini na livadi ili planini> nego je malo drvo koje raste

-


36/82

posdi> stvara veliki mjetniki izazov. zazov koji se ne razlikje od slikara koji koristi kistmjesto 7ivih ljdi> stvarnog drve;a i planina ili kompozitora koji koristi note i zvk razliitihinstrmenata mjesto govora i videa.

Kako $i nadoknadili velike razlike veliini> perspektivi> stani,t i starosti> $onsai

mjetnici se moraj koristiti odre9enim domi,ljatim> pa ak i ilzionistikim tehnikama. 2ea)ektivne mjetnike tehnike se koriste za portretiranje slike i osje;aja koje mjetnik 7eli dagledatelj vidi ili osjeti. L)ektne )orme i kompozicije se mog smatrati sintaksom mjetnosti.

-


37/82

-arakteristika vizualne komunika.ije

9eliina

*eliina je najoitija razlika izme9 $onsaija i ostalog drve;a. onsai je o$ino visokoko '0 cm ili manje. Kad radimo slik koja doarava veliko drvo izazov je prikazativjerodostojn slik. +vdje opisano nekoliko naina tih izazova.

lago naginjanje drveta 0rema na0rijed

?anipliranje linijom de$la pose$no kro,njom: na nain da $onsai $lago nagnemoprema gledatelj je jako e)ektno jer daje pogled na drvo iz perspektive kao da se izdi7e nadnjim. +$ino kada gledamo drve;e gledamo ga iz perspektive stoje;i na zemlji neposrednodo njih ili iz njihove neposredne $lizine. 2o je toka gledi,ta iz koje smo naviknti gledati

drve;e. @aginjanjem $onsaija prema gledatelj do$ivamo ist perspektiv koja poma7e$onsaij stvaranj predod7$e velianstvenog i velikog drveta.

lika lijevoC

,ogled nadrvo prema

gore iznjegoveneposredne#lizne. 9mateosjeaj kako

se izdie io#uvaavas.

-


38/82

Pro0or.ije grana

!edna od karakteristika mladog drve;a je da s im grane ve;e odnos na promjer ivisin de$la. Kod jako starog drve;a ovisno o vrsti: grane s mnogo manje odnos na

promjer i visin de$la.

Kako $i kod $onsaija postigli dojam veliine proporcionalno smanjjemo grane odnos na veliin de$la.

Primjetit ;ete tako9er da ,to sgrane kra;e> to nam se drvo ini vi,e.

(manjivanje me4uvori!ta uzdeblo

z na,e perspektive> stoje;i> kadpogledamo drvo prema gore vidimo kakose grane pri$li7avaj od $aze prema vrh.+va karakteristika drve;a gledana iz na,e

perspektive pojaava taj dojam te nam seini kako se grane pri vrh vi,e

pri$li7avaj. &ledano prema gore de$losmanjje me9vori,ni prostor.

Kod prikaza $onsaija mo7emomalo pretjerati ovoj karakteristici kako

$ismo istakli impresij veliine i visine.

-

(va #orovica iznad doarava vitko i visoko drvoz#og omjera irine : visine% te mali grana 2uodnosu na de#lo3 i smanjivanja me'uvorita od#aze do vra . -otograiju ustupio asopis/onsai Toda01


39/82

(vaj japanski crni #or je prilino star. 9maispucalu i gru#u koru% ali dugake i #rojne

grane ine drvo mlado i nisko.

;a slici isto drvo nakonponovljenog stiliziranja. ,rimje6ujete kako drvo izgleda punovie% grane su u puno #oljoj

proporciji 2daleko #olje iskoriten

materijal3.

-otograije ustupio asopis /onsai Toda01.

Pers0ektiva

Pogledamo li drve;e iz na,e perspektive sa zemlje> primijetit ;emo kako je ve;i diode$la $li7i nama $aza: ,iri i ve;i> a gornji dio se daljava> smanjje iznad nas i s7ava premavrh.

7ledatelju moemo prikazatipri#lino identinu perspektivunaeg #onsaija primjenjujui

pretjerano suavanje i veliinupromjera de#la. ,rimjenaomjera promjera i visine de#la jekoristan i esto primjenjivan

princip u dizajnu #onsaija.

(lika desno:,retjeranokonusno de#lo ovog

javora prikazujeperspektivu pogledaiz#liza. -otograijuustupio asopis /onsaiToda0


40/82

;a slici lijevo vidimo kako izgleda drvo

egipatske smokve na odre'enojudaljenosti. 9z ove perspektive vidimopri#lino o#jektivnu proporciju drveta.,rimjeujemo da je omjer irine6visine=>=. ) #onsai umjetnosti je taj omjerneupotre#ljiv% osim u $njin2literati3 stilu

jer e taj stil ak i u tom omjeru #itiuspjean. (mjer od =>@ do =>=A senajee primjenjuje u #onsai umjetnosti.

Kad pokuavamo portretirati veliko drvoovi omjeri su najsliniji omjeru drvea

koje vidimo u parku ili prirodi.

;a slici desno vidimo isto drvo samo izmnogo vee #lizine. (mjer je oko =>=B2skoro pola omjera sa prijanje slike3.Cidimo kako drvo iz te #lizine izgleda puno

snanije i jae se suava. To su elementi kojepokuavamo prenijeti na veinu naeg

stiliziranja i #onsai kompozicija.

4


41/82

@a crte7ima iznad primje;jete kako isto drvo izgleda na razliitimdaljenostima. lijeva na desnoC daleko> $li7e> $liz. Bazmotrite ove o$like kadakreirate va, $onsai.

dite pa7ljivi pri kori,tenj ovog principa omjera ,irineJvisine te ga nemojte koristitiza sve $onsaije. +mjer ,irineJvisine drveta je neovisan va,em prikaz $onsaija i nijeniverzalna )ormla za sve. 2o je samo alat za izra7avanje> jer ako $ismo potre$ljavali

jednak omjer za sve va,e $onsaije do$ili $i e)ekat ravan nli> a va,a ekspresija ne $i imalasmisla.

?anji omjeri prikazj pogled iz$liza> snag> starost ili energij. *e;i omjeriprikazj pogled s daljenosti> gracilnost ili odre9ene vjete stani,ta ili portretiraj #unjinliterati: stil. @aite se koristiti odgovaraj;im omjerima za svak $onsai kompozicij

pose$no. -oristite omjer tako da 0ojaava va!u 0oruku koju )elite 0renijeti i do0ustitedrugim elementima kom0ozi.ije bonsaija da 0odr)avaju taj omjer =vi,e o tome

poglavlj @2E&B2E2


42/82

Testo razvijamo i stiliziramo na,e $onsaije tako da prikazj velik starost. Kako jeve; prije spomento> $onsai esto prikazje arhetipske ideale. ez o$zira radimo li portret

$onsaija sa speci)inim individalnim karakterom> impresija velike starosti je vijek dioporke. *e;ina drve;a na kojima radimo esto s relativno mlada te se kroz godine razvojapojave znakovi starosti. ?e9tim> mi 7elimo da na, mladi $onsai izgleda vrlo staro i z$og

toga potre$ljavamo razne mjetnike tehnike kako $i to doarali.

