S T R A T E G I J A - mzrss-hnz-k.ba za provedbu reforme iz... · - O GUåLYRVW]GUDYVWYHQRJ sistema, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti upravljanja materijalnim

S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA

ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG

KANTONA/ŽUPANIJE

ZA PERIOD 2017. - 2020.

Mostar, novembar/studeni 2016.

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA

ŽUPANIJA-KANTON

Ministarstvo zdravstva, rada

i socijalne zaštite

M O S T A R

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI

KANTON

Ministarstvo zdravstva, rada

i socijalne zaštite

2

S T R A T E G I J A ZA PROVEDBU REFORME IZ OBLASTI ZDRAVSTVA

ZA PODRUČJE HERCEGOVAČKO – NERETVANSKOG KANTONA/ŽUPANIJE

ZA PERIOD 2017. - 2020. GODINE

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................. 5

2. ZAKONSKI OKVIR ..................................................................................................................... 6

3. VIZIJA ........................................................................................................................................... 7

3.1. Ključne vrijednosti ..................................................................................................................... 7

3.2. Svrha djelovanja ......................................................................................................................... 8

3.3. Strategijski izazovi ..................................................................................................................... 8

4. MISIJA ........................................................................................................................................... 8

5. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA I ORGANIZACIJA PZZ U HNK/Ž ................. 8

5.1. Zdravstveno stanje stanovništva ............................................................................................. 10

5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije u

2015. godini ................................................................................................................................... 12

5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi ............................................................................................ 13

5.4. Bolnička zdravstvena zaštita ................................................................................................... 13

5.5. Primarna zdravstvena zaštita .................................................................................................. 14

5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNK/Ž ................................... 15

6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA U ZDRAVSTVENOM

SEKTORU U HNK/Ž .......................................................................................................................... 18

7. PEST analiza ................................................................................................................................ 22

8. SWOT analiza .............................................................................................................................. 22

9. STRATEŠKI CILJEVI ............................................................................................................... 26

3

POPIS TABLICA:

Tablica broj 1: Broj stanovnika po opštinama na području HNK/Ž

Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNK/Ž prema pripadajućim opštinama u

periodu od 2011. do 2015. godine

Tablica broj 3: Registrovana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNK/Ž u

2015. godini

Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNK/Ž za 2015.

godinu / stopa na 1.000 stanovnika

Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko- neretvanskog

kantona/županije u 2015. godini

Tablica broj 6: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Sveučilišna klinička bolnica Mostar Tablica broj 7: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar

Tablica broj 8: Iskorištenost posteljnih kapaciteta, Opšta bolnica Konjic

Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNK/Ž: prikaz zdravstvenih

ustanova u kojima djeluje porodična medicina, broj ambulanti porodične

medicine, broj ordinacija i broj radnih timova porodične medicine

Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNK/Ž u 2015.

godini

Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška finansijskih sredstava u sektoru zdravstva

prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNK/Ž koji je

izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž

POPIS GRAFIKONA:

Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu na području HNK/Ž

Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sistemu

HNK/Ž u 2015. godini

Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNK/Ž u toku 2015. godine

Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNK/Ž u toku

2015. godine

4

UVODNA RIJEČ MINISTRA

Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-

neretvanskog kantona/županije za period 2017. - 2020. godina predstavlja prvu Strategiju

Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž. Usvajanje ovog dokumenta

omogućuje početak reforme zdravstva u HNK/Ž u skladu s Akcijskim planom Vlade HNK/Ž

za realizaciju reformske agende za Bosnu i Hercegovine za period 2015. - 2018. godina.

Ovaj dokument se osnovi na Ustavnim ovlastima, kao i zakonskim i pod zakonskim aktima iz

oblasti zdravstva u Federaciji BiH i predstavlja ključni dokument za razvoj zdravstvenog sistema u HNK/Ž.

On omogućava detaljnu analizu ciljeva i utvrđivanje prioritetnih aktivnosti za njihovo

realizaciju za period od 4 godine.

Ključnu ulogu u provedbi Strategije ima Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž koji će osigurati odgovarajuće ljudske, materijalne, tehničke i druge resurse koji mogu odgovoriti

postavljenim ciljevima. Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž i Vlada

HNK/Ž imati će ulogu nadzora nad provedbom strateških ciljeva.

Ciljevi, mjere i aktivnosti kao i nositelji aktivnosti i indikatori izvedbe biti će utvrđeni

godišnjim operativnim planovima s jasnim rokovima izvedbe i procjenom potrebnih

finansijskih sredstava.

Izrada godišnjih planova rada osigurava dinamičan i promjenjiv okvir koji će se prilagođavati stvarnim mogućnostima resursa kojima će biti moguće raspolagati u danom trenutku.

Godišnjim planovima rada koji će se razvijati na osnovu Strategije, odredit će se operativni ciljevi.

Strategija obuhvaća i indikatore za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva čijom analizom ćemo stvoriti osnov za pokretanje novog ciklusa planiranja.

Reforma zdravstva predstavlja ozbiljan i dugotrajan proces čije pozitivne rezultate treba očekivati protekom određenog perioda. Očekujem da će se provedbom reforme zdravstva

sukladno ovoj Strategiji, sistem zdravstva u HNK/Ž postaviti na održive osnove, a kvaliteta

pružanja zdravstvenih usluga biti prepoznatljiva i u široj regiji.

M I N I S T A R

dr. sc. Goran Opsenica

5

1. UVOD

Strategija za provođenje reforme iz oblasti zdravstva za područje Hercegovačko-

neretvanskog kantona/županije / kantona za period 2017. - 2020. godina (u daljnjem tekstu:

Strategija) predstavljati će krovni dokument za usmjeravanje razvoja zdravstva u

predloženom periodu kao i podloga za donošenje odluka i politika u zdravstvu. Strategija će ponuditi jasne mjere i aktivnosti koje treba postići u određenom periodu, a

kojima će se postići dostupnija, efikasnija, finansijski održiva i kvalitetnija zdravstvena zaštita. Strateško opredjeljenje je da se oko 80% svih zahtjeva za zdravstvenom zaštitom treba

zadovoljiti na primarnom nivou zdravstvene zaštite, te tako smanjiti upućivanje na više i skuplje nivoe.

Glavni cilj reforme zdravstvene zaštite je poboljšanje zdravlja stanovnika i zadovoljstva

korisnika usluga kroz univerzalnu, efikasnu, kontinuiranu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu

zaštitu.

Osnovni ciljevi zdravstvene politike su:

- Očuvanje i unaprjeđenje zdravstvenog stanja stanovnika u HNK/Ž uz osiguranje

solidarnosti i uzajamnosti kao i rodne ravnopravnosti, te uvažavanje prava i ukazivanja na obaveze građana prema vlastitom zdravlju.

- Pravičan i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti svih građana u HNK/Ž što podrazumijeva osiguranje fizički, geografski i ekonomski dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite koja će osigurati okomitu povezanost primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa i vodoravnu

povezanost u odnosu na lokalnu zajednicu.

- Postavljanje korisnika (pacijenta) u središte sistema zdravstvene zaštite.

- Održivost zdravstvenog sistema, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti

upravljanja materijalnim i ljudskim resursima.

- Iznalaženje novih izvora i načina finansiranja.

- Poboljšanje funkcioniranja, učinkovitosti i kvalitete zdravstvenog sistema.

Akcijskim planom Vlade HNK/Ž za realizaciju reformske agende za Bosnu i Hercegovinu za

period 2015. - 2018. godina utvrđene su aktivnosti u vezi reforme zdravstvenog sistema u

HNK/Ž što bi podrazumijevalo: - Saniranje gubitaka i stvaranje uvjeta za finansijsku konsolidaciju bolničkog sektora u

HNK/Ž, što će biti predmetom Zakona o konsolidaciji.

- Definiranje novih modela finansiranja zdravstvenih usluga u HNK/Ž.

- Normiranje mreže zdravstvenih ustanova u HNK/Ž.

- Zajedničko djelovanje i suradnju Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž i Ministarstva

zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž na realiziranju reforme zdravstva u HNK/Ž.

Realizaciju naprijed navedenih aktivnosti prioritet su ove Strategije, a sam tok realizacije i

postignuti učinci pratiti će se na osnovu indikatora za mjerenje uspješnosti zacrtanih ciljeva.

6

2. ZAKONSKI OKVIR

Polazni osnov za utvrđivanje Strategije je Ustav Federacije BiH kojim se utvrđuje podjela nadležnosti između F BiH i kantona, tako da su zdravstvo i socijalna politika u zajedničkoj nadležnosti obje razine vlasti - federalnoj i kantonalnoj/županijskoj, s tim da kantoni/županije

imaju pravo stvarati politiku i u skladu s tim provoditi zakone u pogledu ove oblasti.

U poglavlju III član 2. pod b) i član 3. Ustava F BiH propisuje da se ova nadležnost ostvaruje zajednički ili odvojeno, ili samo od strane kantona/županije koordinirano od federalne vlasti,

te da se u pogledu ovih nadležnosti kantoni/županije i federalna vlast dogovaraju na trajnoj

osnovi.

Sukladno Ustavu Federacije, federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču ove nadležnosti (član III 3. stav 3), kantoni/županije imaju pravo utvrđivati politiku i provoditi zakone (član III 3. stav 4) saglasno potrebama. Nadležnost u oblasti zdravstva ostvaruje se od strane kantona/ županija koordinirano od federalne vlasti (član III 3.

stav 1), pri čemu federalna vlast uzima u obzir različite situacije u pojedinim kantonima i

potrebu za fleksibilnošću u provođenju (član III 3. stav 3).

Po Ustavu F BiH pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu definišu se kao osnovna ljudska

prava, te iz ovoga proizlazi polazna osnova za utvrđivanje Strategije. Zdravstvena zaštita u F

BiH se pruža u skladu s načelima1 zdravstvene zaštite koja su osim Zakonom iz 1997. godine,

potvrđena i novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti donesenim 2010. godine.

Članom 13. Zakona o zdravstvenoj zaštiti društvena briga za zdravlje na nivou

kantona/županije obuhvaća mjere za osiguranje i provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na području kantona/županije i to, između ostalog i donošenje ove Strategije.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju sva osigurana lica imaju ravnopravan položaj u pogledu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

2 U cilju ostvarivanja

jednakih uvjeta za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja osnovan je Fond

solidarnosti. Pored toga doneseno je i više pod zakonskih akata za ujednačavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite.

1 Načela zdravstvene zaštite: sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost, cjeloviti pristup, specijalizirani pristup,

solidarnost, unapređenja kvalitete, efikasnost.

2 Članak 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, broj 30/97).

