Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Solidarnost je jedan od
osnovnih principa EU i
predstavqa op{ti ciq
svih evropskih dru{tava.
Izgradwa {to
inkluzivnije Evrope od
kqu~nog je zna~aja za
realizaciju ciqeva EU:
odr`ivi ekonomski rast,
otvarawe novih i
kvalitetnijih poslova i
ve}a socijalna kohezija.
Lideri EU uspostavili su
proces socijalnog
ukqu~ivawa kako bi {to
efikasnije doprineli
iskorewivawu siroma{tva.
Vlada Srbije aktivno
u~estvuje u procesu
socijalnog ukqu~ivawa
sa ciqem unapre|ewa
kvaliteta `ivota svih
gra|ana i gra|anki Srbije.
Vlada je uspostavila Tim
za socijalno ukqu~ivawe i
smawewe siroma{tva, koji
pru`a podr{ku Vladi i
resornim ministarstvima
da se izrada i primena
politika socijalnog
ukqu~ivawa i smawewa
siroma{tva odvija na
koordiniran i {to
kvalitetniji na~in.
SUZANA GRUBJE[I}, POTPREDSEDNICA VLADE ZA EVROPSKE INTEGRACIJE
Socijalno ukqu~ivawe – sve zna~ajniji prioritet u procesu pristupawa EU
Vlada RepublikeSrbije
15.BILTEN O SOCIJALNOM UKQU~IVAWU
I SMAWEWU SIROMA{TVA
MAR
T 20
13.
Vodi~ kroz potencijalne izvore
finansirawa STRANA 2
Regionalni program stambenog zbriwavawa
izbeglicaSTRANA 4
AP za sprovo|eweStrategije
za unapre|ivawepolo`aja Roma
STRANA 5
Prvi proizvod i brend doma}eg socijalnog
preduzetni{tvaSTRANA 6
Izra|ena Matrica zapra}ewe podsticajnogokru`ewa za razvojcivilnog dru{tva
STRANA 7
Novi program EU za zapo{qavawe mladih
Velika koalicija za digitalne poslove
VVeessttiiiizz EEUU strana
3
Korisnik sam nove usluge sistema socijalne za{titeBeograda u vidu podr{ke osamostaqivawu mladih kojisu odrastali kao deca bez roditeqskog starawa. Podr-{ka se sastoji u pravu na besplatno kori{}ewe stana(uz pla}awe ra~una) i na privremenu nov~anu pomo} utrajawu od dve godine, uz postojawe savetnika/ce zaosamostaqivawe.
Program ne postoji u svim gradovima u Srbiji, iakose ne radi o velikom broju mladih koji izlaze iz za{ti-te godi{we i bez obzira na to {to je usluga ekonomskiisplativa – podno{qivije je za dr`avni buxet da mla-di, uz podr{ku, iza|u iz za~aranog kruga socijalnihprimalaca i postanu qudi koji pla}aju porez dr`avi.
@ivot u beneficiranim uslovima radi podr{ke osa-mostaqivawu, mora biti pra}en adekvatnom psihosoci-
jalnom podr{kom savetnika za osamostaqivawe i stru-~nih slu`bi. Primer dobre psihosocijalne podr{kepri osamostaqivawu jeste vi{egodi{wi projekat orga-nizacije Familia – oko 150 dece i mladih je na psiholo-{kim, edukativnim i kreativnim radionicama dobilopomo} u razvoju ve{tina popularnih na tr`i{tu rada.Program je formulisan kao klub mladih ~ime je prevazi-la`en otpor tinejxera prema odraslima.
Novac jeste va`an, ali ne pravi promenu – promenupravi profilisawe mlade osobe za suo~avawe sa `ivot-nim izazovima i zato je potrebno da postoji neko ko je zaosobu tokom osamostaqivawa uvek tu, kome je bitno kakose mlada osoba ose}a, neko ko je dostupan za hitan pozivako pukne cev u kupatilu, ili ako treba da se posavetuje.
Nastavak na strani 4
BLOG O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU – DRA`EN ZACERO: Podr{ka osamostaqivawu mladih bez roditeqskog starawa
^iwenica da }e pregovori o pristupawu Srbije EUzapo~eti temama koje se ti~u osnovnih qudskih prava,sloboda i bezbednosti govori o prioritetima narednefaze evropske integracije Srbije. Ono {to kao dru-{tvo, sebe radi, treba da uradimo jeste da poka`emo dasu zakoni na{e zemqe uskla|eni za evropskim zakono-davstvom. Me|utim, neophodno je da poka`emo i vi{e odtoga – da se zakoni u potpunosti i sprovode.
Evropska unija je jo{ svojim osniva~kim ugovorimadala sna`no upori{te za razvoj evropskih politika uoblastima zapo{qavawa, socijalnog ukqu~ivawa iborbe protiv siroma{tva. Ove politike su se vremenomrazvijale i stvorile osnov za stvarawe tzv. Evropskogsocijalnog modela koji je Evropska komisija 1994. godi-ne definisala kao „zajedni~ke vrednosti koje obuhvata-ju demokratiju i individualna prava, slobodno kolek-tivno pregovarawe, tr`i{nu ekonomiju, jednake mogu}-nosti za sve i socijalnu za{titu i solidarnost“.
Proces evropske integracije je u tom smislu od izu-zetnog zna~aja za smawewe siroma{tva i pove}awe so-cijalne ukqu~enosti u zemqama koje te`e u~lawewu uEvropsku uniju, poput Republike Srbije. Ocene Evropskekomisije iz Izve{taja o napretku Republike Srbije u2012. godini daju objektivni pregled relevantnihrezultata i izazova na putu reformi. Primera radi,oceweno je da je do{lo do izvesnog napretka u oblastisocijalnog ukqu~ivawa, da su socijalne usluge poboq-{ane i da se nastavilo sa aktivnim merama u ciqu ve}egsocijalnog ukqu~ivawa Roma.
Sve reforme koje sprovodimo u okviru evropske inte-gracije Srbije zahtevaju ozbiqne qudske i finansijskeresurse za wihovo sprovo|ewe. Dodatni izazov za Vla-du i sve aktere u dru{tvu predstavqa ozbiqan udarsvetske ekonomske krize kome je Republika Srbija izlo-
`ena. Da bi amortizovala efekte krize, Vlada je u pro-teklom periodu preduzela ~itav niz mera, u skladu saaktuelnim razvojem politika na nivou EU, a koje se kre-}u u pravcu pove}awa investicija, ali i socijalnihdavawa ugro`enim kategorijama stanovni{tva, za{titerawivih grupa od diskriminacije, podr{ci obrazovawui zapo{qavawu stanovni{tvu koje je u riziku od neza-poslenosti i napu{tawa {kolskog sistema.
Kako bismo bili proaktivni u ispuwavawu evropskeagende Srbije, nedavno smo pripremili i usvojili i Na-cionalni program za usvajawe pravnih tekovina EU,koji sadr`i jasan plan mera koje treba sprovesti unarednom periodu u pogledu dostizawa politi~kih iekonomskih kriterijuma i preuzimawa obaveza iz ~lan-stva, a {to ukqu~uje i brojne prioritete u oblastimasmawewa siroma{tva i socijalnog ukqu~ivawa. A dasocijalno ukqu~ivawe postaje sve zna~ajniji priori-tet u procesu pristupawa EU, govori i ~iwenica da }eEvropska komisija uskoro uputiti poziv Srbiji dazapo~ne izradu tzv. Programa reforme u oblasti zapo-{qavawa i socijalne politike za zemqe u procesupristupawa EU (Employment and Social Reform Program-mes for Enlargement Countries).
Zbog svih ovih ranije zapo~etih reformi, ali ireformi koje su pred nama, potreban nam je {irok frontu dru{tvu koji radi na evropskim integracijama. Ovdenema mawe ili vi{e va`nih poslova. Koliko je va`nodono{ewe propisa, isto toliko je va`na wihova uspe-{na primena ili nadgledawe sprovo|ewa propisa. TuVlada nije dovoqna. Neophodno nam je jo{ sna`nijepartnerstvo Vlade, lokalnih samouprava, organizacijacivilnog dru{tva, sindikata i drugih relevantnih dru-{tvenih aktera u procesu nastavka reformi, kako bi sepru`ila celovita podr{ka rawivim grupama.
Integralni tekst, kao i vi{e autorskih tekstova dostupni su na sajtu www.inkluzija.gov.rs/blog/
BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA2
Mre`a podr{ke mladima za samostalan `ivot
ANALIZA UTICAJA JAVNIH POLITIKA: Objavqena studija „Od neaktivnosti do zaposlenosti“
Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva pri Kabinetupotpredsednice Vlade za evropske integracije objavio je drugu analizuuticaja javnih politika u studiji „Od neaktivnosti do zaposlenosti“,realizovanoj u saradwi sa Fondacijom za razvoj ekonomske nauke (FREN).
U studiji se analizira uticaj javnih politika i faktora koji uti~u naneaktivnost i daju preporuke za rast aktivnosti i zaposlenosti u Repu-blici Srbiji.
Pove}awe zaposlenosti predstavqa kqu~ za smawewe siroma{tva isocijalne iskqu~enosti. Problemi sa kojima se Srbija u ovoj oblastisusre}e su nedovoqno kreirawe novih radnih mesta u prethodnoj deceni-ji (od izbijawa krize zaposlenost je smawena za oko 500.000), starewestanovni{tva koje bi, u slu~aju da koncept aktivnog starewa ne uspe, po-ve}alo tra`wu za penzijama i socijalnom za{titom, i najzad, nezaposle-no ili neaktivno mla|e stanovni{tvo zna~i propu{tenu {ansu za ostva-rewe dugoro~no vi{ih stopa privrednog rasta.