U grpi $onsaia stil ,mice: imate prilik koristiti drve;a razliitih starosti kako $iveli dinamik kompozicij. !ednako tako skladatelj ili glaz$enik svojoj glaz$i

primjenjje ti,e i nje7nije tonove kako $i istakno mir glaz$i ili kontrast s dinaminijim iglasnijim tonovima. 2ako grpi $onsaija mlada drve;a nose dinamik i interesantnost koja

je kontrast starijem drve; kompoziciji.

a'> 50adajui kut grana

!edan od naina na koji doaravamo starost $onsaia je opadaj;i kt grana. Kako drvostari tako se njegove grane sp,taj prema dolje. Uz to> teret snijega koji se nakplja nagranama zrokje sp,tanje grana. +vo o$ilje7je je esto kod etinjaa> ali se katkada nalazi ikod listopadnog drve;a.

b'> Dobra struktura 0ovr!inskog korijenja

taro drve;e odnos na mlado ima do$ro razvijeno povr,insko korijenje. zgleddo$ro razvijenog povr,inskog korijenja na $onsaij prikazje starost =kao na slici ispod>'

;e#ari 2proireni korijen3 starog drveta. -otograiju ustupio asopis /onsaiToda01.

4


43/82

.'> Pretjerano zadebljano deblo

*rlo staro drve;e ima veliko i masivno de$lo spored$i s njihovom visinom. Kao slaj ranije opisane perspektive> izgled de$elog de$la istie starost i veliin.

Staro drvo kamora s de#elim de#lom. -otograija $icael $artino.

(vaj #onsai javor prikazuje veliku starost uz pomo velikog zade#ljanogde#la.

4


44/82

d'> 5tvorena struktura li!a

!ako $jno li,;e koje prekriva strktr kro,nje je tipino za mlado drve;e pa ak i zazrelija drva. Kad drvo ostari> te7 prorije9enoj masi li,;a i otvorenijoj kompoziciji.Prorje9enom strktrom li,;a na na,em $onsaij mo7emo raditi na drgim o$ilje7jima koja

nose da,ak starosti drveta.

e'> 9idljiva struktura kro!nje

Kao ,to je reeno na prethodnim stranicama> mlado drve;e ima $jn lisn mas> kojaprekriva strktr grana. Kako drvo stari> njegove grane kazj na zreliji karakter> a jednolisna masa postaje rje9a i strktra kro,nje postaje vidljivija. Kako i mi te7imo doaratistarost> stilizirat ;emo na, $onsai na taj nain da napravimo strktr kro,nje vidljivom ,to ;erezltirati osje;ajem velike starosti drveta.

(vaj japanski #ijeli #or izgleda jako star iz vie razloga% pose#no z#ogmnogo#rojni stari grana koje ine kronju. 4li to isto drvo se doima dostamla'e z#og guste strukture lia koje prekriva strukturu kronje.

4


45/82

*nakovi o)iljaka =jin, s+ari>

Kako drvo 7ivi i stari> neprekidno je izlo7eno srovosti prirode vjetar> hladno;a>napad kkaca> $olest itd.:. Umetnete li izgled o7iljka na drvet va, $onsai dizajn mo7eteistaknti starost.

+$ilje7ja s takvih o,te;enja da ne izgledaj svje7e napravljena. Kako $i $ili ,tovjerljiviji tre$a ih ograniavati cijeljenj. zgled o7iljka ne $i smio $iti pravilan i o$al ve;

prilino nerednog o$lika. M?rtvo drvoN i slomljen vrh tre$aj izgledati jako staro kao da seto dogodilo prije dosta godina.

/ruba, konzistentna kora =s0e.i8inost vrste>

ali kako stari ta kora postaje

ispcala i hrapava. U poetk ta ispcalost postaje vidljiva prvo na kori de$la dok kora granaostaje glatka. !ako staro drve;e ima konzistentn kor po cijeloj strktri od de$la do grana.

(vaj japanski crveni #or izgleda jako staro jer je kora nepromjenjena na svimdijelovima drveta. ak i tekstura mali granica imaju isti karakter de#la.

-otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

4


46/82

(va St0raE japonica doarava veliku starost% u svim dijelovima% tekstura korecijele strukture drveta je zrela i kozistentna. -otograiju ustupio asopis/onsai Toda01.

Potre$no je vremena za razvoj tekstre kore. onsai sa konzistentnom i hrapavomkorom izgledat ;e starije odnos na onoga koji ima glatk kor ili onoga koji imadjelomino ispcal kor po pojedinim dijelovima de$la i grana. Postoje razni naini za$rzavanje tog procesa> no najdjelotvornije je vrijeme.

4


47/82

(tani!te

U $onsai mjetnosti pria je jako va7na. *eliki dio prie se odnosi na okoli, i srodneelemente. za razlik od $onsaija koji jeizva9en iz stani,ta i posa9en posd. Koristimo se raznim mjetnikim tehnikama kako

$ismo doarali prirodno stani,te koje je dio svake $onsai prie.

?zlo)beni elementi

Postoje razni naini prikaza stani,ta drve;a> a naje,;e se prikazje s osnovnimkomponentama tradicionalne )orme izlaganja $onsaija. !ednostavna akcent $iljka poma7e

prikaz stani,ta koji 7elite naglasiti i daje do$ar oslonac cijeloj kompoziciji. !ednako takosvitak mo7e prikazati gorski masiv ili movarn $iljk ili olj ili planin daljini> ,to daje

podr,k cijeloj kompoziciji.

talak na kojem se o$ino izla7e $onsai ima nekoliko )nkcija. Prije svega on je)ormalni element> a izlo7$a je o$ino )ormalna te poma7e prikaz teme. Koristi se

prijenos razliitih stpnjeva znaenja iili prikaz zemljopisnog mjesta> ,to je tako9er)ormalnost.

Lkcent $iljka> na primjer> mo7e $iti izlo7ena na vlastitom niskom stalk> dok se$onsai izla7e na vi,em stalk jer je on )oks izlaganja. +$rnto je slaj poljskih vrsta$onsaija koji se stavlja na ni7e stalke kom$inaciji s sisekiem> koji je na vi,em stalk> isim$olizira daljen planin. 2o je prikaz prirodnih aran7mana tih elemnata> dakle kao

prirodi.