7

Djelatnost zdravstvene zaštite reguliše se kroz sljedeće zakone kao i pod zakonske akte

donesene na osnovu istih:

1. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13); 2. Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02,

70/08 i 48/11);

3. Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10);

3. Zakon o liječništvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 56/13);

4. Zakon o stomatološkoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12);

5. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/13);

6. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva („Službene novine Federacije BiH“, broj

37/12);

7. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima („Službeni glasnik BiH“, broj 58/08);

8. Zakon o lijekovima („Službene novine Federacije BiH“, broj 109/12);

9. Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05);

10. Zakon o zaštiti lica s duševnim smetnjama ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/01,

40/02, 52/11 i 14/13);

11. Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Službene

novine Federacije BiH", broj 59/05 i 52/11).

3. VIZIJA

Zdravstveni sistem u Hercegovačko-neretvanskoj kantonu/županiji će na sistematičan i

racionalan način provoditi mjere zdravstvene zaštite, prevencije i promocije zdravlja, te

liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim

spoznajama.

3.1. Ključne vrijednosti

- Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti - Društvena briga za zdravlje stanovništva

- Prevencija bolesti promocija i unaprjeđenje zdravlja

- Dostupnost

- Sveobuhvatnost

- Pravičnost - Kontinuirana i integrirana zdravstvena zaštita

- Specijalizirani pristup i korištenje savremenih medicinskih tehnologija

- Stalno unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite - Partnerski odnos svih aktera u zdravstvu

8

3.2. Svrha djelovanja

Sistem će pacijentima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i moralnim normama, uvažavajući u potpunosti prava, ali i istovremeno inzistirati na izvršavanju obaveza pacijenata.

3.3. Strategijski izazovi

- Bolja organizacija zdravstvenog sistema u HNK/Ž

- Uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga

- Značajnije aktivnosti na provedbi preventivnih i promotivnih programa

- Osiguran integrirani informacijski zdravstveni sistem na svim nivoima zdravstvene zaštite - Finansijska stabilnost zdravstvenog sistema u HNK/Ž

4. MISIJA

Svim licima u Hercegovačko - neretvanskom kantonu/ županiji omogućiti dostupnu, pravičnu, kvalitetnu, sigurnu, efikasnu, integriranu zdravstvenu zaštitu utemeljenu na zaštiti javnozdravstvenog interesa i društvenoj brizi za zdravlje stanovništva.

5. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA I ORGANIZACIJA PZZ U

HNK/Ž

Analiza i praćenje zdravstvenog stanja stanovnika, organizacije zdravstva u HNK/Ž je polazni

osnov za procjenu vodećih javnozdravstvenih problema i ključni preduslov za izradu

Strategije i može poslužiti u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite na području HNK/Ž.

Unapređenje zdravlja stanovnika i organizacija zdravstvene zaštite HNK/Ž ne ovisi isključivo o radu i djelovanju zdravstvenog sistema i usko je povezana s uslovima življenja, faktorima

okoline, stilovima života, biološkim i genetskim faktorima. Sigurno da uslovi obrazovanja,

stanovanja, rada i zapošljavanja, socijalna zaštita imaju značajan utjecaj na zdravlje stanovnika HNK/Ž.

9

Vitalno-demografski pokazatelji

Područje Hercegovačko – neretvanskog kantona/županije obuhvaća površinu od 4.401,0 km2,

na kojem je smješten Grad Mostar i Općine: Konjic, Jablanica, Čapljina, Stolac, Neum,

Čitluk, Prozor-Rama i Ravno.

Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku od 30.06.2016. godine na prostoru HNK/Ž

živi 222.007 stanovnika.

Sjedište Kantona/županije je u Gradu Mostaru sa 105.797 stanovnika.

Tablica broj 1: Broj stanovnika po opštinama na području HNK/Ž

Grad/

Ukupan

broj

stanovnika

0-14 godina 15-64 godina 65 i više godina

Opština

Broj % Broj % Broj %

Čapljina 26.157 4.219 16,13% 17.634 67,42% 4.304 16,45%

Čitluk 18.140 3.382 18,64% 11.931 65,77% 2.827 15,58%

Mostar 105.797 15.705 14,84% 73.884 69,84% 16.208 15,32%

Jablanica 10.111 1.332 13,17% 7.465 73,83% 1.314 13,00%

Konjic 25.148 3.673 14,61% 17.446 69,37% 4.029 16,02%

Neum 4.653 725 15,58% 3.151 67,72% 777 16,70%

Prozor/Rama 14.280 2.482 17,38% 9.954 69,71% 1.844 12,91%

Ravno 3.219 409 12,71% 2.163 67,19% 647 20,10%

Stolac 14.502 2.232 15,39% 9.995 68,92% 2.275 15,69%

Ukupno 222.007 34.159 153.623 34.225

*Podaci Federalnog zavoda za statistiku

Prirodni priraštaj3

Prirodni priraštaj predstavlja odnos između živorođenih i umrlih za jedan period na

određenom mjestu.

Na području HNK/Ž u 2015. godini prirodni priraštaj iznosio je -2,7.

Mortalitetna stopa je veća od natalitetne u svim opštinama na području HNK/Ž:

3 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod

za javno zdravstvo HNK/Ž.

10

Neum (-8,3), Čapljina (-4,9), Prozor-Rama (-4,6), Jablanica (-4,5), Ravno (-3,5), Stolac (-3,1),

Konjic (-2,9), Mostar (-1,7) i Čitluk (-0,9).

Tablica broj 2: Prirodni priraštaj stanovništva HNK/Ž prema pripadajućim opštinama u

periodu od 2011. do 2015. godine

Grad/ Opština Prirodni priraštaj

2011 2012 2013 2014 2015

Čapljina -5,9 -6,6 -4,1 -4,8 -4,9

Čitluk 0,5 1,9 -0,7 -2,7 -0,9

Jablanica 0 -1,5 -1,6 -3,1 -4,5

Konjic -2,1 -2,3 -3,1 -3,0 -2,9

Mostar 0,5 0,5 -0,2 0,7 -1,7

Neum -7,0 -9,6 -7,7 -5,7 -8,3

Prozor / Rama 0,6 -1,4 0,4 -3,3 -4,6

Ravno -11,1 -6,2 -1,4 -6,2 -3,5

Stolac -3,7 2,4 -0,4 -3,5 -3,1

HNK/Ž -1,0 -0,9 -1,2 -1,4 -2,7

5.1. Zdravstveno stanje stanovništva4

Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja (morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti, očekivana dužina života, a kao posebne indikatore prati se zdravstveno stanje zdravlja žena i djece.

Opšta stopa smrtnosti u 2015. godini u HNK/Ž je bila 10,5‰, a stopa dojenačke smrtnosti je bila 14,2‰.

Mortalitet - umiranje stanovništva na području HNK/Ž u toku 2015. godine

Značaj mortalitetne statistike za procjenu kvalitete zdravstvene zaštite je velik kao i važnost mortaliteta kao negativnog indeksa zdravlja.

U 2015. godini na području HNK/Ž ukupno su umrle 2.343 osobe. Od toga 1.169 žena i 1.174 muškaraca. Umrlo je 25 dojenčadi, a od nasilnih smrti su umrle 33 osobe.

Prema X. reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti najzastupljenija skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sistema (I00-I99) čiji udio u odnosu na ukupnu smrtnost u periodu 2013. - 2015. godina varira od 52,4% u 2013. godini do 57,3% u 2015.

godini.

Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su na vrhu liste vodećih uzroka smrtnosti što je zabrinjavajući podatak.



11

Grupa kardiovaskularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom

mortalitetu sa preko 76,3% u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.

Oboljenja respiratornog i endokrinog sistema zastupljena su sa 10,3% u ukupnom moralitetu.

Praćenje obolijevanja stanovništva na osnovu registracije i analize podataka iz zdravstvenih

ustanova, predstavlja objektivan pokazatelj kretanja bolesti i zdravlja cjelokupne zajednice.

Morbiditet na području HNK/Ž prati se kroz primarnu zdravstvenu zaštitu tj. ordinacije porodične medicine, te kroz bolničku zdravstvenu zaštitu i visoko diferenciranu zdravstvenu zaštitu.

Godišnji prikaz morbiditeta - obolijevanja predstavlja osnov za planiranje javno-zdravstvenih

aktivnosti u njegovoj prevenciji, kontroli, nadzoru i što boljem rješavanju.

Tablica broj 3: Registrovana oboljenja u PZZ ukupnog stanovništva na području HNK/Ž u

2015. godini

R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj

liječenih

Index

strukture

%

Stopa

morbiditeta

na 1.000

stanovnika

1. Akutne infekcije gornjih respiratornih

puteva (J00-J06) 35.152 11,2 157,3

2. Hipertenzivna oboljenja

(I10-I15) 32.511 10,5 145,5

3 Drugi simptomi, nenorm. klin. i lab.

nalazi (R00-R09, R51-R53, R55-R99) 15.541 5,0 69,5

4.

Drugi poremećaji zuba i potpornih

struktura (K00-K01) i (K03-K08) 10.485 3,4 46,9

5.

Dijabetes (E10-E14) 10.082 3,2 45,1

6. Ostala oboljenja 207.315 66,7 927,7

Ukupno 311.086 100% 1.392

Bolnički registriran morbiditet – obolijevanje

Bolnički morbiditet - obolijevanje prati se iz bolničkih ustanova koje egzistiraju na području HNK/Ž i to: Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar i Opća bolnica Konjic.

12

Tablica broj 4: Bolnički morbiditet - oboljenja stanovništva na području HNK/Ž za 2015.

godinu / stopa na 1.000 stanovnika

R.b. Oboljenja, stanja i povrede Broj

liječenih

Index

strukture

%

Stopa

morbiditeta na

1.000

stanovnika

1. Staračka katarakta (H25) 1.226 3,9 5,5

2. Angina pectoris (I 20) 767 2,4 3,4

3.

Medicinska opservacija i

vrednovanje suspektnih oboljenja i

stanja (Z03)

738 2,3 3,3

4. Moždani udar (I63) 602 1,9 2,7

5. Prelom bedrene kosti (S72) 592 1,8 2,7

6. Ostala oboljenja 27.919 87,7 124,9

Ukupno 31.844 100% 142,5

5.2. Epidemiološka situacija na području Hercegovačko–neretvanskog kantona/županije

u 2015. godini 5

Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih bolesti i stanja, invalidnosti, smrti, kao i praćenje rizika za pojavu tih oboljenja. Problem

zaraznih bolesti, osobito moguća pojava novih kao i ponovna pojava "starih" infektivnih bolesti, uvijek je aktualan, a njihovo održavanje i širenje zaokupljuju opću pažnju jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet i letalitet.

Nadzor se temelji na obaveznom prijavljivanju zaraznih bolesti, u skladu sa Zakonom o

zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine F BiH" broj 29/05) i Pravilnika o

vrsti javnozdravstvene djelatnosti ("Službene novine F BiH" broj 69/12).

Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih

bolesti, izvještaji o provedbi programa obavezne imunizacije, služba za epidemiologiju

Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih

bolesti, pokrivenost vakcinacijom, vrši procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti je moguća kroz efektivan sistem

monitoringa i evaluacije pri čemu nadzor predstavlja informaciju za akciju. 5 Pokazatelji su preuzeti iz biltena Ocjena zdravstvenog stanja stanovništva u 2015. godini koji je izradio Zavod


13

5.3. Organizacija zdravstva i kadrovi6

Kroz organizaciju zdravstvene zaštite i strukturu kadrova predstavljena je procjena razvijenosti zdravstvenog sistema na području HNK/Ž. Izvori podataka su zakonom propisani

izvještajni obrasci.

Organizacija zdravstvene zaštite na području HNK/Ž provodi se kroz primarnu, sekundarnu i

tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita organizovana je na nivou domova

zdravlja: Mostar, Stari grad Mostar, Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Prozor-Šćipe, Čitluk, Čapljina, Stolac, Stolac - Uzinovići, Ravno i Neum. Sekundarna zdravstvena zaštita pruža se u bolničkim ustanovama: Kantonalna bolnica "dr.

Safet Mujić" Mostar i Opšta bolnica Konjic.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar je visoko diferencirana zdravstvena ustanova, organizovana da provodi sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu.

Tablica broj 5: Zdravstvene ustanove na području Hercegovačko neretvanskog

kantona/županije u 2015. godini

Vrste zdravstvenih ustanova Broj ustanova

Bolnice 3

Domovi zdravlja 12

Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž 1

UKUPNO 16

5.4. Bolnička zdravstvena zaštita

Na području HNK/Ž registrovane su tri bolnice: Sveučilišna klinička bolnica Mostar,

Kantonalna bolnica "dr Safet Mujić" Mostar i Opšta bolnica Konjic.

Jedan od najvećih problema bolničke zdravstvene zaštite jeste postizanje racionalnog i

učinkovitog rada, to jest postizanje optimalne iskorištenosti resursa kao i način finansiranja.

Tablica broj 6: Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 721 748 766 758 773

Posteljna zauzetost 65,70% 65,50% 64,00% 68,10% 65,80%

Broj ispisanih pacijenata 21.168 21.914 23.792 25.582 25.698



14

Tablica broj 7: Kantonalna bolnica ''dr Safet Mujić'' Mostar Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 176 174 174 194 200



Tablica broj 8: Opća bolnica Konjic

Period 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj postelja 75 75 75 75 75



Skupština HNK/Ž je svojim odlukama preuzela osnivačka, odnosno suosnivačka prava i obaveze nad Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar, Kantonalnom bolnicom „dr Safet

Mujić“ Mostar i Općom bolnicom Konjic.

5.5. Primarna zdravstvena zaštita

Primarna zdravstvena zaštita, na području Hercegovačko neretvanskog kantona/županije

pruža se u domovima zdravlja.

Tablica broj 9: Struktura zdravstvenih ustanova na području HNK/Ž: prikaz zdravstvenih

ustanova u kojima djeluje porodična medicina, broj ambulanti porodične medicine, broj

ordinacija i broj radnih timova porodične medicine (Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž)

R.b.

Zdravstvene

ustanove

Dom zdravlja

Zdravstvene

ustanove sa

obiteljskom

medicinom

Broj

ambulanti

porodične

medicine

Broj

ordinacija

Broj radnih

timova

porodične

medicine

1 "Stari Grad" Mostar Da 16 22 22

2 Dom zdravlja

Mostar Da 18 37 22

3 Čapljina Da 4 9 8

4 Stolac Da 5 8 4

5 Ravno Ne 0 0 0

6 Jablanica Da 4 11 4

7 Konjic Da 10 19 5

8 Prozor-Rama Da 5 13 3

9 Prozor - Šćipe Ne 0 0 0

10 Čitluk Ne 0 0 0

11 Neum Ne 0 0 0

12 Stolac - Uzinovići Ne 0 0 0

15

Osnivači domova zdravlja su općinska odnosno gradska odbora s izuzetkom Doma zdravlja

Stari Grad Mostar gdje je Vlada HNK/Ž privremeno preuzela osnivačka prava u skladu sa

Odlukom o privremenom prijenosu na Vladu HNK/Ž vršenja osnivačkih prava nad Javnom

ustanovom Dom zdravlja Stari Grad broj: 02-01-XXXIV-156/14 od 13.06.2014. godine do

preuzimanja osnivačkih prava i obaveza od strane Grada Mostara.

Dom zdravlja Šćipe i Dom zdravlja Uzinovići nemaju rješenje Ministarstva o ispunjenosti uslova prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti u

skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, odnosno nemaju riješen pravni status što predstavlja smetnju za ugovaranje pružanja zdravstvenih usluga sa Zavodom

zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.

5.6. Struktura kadra u zdravstvenim ustanovama na području HNK/Ž 7

Ukupan broj radnika zaposlenih u sistemu zdravstva u HNK/Ž u toku 2015. godine iznosi

3.745 što je više za 1,50% u odnosu na 2014. godinu kad je bilo 3.689 radnika.

Tablica broj 10: Broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika na području HNK/Ž u 2015.

godini

Profil kadra Broj

uposlenih

Sudjelovanje u

ukupnom broju

zdravstvenih

radnika %

Sudjelovanje

u ukupnom broju

radnika %

Doktori medicine ukupno 650 24,20 17,30

Doktori medicine 262 9,8 7,0

Doktori medicine specijalisti 388 14,40 10,30

Doktori stomatologije ukupno 61 2,20 1,60

Doktori stomatologije 45 1,60 1,20

Doktori stomatologije specijalisti 16 0,60 0,40

Magistri farmacije ukupno 19 0,70 0,50

Magistri farmacije 18 0,60 0,40

Magistri farmacije specijalisti 1 0,10 0,10

Zdravstveni radnici VSS 36 1,30 0,90

Viši zdravstveni tehničari 235 8,70 6,20



16

Zdravstveni tehničari 1.678 62,60 44,80

Ukupno zdravstvenih radnika 2.679 100,00 71,50

Zdravstveni saradnici 66 1,70

Nezdravstveni radnici 1.000 26,70

Ukupno 3.745 100,00

Grafikon broj 1: Broj zaposlenih u zdravstvenom sistemu na području HNK/Ž

Najveći broj visokokvalificiranog kadra radi na području Mostara i to u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici i Kantonalnoj bolnici '“dr Safet Mujić“.

Odnos između broja zdravstvenih i nezdravstvenih kadrova u 2015. godini iznosi 71,50%:

26,70%. U broju nezdravstvenih radnika 1,70% su zdravstveni saradnici.

Dr

medic

ine

ukup

no

Dr

medic

ine

Dr

medic

ine

speci

jali

sti

Dr

stom

atolo

gij

e

Magis

tri

farm

aci

je

Zd

rav

stveni

tehn

ičar

i VSS

Viš

i zdr

avst

veni

tehn

ičar

i

Zd

rav

stveni

tehn

ičar

i

Zd

rav

stveni

sara

dnic

i

Nez

dra

vst

veni

radnic

i

650

262 388

61 19 36 235

1678

66

1000

17

Grafikon broj 2: Odnos zdravstvenog i nezdravstvenog kadra u zdravstvenom sistemu

HNK/Ž u 2015. godini

U ukupnom broju doktora medicine prema spolu registrovano je 58,20% žena i 41,80%

muškaraca.

Grafikon broj 3: Doktori medicine prema spolu na području HNK/Ž

u toku 2015. godine

U ukupnom broju doktora medicine prema starosnoj skupini najveći broj je doktora medicine

u dobnoj skupini do 35 godina starosti (grafikon 4).

0 500 1000 1500 2000 2500 3000

Ne zdravstveni radnici

Zdravstveni saradnici

Zdravstveni radnici

1000

66

2679

Ne zdravstveni radnici Zdravstveni saradnici Zdravstveni radnici

0 10 20 30 40 50 60

Muški

Žene

Muški Žene

41,80%

58,20%

272

378

18

Grafikon broj 4: Doktori medicine prema starosnoj strukturi na području HNK/Ž u toku

2015. godine

6. POKAZATELJI UTROŠKA FINANSIJSKIH SREDSTAVA U

ZDRAVSTVENOM SEKTORU U HNK/Ž

Tablica broj 11: Pokazatelji prikupljanja i utroška finansijskih sredstava u sektoru zdravstva

(javne zdravstvene ustanove) prikazani su u Obračunu zdravstva za 2015. godinu za HNK/Ž

koji je izradio Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž

R.b. Prihodi po izvorima Iznos u 2015. godini

1. Prihodi iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 107.636.672

1.1. Domicilni zavod zdravstvenog osiguranja 83.572.920

1.2. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja 7.670.393

1.3. Ostali zavodi zdravstvenog osiguranja (kantonalni/županijski) 13.922.754

1.4. Učešće (participacija) osig. lica u troškovima zdrav. zaštite 1.926.365

1.5. Prihodi ostvareni po osnovu pružanja usluga z.z.osig.licima sa područja RS i Distrikta Brčko

103.974

1.6. Prihodi iz budžeta 440.266

2. Prihodi izvan obaveznog zdravstvenog osiguranja 18.659.621

2.1. Direktna plaćanja pravnih i fizičkih lica 5.414.584

2.2. Prihodi iz budžeta 2.047.026

2.3. Donacije 2.421.076

2.4. Ostali prihodi 8.776.935

Ukupni prihodi po izvorima

126.296.293

0 50 100 150 200 250 300

Do 34

35-44

45-54

55 i više

254

123

138

135

39,10%

21,30%

18,90%

20,70%

19

Vrste rashoda u javnim zdravstvenim ustanovama Iznos u 2015.

godini 1. Troškovi materijala, energije i usluga:

Lijekovi ukupno 10.339.627

Lijekovi izdati na recept 3.379.820

Troškovi lijekova na recept koje financira ZZO HNK/Ž 2.655.831

Troškovi lijekova na recept koje plaća osigurano lice 723.989

Komercijalni lijekovi 1.625.056

Lijekovi utrošeni u zdravstvenim ustanovama 5.334.751

Zubarski materijali 99.897

Potrošni materijali za laboratorijsku i dijagnostičku djelatnost 6.639.621

Sanitetski i ostali medicinski materijali 12.168.244

Namirnice za ishranu bolesnika 1.111.342

Materijal za održavanje 211.450

Kancelarijski materijal 389.173

Materijal za čišćenje 282.205

Gorivo i mazivo 768.286

Troškovi električne energije 1.821.781

Troškovi grijanja 1.494.149

Troškovi vode 416.613

Troškovi PTT usluga 324.458

Bankarske usluge, premije osiguranja i članarine 178.201

Troškovi sitnog inventara - medicinskog 437.425

Troškovi sitnog inventara - ostalog 42.645

Troškovi investicionog i tekućeg održavanja 2.176.961

Reprezentacija 45.964

Ostali troškovi 1.386.565

Ukupno troškovi materijala, energije i usluga

40.334.607

Amortizacija:

Amortizacija objekata 1.759.720

Amortizacija opreme i postrojenja 11.554.200

Ukupno amortizacija 13.313.920

Plaće i naknade:

Bruto plaće 72.827.006

Naknada za topli obrok 7.236.150

Naknada za prijevoz 1.018.401

Naknada za regres 408.150

Pomoći zaposlenim i članovima obitelji 568.008

Naknade za povremene i privremene poslove 2.527.959

Naknade za rad upravnog odbora i komisija 251.915

Troškovi stručnog usavršavanja 282.164

Troškovi službenih putovanja u zemlji i inostranstvu 376.556

Ukupno plaće i naknade

85.496.309

Ostali troškovi i rashodi:

Rashodi po osnovu kamata 1.189.968

Ostali rashodi 2.969.017

20

Ukupno ostali troškovi i rashodi 4.158.985

Ukupni rashodi poslovanja 143.303.821

Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 157.027

Iznos PDV-a za ortopedska pomagala

Iznos PDV-a za ostalo

Ukupan iznos PDV 4.541.153

VRSTE PRIHODA U ZZO Ostvarenje u

2015. Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje:

Iz plaća i na plaće zaposlenih kod poslodavaca 106.795.508

Iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti 2.015

Na mirovine, invalidnine i druge naknade iz PIO/MIO 1.637.426

Od doprinosa na nezaposlene osobe prijavljene na zavod za

zapošljavanje 2.140.361

Doprinosi na naknade za poginule, civilne žrtava rata, invalide i sl.