Pri izradi studije kori{}eni su podaci iz Ankete o radnoj snazi – ARS.Studija je dostupna na www.inluzija.gov.rs
Javna rasprava o Nacrtu strategije protiv trgovine qudima
Ministarstvo unutra{wih poslova objavilo je poziv gra|anima i stru~-noj javnosti da do 13. marta 2013. godine po{aqu svoje komentare na Nacrtstrategije i Akcionog plana protiv trgovine qudima. Ministarstvo je nasvom sajtu objavilo i statistiku trgovine qudima od 2000. do 2012. godine. Kontakt: Ministarstvo unutra{wih poslova, www.mup.gov.rs
Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva pri Kabinetupotpredsednice Vlade za evropske integracije organizovao je me|una-rodni skup povodom projekta „Mre`a podr{ke za samostalan `ivot ALEN– osna`ivawe i aktivacija mladih za izlazak iz nepovoqnih `ivotnihokolnosti“
U~esnici skupa me|u kojima su bili i mladi korisnici projekta, slo-`ili su se da je najzna~ajnija psiho-socijalna podr{ka i radna praksa.
Projekat je inicirao Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma-{tva Vlade Srbije, u saradwi sa hrvatskim Ministarstvom zdravqa isocijalnog starawa i Mre`om za borbu protiv siroma{tva Ma|arske iAustrije, a odobren je u okviru PROGRES programa EU.
Projekat se sprovodi u partnerstvu Ministarstva rada, zapo{qavawai socijalne politike, Tima za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma-{tva, Instituta za psihologiju – Filozofski fakultet, Univerzitet uBeogradu, NVO Sunce – Kragujevac i Asocijacije za alternativno poro-di~no starawe o deci Familia – Beograd.
Kontakt: Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tvatel: 011 311 46 05, www.inkluzija.gov.rs
Nacionalni plan reindustrijalizacije Kolegijum Ministarstva finansija i privrede doneo je odluku da se ubr-
za izrada Nacionalnog plana reindustrijalizacije Srbije, kojim }e se raz-raditi konkretne mere za podsticawe privrede, izvoza i zapo{qavawa.
Posebna pa`wa u akcionom planu bi}e posve}ena sektorima koji su Stra-tegijom industrijskog razvoja iz 2010. godine ozna~eni kao prioritetni –automobilskoj industriji, industriji informacionih tehnologija, prehram-benoj i odbrambenoj industriji.
Sastavni deo akcionog plana bi}e mere za pomo} preduze}ima koja imajutr`i{nu perspektivu u prevazila`ewu te{ko}a zbog poreme}aja na tr`i-{tu koje je izazvala svetska ekonomska kriza. Bi}e predlo`ena i moderniza-cija obrazovnog sistema kako bi se on prilagodio prakti~nim potrebama kojedolaze sa tr`i{ta rada. Planirano je i dono{ewe seta mera za poboq{aweposlovne klime, kao i za jednostavnije izdavawe gra|evinskih dozvola.Kontakt: Ministarstvo finansija i privrede, tel: 011 36 13 245www.mfp.gov.rs
PREDLOG ZAKONA O OBJAVQIVAWU ZAKONA I DRUGIH AKATA
Elektronski oblik Slu`benog glasnika postajezvani~no izdawe Slu`benog glasnika od 1. 1. 2014.
Predlog zakona koji je u Skup{tini predvi|a da zvani~an format Slu`be-nog glasnika bude u elektronskom obliku u PDF i HTML formatu.
Predvi|a se i formirawe Pravno-informacionog sistema u kojem su svimkorisnicima interneta dostupni bez naknade: nezavni~no pre~i{}eni tek-stovi propisa, originalna slu`bena glasila u PDF formatu u kojima su objav-qeni osnovni tekstovi propisa, kao i slu`bena glasila u kojima su objavqenewihove izmene i dopune.Kontakt: JP Slu`beni glasnik, tel: 011 30 60 300, www.slglasnik.com
Aktivacija korisnika socijalne pomo}iPodzakonske akte vezane za aktivaciju korisnika nov~ane socijalne
pomo}i treba usvojiti hitno kako bi se u potpunosti uredila ova oblasti ~ime bi se olak{ala realizacija programa radnog anga`ovawa na lo-kalnom nivou, jedna je od preporuka u~esnika skupa o radnom anga`ovawukorisnika socijalne pomo}i (jednokratne pomo}i, nov~ane socijalnepomo}i) odr`anog sredinom februara 2013. godine.
Doga|aj koji je organizovao Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewesiroma{tva u saradwi sa Centrom za liberalno-demokratske studije,okupio je predstavnike lokalnih samouprava koje su predstavile i razme-nile iskustva o radnom anga`ovawu korisnika socijalne pomo}i.
U~esnici su preporu~ili i kreirawe protokola kojim bi bile defi-nisane osnovne procedure u vezi sa radnim anga`ovawem korisnika so-cijalne pomo}i od strane lokalnih samouprava, kao i izradu modela ak-tivacije i modela prate}ih pravnih akata za lokalne samouprave koje`ele da uvedu aktivaciju korisnika.
Usvojen Zakon o podsticajima u poqoprivredi i ruralnom razvoju
Skup{tina Srbije usvojila je 30. januara Zakon o podsticajima u poqo-privredi i ruralnom razvoju. Zakonom se omogu}ava predvidqivost ambi-jenta za poqoprivrednu proizvodwu, lak{e planirawe investicija, una-pre|ewe konkurentnosti, uvo|ewe jedinstvene evidencije o podsticajimakao i usagla{enost sa propisima EU.
Zakonom su zagarantovani minimalni iznosi podsticaja za poqopri-vredne proizvo|a~e za svaku godinu, koje Vlada ne}e mo}i da umawi. Kontakt: Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivredetel: 011 26 07 960, www.mpt.gov.rs
Nacrt strategije za{tite potro{a~au javnoj raspravi
Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine i telekomunikacija pokre-nulo je javnu raspravu o Nacrtu strategije za{tite potro{a~a za period od2013. do 2018. godine. Nacrt strategije za{tite potro{a~a, koji je usvojioNacionalni savet za za{titu potro{a~a na sednici odr`anoj 20. februara,objavqen je na sajtu ministarstva, a rasprava je otvorena do 20. marta.Kontakt: Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovine i telekomunikacija, tel: 011 31 13 432, www.mtt.gov.rs
Baza podataka “Socijalni profil op{tina”Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politike ponovo je u~ini-
lo dostupnom bazu podataka „Socijalni profil op{tina“ koja sadr`i oda-brani skup podataka o stanovni{tvu, korisnicima socijalne i de~je za{ti-te, nezaposlenim licima, korisnicima najni`ih penzija, finansijskimsredstvima iz buxeta Republike Srbije za materijalnu podr{ku porodici iubla`avawe posledica ekonomske krize i siroma{tva i projekte za razvojusluga u nerazvijenim op{tinama.
Omogu}en je pregled i pretra`ivawe podataka po nivoima (op{tine,upravni okruzi i RS), statisti~ka obrada (tabele i grafikoni) i {tampawe. Kontakt: Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalne politiketel: 011 3614 621, www.minrzs.gov
AAKKTTIIVVNNOOSSTTII TTIIMMAA ZZAA SSOOCCIIJJAALLNNOO UUKKQQUU^̂IIVVAAWWEE II SSMMAAWWEEWWEE SSIIRROOMMAA[[TTVVAA
Vodi~ kroz potencijalne izvore finansirawa Gra|anske inicijative, zajedno sa Timom za socijalno ukqu~ivawe i
smawewe siroma{tva, Kancelarijom za evropske integracije i Kancelari-jom za saradwu sa civilnim dru{tvom, pripremile su deseto izdawe Vo-di~a kroz potencijalne doma}e i inostrane izvore finansirawa, name-weno organizacijama civilnog dru{tva, lokalnim samoupravama, malim isredwim preduze}ima i preduzetnicima u Srbiji.
Vodi~ je koristan izvor informacija za prikupqawe sredstava od do-ma}ih i me|unarodnih donatora, te dr`avnih institucija. Vodi~ se objav-quje jednom godi{we.
Vodi~ je dostupan na www.inkluzija.gov.rs, www.gradjanske.org
Broj nezaposlenih u EU nastavqa da raste, a potra`wa za radnom snagom pada
Prema podacima iz Kvartalnog pregle-da stawa u zapo{qavawu i socijalnojpolitici u EU, broj nezaposlenih u EUnastavio je da raste proteklih meseci –od marta 2011. porastao je za 3,5 miliona(za 15,7%) i do novembra 2012. dostigaonovu rekordnu vrednost od skoro 26,1miliona (10,7% aktivnog stanovni{tva),{to se najvi{e odrazilo na mlade(23,7%). Dugoro~na nezaposlenost u EU uporastu je ve} tri godine i ne predvi|a sezna~ajno poboq{awe pre 2014.
Broj gra|ana EU izlo`enih riziku odsiroma{tva ili socijalne iskqu~enostiporastao je za {est miliona od 2008. do2011. i sada ~ini 24,2% stanovni{tva.
Prema decembarskom izdawu Evrop-skog pregleda slobodnih radnih mesta(portal EURES), pad potra`we za radnomsnagom najte`e je pogodio zanatlije, ru-kovaoce ma{inama i postrojewima i jed-nostavna zanimawa, dok je potra`wa zakvalifikovanijim stru~wacima nastavi-la da raste.
U prvom kvartalu 2012. zabele`en jeme|ugodi{wi pad potra`we za radnomsnagom merene brojem slobodnih radnihmesta (za 7%) i brojem lica koja su sezaposlila (za 4%).