;a slici 2iznad3 akcent #iljka naglaava odre'eni okoli 2movara ili livada3. )z to%#oja i gole grane #iljke naglaavaju godinje do#a. -otograija S0lvia Smit.

4


48/82

ma dosta )ormalnih aspekata izlaganja $onsai mjetnosti. +va tema je op,irna i nestane ov knjig> stoga preporam sline tekstove> edkacij op;e te pno prakse izlaganj kompozicije.

Posude

Posde raznih o$lika i veliina mog e)ektno prikazati stani,te. +vdje je izlo7enonekoliko naina ka se koristi taj element kompozicije.

Napomena>ovaj tekst ne;e razmatrati osnove iz$ora odgovaraj;ih posda zadrve;a. +snove iz$ora posda morate prije shvatiti primjenom mjetnikih

principa izne,enih ovoj knjizi.

Prikaz drveta koji raste u 0ro.ije0u stijene

@eglazirana posda koja je visoka i ska poma7e predoiti drvo koje raste procjepstijene. 2akva vrsta posde je dosta e)ektna kod tanjeg drva stil kaskade.

vi,e literalnog naina prikaza stani,ta> drvo posadimo direktno nakamen. 2o mo7emo izvesti stil korijen preko kamena ilisaikei stilu> gdje je drvo posa9eno pokotin na stijeni.

4


49/82


50/82

Prikaz drveta na 0rostranoj livadi

#iroka> plitka> ovalna> okrgla ili pravoktna posda poma7e stvaranj slikeprostrane livade. Za isticanje ove slike poma7e r$ koji je plosnat i daje osje;aj prostornosti.

+vaj nain prikaza je naj$olje raditi sa vrstama drve;a koje inae rast na livadama ili ako sedrvo o$likje stil metle ili ne)ormalne metle.

(vaj #onsai izgleda kao da jedirektno uzet sa prostrane livade.Speciian rast drveta i orma

posude pomau prikazati ovu ideju.-otograiju ustupio asopis/onsai Toda01.

5


51/82

Prikaz drveta na vjetometini

Plosnata kamena ploa potrije$ljena kao povr,ina sa9enja drveta poma7e prikazdrveta koje raste na vjetrom ,i$anom mjest.

-otograiju ustupio asopis H/onsai Toda0I.

Prikaz !umi.e na bre)uljku

Plitka ovalna posda ili iz$oena kamena ploa e)ektno djelje prikaz ,mskogproplanka.

(va umica #rijesta je vrlo evokativna. -otograija "ona Jomanoa.

5


52/82

"apanski javor u prirodnom izgledu. -otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

6a+ovina

Bazne vrste mahovine se o$ino koriste radi kra,avanja $onsaija pred izlo7$. ali ako ste primijenili mahovin i ispravno je posadili na povr,inspstrata drvo ;e izgledati kao da je t raslo desetlje;ima ili stolje;ima. ako rast mahovine na

povr,inskom korijenj i de$l izgleda dosta e)ektno> zapamtite> to nije uvijek tako i rastmaovine nije uvijek privatljiv jer moe prouzroiti oteenje kore.

5


53/82

Stari #or s maovinom oigledno je rastao neko vrijeme u ovoj posudi% jer jemaovina o#rasla korijenje.

Bazliitom primjenom mahovine mog se doarati alpski pa,njaci ili planinski $senitrave. Krpicama od mahovine mo7e se doarati srovi okoli, dok se tepihom mahovine mo7edoarati mirj;i okoli,.

(vaj tepi od maovine doarava osjeaj smirenosti.

-otograiju ustupio asopis H/onsai Toda0I.

5


54/82

Krpice maovine na ovoj slici doaravaju surovo stanite.-otograiju ustupio asopis H/onsai Toda0I.

Lko mahovina ima cvjeti;e o$lik malih MzastavicaN prilikom sadnje $dite sigrnida sve rast istom smjer> te da s konzistentne sa smjerom rasta $onsaija. +vaj mali detaljmo7e $iti skadan ili mo7e nar,avati integritet kompozicije.

+ve re)erence mog $iti djelotvorne $onsai komnikaciji. 2ako9er> neki prirodnielementi nis korisni za na, izra7aj> kako ;emo razmotriti sljede;em poglavlj.

5


55/82

9i!e k umjetnikom dizajnu

Priroda je irelevantna

Do vraga> ka7ete% Zapravo> $onsai je prije svega metnost o$likovanja a tek ondapriroda. +va va7na tvrdnja znai da ;ete morati dosta iti kako $i stvarali smislen $onsaimjetnost.;e za#oravite : umjetnici ne kopiraju% oni tumae i daju svoje gledite.

astavite list $onsai GpravilaH te krenite ,etnj parkom ili ,mom i $rzo ;eteshvatiti da drve;e koje vidite nije $onsai. *a7no je shvatiti kako s razvojne )orme drve;airelevantne odnos na va, $onsai dizajn. 5no !to je relevantno je to !to razvojne 8orme

drvea govore ili ne govore gledatelju i kako one 0ridonose ili ne 0ridonose stvarnostidizajna'

Tinjenica da se razvojne )orme drve;a ne smatraj $onsaijem jer s drva s prirodnimmanama ili z$og odre9enih pravila> generalno ne pridonosi inkovitosti> jezgrovitosti dizajnai komnikaciji. 2a se injenica op;enito kosi s va,im ciljevima mjetnikoj komnikaciji.

@adalje> nije dio onoga ,to mi prepoznajemo na temeljnoj razini kao jako lijepo.

Napomena> @isam htio re;i da je ovo vodi i da sve nesavr,ene elementena9ene na drve; prirodi tre$a vijek elimenirati iz va,eg $onsaija. Postojerazni naini vje,tog kori,tenja prirodnih nesavr,enosti. 2o izgleda kao kr,enje

temeljnih konvencija koje nije jednostavno o$jasniti nain na koji seostvarj:. Uspje,no primjenjivanje odre9enih nesavr,enosti je razmijevanje,to nam odre9ena nesavr,enost govori. Uspjeh tra7i razmijevanje.

e0rirodni elementi u bonsai umjetnosti

Kad radimo na prikaz slike velikog drveta mo7emo nai;i na odre9ene neo$inostikoje nis o$iajene za strktre drve;a prirodi.

Pojednostavite va! )ivot

+snova mjetnosti je pojednostavljenje simpli)ikacija:. impli)ikacija se potre$ljavaz$og ljdske percepcije iz par razloga Qu umjetnosti prikazujemo svoje gledite i tumaimo% ane kopiramo.