Od doprinosa za ostale djelatnosti 47

Od lica koja sama plaćaju doprinos 117.485

Ukupno prihodi od doprinosa 110.692.842

Prihodi od naknada inostranih nositelja osiguranja:

Paušalne naknade 1.610.990

Naknade po osnovu stvarnih troškova 325.849

Ukupno prihodi od inostranih nosilaca osiguranja 1.936.839

Ukupno prihodi iz budžeta 13.327

Prihodi iz budžeta F BiH 13.327

Prihodi iz budžeta kantona/županije

Prihodi iz budžeta grada

Prihodi iz budžeta opštine

Prihodi iz ličnog učešća (participacija) osiguranih lica 3.436.974

Ostali prihodi (donacije, pomoći, takse, kamate, pozitivne kursne

razlike, dividende i sl.) 232.222

UKUPNI PRIHODI U ZZO 116.312.204

Prenesena sredstva rezervi iz ranijih godina 2.359.000

Kapitalni primici

UKUPNI PRIHODI, PRIMICI I REZERVE 118.671.204

PREGLED UKUPNIH RASHODA U ZAVODU ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

VRSTE RASHODA U ZZO Ostvareno za

2015.

Primarna zdravstvena zaštita:

Opća medicina i ostali vidovi primarne zdravstvene zaštite 18.303.231

Porodična medicina 8.426.544

21

Ukupno primarna zdravstvena zaštita bez lijekova 26.729.775

Lijekovi na recept 12.307.502

Ukupno primarna zdravstvena zaštita sa lijekovima 39.037.277

Specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita

Izvanbolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 2.729.581

Bolnička specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 16.773.977

Ukupno specijalističko-konsultativna zdravstvena zaštita 19.503.558

Bolnička zdravstvena zaštita:

Sekundarna zdravstvena zaštita 6.417.401

Tercijarna zdravstvena zaštita 30.828.962

Ukupno bolnička zdravstvena zaštita 37.246.363

Rashodi za finansiranje javno zdravstvene djelatnosti 500.000

Zdravstvena zaštita u inozemstvu:

Troškovi liječenja upućenih na liječenje u inozemstvo 1.507.980

Troškovi naknada ino-nosiocima osiguranja 193.297

Ukupno zdravstvena zaštita u inozemstvu 1.701.277

Druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja:

Naknade plaća zbog bolovanja preko 42 dana 1.261.865

Ortopedska pomagala 1.582.120

Putni troškovi i ostala prava 506.760

Ukupno druga prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja 3.350.745

Ostali rashodi:

Naknade za rad liječničkih komisija i drugih tijela 163.828

Naknade za rad članova upravnog odbora 56.438

Naknade za rad Federalnog zavoda zdrav. osiguranja i reosiguranja

Ostali rashodi 10.330.408

Ukupno ostali rashodi za provođenje zdravstvene zaštite 10.550.674

Rashodi stručne službe:

Bruto plaće i naknade zaposlenih 5.020.974

Materijalni i drugi troškovi stručne službe 1.053.869

Ukupno rashodi stručne službe za funkcionisanje sistema 6.074.843

Ukupni rashodi u zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž 117.964.737

Kapitalni izdaci 2.419.102

Iznos PDV-a za lijekove i medicinski materijal 1.788.270

Iznos PDV-a za ortopedska pomagala 229.881

Iznos PDV-a za ostalo

Ukupan iznos PDV 2.018.150

22

7. PEST analiza

Pest analiza bavi se analizom političko-pravne situacije i stanja u zemlji, ekonomskim

prilikama; društvenim stanjem i tehnološkim mogućnostima čime se ukazuje na položaj i mogućnosti djelovanja.

POLITIČKO-PRAVNA SITUACIJA EKONOMSKO STANJE

Politička i gospodarska nestabilnost Nepovjerenje prema institucijama vlasti

Nefunkcionisanje javnih tijela

Prevelik državni aparat Bojazan zbog najave ukidanja kantonalnih

zavoda zdravstvenog osiguranja

Strah od izolacije zbog sporog pristupa

euro-atlanskim integracijama

Preglomazna državna služba koja otvara

prostor za korupciju

Visoka nezaposlenost

Visoka opterećenja na primanja

Vrlo slab realni sektor

Niska platežna moć građana

Visoka zaduženost kako građana, tako i države

SOCIOLOŠKO/DRUŠTVENO STANJE TEHNOLOŠKE MOGUĆNOSTI/STANJE

Poslijeratne traume

Pad nataliteta

Podijeljenost društva

Ekonomski potaknuto iseljavanje mladih

obitelji

Sve starije stanovništvo

Nizak životni standard

Loša prometna i opšta socio-gospodarska

infrastruktura

Brze tehnološke promjene

Zaostajanje u primjeni novih tehnologija

u svakodnevnom životu

Informatička nepismenost velikog broja

stanovnika

8. SWOT analiza

SWOT analiza je strategijski instrument pomoću kojega se dinamički sučeljavaju snage /

slabosti sektora zdravstva s prilikama / opasnostima koje su u vanjskom okruženju i uvjetuju razvoj toga područja.

23

SNAGE SLABOSTI

• Mogućnost edukacije osoblja uz pomoć medicinskog fakulteta i raznih fondova

• Donošenje zakonskih propisa koje će dodatno regulisati područje zdravstvene zaštite

• Jačanje konkurencije na tržištu zdravstvene zaštite

• Direktna ulaganja u zdravstveni sektor

• Prošireno i dobrovoljno zdravstveno

osiguranje

• Prijenos znanja i najbolje prakse u sklopu

saradnje sa svjetskim stručnjacima

• Dobri odnosi i komunikacija s javnošću

• Mogućnost iskorištavanja pred pristupnih

fondova (fondovi za razvoj)

• Mogućnost unapređenja saradnje s

nevladinim sektorom

• Mogućnost preventivnog i edukativnog

rada iz različitih područja

• Razvijanje programa kućnog liječenja i rehabilitacije

• Mogućnost dodatne zarade (pružanje usluga sistematskih i screening pregleda)

• Nedovoljna educiranost zdravstvenih

djelatnika

• Nedostatan broj ljekara

• Višak medicinskih sestara i tehničara

• Mala iskorištenost medicinske opreme

• Niska radna norma medicinskog

osoblja

• Uzak raspon zdravstvenih usluga koje

pružaju timovi porodične medicine

• Neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti

• Odljev zdravstvenih djelatnika

• Nedostatak adekvatne opreme

• Povećana stopa smrtnosti od malignih bolesti,

• Dupliranje kapaciteta u zdravstvu,

• Smanjen broj preventivnih pregleda i

kućnih posjeta, • Nedovoljno razvijena zaštita

mentalnog zdravlja

• Slaba dostupnost zdravstvenih usluga

u ruralnim područjima

• Slaba saradnja između zdravstvenih ustanova u proširenju seta aktivnosti zdravstvene zaštite

• Neregulisano tržište privatnih zdravstvenih usluga

• Neravnomjerna raspodjela stručnog kadra, nepovoljna starosna i

kvalifikacijska struktura

• Slaba komunikacijska kultura

zaposlenih u zdravstvu

• Nepostojanje jedinstvenog

javnozdravstvenog kartona

• Loša informacijska povezanost • Slaba povezanost i manjkav

kontinuitet u zdravstvu

• Razvoj privatnog sektora na račun

javnog

• Loša efikasnost kadra za njegu (med.

sestre, fizioterapeuti, babice i dr.)

• Nerazvijena palijativna i patronažna

24

zaštita

• Koruptivna djela u zdravstvu

• Razmjerno slabi pokazatelji zdravlja

• Nedovoljna efikasnost pružanja

zdravstvenih usluga

• Visoki ukupni troškovi u zdravstvu

• Česte pandemije zaraznih bolesti

• Nedovoljna ulaganja u područje zdravstva

PRILIKE PRIJETNJE

• Podrška međunarodnih organizacija

• Podrška viših nivoa vlasti

(kantona/županije i F BiH)

• Većinom ekološki zdrava sredina

• Povoljni klimatski uslovi za zdrav život • Spremnost za implementaciju novih

tehnologija

• Razvijene informacijsko komunikacijske

tehnologije

• Usvajanje indikatora za praćenje

zdravstvenog stanja stanovnika

• Zainteresiranost za uspostavljanje

međuopćinske saradnje

• Dobra teritorijalna pokrivenost

domovima zdravlja

• Povoljna epidemiološka situacija u

pogledu zaraznih bolesti

• Povećan obim potrošnje lijekova i ortopedskih pomagala, što ukazuje na

veću dostupnost istih

• Usvajanje indikatora za praćenje kvalitete zdravstvene zaštite

• Broj preventivnih (sistematskih) pregleda

se povećava

• Zadovoljavajuća opremljenost ambulanti primarne zdravstvene zaštite

• Razvoj tehnologije i prihvaćanje novih tehnologija

• Zadovoljavajući broj stomatologa

• Zadovoljavajuće organizovana hitna

medicinska pomoć

• Prisutnost medicinskoga i farmaceutskog

• Globalna politička nestabilnost u okruženju

• Demografsko pražnjenje

• Loša prometna komunikacija

• Povećanje cijene energenata

• Globalna ekonomska kriza

• Neprihvaćanje osobne odgovornosti za

vlastito zdravlje

• Smanjenje broja radno aktivnog

stanovnika

• Visoka zaduženost budžeta

• Katastrofe i krizna stanja

• Loš sanitarni nadzor hrane i vode

• Neprilagođenost obrazovnog sistema

potrebama moderne tehnologije

• Odlazak mlade i obrazovane populacije

• Nepostojanje zdravstvenog imidža u regiji

• Smanjenje međunarodne pomoći Starenje stanovnika i povećanje broja penzionera

• Narušeno povjerenje u javno zdravstvo zbog prisutnosti korupcije

• Povećanje rizičnog ponašanja među stanovništvom (pušenje, droga, spolno prenosive infekcije)

• Veliki broj lica s poteškoćama uzrokovanim ratom

• Loše prehrambene navike stanovnika,

• Prekomjerna tjelesna masa

• Fizička neaktivnost • Prometne nesreće, tjelesni invaliditet i

25

fakulteta te visoke zdravstvene škole

• Zdravstveni sistem u velikoj je mjeri

informatizovan, (e-recept)

• Dobra educiranost zdravstvenog

menadžmenta

• Postojanje niza zakona i podzakonskih

akata koji regulišu područje zdravstva

• Uključivanje lokalne zajednice u održavanje zdravstvenih aktivnosti

mentalne bolesti

• Neujednačenost u pristupačnosti zdravstvenih usluga na opštinskom nivou

• Niske stope ubiranja doprinosa

• Nedostatak pitke vode u seoskim

područjima

• Nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura

• Ograničen izvor finansiranja

• Nestimulativni mehanizmi plaćanja

• Odsustvo menadžerskih vještina

• Pasivan pristup promicanju zdravog

života

• Veliki broj neosiguranih lica

26

9. STRATEŠKI CILJEVI

Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita.