Samo 6% svih lica koja su se zaposli-la ~ine lica od 55 do 64 godine starosti,{to zna~i da stariji nezaposleni imajumawe {anse da na|u posao.Izvor: www.euractiv.rs
Novi program EU zazapo{qavawe mladih
Projektom „Garancija evropskoj omla-dini“, nezaposlenim mladima u EU se ga-rantuje ponuda radnih mesta, obuka ilidaqe usavr{avawe, odlu~eno je 28. fe-bruara na sastanku Saveta ministara EUza socijalnu za{titu.
Ciq je da se do 2014. prona|e posao zadva miliona nezaposlenih. Procewuje seda 7,5 miliona mladih izme|u 15. i 24.godine {irom Evrope nisu zaposleni, nestudiraju i nisu na obuci. Oni ~ine12,9% celokupne evropske omladine.Nezaposlenost mladih je u proseku duplove}a od ostalog radnog stanovni{tva uEvropi.
Prose~na stopa nezaposlenosti mla-dih sa invaliditetom ili hroni~nom bo-le{}u od 16 do 29 godina u EU je 16,2%.Procenat zaposlenih me|u osobama sainvaliditetom je 44%, a samo 19% kodosoba sa te{kim invaliditetom.
BROJ 15MART 2013 3
Mapa podr`anih projekata EU Delegacija Evropske unije kreirala je mapu Srbije na kojoj se po
regionima, op{tinama i gradovima mo`e videti koji se projektisprovode po oblastima.
Mapa je dostupna na veb stranici http://mapa.euinfo.rs
Pove}an broj `ena uupravnim odborima u EU
U~e{}e ̀ ena u upravnim odborimakompanija na berzi u EU poraslo je uposledwih godinu dana na 15,8% (za2,1%), objavila je Evropska komisija.
Udeo `ena koje nemaju izvr{nufunkciju sko~io je sa 15% u januaru2012. na 17% u januaru 2013. dok jebroj `ena na izvr{nim funkcijamaporastao za 1,1 procentni poen,odnosno, na 10%.
Pove}awe broja `ena u kompanij-skim telima nije zabele`eno samo uBugarskoj, Poqskoj i Irskoj.Izvor: www.euractiv.rs
^etvrtina dece u EU u riziku od siroma{tvaU 2011. godini, kao i u 2010, 27% dece u EU u riziku je od siroma{tva ili socijalne
iskqu~enosti, navodi se u izve{taju Eurostata. Deca u EU podlo`na su ve}em riziku od siroma{tva ili socijalne iskqu~enosti nego
odraslo stanovni{tvo (18-64 godina) i stariji sugra|ani (stariji od 65 godina). Opasnost je najve}a za decu kojoj je na raspolagawu mawe od dve tre}ine prose~ne
zarade u zemqi, koja nemaju osnovne uslove za ̀ ivot, ili im roditeqi ne rade puno rad-no vreme. Rizik zavisi i od obrazovawa roditeqa kao i od toga da li su migranti.Naspram 27 odsto dece, u riziku je 24% odraslih i 21% starijeg stanovni{tva.
Smawewe broja qudi u riziku od siroma{tva i socijalne iskqu~enosti u EU je jedanod kqu~nih ciqeva strategije Evropa 2020.Informacije: http://epp.eurostat.ec.europa.eu
Vlada usvojila Nacionalni programza usvajawe pravnih tekovina EU
Sta`irawe diplomaca u Delegaciji EU Delegacija EU u Srbiji objavila je poziv diplomiranim studen-
tima za sta`irawe u toj evropskoj instituciji. Sta`irawe je navolonterskoj bazi, a student dobija neposredno iskustvo u procesuevropskih integracija.
Rok za prijavu za sta`irawe od 1. januara do 30. juna je istekao,a za period od 1. jula do 31. decembra poziv je otvoren do 31. maja. Kontakt: Delegacija EU u Republici Srbiji, tel: 011 30 83 200www.europa.rs
EBRD poboq{ala prognozu ekonomskog rasta Srbije u 2013
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) poboq{ala je progno-zu ekonomskog rasta Srbije u 2013. godini za jedan procentnipoen, na 2,1%, tako da }e Srbija po rastu biti na drugom mestu ujugoisto~noj Evropi za koju je prognoziran prose~an rast od 1,5%nakon samo 0,1% u 2012. godini. U januarskom izve{taju „Regio-nalne ekonomske perspektive“, ekonomisti EBRD o~ekuju umerenoubrzawe rasta bruto doma}eg proizvoda (BDP) u celom regionu ukojem je ta banka anga`ovana, na 3,1% u proseku u 2013. sa 2,6% u2012. godini.
Glavni izazovi pred Vladom Srbije su smawewe fiskalnogdeficita i smawewe javnog duga koji je dostigao 60% BDP, {to jeznatno iznad zakonom dozvoqenog limita od 45%.Izvor: www.euractiv.rs
Nagra|eni najboqi medijski prilozi o procesu evropskih integracija
Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije, DelegacijaEU u Srbiji i Erste Banka dodelili su nagrade na konkursu za najbo-qi medijski prilog o procesu evropskih integracija u Srbiji za2012. godinu. Nagrada je studijska poseta sedi{tu EU u Briselu.Kontakt: Kancelarija za evropske integracije, tel: 011 30 61 100www.seio.gov.rs
Vlada Srbije usvojila je 28. februara Nacionalni program zausvajawe pravnih tekovina EU, za period od 2013. do 2016. godine.Program predstavqa detaqan, vi{egodi{wi plan uskla|ivawa do-ma}ih propisa sa propisima EU, a osnovni delovi dokumenta pratestrukturu sva tri kriterijuma za ~lanstvo iz Kopenhagena – za poli-ti~ki, ekonomski i za sposobnost dr`ave da preuzima obaveze iz~lanstva. Za ovu godinu planirano je usvajawe 337 propisa od kojihsu 65 zakoni.
Ovaj program predstavqa nastavak Nacionalnog programa zaintegraciju (NPI) koji je realizovan od 2008. do 2012. NPI je ispu-wen 88 odsto, odnosno od 1.172 planirana zakona i podzakonskihakata usvojeno je 1030. Informacije: Kancelarija za evropske integracijetel: 011 30 61 100, www.seio.gov.rs
EU smawuje buxet EU }e prvi put u svojoj istoriji smawiti
buxet u odnosu na prethodni. Kona~ni dogo-vor o finansijskom okviru za period 2014-2020 jo{ nije postignut, ali su ~lanice kojese zala`u za smawewe tro{kova, poput Veli-ke Britanije, uspele da nametnu svoj stav.
Novi kompromisni predlog predvi|a da ubuxetu za narednih sedam godina bude ukupno960 milijardi evra, dok sada{wi iznosi okohiqadu milijardi evra. Glavni teret smawe-wa treba da podnese infrastruktura, dok susredstva za dve glavne politike EU – poqo-privredu i kohezioni fond, gotovo na istomnivou.Izvor: www.euractiv.rs
@ene u EU rade 59 dana besplatno@ene u EU treba da rade 59 dana vi{e od mu{karaca da bi se pro-
se~ne plate izjedna~ile, objavila je Evropska komisija povodom 28.februara, dana jednakih plata koji je obele`en po tre}i put.
Jaz u zaradama izme|u `ena i mu{karaca u EU iznosi 16.2% uprilog mu{karaca, dok je razlika u zaradama izme|u `ena i mu{ka-raca u Srbiji, na osnovu proseka plata, 3,3% u prilog mu{karaca.Kada se ukqu~e i drugi parametri ta razlika raste na 11%.
Razlika od 3,3% u prose~nim platama u praksi zna~i da na 100dinara po ~asu rada koje zaradi mu{karac u Srbiji ̀ ena zaradi 96,7dinara. Projektom „Jednakost se isplati“ Evropska komisija nasto-ji da podr`i poslodavce u naporu da obore jaz u zaradama izme|umu{karaca i `ena. Izvor: www.euractiv.rs
Velika koalicija za digitalne posloveEvropska komisija u martu }e pokrenuti inicijativu koja treba da doprinese sma-
wewu nekvalifikovane radne snage i pove}awu broja kvalifikovanih za rad u sek-toru informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) kako bi se zadovoqilarastu}a tra`wa u tom sektoru.
Evropa ima gotovo 700.000 nepopuwenih radnih mesta u IKT oblasti a broj poslo-va u sektoru rastao je i u godinama krize oko 3%. Istovremeno je broj novih IKT di-plomaca i ostalih kvalifikovanih u toj oblasti sve mawi.Izvor: www.euractiv.rs
BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA4
FFOOTTOO VVEESSTT Novi name{taj za spokojan dom
Vi{e uspe{nih primera mo`ete pro~itati na sajtu Tima za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tva www.inkluzija.gov.rs/primeri
Kragujeva~ka kompanija „Forma Ideale” projektom „Za `ivot uidealnoj zajednici” promovi{e solidarnost, dru{tveni aktivi-zam i ekolo{ku svest. Jedan od pravaca delovawa je donirawename{taja socijalno ugro`enim kategorijama stanovni{tva, kaoi ustanovama koje se bave zbriwavawem ugro`enih kategorija.Ukupno 35 porodica od kojih 20 u Beogradu dobilo je nov name{taj,a „Forma Ideale“ je i poslodavac upravo velikom broju qudi izkategorija ugro`enih siroma{tvom – Romima i osobama sa inva-liditetom. Kompanija je i dobitnik Virtus nagrade za 2012. ukategoriji „Doprinos socijalnom ukqu~ivawu“
„Forma Ideale“ je opremila prostorije Male domske zajedniceu Domu za nezbrinutu decu „Vera Blagojevi}” u Bawi Koviqa~i,dnevni boravak gde su celodnevno sme{teni mali{ani sa poseb-nim potrebama iz doma u Kulini kod Aleksinca, kao i domove sasli~nim namenama u Beloj Crkvi kod Vr{ca i u Somboru. Suzana u omiqenoj foteqi
Pravo na rad osoba sa intelektualnim te{ko}ama
Kreativno edukativni centar za mentalno nedo-voqno razvijene osobe iz Beograda (KECMNRO) rea-lizuje projekat „Promovisawe prava na rad i stvara-we mogu}nosti za rad za osobe sa intelektualnimte{ko}ama“. Tokom prve polovine trajawa projekta,razvijeni su radni i socijalni kapaciteti kod 28osoba, radno su anga`ovane 24 osobe, a uspostavqenaje i saradwa sa novim poslodavcima.