Prvi razlog je taj ,to je drvo )iziki kompleksan organizam. Kako na $onsai radimona maloj strktri moramo pojednostavniti izgled osnovne strktre drveta> jer smoogranieni prostorom. toga je smanjenje n7na simpli)ikacija

Drugi razlog za simpli)ikacij je taj ,to moramo raditi s idejom koja ne mo7eprotmaiti sve ,to ;e gledatelj vidjeti va,em djel. Krasan primjer je izjava na jednom odintervja sa velikim redateljem )ilmova tevenom piel$ergom. !a ; para)rizirati C Gzjavio

je kako mnoge elemente )ilma ostavlja nede)inirane ili donekle de)inirane> zato ,to gledateljidones sami zakljak s daleko vi,e ma,te nego ,to im ja mog interpetirati.H

5


56/82

U na,em slaj> ono ,to je on izjavio je isto kao da mi pok,amo izraziti iprotmaiti svaki mali prirodni detalj na,eg $onsaija eliminiraj;i sadr7aj ili znaenje vi,enego smo ga kljili. Pojednostavnimo i dopstimo ma,ti gledatelja da sam zakljje.

*amr!ena mre)a

!edna od va7nijih primjena istananosti $onsaija i mjetnike simpli)ikacije jearan7man grana i iz$ojaka. &rane drve;a prirodi imaj poprilino kaotian izgled. vakaraste na svoj stran ,to nar,ava sva pravila $onsai kompozicije:> me9tim kpno gledanoe)ekat je posve gla9en i privlaan. Pok,ate li to primjeniti na va, $onsai do$it ;ete svedrgo osim privlaan $onsai.

Kada aran7irate sekndarne i tercijarne iz$ojke na granama $onsaija> morate ih)ormirati prema nekom red. Bazlog tom> opet> kljje mjetniki princip simpli)ikacije. dok kaotina izamr,ena masa prikazje zap,tenosti.

@adalje> postoji pro$lem mjerila. jer s izvan mjerila kpne kompozicije. +$likovanje jasti;a istie vanjske o$rise)olijarnih jasti;a vi,e nego sam veliin li,;a. Q kao na 8otogra8iji is0od:

9glice ovog #ora 2prije i poslije stiliziranja3 su jednake duine nao#je slike. 9pak% na slici desno se ine krae jer su granearanirane u olijarne jastuie. To je zato to prije uoavamoo#rise nego oso#ine iglica na granama. 4raniranje grana u

olijarne jastuie pomae sakriti veliinu lista. -otograijaGoarda Smita.

5


57/82

1ednostavno kao @,$,

tj.desnoJnazadJlijevo ili desnoJlijevoJnazad redoslijed grana na $onsaij.

+va osnovna $onsai kompozicija grana je zapravo mjetnika spoznaja ritma i tokakretanje oka:. 2akav redoslijed grana potie odre9eni tijek oka gledatelja vode;i njegov

pogled ntar i okolo cijele kompozicije. @ije vijek n7an redoslijed lijevaJstra7njaJdesnagrana> ali $i tre$ao postojati logian redoslijed> jer ;e pogled gledatelja izmaknti odre9enamjesta ili ;e se zastaviti z$og neloginog slijeda. !ednostavno reeno siroma,an ili sla$redoslijed grana rezltirat ;e nezainteresirano,; gledatelja.

@asprotne grane dvije grane koje rastu u istom nivou na nasuprotnim stranama

de#la:> rezltiraj zastavljanjem pogleda i ne daj ist naznak kako nastaviti dalje. Z$ogtoga gledatelj ima prekid prirodne ptanje ntar i okolo cijele $onsai kompozicije. jedno ispod nasprotnih grana a drgo iznad ,to

potpno nar,ava integritet dizajna dva dijela mjesto jedan cijelosti:.

Uo$iajena horizontalna )orma nasprotnih grana dijeli de$lo na dva dijelaodra7avaj;i linij zemlje. Predla7em da nivo horizontalne linije tre$a $iti vijek van drvetakako $i se iz$jeglo dijeljenje drveta na dva dijela. &rane $i tre$ale $iti mehanizam koji

po$9je ritam i tijek> a nasprotne grane s re)erentne linije za GzastavljanjeH.

z hortikltralnih i estetskih razloga se tako9er iz$jegavaj nasprotne grane. Lko seostave d7e vrijeme zrokj r7no zade$ljanje na de$l> z$og toga nema razloga da se todogodi i da se ni,ti inae do$ar $onsai.

5


58/82

9zgled ovog inae lijepog japanskog javora 2iznad3 naruavaju nasuprotnegrane. ,rimjeujete kako se mjesto gdje izrastaju grane iz de#la poinje

zade#ljavati i vremenom e postajati jo gore.

;a slici iznad primjeujete kako nasuprotne grane gotovo reu drvo na pola%stvarajui podjelu strukture. )jedno lijeva grana je neprirodno ravna i

upadljiva u odnosu na druge grane ovog #onsaia. -otograije ustupio asopis/onsai Toda01.

5


59/82

@a mjetnik je odgovornost priv;i gledatelja i voditi kroz kompozicij. To seodnosi na sve umjetnosti pa tako i na #onsai. majte to na m kada stvarate $onsai> akoizostavite va7ne elemente mjetnike kompozicije va, rad ;e pasti vod.

(vaj japanski #ijeli #or je primjer presimetrine proporcije. 9ako jedo#ro razvijen i poprilino star% grane ormiraju neprirodu simetriju.Tre#alo #i napraviti malo vie razlike u redoslijedu grana lijevo idesno. -otograiju usupio asopis /onsai Toda01.

(vaj japanski crni #or ima monoton redoslijed grana> lijevo% lijevo6desno% desno 2ne spominjui ostale mane na ovom #oru3 ine ovukompoziciju nezanimljivom. -otograija Goarda Smita.

5


60/82

*akljuak

Kao i mnogim mjetnostima> tako na kraj krajeva i ovdje postoje naini za kr,enjetih principa. @o> najprije naite kako spje,no primjenjivati te principe pa ih onda ponite

kr,iti. MPravilaN nis va7na> va7na je estetika koja MpravilaN nala7. Kao mjetnik> morate na;inaine kreativnog izra7avanja> no prije ih morate razmjeti.

Elementi kompozicije koji s prije navedeni ve;ini $onsai knjiga manje ili vi,e senavode kao osnovne odrednice $onsai dizajna. U;i d$lje ov konvencij i rad je zapravorazmijevanje ,to svaki od nas te7i ostvariti dizajn i hortikltrolo,kom pogled. Kaomjetnik morate nastojati prona;i alternativne naine koji olak,avaj izra7avanje tog govora.2o je mjetnost

U slijede;em poglavlj ;emo razmotriti principe koji poma7 ostvarivanjpovezanosti s gledateljem te ga odvra;aj odpogreaka njegovom dizajn.