Djelatnost zdravstvene zaštite provodi se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou

zdravstvene djelatnosti. U skladu sa standardima i normativima zdravstvene zaštite treba

osigurati minimalne uslove u pogledu prostora, kadra i medicinsko - tehničke opreme čime se stvaraju osnovni preduvjeti za pružanje pravovremene i kvalitetne zdravstvene zaštite i to na načelima kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, dostupnosti, cjelovitog i specijaliziranog

pristupa. Optimalnim razvitkom djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite, prema konceptu doma zdravlja, nastojat će se osigurati rješavanje 75% - 80% svih zdravstvenih

problema stanovnika.

Potrebno je definisati odnose unutar primarne zdravstvene zaštite, veze sa specijalističko-

konsultativnim službama i bolnicama. Informatičko povezivanje primarne sa sekundarnim i

tercijarnim nivoom zdravstvene djelatnosti obezbjedit će povećanje kvalitete i dostupnosti

zdravstvenih usluga, te efikasnost prevencije i zaštite zdravlja u smislu ranog otkrivanja bolesti i podrška pri liječenju. Kretanje pacijenta treba regulirati protokolima, vodiljama i posebnim odgovarajućim aktima.

Zbog potrebe za obezbjeđenjem pravovremene odgovarajuće zdravstvene zaštite, aktivnosti

na unapređenju sistema hitne medicinske pomoći od izuzetnog su značenja, kao i uvođenje specijalističkog usavršavanja odgovarajućeg profila zdravstvenih djelatnika. Od važnosti je i njega u kući u sastavu porodične medicine.

U cilju osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno stanovništvu na ruralnim

prostorima, zbog svoje teže dostupnosti ili izoliranosti, treba ulagati u infrastrukturu.

Cjelovitom informatizacijom sistema zdravstva unaprijedit će se vođenje medicinske dokumentacije, obezbjedit će se dostupnost, sigurnost, razmjena i praćenje podataka, transparentnost svih postupaka u zdravstvu i racionalno korištenje svih resursa sa osjećajem za gospodarsku realnost.

Posebna pažnja posvetit će se politici lijekova. Stalnim praćenjem potrošnje lijekova, kontrolom opravdanosti potrošnje, proširenjem liste lijekova uvođenjem novih kvalitetnih i provjerenih lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog osiguranja, unaprijedit će se

terapijske mogućnosti u cilju uspješnijeg liječenja.

27

U cilju poštivanja svih načela zdravstvene zaštite i osiguranja adekvatne zaštite licama koje su

u terminalnoj fazi bolesti, osigurat će se dostupnija palijativna zaštita.

1.1. Uspostavljanje organizacijskog modela primarne zdravstvene zaštite na području HNK/Ž

Primarna zdravstvena zaštita će se organizovati kroz domove zdravlja i pružati kroz timove porodične medicine i službe u zajednici. Službe u zajednici čine: službe za zaštitu žena i djece, centri za mentalno zdravlje, centri za fizikalnu rehabilitaciju, polivalentna zubno

zdravstvena zaštita, sestre u zajednici, laboratorij i rtg dijagnostika, hitna medicinska služba i druge službe u zajednici koje bi bile definisane na osnovu potreba stanovnika uokvirene u

organizaciju doma zdravlja.

U narednom periodu biti će neophodno:

- Osigurati bolje uslove rada i okruženje porodičnog ljekara kako bi mogao očuvati stabilnost i unaprijediti zdravstveno stanje stanovnika. Ljekar porodične medicine mora

osigurati i potvrditi svoju poziciju u zdravstvenom sistemu i osposobiti se za rješavanje najvećeg dijela zdravstvenih problema, ustrajavati u promotivnim i preventivnim

aktivnostima, intervencijsko - rehabilitacijskim postupcima, ostvarivati neposredni i

neprekinuti kontakt s osiguranim licama koji su se za njega opredijelile slobodnim

izborom.

- Osigurati sistem edukcije budućih ljekara kroz dodiplomsku edukaciju, a isto tako i tokom

pripravničkog staža kao i kasnije kroz poslijediplomsku edukaciju ljekara učiniti kompetentnima za rješavanje što većeg obima zdravstvenih problema.

- Stvoriti mogućnost pretpostavke za saradnju i povezanost porodične medicine između različitih specijalnosti i nivoa zdravstvene zaštite, što u konačnici znači poboljšati integraciju i povezanost u zdravstvenoj zaštiti.

- Unaprijediti provođenje informatizacije zdravstva i upućivanje timova porodične

medicine u nove tehnologije kao što je npr. telemedicina, kvalitetno informacijsko

sredstvo za poboljšanje ekspeditivnosti i kvalitete medicinskog rada, uvođenjem pametnih kartica (smart kartice) koje omogućuju praćenje kako finansijskih tako i

zdravstvenih pokazatelja po pacijentu i ljekaru, a sve pridonosi samom smanjenju

troškova zdravstvene zaštite. - Kroz navedeno i tješnju saradnju s ljekarima specijalistima u poliklinikama i bolnicama

omogućiti doktoru na primarnom nivou zbrinjavanje pacijenata u smislu kućnog liječenja i kućne njege, a koji se ranije otpuštaju iz bolnica kući ili su zbrinuti kroz dnevne bolnice.

- Potrebno je stimulisati sistem stvaranja grupne prakse, čime bi se dovelo do djelotvornog korištenja nekih medicinskih usluga, a ujedno stvoriti mogućnost zamjena i usmjerenosti na određene uže medicinske vještine i znanja i tako uspješno smanjiti potrebu za specijalističkom zaštitom.

28

- Ostvariti što kvalitetniju i užu saradnju između timova porodične medicine i Zavoda za

javno zdravstvo HNK/Ž koji praćenjem stanja stanovnika i rada zdravstvene djelatnosti

predstavljaju važan izvor podataka i čija istraživanja na lokalnom nivou mogu biti važna pomoć za preventivne aktivnosti s ciljem redukovanja rizičnih faktora, praktikovanja

zdravog načina življenja i uopće zdravstvene pismenosti lica o čijoj zdravstvenoj zaštiti zaštitae, a što u konačnici i dugoročno pridonosi efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti.

- Tim porodične medicine će ostvariti vezu sa lokalnom zajednicom, opštinskim vlastima,

obrazovnim i socijalnim institucijama.

1.2. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Palijativna zaštita koristi se i podrazumijeva prema definiciji Europskog društva za palijativnu zaštita (European Association for Palliative Care):

• Palijativna zaštita je aktivna, ukupna zaštita za pacijenta čija bolest ne reaguje na

postupke liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma, te socijalnih, psiholoških i duhovnih problema.

• Palijativna zaštita je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom

obuhvaća pacijenta, porodicu i zajednicu. Palijativna zaštita nudi najosnovniji koncept

zaštite – zbrinjavanje pacijentovih potreba gdje god da se za njega zaštite, bilo kod

kuće ili u bolnici.

• Palijativna zaštita afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.

Palijativna zaštita je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih porodica

suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih

problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.

Ova definicija SZO zamijenila je stariju definiciju SZO koja je bila ograničena na pacijente „čija bolest ne odgovara na postupke liječenja“. Nova i izmijenjena definicija SZO iz 2002.

proširuje opseg palijativne zaštite na pacijente i obitelji „suočene s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću“.

Oblici palijativne zaštite mogu se definirati kroz dvije dimenzije – oblik zaštite koja se pruža, te nivoa na kojoj se ta zaštita pruža. S tim u svezi, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da se na razini primarne zdravstvene zaštite uvodi kao mogućnost osnivanje socijalno zdravstvene ustanove za palijativnu njegu koja ima interdisciplinarni tim kućnih posjeta (ljekar, medicinska sestra, fizikalni terapeut i socijalni radnik s posebnom naobrazbom za

pristup umirućem), ambulantu za bol i palijativnu zaštitu, te dnevni boravak. U zdravstvenim

29

ustanovama primarne zdravstvene zaštite mogu se obavljati usluge palijativnog pristupa i iste

se finansiraju ugovorom s Zavodom zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.

Stoga minimalnu verziju tima palijativne zaštite mogu činiti ljekar opće medicine i specijalizirana medicinska sestra. Međutim, u većini slučajeva su u timove uključeni socijalni radnici, psiholozi i / ili volonteri. Vijeće Europe preporučuje da u specijaliziranim timovima palijativne zaštite vodeću ulogu u svakom dijelu preuzme ovlašteni stručnjak kvalifikovan za

palijativnu zaštitu.

Palijativna zaštita može se pružati na različitim nivoima. Trebalo bi osigurati najmanje dvije

razine: palijativni pristup, te specijalističku palijativnu zaštitu.

Palijativni pristup pacijentima koristit će se u okruženjima i uslugama samo povremeno. Nasuprot tome, specijalistička palijativna zaštita odnosi se na tim adekvatno osposobljenih

ljekara, medicinskih sestara, socijalnih radnika, svećenika i drugih čija je stručnost potrebna kako bi se optimizirala kvaliteta života lica sa smrtonosnim ili pak iscrpljujućim kroničnim bolestima.

Palijativni pristup je način integriranja palijativnih metoda i postupaka u okruženjima koji nisu specijalizovani za palijativnu zaštita. To ne uključuje samo farmakološke i ne

farmakološke mjere suzbijanja simptoma, već i komunikaciju s pacijentom i porodicom, kao i

s drugim zdravstvenim radnicima, te odlučivanje i postavljanje ciljeva u skladu s načelima palijativne zaštite.