Osnovni ciq projekta je ostvarivawe prava narad i socijalnu integraciju osoba sa intelektualnimte{ko}ama kroz radno anga`ovawe i zapo{qavawe.
Projekat se realizuje do juna 2013. uz podr{kuDelegacije EU.Kontakt: KECMNRO, tel: 064 196 58 06 www.kecmnro.org.rs
Konkurs za projekte za unapre|ewe polo`aja OSI
Sektor za za{titu osoba sa invaliditetomu Ministarstvu rada, zapo{qavawa i socijal-ne politike uputio je poziv udru`ewima gra-|ana da podnesu predloge projekata za progra-me za{tite i unapre|ewa polo`aja osoba sainvaliditetom.
Prioritet imaju projekti koji se bave pre-vencijom institucionalizacije i deinstitu-cionalizacijom, poboq{awem pristupa~no-sti fizi~kog okru`ewa i daju usluge podr{keza samostalan `ivot osoba sa invaliditetom.
Konkurs je bio otvoren do 15. marta.Kontakt: Ministarstvo rada, zapo{qavawa isocijalne politike, tel: 011 36 14 960,www.minrzs.gov.rs
Nastavak sa strane 1Neko ko }e da je usmerava i u~i je upravqa-
wu novcem {to je izazov i prose~nom gra|ani-nu Srbije, a kamoli osobi koja 20 godina `ivisa idejom da dr`ava brine o svemu, a onda od-jednom ima 30.000 dinara kojima treba da pla-}a ra~une, kupuje najjeftiniju hranu i {tediumesto da kupi najnoviju video igricu i naj-skupqe patike. Malo podr{ke pravi velikupromenu: od socijalnog primaoca, dru{tvotreba da dobije nekoga ko pla}a porez, pojedi-nac treba da ostvari pravo na {ansu za dosto-janstven `ivot.
Ni op{toj populaciji mladih nije lako dase osamostale u Srbiji, a zamislite onda koli-ko je tek te{ko mladima po izlasku iz za{ti-te. To je stres. To u~ini da se dvadesetih godi-na `ivota ne se}ate kao godina kada ste u`i-vali u `ivotu i bili mladi, ve} godina veli-kog odricawa, razo~arewa i krize.
Mladih u Srbiji je malo, i sve mawe u odno-su na populaciju starih lica, {to je dodatnirazlog za podr{ku mladima. Mladi bez poro-di~nog starawa koji ~esto ne znaju ni ko su imroditeqi, tragaju za identitetom i imaju po-trebu za pripadno{}u i stoga je veliki brojwih koji su pripadnost na{li u navija~kimgrupama koje manipuli{u lokalne silexije.
Mnogo mladih koji dolaze iz domova nisuzavr{ili ni sredwu {kolu jer vaspita~i iliprevi{e ili premalo brinu. Mnogi koji odra-staju u hraniteqskim porodicama su tako|ezanemareni, jer se ne podsti~u na obrazovawekoliko bi trebalo i ne pru`aju im se uslovi daotkriju svoje talente u ranoj adolescenciji. Izvor: www.inkluzija.gov.rs/blog
^lanovi porodica \ur|evi} su izbeglice iz Hrvatske. Radoslava \ur|evi} posle 17 godina `ivota u sobi u kolektivnom centru sada ima gde da rasporedi stvari
BLOG – DRA`EN ZACERO: Podr{ka osamostaqivawumladih koji su odrastalibez roditeqskog starawa
Godinu dana primene novog Zakona o socijalnoj za{titiIzve{taj o rezultatima jednogodi{we primene
Zakona o socijalnoj za{titi u odnosu na decu, iz-begla i interno raseqena lica u 15 gradova i op-{tina, predstavqen je na javnom slu{awu u Na-rodnoj skup{tini 24. januara 2013. godine.
Izve{taj je deo projekta „Inicijativa za pra}e-we socijalne politike“ koji sprovodi koalicijaKontakt organizacija civilnog dru{tva (KOCD).
Autonomni `enski centar, ~lan KOCD, organi-zovao je okrugli sto „Implementacija Zakona osocijalnoj za{titi – usluge za `ene `rtve nasiqa
u porodici“, na kom su predstavqeni rezultatijednogodi{weg pra}ewa mera i usluga socijalneza{tite za ciqnu grupu `ene `rtve nasiqa i raz-voj dijaloga o razvoju i poboq{awu kvalitetausluga za `ene `rtve nasiqa.
Nosilac projekta su Gra|anske inicijative, apodr`ava ga Ambasada Kraqevine Norve{ke.Kontakt: Gra|anske inicijativetel: 011 26 23 980, www.gradjanske.orgKontakt: Autonomni `enski centar tel: 011 26 45 328, www.womenngo.org.rs
Regionalni program stambenog zbriwavawa izbeglicaPredstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Hrvatske i Srbije objavili su 6. marta 2013. godi-ne u Beogradu po~etak informativne kampawe ozajedni~kom vi{egodi{wem Regionalnom progra-mu stambenog zbriwavawa (RSP).
Ciq RSP je trajno re{avawe stambenog pitawaza oko 27.000 izbegli~kih porodica iz sukoba1991–1995. godina u regionu: 5.400 porodica uBiH, 1.177 u Crnoj Gori, 3.541 u Hrvatskoj i 16.780porodica u Srbiji.
Na donatorskoj konferenciji odr`anoj u Sara-jevu aprila 2012. godine prikupqeno je 264 mili-ona evra za realizaciju RSP.
Za realizaciju programa zadu`eni su Komesari-jat za izbeglice i migracije i lokalne samouprave,a za nadzor nad procesom izbora korisnika i spro-vo|ewem programa UNHCR i OEBS. Fondom RSPupravqa Banka za razvoj Saveta Evrope.Informacije: Komesarijat za izbeglice i migracije, tel: 011 31 17 272 www.kirs.gov.rs
BiH poziva izbeglice iz Srbije i regiona da se vrateMinistarstvo za qudska prava i izbeglice Bo-
sne i Hercegovine objavilo je u januaru Javni pozivizbeglim licima iz te zemqe za podno{ewe prija-va za pomo} u rekonstrukciji stambenih jedinica uciqu povratka u BiH.
U Javnom pozivu su, izme|u ostalog, navedeniop{ti i posebni kriterijumi i uslovi za dodelupomo}i, potrebna dokumentacija i na~in pod-no{ewa prijava.
Rok za dostavu prijava je 07. maj 2013. godine.Prijave se podnose na popuwenom i overenom
obrascu sa izjavom, koji je dostupan na internetstranici Ministarstva za qudska prava i izbegli-ce BiH i u diplomatsko konzularnim predstavni-{tvima BiH u zemqama regiona – za izbeglice izBIH u Srbiji – adresa je Krunska 9, 11 000 Beograd.Kontakt: Ministarstvo za qudska prava iizbeglice Bosne i Hercegovine, www.mhrr.gov.ba
U Subotici besplatni obroci najsiroma{nijim |acima
Od drugog polugodi{ta u {kolama na terito-riji Grada Subotice obezbe|ene su besplatneu`ine za najsiroma{niju decu, wih 1.300, od pr-vog do osmog razreda. Odluku o toj pomo}i done-la je gradska skup{tina na svom posledwem zase-dawu pro{le godine, a iz gradskog buxeta za tenamene bi}e izdvojeno 20 miliona dinara.Kontakt: Skup{tina Grada Suboticetel: 024 626 969, www.subotica.rs
BROJ 15MART 2013 5
Hausing centar realizuje program za inkluziju Roma
Sertifikati o akreditaciji domova zdravqa
Mito u zdravstvu udar na siroma{na doma}instva
AP za sprovo|ewe Strategije za unapre|ivawe polo`aja Roma Dekada Roma posle 2015. godineKoalicija nevladinih organizacija Liga za
Dekadu Roma, koja za ciq ima poboq{awe polo`ajaromske populacije u celoj Evropi, pokrenu}e deba-tu povodom druge Dekade Roma. U ciqu ukqu~ivawa{to ve}eg broja udru`ewa gra|ana, a radi kvalitet-nijeg odre|ivawa prioriteta za drugu Dekadu Roma,Liga je pokrenula onlajn anketu.
Ligu za Dekadu Roma ~ini 60 romskih i ne-rom-skih organizacija koje se bave pitawima Roma.Kontakt: Liga za Dekadu Roma, tel: 018 42 46 940www.ligazadekaduroma.org.rs
Kancelarija za qudska i mawinska prava ko-ordinira izradu Akcionog plan za sprovo|eweStrategije za unapre|ivawe polo`aja Roma, zaperiod 2012-2014 godine na osnovu postoje}ihdokumenata relevantnih za svaku od 13 oblastikoje Strategija i Akcioni plan obuhvataju.
Kancelarija je radila na reviziji nacrta Ak-cionog plana za sprovo|ewe Strategije za una-pre|ivawe polo`aja Roma u Republici Srbiji zaperiod 2012–2014. i to, pre svega, iz aspekta na-dle`nosti pojedina~nih ministarstava i orga-
na i organizacija dr`avne uprave, planiranihaktivnosti i pripadaju}ih indikatora za wiho-vo pra}ewe, kao i sa aspekta planiranih finan-sijskih sredstava za realizaciju pojedina~nihaktivnosti predvi|enih Akcionim Planom.