6


61/82

7lementi istananosti i smjera

Pored osnova dizajna i kompozicije>tre$a razmotriti i drge stvari vezane za procesdizajna. 2e stvari nam poma7 povezati kompozicij cjelin> nadoknaditi inherentnenedostatke ili poma7 voditi gledatelja prema glavnoj toki interesa kompozicije.

Pers0ektiva gledatelja

?zbjegavanje kognitivni+ disonan.ija

Kognitivna disonancija je mentalno stanje nelagode koje nastaje kada je netko vjeren ne,to ili s m misli sko$. @a primjer> ako vam se svi9a de$lo $onsaija> a vjereni steda s grane na pogre,nim pozicijama> vama se ne;e svidjeti $onsai> zapravo ste kognitivnojdisonanciji sko$ misli:. Pitanje jeC M va,a p$lika zaista eli prona;i ne,to zanimljivo i oso$ito kompozicijikoj prikazjete. Lko im tome pomognete> vrlo $rzo ;e donijeti odlk svjesno ilinesvjesno: iz$jegavaj;i pogre,ke kompozicije da li im se svi9a. maj;i to na m jakote,ko ;e donijeti sprotn odlk ako ste ih to spjeli vjeriti.

Kognitivna disonancija je tako9er povezana s va,im egom. !ednom kad donesemozakljak> novi podaci s kon)likt sa na,im zakljkom zrokj;i nelagod. ?i nevolimo ideje kojima ne $ismo $ili prav. Zato je ve;ina na,ih odgovora na novekon)liktne podatke takva da ih kompromitiramo. @astojimo vjerovati da s novi podacinetoni i ne postoji dono,enje novog zakljka> jer ve; imamo svoj. primijetit ;ete da

raspola7e jednim oso$itim potencijalom. @ekad ;ete nai;i na sta$la koja s prilinoo$iajena ili mo7da ne o$e;avaj> ali to ne znai da nis vrijedna o$ra9ivanja $onsai. Kodtakvog materijala je va7an dio dizajnerskog posla koji ;e istaknti perspektivan izgled> i totako ,to ;emo istaknti njegove potencijale> a manjiti dojam ostatka kompozicije. 2o neznai da se ignoriraj ostatali dijelovi drveta ve; da se dizajniraj srazmjerno osnovnomizgled ili da se Gsti,aH ostatak drveta. 2akvim nainom se ne;e poremetiti gledatelj jer ;e

pogledom $rzo prona;i glavn tok kompozicije.

6


62/82

Biziki izgled

;a primjer% lie borovice na slici desnoponaa se kao neka vrsta okvira koji

okruuje glavni izgled drveta 2lijepame'uso#na igra ive ile i mrtvog dijeladrveta3. Fie ormira lijep i miran zeleniokvir koji djelotvorno istie ljepotuneo#uzdanog mrtvog dijela drveta.

-otograiju ustupio asopis /onsai Toda01

@a primjer ispod> padljiva proporcija povr,inskog korijenja ovog javora oito jekljna oso$ina. tiliziranje ostalog dijela drveta je o$iajeno i ravnote7enih o$lika isti;idodatno glavni dio drveta. ez o$zira ,to gre,ke mog $iti na vrh> na, prvi odgovor na ovslik jeCau!1.

6


63/82

oja i kontrast

H+a mene je #oja danonona opsesija% radost i #rigaI

JJ 3lade ?onet

Drugi nain isti.anja glavne osobine drveta je boja' Postoji pno naina isticanjapotre$om $oje. Evo nekoliko primjera C

;a slici iznad% o#lik lia nije okusna toka. ;a ovom juniperusu je umjetnik

upotre#io etkicu za poliranje kore i promjenio #oju iz mat sme'e ucrvenkastu. Do#io je krasan kontrast #oja izme'u #ijelog mrtvog dijela sta#lai #ogate zelene #oje listova. /oja ive ile drveta je komplementarna s #ojom

posude zanimljivog o#lika polumjeseca. -otograiju ustupio asopis /onsaiToda01.

6


64/82

Kako ne mo7emo primijeniti $oj listova i de$la na svo drve;e> moramo na;i nainpotre$e $oje em)aziji $onsaija. Kao na primjerima ispodC

Slika iznad prikazuje kako svijetla #oja posude i njeni zeleni tepi maovinedaje kompliment i kontrast svjetlo o#ojenim% isprepletenim granama ove

umice #ukvi. Lukasta #oja posude istie #oju novoormirani pupova. 4li sdruge strane...

6


65/82

...primjeujete na slici iznad kako se tamno zelena posuda protivi eljenojestetici% stvara prejak kontrast i kompozicija izgleda neprirodno i premuki.


/re!ke

Prikrivanje mana

koro da nema drveta za $onsai koje je $ez mane ili nepo7eljnih karakteristika. Testonismo mog;nosti popraviti odre9ene mane te nam ostaj kao trn ok inae lijepog

$onsaija. pak> postoje mog;nosti da se premoste ti pro$lemi odre9enim mjetnikimzahvatima.

Pogre!ni smjer

Koriste;i sline metode koje s opisane prethodnom poglavlj mo7ete katkadpopraviti lo, izgled smjeravaj;i pa7nj gledatelja na ne,to drgo.

@a ovom primjer ispod, $rijest ima sla$ strktr povr,inskog korijena> lo, o$likde$la i neke grane s preravne. Kako $i iz ovakvog materijala izvkli naj$olje> mjetnik jeodlio kompozicij nijeti velik dram prikazj;i snag prirode pokret sekndarnih itercijarnih grana. Prvi dojam kad pogledamo ovo drvo je kao da je drvo izlo7eno iznenadnimnaletima $re radije negoC M)% koji grozan korijen1. :. &ledano cijelosti znaajno je

manjen sla$ izgled.

6


66/82

Kineski #rijest autora.

De#lo drveta 2ispod3se sla#o stanjuje prema vru. (vdje umjetnik aranira grane tako da

emaziju vodi podalje od izgleda de#la 2stanjenje de#la prema vru3 istiui ljepotu grana ilia. /oja maovine je komplementarna #oji lia i stvara vizualnu vezu% pomaui na tajnain da gledatelj gotovo ignorira de#lo.

6


67/82

Smreka. -otograija Kurta 7agela.


/oikovina 2lijevo3 prilino jelijep #onsai% ali ne z#og ormede#la. De#lo je prilino o#ino%ak ne atraktivno. $e'utim%#onsai umjetnik je uzgojio drvo

stvarajui sliku svijetle korenasuprot crveni #o#iasti

plodova% te se na taj nain jedvaprimijeti orma drveta.