Palijativni pristup trebao bi biti dostupan ljekarima opće medicine i osoblju u općim bolnicama, a također i osoblju u staračkim domovima i ustanovama za njegu. Kako bi se tim

pružateljima usluga omogućilo korištenje palijativnog pristupa, palijativnu zaštita mora se

uključiti u nastavne planove i programe osnovne edukacije ljekara, sestara, te drugih srodnih

zdravstvenih struka. Vijeće Europe preporučuje da svi radnici u zdravstvu moraju pouzdano

vladati osnovnim principima palijativne zaštite i biti sposobni primjenjivati ih u praksi.

Ova dvostepena ljestvica nivoa zaštite može se produžiti na treću stepenicu, pa je tada čine palijativni pristup, opća palijativna zaštita, te specijalistička palijativna zaštita. Opću palijativnu zaštita pružaju radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te specijalisti u liječenju bolesnika sa smrtonosnim bolestima koji dobro vladaju osnovnim znanjima i vještinama iz palijativne zaštite.

1.3. Uspostavljanje finansijski održive primarne zdravstvene zaštite

Plaćanje je jedan od ključnih ciljeva za održiv razvitak primarne zdravstvene zaštite. Oblici,

tj. modeli finansiranja i plaćanja, determiniraju sistem u pogledu raspolaganja sredstvima.

Različiti vidovi finansiranja zdravstva definišu modalitete prikupljanja sredstava i njihovu

preraspodjelu odnosno trošenje, te ko, pod kojim uslovima i koga osigurava. O modelu će ovisiti koliko će davatelji usluga biti zainteresovani za bolje ili lošije ishode. Plaćanje

30

zdravstvenih usluga definiše pitanja ugovaranja i plaćanja. Finansiranje i plaćanje zdravstvenih usluga odredit će povezanost između konačnih ishoda sistema (zdravstveno

stanje, zadovoljstvo i finansijski rizici), troškova i usluga.

Ugovori i mehanizmi plaćanja davaoca usluga trebaju osigurati stimulacije za poboljšanje efektivnosti, efikasnosti i kvalitetu u pružanju zdravstvenih usluga na nivou primarne

zdravstvene zaštite, te smanjiti nepotrebno upućivanje specijalistima – konzultantima i u

bolnice.

Reforma primarne zdravstvene zaštite treba se bazirati na solidarnom finansiranju s ciljem da

se stanovništvo zaštiti od velikih troškova, osigura transfer od bogatih prema siromašnima i od zdravih prema bolesnima i jamči pristup onima koji imaju potrebu za nužnim, ličnim uslugama.

U okviru cjelokupne reforme finansiranja zdravstva, posebno će fokus imati: - Način na koji se prikupljaju finansijska sredstva (mobilizacija sredstava).

- Način na koji se vrši udruživanje rizika i resursa kako bi se obezbjedila ekonomija obima i

međusobno subvencionisanje od nisko rizičnih prema visoko rizičnim skupinama.

- Način na koji se resursi alociraju uključujući i metode kupovine usluga i plaćanja osoblja i institucija.

Realizacija ovog cilja zahtjeva sljedeće aktivnosti: - Povećanje obuhvata stanovnika zdravstvenim osiguranjem, unapređenje evidencije i

kontrole doprinosa.

- Poboljšanje transparentnosti javne odgovornosti u transferu doprinosa za zdravstveno

osiguranje.

- Novu ulogu opštine u sufinansiranju usluga iz domena primarne zdravstvene zaštite u

skladu sa lokalnim prioritetnim potrebama.

- Uvođenje novih mehanizama plaćanja i ugovorni pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

1.4. Uvođenje novih mehanizama plaćanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Obzirom kako plaćanje trenutno nije u potpunosti povezano sa učinkom i ne postoje finansijski poticaji za učinak neophodno je poboljšati postojeći sistem plaćanja primarne

zdravstvene zaštite.

Za timove porodične medicine nastaviti pojednostavljeni sistem plaćanja po registrovanom

licu te postupno uvoditi sistem zasnovan na učinku i stimulaciji kojim bi se unaprijedila

kvaliteta usluga na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

31

Određena sredstva će se isplaćivati davaocima usluga koji dostignu ciljeve kvalitete ili

unaprijede učinkovitost, a postoji mogućnost uvođenja plaćanja naknada za usluge promocije

zdravlja.

Davaocima usluga koji demonstriraju kompetenciju u pružanju primarne zdravstvene zaštite može se omogućiti obavljanje određenih vanbolničkih konsultativno specijalističkih usluga uz nadzor bolnice.

Zavod će ugovarati usluge zdravstvene zaštite, na osnovu programa sa službama u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti, službama u zajednici i dijagnostičkim službama. Na programe zdravstvene zaštite, koji će biti predmet ugovaranja, prethodno mišljenje daje Zavod za javno

zdravstvo HNK/Ž i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž.

Ugovori će se sklapati posredstvom doma zdravlja koji će imati ulogu da vrši monitoring nad potrošnjom sredstava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tako smanji finansijske rizike.

Dom zdravlja će ujedno morati izvještavati Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž na propisanim

obrascima. U postupku ugovaranja ključne odrednice su opredijeljeno i registrovano

stanovništvo, fleksibilnost za uvažavanje prostorne udaljenosti, te mogućnost pregovaranja.

Primarni cilj je razviti indikatore kvalitete rada pojedinih članova timova porodične medicine.

Izvrsnost u ispunjenju indikatora kvalitete treba biti osnov za isplatu nagradnog plaćanja. Strategija razvoja novih mehanizama plaćanja timova podrazumijeva više komponenti dohotka za svakog od članova tima porodične medicine, što će kreirati motivaciju za poželjan način rada. U konačnici se dohodak članova tima porodične medicine treba sastojati od:

- Fiksnog dijela dohotka: osnovna plaća ljekara i sestre temeljena na ugovorima o radu s

domovima zdravlja.

- Varijabilnog dijela dohotka koji se temelji na uanprijed dogovrenim kriterijima.

Varijabilni dio dohotka kreira pozitivne motivacije za rad članova tima na način što može biti isplaćen ako se ispune dogovoreni preduslovi ili kriteriji koji su dio formalnog ugovora

između ljekara, Doma zdravlja i Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž.

U budućnosti će biti neophodno: - Maksimalan broj registrovanih pacijenata po timu uskladiti sa Standardima i normativima.

- Nastaviti razvijati parametre za indikatore kvalitete na osnovu kojih će se vršiti nagradno plaćanje.

- Okončati aktivnosti u vezi s registracijom djece u IZIS-u na odjelima pedijatrije u

domovima zdravlja.

- Stimulisanjem kućnih posjeta rasteretiti službe hitne medicinske pomoći. - Ukidanje obaveze vođenja papirnog medicinskog kartona (pokrenuti inicijativu kod

nadležnih ministarstava). - Povezati sve laboratorije i rtg službe u domovima zdravlja sa e-kartonima pacijenata, kako

bi se nalazi nakon analize mogli direktno slati u e-karton pacijenta.

32

- Timovi porodične medicine trebaju raditi sve usluge definisane nomenklaturom

zdravstvenih usluga kako bi se rasteretile bolnice.

- Kontinuirano raditi na usmjeravanju mladih ljekaru u porodićnu medicinu.

1.5. Izrada postupnika za najčešće bolesti s kojima se susreću ljekari primarne

zdravstvene zaštite

Postupnik je dogovoren i od odgovarajuće nadređene institucije odobren redoslijed postupaka vezanih za određeni radni proces. Bez njih bi svaki izvršilac određene radnje to odrađivao na svoj način, često različit od drugih, koji bi se njemu činio najprihvatljivijim, odnosno najboljim, a što u biti možda ne bi bilo. Postupajući po odredbama postupnika, svaki izvršilac

isti posao odrađuje na isti način, istim priborom, istim materijalima i u istom vremenskom

intervalu. Zahvaljujući postupnicima lako je mjerljiv svačiji udio u poslu jer su ulazni parametri isti, osim sposobnosti izvršilaca koja se iskristaliziše i može ocijeniti po izvršenom poslu.

S obzirom na izrazito velik broj bolesti i stanja, pristupiti će se izradi postupnika za najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću ljekari primarne zdravstvene zaštite, u kojima se i očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji prilikom

dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve osiguranike Zavoda zdravstvenog osiguranja

HNK/Ž bez obzira na izabranog ljekara primarne zdravstvene zaštite, čime će se olakšati njihov svakodnevni posao (uključujući i pritisak pacijenata i ljekara iz sekundarne / tercijarne

zdravstvene zaštite prilikom odluke o opsegu dijagnostičkih i terapijskih postupaka), smanjiti nepotrebne troškove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a samim time će se smanjiti i troškovi Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž te u konačnici povećati zadovoljstvo osiguranika kvalitetom pružene usluge.

Ljekari primarne zdravstvene zaštite u svakodnevnom se radu služe postojećim europskim i / ili svjetskim smjernicama tj. postupnicima za pojedine bolesti. S obzirom na to da postoji više takvih postupnika za istu bolest koji se ne podudaraju u svim zaključcima i preporukama, a ne mogu se uvijek ni slijediti u našem zdravstvu s obzirom na dostupnost dijagnostičkih pretraga i lijekova, ljekari su prisiljeni modifikovati te preporuke na osnovi svoga znanja, iskustva i

svoje savjesti. Sve navedeno često dovodi do različitih postupanja prilikom dijagnosticiranja i liječenja iste bolesti / stanja kod istog osiguranika, od strane različitih ljekara.

Također, zbog velikih fluktuacija ljekara primarne zdravstvene zaštite, velikih pritisaka na

ljekare od strane pacijenata i ljekara specijalista / subspecijalista iz sekundarne i tercijarne

razine zdravstvene zaštite prilikom donošenja odluke o obimu i potrebi dijagnostičkih i terapijskih postupaka, postoji velika razlika u kvaliteti zdravstvene zaštite koja se pruža pacijentima u pojedinim ugovornim zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite,

pa čak i između pojedinih ljekara iste ustanove. Često se događa da isti pacijent za istu bolest

kod drugog ljekara dobije različitu zdravstvenu uslugu tj. različite dijagnostičke i terapijske postupke. Slijedom svega navedenoga postoji veliko nezadovoljstvo korisnika zdravstvene

zaštite koje je uvelike i opravdano zbog neusuglašenosti i nejednakih kriterija prilikom dijagnostičkih i terapijskih postupaka za istu bolest ili stanje. Također postoji i nezadovoljstvo

33

ljekara primarne zdravstvene zaštite zbog čega se neracionalno (ali i pod gore navedenim pritiscima) propisuju dijagnostički i terapijski postupci. Također se stvaraju veliki troškovi laboratorijskih i radioloških pretraga, povisuju troškovi propisivanja lijekova (i onih s Pozitivne liste lijekova, ali i onih koji nisu na njoj čime se finansijski opterećuju osiguranici), pacijenti se upućuju na nepotrebne pretrage i preglede (ponekad i više puta), upućuju se na specijalističke / subspecijalističke preglede na sekundarnoj i tercijarnoj razini nedovoljno pripremljeni tj. dijagnostički neobrađeni zbog čega se moraju ponovno naručivati na iste preglede, čime se nepotrebno produžava tijek dijagnosticiranja i liječenja pacijenata, ali se

također nepotrebno stvaraju / produljuju i liste čekanja za preglede čime se direktno šteti i tim, ali i drugim pacijentima koji zbog toga duže čekaju na preglede. Sve to dovodi do

povećanja troškova na svim nivoima zdravstvene zaštite.