Misija OEBS obezbedila je od novembra 2012.godine dodatnu ekspertsku pomo} u reviziji AP.
AP je gra|anima i stru~noj javnosti dostupanza komentare kroz javnu raspravu do 27. marta.
Kontakt: Kancelarija za qudska i mawinskaprava, tel: 011 214 2974, www.ljudskaprava.gov.rs
Konkurs za projekte kojima se unapre|uje zdravqe Roma
Ministarstvo zdravqa objavilo je poziv za podno{ewe pred-loga za projekat „Sprovo|ewe plana o zdravstvenoj za{titiRoma“. Ciq poziva je unapre|ewe zdravqa Roma u Srbiji, a naosnovu ciqeva iz Akcionog plana za zdravqe Roma koji je usvoji-la Vlada Srbije u okviru Dekade Roma.
Projekat je deo programa „Unapre|ewe zdravqa posebnih gru-pacija stanovni{tva“, a izabrani projekti }e dobiti do 300.000dinara. Konkurs je bio otvoren do 28. februara.Kontakt: Ministarstvo zdravqa, tel: 011 361 37 34www.zdravlje.gov.rs
Hausing Centar je krajem 2012. godinezapo~eo realizaciju dvogodi{weg regio-nalnog projekta PAIRS – Programi za ak-tivnu inkluziju Roma u Jugoisto~noj Ev-ropi, koji se finansira sredstvima EU,iz fondova South-East Europe.
Ciq projekta PAIRS je da kroz identi-fikaciju i analizu konkretnih inicija-tiva i projekata usmerenih na socijalnoukqu~ivawe Roma formuli{e i uputipreporuke vezane za programirawe ev-
ropskih i nacionalnih fondova, i timeomogu}i pove}awe efikasnosti progra-ma i obezbedi dugoro~nu integracijuromske populacije.
Hausing Centar je jedini u~esnik pro-jekta PAIRS iz Srbije, a u projektu u~e-stvuje 18 partnera iz osam zemaqa regio-na jugoisto~ne Evrope.Kontakt: Hausing Centartel: 011 27 67 258, www.pairs-see.org,www.housingcenter.org.rs
Kampawa za izjedna~avawe zaposlenih na odre|eno i neodre|eno vreme
Najkasnije sredinom marta po~e}e kampawa udru`ewa„Roditeq“ ~iji je ciq da se izjedna~e prava stalno zaposlenihi qudi koji su anga`ovani ugovorima o delu ili na odre|enovreme. Jedan od povoda za kampawu je status trudnica i porodi-qa zaposlenih na odre|eno vreme. Predstavnica Udru`ewa„Roditeq“ Bojana Selakovi} rekla je da zakoni ne {tite trud-nice i porodiqe koje rade na odre|eno vreme, tako da poslo-davci imaju sva prava da ih otpuste kada im istekne ugovor.
Udru`ewe nema podatak koliko ̀ ena radi, a da nije zaposle-no na neodre|eno vreme. Procene Saveza samostalnih sidikataod pro{le godine su da u Srbiji radi na crno od 300.000 do mi-lion qudi.Informacije: Udru`ewe „Roditeq“, tel: 011 31 65 375www.roditelj.org
Zakonske izmene o za{titi trudnicaPredsednik Narodne skup{tine Neboj{a Stefanovi}, koji je i
predsednik skup{tinskog Odbora za prava deteta, predao je 14.marta parlamentu predlog za izmenu i dopunu Zakona o radu kojipodrazumeva da trudnicama i porodiqama, kao i roditeqima ko-ji koriste odsustvo zbog nege ili posebne nege deteta, ne mo`ebiti raskinut radni odnos, a da }e oni kojima u tom periodu is-ti~e ugovor, imati zakonsku za{titu. To zna~i da }e ugovor mora-ti da bude produ`en po sili zakona, sve dok traje porodiqsko,trudni~ko ili odsustvo zbog nege deteta ili posebne nege deteta.Informacije: Ministarstvo rada, zapo{qavawa i socijalnepolitike, tel: 011 36 14 621 www.minrzs.gov.rs
Povezivawe i uzajamna podr{ka samohranih roditeqa i starijih lica
Udru`ewe „Roditeq” od 1. septembra 2012 godine realizujeprojekat „Podr`i, pove`i, pobedi“ kojim }e biti povezane dveosetqive dru{tvene grupe, samohrani roditeqi i starija lica.
Jedan od wegovih osnovnih ciqeva je kreirawe uslova zaostvarivawe efikasne me|usobne podr{ke i saradwe izme|urazli~itih starosnih grupa – samohranih roditeqa i starijihosoba.
Projekat je prvenstveno usmeren na ja~awe kapaciteta orga-nizacija koje se na lokalnom nivou bave problemima roditeqaili samohranih roditeqa, ali i organizacija koje pru`ajupodr{ku starijim osobama.Kontakt: www.laksezajedno.rs
Istra`ivawe „Da li pacijenti u centralnoj i isto~noj Evropi mogu da se izbore sanaraslim naknadama za usluge zdravstvenog sistema“ deo je projekta ASSPRO CEE 2007,a obuhva}ene su Bugarska, Ma|arska, Litvanija, Poqska, Rumunija i Ukrajina, kao iRusija, Albanija i Srbija.
U Srbiji pacijenti pla}aju i formalno i neformalno, ali najvi{e indirektno, na-vodi se u istra`ivawu. Pod indirektnim pla}awem se podrazumevaju medicinska sred-stva koja bi trebalo da obezbedi bolnica, ali se tra`i od pacijenta da ih donese.Izvor: www.euractiv.rs
U organizaciji Ministarstva zdravqai Agencije za akreditaciju zdravstvenihustanova Srbije (AZUS) u Beogradu je odr-`ana sve~ana dodela sertifikata o akre-ditaciji za 2012. godinu.
Sertifikati su uru~eni predstavni-cima 17 akreditovanih zdravstvenih us-tanova – domova zdravqa. Na skupu jejo{ osam domova zdravqa dobilo ugovo-re o dodeli finansijskih sredstava zapodr{ku procesu akreditacije u 2013.
godini, u iznosu od 3.800.000 dinara.U ciqu unapre|ewa kvaliteta zdrav-
stvenih usluga, Ministarstvo zdravqafinansijski je podr`alo akreditacijuovih zdravstvenih ustanova u okviru pro-jekta „Pru`awe unapre|enih usluga nalokalnom nivou“ – DILS koji se finansi-ra iz kredita Svetske banke. Kontakt: Agencija za akreditaciju zdrav-stvenih ustanova Srbijetel: 011 71 51 722 www.azus.gov.rs
Osna`ivawe lokalne zajednice u borbi protiv trgovine qudima
Nevladina organizacija „Atina“ u partner-stvu sa Novosadskim humanitarnim centrom i usaradwi sa Timom za socijalno ukqu~ivawe ismawewe siroma{tva Vlade Srbije pokrenuo jeprojekat „Lokalne zajednice u borbi protivtrgovine qudima“.
Ciq projekta je da unapredi kapacitete lo-kalnih zajednica za efikasno bavqewe uzroci-ma, a ne samo posledicama trgovine qudima, is-tovremeno nude}i i okvir za osna`ivawe svihnacionalnih kapaciteta za davawe adekvatnogodgovora na probleme s kojima se `rtve i poten-cijalne `rtve trgovine qudima suo~avaju.
Projekat se sprovodi uz finansijsku pomo}Evropske unije i Kancelarije za saradwu sa ci-vilnim dru{tvom Vlade Srbije. Kontakt: Nevladina organizacija Atinatel: 011 32 20 030, www.atina.org.rs
Grantovi za mlade feministkiwe
Fond za mlade feministkiwe(Young Feminist Fund) otvorio jedrugi poziv za dostavqawe predlo-ga projekata sa ciqem da podr`i 16grupa mladih feministkiwa, kojevode mlade `ene ili trans osobemla|e od 30 godina.
Prioritet }e imati organizaci-je, mre`e ili kolektivi koji imajumali ili nemaju pristup velikimdonatorima i koje deluju u nerazvi-jenim podru~jima i rade sa margi-nalizovanim mladim `enama.
Rok za dostavqawe prijava je 26.mart, a vi{e informacija dostupnoje na: http://youngfeministfund.org/grants-program/apply-for-a-grant
BILTEN O SOCIJALNOM UKQU^IVAWU I SMAWEWU SIROMAŠTVA6
NSZ podr`ala program „Pokreni se za posao“Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe odlu~ila je da podr`i donator-
ski program kompanije Filip Moris „Pokreni se za posao“.Kroz ovaj program Filip Moris }e dodeliti bespovratna sredstva do
200.000 dinara za pokretawe najmawe 100 malih i porodi~nih preduze}a.Nacionalna slu`ba za zapo{qavawe je svim svojim korisnicima u
Srbiji predstavila mogu}nosti koje nudi program i pozvala ih je da seprijave na konkurs koji je bio otvoren do 28. februara, a Ugovori sa dobi-tnicima podr{ke bi}e sklopqeni u junu 2013. godine.
Putem ovog programa, koji sprovodi udru`ewe gra|ana ENECA iz Ni{a,kompanija Filip Moris podr`ava kupovinu neophodne opreme i obez-be|uje poslovne i stru~ne obuke i stalnu savetodavnu pomo} ekonomskihstru~waka. Kontakt: Projekat „Pokreni se za posao“, www.pokrenisezaposao.rs Dva u~eni~ka preduze}a iz
Novog Pazara zaradila 800.000 dinara„Ne uzimajte osmeh deci“ i „Ovo za ono“, dva u~eni~ka preduze}a iz novo-
pazarske Tehni~ke {kole, prodajom proizvoda koje su sami napravili i rekla-mirali za dva meseca zaradili su vi{e od 800.000 dinara.