U sljede;em poglavlj ;emorazmotriti neke elemente kojimog nar,iti va, kompoziciji kako ti elementi mog pomo;i.

6


68/82

?ntegritet dizajna

Ras0ad komunika.ije

!este li primijetili kako lako do9e do primanja ili slanja krive in)ormacije ptemeJmaila%

2o se gotovo stalno doga9a. @etko ne,to napi,e do$roj namjeri i $ezazleno> aprimatelj eJmaila stekne dojam da se ator porke ljti ili ,ali. 2o je zato ,to se ljdskakomnikacija odvija na vi,e razina> a ne samo na jednoj. Kada stojimo licem liceizgovorena porka je kao pola porke koj do$ijete eJmailom. Kada komniciramo licem lice govorimo ,to mislimo kljj;i i govor tijela> )acijaln ekspresij> ton i $oj glasa> te

pomno $iramo rijei... 2a vrsta komnikacije je vrlo kompleksna i delikatna operacija. togaako maknemo razliite naine komnikacije> eliminiramo odre9ene osjete vid> zvk ...: i

komnikacija propada.

Kada pok,ate izraziti smisao va,em $onsai djel> koliko ne zmete prednostrazliitog naina komnikacije> konzistentnost porke i komnikacija s gledateljem propada.Umjetnika komnikacija je mnogo nijansi slina ver$alnoj komnikaciji licem lice. Lkoizgnorirate odre9ene elemente komnikacije> izg$ite sposo$nost povezivanja s gledateljem.

;aj multidimenzionalni kon.e0t umjetnike komunika.ije se zove integritetdizajna'ntegritet dizajna je ostvaren kada svi elementi kompozicije va,eg $onsai djela vodeka konzistentnosti porke.

-om0ozi.ija drveta

Lko znate koje )orme grana i de$la prenose odre9eno znaenje poglavlje 1.:> koja jevrsta pogodna za koji o$lik i znate prikazati odre9eni tjecaj stani,ta na va,e drvo> onda jeslijede;i korak sve staviti koherentn kompozicij.

Kompozicija sastavljena od de$la> grana> iz$ojaka> korijenja> posde i postolja je isto,to i recept za kola sastavljen od $ra,na> ,e;era> margarina> mlijeka> jaja i vanilije. Lko ste tosve do$ro kom$inirali> mo7e $iti ksnoO

*a7no je imati na m svaki dio drveta> svaki element dizajna...> sve mora djelovati ka

konzistentnosti porke. @ajva7nije je da nijedna oso$ina ne smije $iti protiv slike koj 7eliteprikazati ili porke koj 7elite izre;i elite li staviti ocat umjesto vanilije u va kola?:

2o ne znai da dizajn mora $iti jednodimenzionalan ili monoton. @apetost je va7na dizajn> no svekpna porka mora $iti konzistentna. +snove svih odstpanja 2jedinoodstupanja s do#rim razlogom3ine re)erence.

@ajlak,i nain da otkrijete da li va,e drvo ima konzistentn pork je da si postavljatepitanja za svaki element pose$no. @a primjer> za vrijeme i po zavr,etk se zapitajte slijede;e C

,to govori linija de$la% ,to govori omjer visineJ,irine%

6


69/82

,to govori pokret de$la% ,to govori pozicija de$la posdi% ,to govori kt izrastanja de$la iz posde% ,to govori kt grana% ,to govori o$lik grana% ,to pokret grana govori% ,to govori razvijenost grana% ,to stanjivanje grana govori% ,to strktra vrha govori% ,to govori koliina li,;a% ,to govori o$lik li,;a% ,to govori distri$cija li,;a% ,to govori prazan prostor nepostojanje: na drvet% ,to govori tekstra kore% ,to govori $oja kore% ,to govori cjelokpna konzistentnost kore% ,to govori vidljiva strktra korijena ne$ari:% ,to govori o$lik povr,inskog korijenja% ,to op;enito govori vrsta drveta%

itdD

nego $i morali $iti skladni jedan drgome i konzistentni scjelokpnim ciljem. Lko $ilo koji odgovor nije skladan 7eljenom cilj> tada nastaje sko$ imanjje se integritet dizajna.

@a primjer> ako orkestar sastavljen od $asa> violina> ela> )agota i )rancskog roga sviraM-eelings1> a tr$e i trom$oni sviraj tem iz MStar 8ars1% rezltat ;e $iti smanjeni integritetcijele kompozicije kao ,to je ve; reeno:. U ovom primjer ve;i dio orkestra sviramelankolin i osje;ajn tem dok tr$e i trom$oni sviraj m,k> agresivn tem. +naj koji

je do,ao na taj koncert je z$njen i tra7i novac nazadO

Lko primijetite da ne znate odgovor ni na jedno pitanje> to kazje na pro$lem s kojim setre$a poza$aviti. Bje,enje ovog pro$lema ;e mo7da zahtijevati neko vrijeme> ali ;ete $ar znatismjeriti va, trd.

Lko primjetite da ne znate odgovor na neka pitanja> to pokazuje da poinjete slagati

kockice vaeg dizajna. Lko neznate ,to govori koji element> kako onda mo7ete spjeti%@adam se da s vam ovi va7ni prikazi jezika mjetnosti postali jasniji.

6


70/82

*odi za odre9ivanje ,to pojedini speci)ini izgled znai> a odnosi se na linij> o$lik> $oji tekstr potra7ite poglavlj 1. Kako ovo poglavlje nije o$hvatilo sve> potra7ite slinetekstove koji se odnose na mjetnost. Primjeri i o$ja,njenja koji se odnose na $ilo koj vrstmjetnosti pomo;i ;e i va,em $onsai dizajn da $de ,to smisleniji i spje,niji.

Problemi konzisten.ije

Kada $onsai pstimo da se razvija $ez na,e intervencije ili mjetnik kreira nemaranintegritet> nastaje kon)likt $onsai dizajn> a rezltat je siroma,na i sla$a komnikacija.Primjenom kritinog i $eskompromisnog pogleda na kompozicij mo7emo oiti kon)likte

$onsai dizajna. znaajnogstanjenja prema vrh> ispcale stare kore i sna7ne strktre povr,inskog korijena> aligranadgakih> tankih i valovitih o$lika zavoja s li,;em koncetriranim na vrhovima grana> tako daimamo pro$lem slika ispod:.

Deblo govori:

snaga% mukost%starost% strogo

Povrinsko korjenje

govori:

snaga% starost%mukost

Grane govore:

inoa% enstvenost%

nezrelost% mir

*idite li kon)likt% Prva dva elementa s konzistentna svojoj porci. @o> tre;ielement> grane> govore ne,to potpno sprotno od ostatka drveta i nema loginog o$ja,njenja.2o nam govori da grane tre$aj mo7da jedan d7i period pa7ljivog stFlingatreninga kako $i

prenijele konzistentn pork starosti> snage> m,kosti i strogosti.