Postupnike bi trebali izraditi timovi sastavljeni od vrsnih stručnjaka iz pojedinih oblasti.

Prilikom izrade postupnika treba voditi računa o sljedećim kriterijima: - Pridržavati se najnovijih, provjerenih, argumentiranih i općeprihvaćenih načela

medicinske struke uz uvažavanje trenutnih mogućnosti. - Primjenom postupnika pacijent ni na koji način ne bi smio biti oštećen ili uskraćen za

prava koja su mu zagarntirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom

osiguranju Federacije BiH.

- Navesti minimum dijagnostičkih postupaka kojima se postavlja dijagnoza i započinje liječenje.

- Predvidjeti najbolji i najučinkovitiji način (početka) liječenja. - Ostaviti mogućnost modifikacije terapije u određenim opravdanim slučajevima i

situacijama – ukoliko bi se kombinacijom više lijekova s Pozitivne liste lijekova dovelo

do upitne učinkovitosti terapije, polipragmazije u liječenju, povišenja troškova liječenja, produljenja odsustva s rada (bolovanja) te nezadovoljstva pacijenata, što bi u konačnici moglo dovesti do smanjenja saradnje između pacijenta i ljekara.

1.6. Organizovanje i rad hitne medicinske pomoći

Hitna medicinska pomoć mora se pružiti svakom licu bezuslovno i neodložno. Zbrinjavanje urgentnih stanja je apsolutni prioritet u sistemu zdravstvene zaštite.

Hitna medicinska pomoć (HMP), kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti, organizuje se na

primarnom nivou zdravstvene zaštite na načelima dostupnosti, efikasnosti i kontinuiteta u pružanju hitne medicinske pomoći. Novom organizacijom HMP na području HNK/Ž stvorili

bi se preduvjeti za finansijski održivu i standardiziranu HMP temeljemu na naprijed

navedenim načelima.

Pružanje hitne medicinske pomoći je stručna i zakonska obaveza i mora biti dostupna svakom

čovjeku bez obzira na status osiguranja i mjesto prebivališta.

34

Članom 50. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da zdravstvena djelatnost mora biti organizovana tako da je stanovništvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomoć uključujući i hitni medicinski prijevoz.

1.6.1 Strateška djelovanja za organiziranje Hitne medicinske pomoći ( HMP )

Strateško djelovanje za organiziranje hitne medicinske pomoći treba biti usmjereno na izradu mreže HMP vodeći računa ne samo o broju stanovnika, već i o drugim faktorima kao što su naseljenost opštine, udaljenost od bolnice, saobraćajna povezanost, blizina magistralnih

putova s većom frekvencijom prometa i sl.

Mrežu HMP treba izraditi na osnovu podataka koji bi se dobili detaljnom analizom postojećeg stanja u smislu analize broja i vrste hitnih slučajeva i hitnih prijevoza na području HNK/Ž i

istu opremiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći („Službene novine Federacije BiH“, br.: 98/13).

Razmotriti mogućnost da se za kritične magistralne putne pravce osigura punkt cestovne hitne

pomoći. Također je bitno obezbjediti i dobru povezanost sa bolnicama, policijom,

vatrogascima, kao i povezanost sa djelatnostima javnog zdravstva.

U svrhu rasterećenja HMP treba razdvojiti hitni medicinski prijevoz od prijevoza teško pokretnih bolesnika.

U sistem hitne medicinske pomoći uključiti ambulante porodične medicine na način kako je to utvrđeno važećim standardima i normativima. U tu svrhu potrebno je obezbjediti da

porodične ambulante u kompletima svoje opreme imaju potrebni / neophodni minimum

opreme za provođenje BLS / AED (osnovnih postupaka održavanja života i automatski vanjski defibrilator).

Kako bi se ostvarili ciljevi reforme HMP-a na području HNK/Ž potrebne su sljedeće aktivnosti:

- Izraditi novi model finansiranja HMP od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž

uvažavajući specifičnosti svake opštine.

- Izvršiti analizu kadra, opreme i prostora u svim domovima zdravlja te započeti opremanje službi sa Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći.

- Izraditi mrežu HMP na području HNK/Ž sukladno Pravilniku.

- Izraditi postupnike zbrinjavanja za rad ljekara, medicinskih sestara / tehničara i vozača izvanbolničkog HMP.

- Osigurati sistemsku koordinaciju s bolničkim djelatnostima, radi što uspješnijeg

djelovanja u hitnim stanjima.

- Izraditi indikatore kvalitete rada HMP.

- Izraditi registar kadra, medicinske opreme i vozila HMP.

- razvijati svijest građana o hitnim stanjima koja zahtijevaju pružanje od strane HMP putem edukacija, plakata, brošura i sl. kako bi se rasteretile službe HMP.

35

1.7. Racionalna i učinkovita upotreba farmaceutskih proizvoda u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti

Osnovna uloga primarne zdravstvene zaštite jeste, kako je definisano u deklaraciji

Međunarodne konferencije o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Alma Ate iz 1978. godine,

propisivanje i osiguravanje isplativih lijekova koji se koriste u prevenciji, kontroli i liječenju uobičajenih zdravstvenih problema. Iako farmaceutske usluge nisu sastavni dio tima porodične medicine, neophodna je njihova uključenost i saradnja kako bi se pacijentima

osigurala sigurna, efikasna i optimalna terapija. Farmaceuti imaju nezaobilaznu ulogu u

pružanju informacija i savjeta građanima o lijekovima i propisivačima lijekova.

Kroz dijalog i saradnju s lokalnim farmaceutima, timovi porodične medicine trebali bi

uspostaviti mehanizme koji će obezbjediti redovnu raspoloživost i isplativo snabdijevanje

lijekovima koji su neophodni za liječenje uobičajenih i prioritetnih zdravstvenih problema.

Radi dobre prakse u propisivanju i snabdijevanju lijekovima potrebna je kontinuirana

edukacija farmaceuta i ljekara primarne zdravstvene zaštite.

Posebna pažnja će se dati dobroj liječničkoj praksi i racionalnom propisivanju lijekova.

Primarna zdravstvena zaštita mora u svakom mjestu biti u tijesnoj korelaciji sa lokalnom ili regionalnom liječničkom službom, u kojoj se, zapravo, u većini slučajeva i zaokružuje ukupna zdravstvena usluga korisnicima.

Timovi porodične medicine i ostali subjekti ovlašteni i odgovorni za dobru praksu

propisivanja, moraju se, zajedno s ljekarnama koje su odgovorne za izdavanje lijekova, naći na zajedničkom zadatku: kako iz raspoloživih, uglavnom oskudnih, sredstava obezbjediti

dostupnim osnovne lijekove, za najčešća oboljenja za većinu populacije. Mjere racionalnog propisivanja i izdavanja lijekova čiji su efikasnost, kvalitetu, sigurnost i

ekonomičnost pouzdano dokazani moraju bit trajni interes i zadatak primarne zdravstvene zaštite, uključujući i ljekarničku službu. U tu svrhu je neophodna kontinuirana edukacija ljekara i farmaceuta.

Obzirom da dobra liječnička praksa predviđa novu, složeniju ulogu ljekarni u reformisanom

zdravstvenom sistemu, istu treba što više afirmisati, a rad ljekarni stalno unaprjeđivati zajedno sa ostalim segmentima primarne zdravstvene zaštite.

1.8. Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite

Svakom pacijentu mora se obezbjediti pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa

njegovim zdravstvenim stanjem i općeprihvaćenim stručnim standardima. Mjerama za ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite obezbjedit će se provedba načela efikasnosti i

djelotvornosti sistema kvalitete zdravstvenih postupaka, obezbjedit će se načelo orijentiranosti

36

prema pacijentu kao i načelo sigurnosti pacijenta i sigurnosti elektroničkih podataka o pacijentu. Navedenim će se načelima postići optimalan odnos između efekata provedenih

zdravstvenih postupaka i troškova nastalih njegovom provedbom, uvažavajući pritom tehničke, organizacijske i gospodarske faktore.

Svi nositelji zdravstvene djelatnosti obavezni su uspostaviti, razvijati i održavati sistem

osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Definisanjem cjelokupnog

akreditacijskog programa stvoreni su uslovi za akreditaciju nositelja zdravstvene djelatnosti,

odnosno osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite. Uspostavljanje sistema za

procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija kao i provođenjem programa edukacije dodatno će se unaprijediti kvaliteta zdravstvenih usluga.

Akreditacija zdravstvenog sistema je osnovni preduslov za stabilno funkcionisanje

zdravstvene zaštite. Licenciranje i akreditiranje davaoca primarnih zdravstvenih usluga i timova porodične

medicine predstavljat će kritičnu komponentu koja za cilj ima osiguravanje kvalitete rada. Kako bi se osigurale usluge visokog kvaliteta neophodna je izrada dodatnih postupnika u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zasnovanih na dokazima koji će doprinijeti unaprjeđenju kvaliteta zdravstvene zaštite. Službe koje budu licencirane biti će motivisane tako što će se kroz mehanizme plaćanja uključiti i stimulacije za upotrebu postupnika, kao i vodiča za promociju zdravlja i prevenciju bolesti.

Kod licenciranja i akreditiranja će se utvrditi i kriteriji koje će ohrabriti i specijaliste iz drugih oblasti medicine da se prekvalifikuju i potom akreditiraju za porodičnu medicinu.

Navedeni kriteriji će morati pokriti i zdravstveni management, kako bi ove kvalifikacije i

akreditiranje bili priznati. Potrebno je razviti i dvosmjerne karijere kojim će se zdravstveni

radnici ohrabriti da sa kliničkih prelaze na upravljačke pozicije. Rastući troškovi zdravstvenih usluga rezultiraju i povećanom potražnjom za boljom kvalitetom. Zdravstvene institucije i zdravstveni profesionalci su suočeni s izazovom postizanja i održavanja kvalitete i širenja spektra usluga koje pružaju, a s druge strane s finansijskim ograničenjima za ispunjenje navedenih očekivanja. Uvođenjem i primjenom standarda kvalitete i standarda za akreditaciju zdravstvenih ustanova uspostavlja se sistem

kvalitete zdravstvene zaštite, a sve u cilju smanjivanja rizika po život i zdravlje pacijenta.