Jedno preduze}e proizvelo je metalne stolice koje su prodate drugim {ko-lama, a drugo je napravilo sprave za igrawe na pesku.
Oba preduze}a osnovana su u okviru organizacije „Dostignu}a mladih uSrbiji“, a po{to sredwo{kolske kompanije kod nas ne postoje kao prava pred-uze}a, zarada je, umesto kod u~enika, zavr{ila u blagajni {kole.Kontakt: Tehni~ka {kola Novi Pazar, tel: 020 31 19 45
Karijerni info-kutak za mladeKancelarija za mlade Novi Beograd otvorila je Karijerni info-
kutak u okviru projekta Profesionalna orijentacija. Ciq Karijernog info-kutka jeste da se mladima ponudi trajna uslu-
ga koja }e im pomo}i u planirawu karijere, preuzimawu odgovornostii ukqu~ivawu u svet rada kroz dono{ewe promi{qene, vaqane isamostalne odluke.
Info-kutak otvoren je u saradwi sa organizacijom za me|unarodnusaradwu Vlade Nema~ke – GIZ, a uz podr{ku Ministarstva omladine isporta, i Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja.Kontakt: Kancelarija za mlade Novi Beograd, tel: 011 31 33 022,www.kancelarija za mlade.rs
Stru~ne obuke za nezaposleneU Ni{u }e za 200 socijalno ugro`enih gra|ana biti organizovane bes-
platne obuke iz 20 razli~itih zanata. Gra|ani }e mo}i da odaberu obukuza mu{kog ili `enskog frizera, kroja~a, stakloresca, obuku za zlatovez,hemijsko ~i{}ewe i bojewe tkanina i druge.
Obuku }e organizovati Op{te udru`ewe samostalnih privrednika izanatlija i Grad Ni{, a nakon obuke, polaznici }e dobiti majstorskapisma koja bi trebalo da im olak{aju tra`ewe posla, ili dobijawe kre-dita za pokretawe posla.
Izvor: www.juznevesti.com
Sajam socijalnog preduzetni{tvaForum mladih sa invaliditetom organizovao je Sajam socijalnog
preduzetni{tva 20. februara u Beogradu. Na sajmu se predstavila 41 organizacija, me|u kojima su one koje
se bave nekim vidom socijalnog preduzetni{tva, kao i one koje podr-`avaju ovaj vid anga`ovawa. Ciq sajma bio je promocija budu}ihsocijalnih preduzetnika, kao i postoje}ih socijalnih preduze}a,zajedno sa partnerima i sponzorima.
Manifestacija je deo projekta Platforma za socijalno preduzet-ni{tvo koji razvija Forum mladih sa invaliditetom.Kontakt: Forum mladih sa invaliditetom Srbijetel: 011 32 20 632 www.forum-osi.org
Napravqen prvi proizvod i brend doma}eg socijalnog preduzetni{tva
U prostorijama Smart kolektiva predstavqena je Dobra torba, prvi pro-izvod i brend socijalnog preduze}a u za~etku, koje okupqa nezaposlene `eneiz cele zemqe i stru~wake iz biznisa i marketinga koji }e je plasirati natr`i{tu.
Dobru torbu {iju nezaposlene `ene, okupqene u vi{e `enskih udru`ewa{irom zemqe i ceo prihod od prodaje odlazi wima.
Dobra torba je rezultat projekta SMart kolektiva posve}enog ekonomskomosna`ivawu `ena. Projekat je realizovan uz finansijsku pomo} USAID, In-stituta za odr`ive zajednice (ISC) i Erste banke.Kontakt: SMart kolektiv, tel 011 26 59 700, www.smartkolektiv.org
Prvi Centar za socijalno preduzetni{tvoU Beogradu se otvara prvi Centar za socijalno preduzetni{tvo, ~iji je zada-
tak da pomogne socijalno ugro`enim qudima da uz stru~nu i adekvatnu podr{kulak{e do|u do posla.
Procewuje se da samo u Beogradu postoji 17.000 potencijalnih korisnika ovogcentra.
Osim izlo`beno-prodajnog dela, gde }e svoje mesto na}i proizvodi ve} posto-je}ih socijalnih preduze}a, Centar }e imati i edukativni deo, gde }e zaintere-sovani mo}i da se obu~e za konkretna zanimawa.
Za otvarawe Centra za socijalno preduzetni{tvo iz buxeta grada Beograda zaovu godinu izdvojeno je ukupno 50.692.000 dinara. Kontakt: Skup{tina Grada Beograda, tel: 011 3229 678, www.beograd.rs
NALED: Regulatorni indeks Srbije
Virtus nagrade za korporativnu filantropijuNagrada za korporativnu filantropiju Virtus dodeqena je po {esti put, a glav-
nu nagradu za doprinos na nacionalnom nivou u 2012. godini dobilo je Radio difu-zno preduze}e B92. Na sve~anoj ceremoniji u Domu Narodne skup{tine, progla{enoje jo{ {est dobitnika.
Za doprinos lokalnoj zajednici nagra|ena je kompanija LaFarge BFC Srbija. Pri-znawe za malo i sredwe preduze}e dobili su Bo`i} i sinovi d.o.o. Za dugoro~nopartnerstvo profitnog i neprofitnog sektora priznawe je pripalo Societe Gene-rale Banka Srbija, kojoj je pripala i nagrada za volontirawe. Za podr{ku najinova-tivnijem projektu godine nagra|ena je Banca Intesa, za doprinos socijalnom ukqu-~ivawu nagradu Virtus dobila je kompanija Forma Ideale, a eKapija za medijskidoprinos. Ove godine je uvedena nova kategorija nagrade, koja se dodequje kompa-niji koja je ostvarila zna~ajan doprinos na poqu socijalnog ukqu~ivawa.
Virtus konkurs organizuje Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF) uzfinansijsku podr{ku Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID) u partner-stvu sa Institutom za odr`ive zajednice (ISC) i Timom za socijalno ukqu~ivawe ismawewe siroma{tva Vlade Srbije. Kontakt: Balkanski fond za lokalne inicijative, tel: 011 32 88 723, www.bcif.org
Prva Evropska nagrada za DOP partnerstvoMala i sredwa preduze}a koja su kroz partnerstvo sa javnim ili
civilnim sektorom postigla pozitivne promene u dru{tvu ili usvom kolektivu, mogla su da u~estvuju na prvom konkursu za Evropskunagradu za DOP partnerstvo (dru{tveno odgovorno poslovawe).
Za Evropsku nagradu za DOP partnerstvo moglo se konkurisati saprojektima iz ~etiri oblasti: radno okru`ewe, tr`i{te, `ivotnasredina i lokalna zajednica.
Prva Evropska nagrada za DOP partnerstvo pokrenuta je 3. de-cembra 2012. {irom Evrope. Konkurs je organizovan je u 28 zemaqa,uz podr{ku Evropske komisije.
U Srbiji se Evropska nagrada za DOP partnerstvo dodequje u dvekategorije – Nagrada za malo i sredwe preduze}e i Nagrada za veli-ku kompaniju.
Konkurs je bio otvoren do 28. februara. Sprovode ga SMart ko-lektiv – nacionalni partner CSR Europe i Forum poslovnih lidera– koalicija dru{tveno odgovornih kompanija u Srbiji. Kontakt: Forum poslovnih lidera, tel: 011 26 59 700, www.fpl.rs
Rad obe vlade u 2012. godini na spro-vo|ewu postoje}ih i dono{ewu novihzakona, uklawawu nepotrebnih biro-kratskih procedura i smawivawu tro-{kova i nameta za privredu zaslu`io jenisku ocenu, 31,7 od mogu}ih 100 –pokazuje Regulatorni indeks Srbije(RIS).
Regulatorni indeks Srbije je noviinstrument za pra}ewe u~inka Vladena izgradwi povoqnijeg poslovnog
ambijenta, koji je razvio NALED u sa-radwi sa projektom USAID „Za boqeuslove poslovawa“.
Pomo}u ovog instrumenta, javnost }emo}i da prati i koja ministarstva odgo-vorno obavqaju svoj posao, a wihov u~i-nak bi}e analiziran kroz {est kqu~nihkomponenti.Kontakt: Nacionalna alijansa zalokalni ekonomski razvoj – NALED,tel: 011 337 30 63, www.naled-serbia.org
BROJ 15MART 2013 7
Za ~etiri godine dr`ava NVO dala 400 miliona evraSrbija je u posledwe ~etiri godine iz
buxeta dala gotovo 400 miliona evra sred-stava poreskih obveznika za razvoj civil-nog dru{tva bez jasnih kriterijuma i efi-kasne kontrole tro{ewa tog novca, re~enoje 6. marta u Beogradu na skupu o nadzorujavnih finansija.
Iz buxeta se kao nevladine organizaci-je finansiraju politi~ke partije, verskezajednice, sportski klubovi i udru`ewagra|ana, koja su u javnosti poznata kao ne-vladine organizacije i naj~e{}e se izjed-na~avaju sa civilnim sektorom.Izvor: www.euractiv.rs
Godi{wi kalendar konkursaKancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom objavila je
Godi{wi kalendar konkursa koje }e tokom 2013. godine raspi-sati resorna ministarstva i druge institucije Republike Sr-bije za finansirawe projekata koje sprovode udru`ewa i dru-ge organizacije civilnog dru{tva. Godi{wi kalendar konkur-sa nastao je kao rezultat saradwe Kancelarije sa organima dr-`avne uprave, a ciq je da doprinese kvalitetnijim predlozi-ma projekata, boqem planirawu dinamike konkursa i priori-tetnih oblasti, kao i pove}awu broja potencijalnih korisni-ka finansijskih sredstava iz buxeta Republike Srbije.Kontakt: Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvomtel: 011 31 13 859, www.civilnodrustvo.gov.rs
Zakoni dobri, ali se ne primewuju dovoqno Zakoni koji garantuju prava nacionalnih mawina u Srbiji su
dobri, ali se ne primewuju u dovoqnoj meri, oceweno je 27. februa-ra u Beogradu na predstavqawu publikacije „Sprovo|ewe preporukanezavisnih institucija za za{titu qudskih prava u Srbiji“.