8


71/82

ekozinstentnost stani!ta

Lko pogledamo ovaj $onsai javor primijetit ;emo da glavnom ima razvijenstrktr korijena s jedne strane> gracilno> tanko izvijeno de$lo iz kojeg izrastaj ravnehorizontalne grane koje zadr7avaj svoj pravilnost. U tom slaj imamo nekozinstentnost

porke.

Korijenje govori:

direktan pokret% sla#o% krljavo

Deblo govori:

linija de#la je prepravilni zavoja% enstvenost

Grane govore:

snaga% mukost% sta#ilno% strogo

U ovom slaj korijen i de$lo s konzistentni svojoj porci> dok grane prikazjsvoje stanje i pokret. Bavna )orma grana je kon)likt s ostatkom drveta> te iz$acje izravnote7e cijel kompozicij.

8


72/82

ekonzisten.ija stvarne starosti:

U ovom primjer iznad: dizajn poljskog $rijesta prikazje drvo iz perspektive iz$liza.

Posda je tamna i ktna> drvo ima sna7no de$lo koje se stanjje prema vrh. &rane spoprilino gste i dljina im opada prema vrh. Lli strktra vrha kro,nje je troktasta ioznaava mlado drvo.

Posuda govori:

snaga% mukost% strogost

Deblo govori:

perspektiva iz#liza% snaga% mukost

Vrh kronje govori:

mlado drvo% etinjaa

+vdje je prikazana nekonzistentnost prikaz postoje;e starosti. ?nogi elementiprikazj velik starost> ali vrh drveta prikazje mlado drvo. taro drve;e> naroito starolistopadno drve;e ima zao$ljen kro,nj. 2roktasta kro,nja drveta je kon)likt sa ostatkomkompozicije.

+vi jednostavni primjeri poma7 prikazati neke pro$leme $onsai dizajn na kojetre$a o$ratiti pozornost. Konzistencija poma7e snazi prikaza> te pridonosi te7ini porke. @ataj nain poma7e spjeh i vjerljivosti samog dizajna.

8


73/82

-om0ozi.ijske 0ogre!ke

Pokraj o$iajenih $onsai pogre,aka i mana opisanih ovoj knjizi postoje pogre,ke

kompozicije koje tre$a iz$jegavati. 2o s pogre,ke mjetnikom pristp koje s> ilimjetne ili neprimjerene> ili odvlae pozornost s mjetnikog prikaza $onsia.

Doti.anje tangenti

Kada se dvije linije ili o$risi razliitih ishodi,ta dodirj> to stvara distrakti$ilnoso$in. 2a vrsta pogre,ke odvlai pogled daleko od prirodnog tijeka kompozicije> kao naslikama dolje C

8


74/82


e0ravilan kut =osim ako nije 8okusna toka> i glavna linija debla

Kad je glavna linija de$la nekonzistentno o$likovana ili nekonzistentna pokret>stvara se negodna napetost kompoziciji. 2ako9er> kada jedna linija odstpa od tijekakompozicije stvara se distrakcija. 2akva vrsta odstpanja se mo7e iskoristiti kao )oksnatoka dizajna. U tom slaj ona mora nadjaati ostale elemente i mora imati logian slijed.

8


75/82

+vdje s neki primjeri C

(vaj #or ima znaajn pro#lem konzistencije linije de#la 2izme'uostali pro#lema na drvetu3. Finija de#la zapoinje ravno do pola

sta#la a zatim iznad krivuda. -otograija Goarda Smita.

Konzistentni kut grana na ovoj #orovici kvari jedna grana koja strina vru. -otograiju ustupio asopis /onsai Toda01.

8


76/82

,rimjeujete nekonzistentan kut grana na ovom drvetu 2iznad3.7rane su vancjelokupne kompozicije i naruavaju inae do#ar #onsai.

Pogre!na 0ozi.ija sadnje

Pozicija drveta posdi> izrastanje sta$la iz zemlje> te nagntost i nivo sadnje posdi s prvi elementi koje vidimo na $onsaij. 2i elementi zato moraj $iti propisnoizvedeni kako $i se sprijeio lo, prvi dojam. ako ostatak kompozicije mo7e $iti prilino lijep>ti elementi mog nadjaati e)ekat cijele kompozicije.

8


77/82

(vaj japanski crni #or je postavljen nakrivu poziciju u posudi. -orma drveta jevan centra. De#lo tre#a pomaknuti vie

prema desno.

(vaj japanski #ijeli #or ima sla#kut de#la u posudi. Kako de#loprilino neznatno izgleda% kutde#la u posudi #i tr#ao #itimnogo jai i znaajniji 2rasporedlisne mase #i tre#alo kvalitetnijeo#raditi3.

-otograije ustupio asopis/onsai Toda0M.

De#lo ove #orovice ima sla# kut u posudi

2ravno gore3. (stali dio de#la je dinamianali incijalni uspon od zemlje je lo.

Pozicija posde na stalk je tako9er va7na> tre$a je postaviti centar> lijevo ili desnood centra> naprijed ili nazad> ako prekriva intarzij prednje strane izlagakog stalka.

Ponekad je te,ko prona;i centar s o$zirom da je drvo esto posa9eno pravoktn iliovaln posd malo na jedn stran. ?e9tim> te odrednice koje se odnose na drvo i posdne odnose se na posd i stalak. alans izme9 dinaminog tijeka de$la i posde odre9je

pozicij sadnje $onsaija posd. Lko z$og toga postavljate posd van centra stalka pojavit

8


78/82

;e se dis$alans. Postavljanje posde $ilo gdje drgdje nego centar stvara distraktnneravnote7.

(imetrija

imetrija se rijetko nalazi prirodi. imetrija ;e vijek izgledati mjetno.

Pro0or.ije stu0ova za ogradu


79/82

(vaj japanski #ijeli #or 2gore3 izgleda umjetno z#og vodoravnograzmaka grana.

-otograije iznad ustupio asopis /onsai Toda01.

slijede;em poglavlj ;emo vidjeti kako mo7emo pasti zamk samoizra7aja.

*akljuak

-omunika.ija i samoizra)aj

@i jedan jezik ne mo7e spjeti $ez strktre. +snove komnikacije s vijekrelevantne i vijek neophodne. poso$niji pojedinci z kreativnost mog lkavo kr,iti osnovekomnikacije i spje,no komnicirati> ali s rizikom i pomo; konteksta prenositi znaenje.ez osnova i $ez odre9enih osnovnih re)erenci komnikacija je neizvediva> $ilo ver$alna>

pisana> tjelesna> zvkovna ili gra)ika.

8


80/82

Kontekst je vi,e pta najva7niji element komnikaciji. Titajmo dolje navedene novinskenasloveC

Dje.a rade +ranjive zalogajie A0el 0rostitutki Pa0i ritan.i ostavili kolae na Balkandskim ot.ima

teven Pinker> /00/ iz novina GTe /lank SlateI:

U doslovnom smisl gore navedeni novinski naslovi mog $iti komini ili pogrdni.?e9tim> vjerojatno logian kontekst ;emo zakljiti proitamo li toan smisao svakomslaj.

+va knjiga nastoji sagledati va7ne osnovne komponente mjetnike komnikacije.

Tak i s ovim smjernicama moramo ostaviti mjesta za samoizra7avanje. amoizra7aj jesastavni dio mjetnosti i komnikacije. Kako $i samoizra7avanje $ilo spje,no komnikaciji> ono mora sadr7avati neke temeljne i jasne kontekstalne re)erence.

(amoizra)avanje

onsai se de)inira na razne naine kod razliitih ljdi. !edna poplarna i djelotvorna

de)inicija $onsaija je kako je $onsai nain samoizra7avanja. *a, individalni koncept$onsaija ;e voditi stiliziranje i odre9eni vlastiti izra7aj koji ;e kljiti mjetniko nastojanje.Lko zanemarite mjetniki izraz> va,e djelo ;e $iti skra;eno sposo$nosti komnikacije sgledateljem. amoizra7avanje je zanemarivo i impotentno $ez o$iajenih re)erenci zakonceptalizacij va,e komnikacije.

(mije!an 0rimjer

Zamislite sastanak sa gospodinom na jednoj veeriC *i ka7ete MokN> a on vamakre,tavo odgovori MPEEV+IN. #okirani ga pitate jeli sve red s njim. MPEEV+IN jenjegov odgovor. U tom slaj se ljdno ispriate i idete potra7iti drgog sgovornika. UpsO

Becimo sada> da je ta oso$a sretna i koristi izraz MPEEV+ION kako $i izrazio sre;.+n> me9tim> nema o$iajen re)erenc i ne;e ga svatko razmjeti pa je njegov nainizra7avanja sre;e nekoristan za sastanak.

Uo$iajeno izra7avane sre;e mo7e $iti zvik> ali zvik mo7e $iti )ormiran sklop

o$ino shvatljivog izraza> kao i voka$lara relevantnog jezika ili kontekstalnograzmijevanja da gospodin ne govori hrvatski:. Povrh toga> zvik sre;e povezje se sa

"


81/82

kontekstom dr,tvenih normi. komnikacija je glavnom vezana osnovamaizra7avanja ,iroko priznatih normi koje sodmah razmljive svima.

?majte jo! malo str0ljenjaC

ad primijenite samoizra7avanje na$onsai. Becimo da svi va,i $onsaiji imajrazgranate grane rami)icirane:. Ponosite serazgranatim granama na va,em drve; i vjereni ste da je va, posao de)iniran. vi9a vam senain na koji s )ormirani sileta lijepo o$likovanih iz$ojaka:> ali ne razmijete za,to seva,m prijateljima i lanovima kl$a ne svi9a va,e djelo. Tini vam se kako ne razmij kako7elite da izgledaj va,i $onsaiji.

*a,i prijatelji ka7C M(vako ne #i tre#ao izgledati #onsai.N%ali vi ste vidjeli naj$oljejapanske $onsaije s krasnim stpnjem rami)ikacijeO Za,to to nitko ne vidi% *ama se svi9ajali nikom drgom se ne svi9aj.

Bazlog tom je ,to ste iz konteksta izostavili ljepot karakteristinog o$lika drveta.@iste se sl7ili mjetnikim manirima Q komnikacijskim manirima. rami)ikacija jedo$ra i lijepo izgleda> ali strktra glavnih grana je katastro)alna kao na slicidesno:.Umjetniki se mo7e dosta raditi na )ormiranj )inih iz$ojaka> ali grane i de$lo se nemog o$likovati. @adalje> ne koristite prate;e elemente i elmente )ormalnosti kada prikazjete

$onsai. +vaj nedostatak integriteta dizajna zrokje da va, rad propadne.

Kao prethodni primjer> slaj gospodina MPEEV+IN> i svaki drgi slaj $ezosnovnih izraza konteksta rezltirat ;e nerazmljivim i nezanimljivim pok,ajemkomnikacije. @itko ne;e na;i ljepot i zanimljivost propaloj komnikaciji. @aj$olji interestakvog nastojanja je oso$nosti.

onsai pjeh ili nespjeh temelji se na mjetnosti. koji je spje,an preno,enj mjetnikove porke i onaj koji spje,no dotie ne,to nama. Uite $iti vi,e mjetniki va,em rad s $onsaijem i nait ;ete radit $olje $onsaije

$ez slaja MPEEV+IN.

+vo nije kraj

Zapravo ... ovo je kraj ove knjige> nadam da ovo ne;ete smatrati krajem disksije $ezo$zira na sve navedeno ovoj knjizi. @aj$olje savjete koje vam mog dati sC

@aite jezik mjetnosti Q izraz> gramatik> sintaks. Proavajte sve vrste mjetnosti. 2ra7ite primjere do$rog mjetnikog rada i one koji

s lo,i.

"


82/82

Proite i zapazite kako razliiti mjetnici pro7imaj svoj rad orginalno,; ismjelo,; dok zadr7avaj komnikativn vrijednost.

Prestanite misliti na $onsai dizajn kao na osnovna pravila i osnovn komnikacijkonvencija mjetnosti s re)erence kako komnicirati> a ne ,to komnicirati:.

@e mijenjajte prirodno za lijepo i evokativno. Pristpite svakom dizajn projekt s odre9enim ciljem. +pisjte i tmaite> a ne kopirajte. @avedite speci)in tok gledi,ta prije nego reJkreirate. @aite misliti terminima dizajn integriteta radije nego konvencijama dizajna. @e 7rtvjte e)ektn komnikacij odnos na samoizra7aj.

+va knjiga je mali vod ideje> konvencije i koncept. skreno se nadam da ;ete ;i d$lje tematik namjeri da do$ijete vi,e razmijevanja.

vala vam ,to ste proitali moj mal knjig. @adam se da ste ne,to naili i da sam daoneke odgovore na va,a pitanja. @a kraj se nadam da imate daleko vi,e pitanja jer vam ona

poti vlastito istra7ivanje i daj daleko vi,e od samog jednostavnog odgovora.

Documents

Rutledge Umjetnicki Temelji u Bonsai Dizajnu