U publikaciji se kritikuje nespremnost op{tina sa bo{wa~kimstanovni{tvom da uvedu bo{wa~ki jezik u slu`benu upotrebu i oce-wuje da op{tina Priboj, jedina koja nije sprovela preporuke o dvoje-zi~nosti, treba da sledi primere dobre prakse op{tina Novi Pazar,Sjenica, Tutin i Prijepoqe.
Projekat Beogradskog centra za qudska prava „Pove}awe efika-snosti i vidqivosti nezavisnih institucija za za{titu qudskih pra-va u Srbiji“ finansirao je USAID kroz Institut za odr`ive zajedni-ce, a iz tog projekta proistekla je publikacija „Sprovo|ewe preporu-ka nezavisnih institucija za za{titu qudskih prava u Srbiji“.Kontakt: Beogradski centar za qudska pravatel: 011 30 58 328, www.bgcentar.org.rs
Za civilni sektor u Srbiji 7,5 miliona evra od EU EU je izdvojila 7,5 miliona evra za razvoj civilnog sektora u Srbiji od 2011. do 2013.
godine. Potpisivawem Memoranduma o razumevawu u novembru 2012. godine, Srbija jepristupila i programu EU „Evropa za gra|ane i gra|anke“ koji }e omogu}iti doma}emcivilnom sektoru u~e{}e u brojnim evropskim projektima.
Prvi konkurs u okviru tog programa organizovan je u Srbiji u februaru, a pravo u~e{}aimala su udru`ewa gra|ana, nevladine organizacije, lokalna samouprava, fakulteti,sindikati i druge organizacije koja podsti~u u~e{}e gra|ana.Kontakt: Kancelarija za saradwu sa civilnim dru{tvom, www.civilnodrustvo.gov.rs
Konkurs BCIF Aktivne zajednice Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF) otvorio je
konkurs Aktivne zajednice za projekte usmerene na unapre|e-we i razvoj lokalnih zajednica kroz podsticawe aktivnogukqu~ewa gra|ana.
Za program Aktivne zajednice mogu se prijaviti lokalnaudru`ewa i neformalne grupe sa maksimalnim iznosom buxetaprojekta do 400.000 dinara. Inicijative treba da se odnosena lokalnu zajednicu, a program nije tematski ograni~en iprojekti mogu da se odnose na razli~ite oblasti.
Projekti za ovaj program podnose se cele godine, a Odborza donacije odlu~uje o projektima tri puta godi{we. Novi rokza podno{ewe predloga projekata je 28. mart.Kontakt: Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF)tel: 011 32 88 723, www.bcif.org
Vodi~ za gra|ane – Za{tita pravagra|ana pred Upravnim sudom Centar za razvoj Srbije i Agencija za evropske
integracije i saradwu sa udru`ewima predstavi-li su 22. februara publikaciju „Za{tita pravagra|ana pred Upravnim sudom – vodi~ za gra|ane“.
Publikacija pru`a osnovne informacije otome kako da gra|ani pred Upravnim sudom, kaonezavisnim arbitrom, ostvare svoja prava koja suim uskra}ena nezakonitim aktima organa dr`avneuprave, lokalne samouprave, vladinih agencijaili javnih preduze}a.
Projekat se realizuje uz podr{ku Ameri~keAgencije za me|unarodni razvoj (USAID) kroz Pro-jekat za reformu pravosu|a i odgovornu vlast.Kontakt: Centar za razvoj Srbije, tel: 11 24 33587, www.razvojsrbije.org.rs
Okrugli sto o primeni dva zakona
U saradwi sa UNHCR, Praxisje organizovao okrugli sto natemu „Primena Zakona o van-parni~nom postupku i Zakonao prebivali{tu i boravi{tugra|ana”. Ova zakonska re{e-wa usmerena su na lak{i upisu mati~nu kwigu ro|enih iutvr|ivawa prebivali{ta naadresi centara za socijalnirad, a ve} su uo~eni problemiu primeni navedenih zakona.Kontakt: PRAXIStel: 011 3444 486www.praxis.org.rs
Prva pravosna`na presuda zbogseksualne diskriminacije
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je prvupravosna`nu presudu u Srbiji zbog seksualnediskriminacije na radnom mestu.
Sud je utvrdio vi{emese~no diskriminator-sko pona{awe i te`ak oblik diskriminacijeprotiv M. A. (25) koje je po~inio wegov kolegaD. K. (26).Kontakt: Gej strejt alijansa, www.gsa.org.rs
@ene, mir i bezbednost Dobre prakse iz Zapadne Evrope i regi-
ona i modeli za ukqu~ivawe organizacijacivilnog dru{tva u proces sprovo|ewa ipra}ewa Nacionalnog akcionog plana(NAP) za primenu Rezolucije 1325 SB UN –@ene, mir i bezbednost, bile su tema sku-pa odr`anog 26. februara 2013. godine.Kontakt: Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), tel: 011 32 87 226, www.bezbednost.org
PRIRU~NIK: Monitoring, zagovarawe i lobirawe za LGBT aktiviste
Civil Rights Defenders u saradwi sa National Endowmentfor Democracy (NED) objavili su Priru~nik o monitoringu,zagovarawu i lobirawu za LGBT aktiviste. Priru~nik jenastao da bi se podigli kapaciteti braniteqa pravaLGBT osoba da uspe{no lobiraju i zagovaraju zakonske pro-mene u ciqu suzbijawa diskriminacije LGBT populacije. Kontakt: Civil Rights Defenders, tel: 011 33 46 296 www.civilrightsdefenders.org
Istra`ivawe o filantropiji Ve}ina gra|ana u Srbiji filantropiju shvata kao humani-
tarnu pomo} i podr{ku siroma{nima i bolesnima, a ne kaodugoro~no ulagawe u dobrobit zajednice, pokazalo je istra`i-vawe o filantropiji koje je sproveo Balkanski fond za lokal-ne inicijative (BCIF).
Kompanije imaju druga~iju ideju o su{tini filantropije ive}i zna~aj pridaju ulagawima u druge oblasti, iako humani-tarna pomo} dominira u wihovim filantropskim aktivno-stima.Kontakt: Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF)tel: 011 32 88 723, www.bcif.org
Izra|ena Matrica za pra}ewepodsticajnog okru`ewa
za razvoj civilnog dru{tvaBalkanska mre`a za razvoj civilnog dru-
{tva uobli~ila je i objavila Matricu za pra-}ewe podsticajnog okru`ewa za razvoj civil-nog dru{tva.
Ciqevi matrice su pru`awe efikasnog me-hanizma za pra}ewe i zagovarawe uspostavqa-wa pravnog okvira i primene legislative kojase odnosi na podsticajno okru`ewe za delova-we efikasnog i razvijenog civilnog dru{tva, aobuhvata tri glavne oblasti: osnovne pravnegarancije sloboda, okvir finansijske vital-nosti i odr`ivosti OCD, i odnos Vlade i OCD.
Kao partneri na projektu u Srbiji, Gra|an-ske inicijative }e predstaviti Matricu uokviru dvogodi{weg projekta „Tekovine bal-kanskog civilnog dru{tva – ja~awe poten-cijala zagovarawa i pra}ewa i kapacitetaOCD“ koji je podr`ala EK.Informacije: http://www.gradjanske.org/page/news/sr.html?view=story&id=6238§ionId=1
U Srbiji ima 19.000 udru`ewa gra|ana
Prema podacima Agencije za pri-vredne registre, u Srbiji ima vi{e od19.000 udru`ewa gra|ana.
Na godi{wem nivou, iz republi~kogbuxeta za wih se izdvaja oko pet mili-jardi dinara, a iz buxeta lokalnih sa-mouprava vi{e od 600 miliona dinara.
Kancelarija za saradwu sa civilnimdru{tvom priprema „Godi{wi izve{tajo utro{ku buxetskih sredstva za pro-gramske i projektne aktivnosti udru`e-wa gra|ana i drugih organizacijacivilnog dru{tva“.
Deo izve{taja ~ine i spiskovi broj-nih organizacija, kao i sredstva koja suim dodeqena na ime projektnih aktiv-nosti, i to je dokument koji se mo`evideti na sajtu Kancelarije. Kontakt: Kancelarija za saradwu sacivilnim dru{tvom, tel: 011 31 13 859www.civilnodrustvo.gov.rs
“Digitalna {kola“ i digitalna pismenost
Projekat „Digitalna {kola“ zna~ajno je doprineo pove}awudigitalne pismenosti u osnovnim {kolama u Srbiji, uneo inovativ-ni pristup u nastavi, smawio jaz u odnosu ruralno-urbane digital-ne pismenosti sa 39 na 11 odsto i pove}ao nivo znawa u~enika inastavnika o onlajn bezbednosti na internetu, navodi se u izve-{taju Brodbend komisije UN i Uneska o obrazovawu i IKT.
Prvi Case study koji je predstavqen u okviru izve{taja je proje-kat iz Srbije – „Digitalna {kola“. Oceweno je da je srpski proje-kat idealan model za e-inkluziju u {kolama na svim nivoima, a Sr-bija je navedena kao primer zemqe koja ula`e u IT obrazovawe.Kontakt: Uprava za Digitalnu agendutel: 011 33 40 361, www.digitalnaagenda.gov.rs
Onlajn nedeqa 2013Onlajn nedeqa organizuje se od 18. do 24. marta 2013. godine u
oko 10.000 razli~itih centara {irom Evrope u kojima se obezbe|ujepristup i znawe u oblasti informaciono-komunikacionim tehnolo-gijama. Srbija }e i ove godine biti me|u 30 zemaqa koje }e udru`itinapore kako bi pribli`ile informacione tehnologije svojim gra|a-nima i pomogle im da postanu digitalno pismeni. Partner kampaweu Srbiji, IAN Me|unarodna mre`a pomo}i, kroz IAN telecentre vi{eod 10 godina radi na podizawu nivoa digitalne pismenosti.Kontakt: IAN Me|unarodna mre`a, tel: 011 76 17 197, www.ian.org.rs
INKLUZIVNO OBRAZOVAWE: Priru~nik zazaposlene u vrti}ima i {kolama„Priru~nik za zaposlene u vrti}ima i {kolama: pri-
mena i unapre|ewe inkluzivnog obrazovawa u Srbiji“nastao je u okviru projekta „Ja~awe kapaciteta lokal-nih samouprava i obrazovnih institucija za primenu za-kona i prakti~nih politika inkluzivnog obrazovawa ulokalnim zajednicama u Srbiji“.
U Priru~niku su predstavqeni problemi u procesuzagovarawa i sprovo|ewa inkluzivnog obrazovawa, kaoi primeri iz prakse i namewen je svim akterima ukqu-~enim u proces podr{ke inkluzivnom obrazovawu. .
Projekat je sprovelo Udru`ewe studenata sa hendike-pom u partnerstvu sa Inicijativom za inkluziju Veliki-Mali i Inicijativom za prava osoba sa mentalnim inva-liditetom Srbije, uz podršku Delegacije EU.Kontakt: www.inkluzivno-obrazovanje.rs
Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siroma{tvaPalata Srbije, kancelarija 122 Bul. Mihajla Pupina 2, 11 070 Beograd
Tel: (+381 11) 311 46 05, 311 47 98Faks: (+381 11) 213 97 54
e-mail: [email protected]
Twitter: @inkluzija, FB: SIPRUnit
www.inkluzija.gov.rs, www.srbija.gov.rs
Objavqivawe ovog biltena finansirano je sredstvima [vajcarske agencije za razvoj i saradwu
Od 1. aprila operatori pru`aju univerzalni servis
Odlukom RATEL-a, od 1. aprila operatoriTelekom Srbija, Telenor, VIP mobile i Oriontelekom obavezni su da obezbede univerzalniservis. Pod univerzalnim servisom izme|uostalog podrazumevaju se posebne mere kojeosobama sa invaliditetom i socijalno ugro`e-nim korisnicima osiguravaju jednake mogu}no-sti za pristup javno dostupnim telefonskimuslugama, ukqu~uju}i upu}ivawe poziva slu-`bama za hitne intervencije, uslugama obave-{tewa i javnim telefonskim imenicima.
Za osobe sa sa invaliditetom i socijalnougro`ene korisnike usluge univerzalnog ser-visa treba da budu po povoqnijim cenama.Kontakt: RATEL, tel: 011 32 42 673, www.ratel.rs
Vlada o razvoju informacinog dru{tva
KALENDAR va`nijih datuma
MART
08. 03. Me|unarodni dan `ena
21. 03. Me|unarodni dan invalida rada, eliminacije rasne diskriminacije
24. 03. Svetski dan borbe protiv tuberkuloze
APRIL01. 04. Dan borbe protiv alkoholizma 02. 04. Me|unarodni dan de~ije kwi`evnosti07. 04. Svetski dan zdravqa08. 04. Svetski dan Roma22. 04. Svetski dan dan planete Zemqe28. 04. Dan za{tite na radu
Onlajn Biblioteka qudskih pravaOnlajn biblioteka koja je sastavni deo Bibli-
oteke qudskih prava otvorena je 15. marta u pro-storijama Ku}e qudskih prava.
Biblioteka qudskih prava je javni prostor,dostupan aktivistima civilnog dru{tva, studen-tima i istra`iva~ima koji `ele da se bave istra-`ivawem qudskih prava.
Biblioteku qudskih prava podr`ao je Insti-tut za odr`ive zajednice.Informacije: Ku}a qudskih pravatel: 011 33 41 854, http://kucaljudskihprava.rs
Na predlog Ministarstva spoqne i unutra{wetrgovine i telekomunikacija, Vlada Srbije je 14.marta 2013. godine usvojila Akcioni plan (2013–2014) za sprovo|ewe Strategije razvoja elek-tronskih komunikacija od 2010. do 2020. godine, kaoi Odluku o izmenama Strategije za prelazak sa ana-lognog na digitalno emitovawe radio i televizij-skog programa. U AP su definisane aktivnosti kojeobuhvataju razvoj {irokopojasnog pristupa i uvo|e-we novih multimedijalnih usluga, sprovo|ewe pro-cesa prelaska sa analognog na digitalno emi-tovawe TV programa i podsticawe pilot projekata.
Ciq izmena Strategije je da omogu}e unapre|eweregulatornog okvira neophodnog za uspe{no sprovo-|ewe procesa digitalizacije, kao i da defini{u ne-ophodne korake u pogledu informisanosti gra|ana.
Za tre}i i ~etvrti kvartal 2013. godine planira-no je usvajawe Strategije za razvoj {irokopojasnihmre`a i servisa do 2016. godine, izrada predlogamodela za podsticawe razvoja {irokopojasnog pris-tupa, kao i izrada analize stawa izgra|ene mre`eelektronskih komunikacija u Republici Srbiji, kaoosnove za razvoj {irokopojasnog pristupa. Defini-sani su i operatori, institucije i organizacije od-govorne za sprovo}ewe pojedina~nih aktivnosti.
Tim za socijalno ukqu~ivawe i smawewe siro-ma{tva }e izraditi predlog modela {eme pomo}i zaugro`ene gra|ane u ciqu podr{ke pri prelasku nadititalno emitovawe programa. Informacije: Ministarstvo spoqne i unutra{wetrgovine i telekomunikacija, tel: 011 31 13 432www.mtt.gov.rs
Info dan o ICT PSPInfo dan posve}en Programu podr{ke razvoju po-
litika informaciono-komunikacionih tehnologija(ICT PSP) Ministarstvo spoqne i unutra{we trgovi-ne i telekomunikacija organizovao je u saradwi saEvropskom komisijom, 28. februara u Beogradu .
Program ICT PSP omogu}ava institucijama i kom-panijama iz Srbije da u konzorcijumu sa drugim ev-ropskim firmama konkuri{u za sredstva iz buxetaPrograma. Sredstva ukupno iznose oko 750 milionaevra, a ove godine je predvi|eno 125 miliona evra. Kontakt: Ministarstvo trgovine i telekomunikacija, tel: 011 31 13 432www.mtt.gov.rs
[kolovawe prema potrebama lokalnih zajednica
Ministar prosvete @arko Obradovi} naja-vio je da }e u svakoj op{tini biti sa~iwenispiskovi potrebnih kadrova na osnovu kojih }ese otvarati {kolovati potrebni profili, pa }e|aci koji ih upisuju znati da li ih ~eka radnomesto ili slu`ba za zapo{qavawe.
Ove godine }e biti usvojen Zakon o obrazova-wu odraslih, kao i i zakoni o osnovnim i sred-wim {kolama.Kontakt: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja, tel: 011 36 16 489www.mpn.gov.rs
Druga javna konferencija o visokom obrazovawu
Druga javna konferencija o visokom obrazova-wu i istra`ivawu u regionu bi} odr`ana 13.maja u Beogradu i na woj }e se okupiti istra`i-va~i i kreatori politike iz Srbije i drugihzemaqa zapadnog Balkana.
Tema konferencije je stawe u oblasti podata-ka i znawa o sistemima visokog obrazovawa iistra`ivawa u regionu, a organizuje je Fakultetpoliti~kih nauka Univerziteta u Beogradu.Informacije: Projekat Visoko obrazovawe i istra`ivawe na Zapadnom Balkanuwww.herdata.org
Konkurs za projekte u oblasti osnovnog isredweg obrazovawa
Pokrajinski sekretarijat za obrazova-we, upravu i nacionalne zajednice raspi-sao konkurs za sufinansirawe programa iprojekata ustanova osnovnog i sredwegobrazovawa i organizacija civilnog dru-{tva u oblasti osnovnog i sredweg obrazo-vawa u AP Vojvodini za 2013. godinu.
Za sufinansirawe projekata izdvojeno je9.752.470,00 dinara. Rok za podno{ewe pro-jekata je 3. april 2013. godine.Kontakt: Pokrajinski sekretarijat za obrazovawe,upravu i nacionalne zajednice, tel: 021 487 4555www.obrazovanje.vojvodina.gov.rs
Tehnologija u slu`bigra|anskog aktivizma
Kola` kolektiv lansirao jewww.ostaviovde.com – aplika-ciju koja objediwuje informa-cije o lokacijama na koje gra|a-ni mogu u humanitarne svhre daodnesu ode}u, obu}u i druga ma-terijalna dobra, kao i pregledustanova u kojima mogu da vo-lontiraju.
Lokacije i osnovne infor-macije o ustanovama prikazanesu na mapi Srbije, a napravqe-na je i android verzija za pame-tne telefone.
Aplikacija je nastala pro-{le godine u okviru projekta„Hakaton za promene“, gde su jeprogrameri i dizajneri razvi-li 48 sati, po ideji Kola` ko-lektiva. Kontakt: Kola` kolektivwww.kolazkolektiv.blogspot.com