1.9. Poboljšanje sistema monitoringa i evaluacije primarne zdravstvene zaštite

Zdravstveni monitoring će se, kao bitan segment javnog zdravstva, maksimalno razvijati u narednom periodu u HNK/Ž, a to podrazumijeva: mjerenje zdravstvenog stanja, zdravstvenih

potreba i korištenja zdravstvenih usluga putem različitih metoda i populacijskih istraživanja; precizno definiranje determinanti koje utječu na zdravlje pojedinaca i društva u cjelini;

37

planiranje, implementaciju, kontrolu i evaluaciju preventivno - promotivnih programa u

zajednici; preciznu identifikaciju prioritetnih oblasti kojima će se baviti javno zdravstvo i obezbjeđenje kvalitetnih informacija resornom ministarstvu, koje bi na osnovu takvih inputa

trebalo kreirati adekvatne mjere zdravstvene politike i Strategije razvoja zdravstvenog sistema

u HNK/Ž.

Sistem javnog zdravstva u HNK/Ž-u, u bliskoj perspektivi treba raditi na razvoju veoma

preciznih zdravstvenih indikatora, koji bi bili relevantni ne samo za HNK/Ž nego i za šire okruženje, odnosno, kao takvi bi bili prihvatljivi i za Europsku uniju. Ovaj razvoj bi bio

osnoven na kritičkom pregledu postojećih zdravstvenih podataka i informacija, koje se koriste u zdravstvenom sektoru. Dalje, treba precizno definirati koji su to neophodni podaci koje

javno zdravstvo u HNK/Ž treba prikupljati. Potom razviti odgovarajuće metode za prikupljanje ovih podataka i na kraju razviti adekvatne vještine za analizu i interpretaciju prikupljenih podataka, odnosno za pretvaranje ovakvih podataka u kvalitetne informacije,

koje bi u vidu izvješća bila dostupna svim potencijalnim korisnicima u zdravstvenom sistemu.

Osim što je bitno znati: obilježja stanovnika, strukturu populacije u lokalnoj zajednici, njeno

zdravstveno stanje, starosne populacijske grupe, bitno je znati kakav je utjecaj lokalne

zajednice na zdravlje stanovnika kao što je rad i zapošljavanje, socijalni status, okoliš, loše navike i rizična ponašanja. Stoga je potrebno iskoordinirati sve sektore u lokalnoj zajednici sa sektorom zdravstva, posebno primarnom zdravstvenom zaštitom (općinske službe, socijalne

službe, obrazovanje, vodoopzaštitaa, okoliš, razne asocijacije i udruženja).

Kako bi implementacija strateških ciljeva bila što uspješnija, neophodno je podizanje svijesti o beneficijama i značaju reforme primarne zdravstvene zaštite za uspostavu efektivnog, efikasnog, kvalitetnog i dostupnog zdravstvenog sistema.

Strateški cilj 2:

Razvijanje integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema (IZIS)

Svrha uvođenja integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema (IZIS) je razvoj javno

zdravstvenog informacijskog sistema koji omogućava uvid u procese generisanja zdravstvene

potrošnje u realnom vremenu na razini ugovornih domova zdravlja, bolnica, ortopedskih kuća i apoteka.

Ovim dokumentom će se obuhvatiti analiza dosadašnjeg postignutog stupnja uvođenja IZIS-a

kao i ciljevi koje treba postići u utvrđenom vremenskom periodu, a odnositi će se na potpunu implementaciju novih funkcionalnosti u IZIS završetkom kojih će se dobiti: funkcionalno e-

naručivanje iz primarne u specijalističko - konsultativne ambulante unutar domova zdravlja i

bolnica, svi potrebni parametri za novi model stimulacije timova porodične medicine (TOM),

smanjena zloupotreba bolovanja, pojednostavljeno izdavanje ortopedskih pomagala, te

povećano zadovoljstvo osiguranika budući će završetkom projekta sa IZIS-om biti uvezani i

38

LIS-ovi (laboratorijski informacijski sistem) i BIS-ovi (bolnički informacijski sistem).

Neizostavni dio IZIS-a je i PACS (Picture Archiving and Communication System) koji

omogućuje dobivanje, prikaz, manipulaciju, pohranu, i dvosmjernu komunikaciju digitalnih

slikovnih podataka svih ugovornih zdravstvenih ustanova. IZIS treba integrirati ZZO HNK/Ž

- Ugovorne zdravstvene ustanove - Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite - Zavod za

javno zdravstvo u obujmu koji će se definisati posebnim dokumentom.

Upotrebom dobivenih podataka putem IZIS-a treba postići racionalnije korištenje opredijeljenih sredstava za finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, pogotovo u pogledu

potrošnje lijekova, ortopedskih pomagala, specijalističko - konsultativnih pretraga, te

bolovanja do i preko 42 dana, kao i mogućnost sačinjavanja kvalitetnih izvještaja i evidencija

potrebnih u skladu sa posebnim propisima u oblasti zdravstvenih, statističkih i drugih evidencija. Uvođenjem elektronske zdravstvene iskaznice povećati će se efektivnost i efikasnost ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, obzirom da se ista

ostvaruju na osnovu zdravstvene iskaznice. Osigurana lica Zavoda zdravstvenog osiguranja

HNK/Ž trenutno imaju na raspolaganju samo štampanu zdravstvenu legitimaciju. koja se za

redovne uplatioce doprinosa može ovjeravati svaka tri mjeseca. Na ovaj način svi podaci o osiguranom licu, odnosno o korištenju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biti će zapisani na elektronskoj zdravstvenoj legitimaciji i biti vidljivi prilikom svakog ponovnog

zahtjeva za korištenjem istih.

Razlozi za uspostavu Integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema se mogu

podijeliti u tri ključna segmenta / cilja:

- Svim građanima omogućiti lakši i ujednačeni pristup zdravstvenom sistemu.

- Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizovano vođenje medicinske dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generisanje obrazaca i

pretraživanje historije.

- Omogućiti trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sistem i njegov nadzor.

IZIS je potpuno implementisan u svim domovima zdravlja i apotekama. Osim toga u Općoj bolnici Konjic potpuno je implementisan IZIS sa punom funkcijom DRG-a (novog modela

plaćanja zdravstvenih usluga za bolničke pacijente). Kreirana su mnogobrojni automatski

izvještaji za razne korisnike sistema (medicinsko osoblje, management domova zdravlja /

bolnica, apoteke, Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž, Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž).

U toku izvedbe projekta završene su sljedeće funkcionalnosti: (e-karton pacijenta, e-povijest

bolesti, e-nalazi, e-uputnice, e-recepti, e-naručivanje, e-izbor ljekara, e-otpusna pisma, e-

sestrinska dokumentacija, e-ovjere osiguranja, DRG).

LIS sistem je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kantonalnoj bolnici „dr

Safet Mujić“ Mostar i Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari Grad Mostar, ali je samo

u Domu zdravlja Stari Grad Mostar postignuta uvezanost sa IZIS-om (e-kartonom). Trenutno

39

je LIS u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar uvezan sa BIS sistemom, ali ti podaci ne dolaze

do e-kartona. Zbog toga se u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar trenutno vrši nadogradnja

BIS, završetkom koje će se izvršiti integracija svih sistema kao što su:. RIS, LIS, IZIS itd. PACS sistem je implementiran u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar i Kantonalnoj bolnici

Mostar.

U narednom periodu neophodno je kreirati modul za kontrolu bolovanja, razviti modul za

nagradno plaćanje timova porodične medicine, razviti modul za e-potvrde za ortopedska

pomagala, implementirati IZIS u ortopedskim kućama, riješiti problem razmjene podataka od LIS-ova do e-kartona u Domu zdravlja Mostar i Domu zdravlja Stari grad, omogućiti dostupnost IZIS-a i na drugim službenim jezicima u BiH, uvezati IZIS sa bolničkim programima, kreirati mobilnu aplikaciju za osiguranike „moj e-karton“.

Razvijanjem LIS-a postići će se funkcionalnosti i programska rješenja koja će omogućiti integraciju s IZIS-om, povezivanjem potrebnim protokolom, identifikaciju i prijem pacijenta /

uzorka s obilježavanjem jedinstvenim bar-kodom, prijenos elektroničkih narudžbi u LIS i dovršenih nalaza za zatražene pretrage / zahvate, prijenos svih potrebnih podataka i dodatnih

informacija kod naručivanje pretrage, izvještaja o broju i strukturi učinjenih pretraga u proizvoljnom vremenskom intervalu itd.

U daljnjim aktivnostima neophodno je uvezati bolnički informacijski sistem s IZIS-om, te

izvršiti spajanje postojećih softverskih rješenja. Također će biti neophodno centralizovati

PACS / RIS sisteme i centralno uvezati isti s IZIS-om (e-karton).

Rezultat bi bio spajanje RTG i ostalih uređaja ustanova u jedinstven sistem. Ovim

aktivnostima bi se osigurala vertikalna i horizontalna povezanost PACS / RIS sistema. Bila bi

omogućena razmjena podataka kako unutar samih zdravstvenih ustanova tako i međuinstitucionalno. Radiološke slike i nalazi bi bili elektronski distribuirani kroz e-karton i

dostupni na mjestu pružanja zdravstvene usluge, bez obzira gdje je usluga radiološkog snimanja rađena. Za udaljene zdravstvene ustanove gdje postoji radiološka dijagnostika a isti nemaju radiologa, bilo bi omogućeno udaljeno očitanje nalaza - teleradiologija.

Prestala bi potreba za korištenjem (nabavkom) radioloških filmova i kemikalija, što bi dovelo do značajnih finansijskih ušteda (rad bez PACS / RIS sistema na nivou HNK/Ž generiše trošak na radiološkom filmu i kemikalijama veći od 400.000,00 KM godišnje).

Za rad cjelokupnog sistema koristila bi se postojeća infrastuktura Zavoda zdravstvenog

osiguranja HNK/Ž, tako da bi se i na ovaj način racionalizovali troškovi implementacije

(izbjegava se nabavka serverske opreme i opremanje prostora za svaku zdravstvenu ustanovu

posebno).

40

Strateški cilj 3: Definiranje novih modela plaćanja usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa

zdravstvene zaštite

Integrisani model plaćanja bolničke zdravstvene zaštite pokreće se sa svrhom implementiranja

organizacijskog modela plaćanja bolničke zdravstvene zaštite na osnovu izvršenih usluga i stvarnih ishoda liječenja koristeći australski model plaćanja Diagnosis Related Group - DRG

nasuprot postojećem neefikasnom i netransparentnom sistemu paušalnog plaćanja. S ovakvim modelom će se dobiti prostor za unaprjeđenje efikasnosti i kvalitete pruženih usluga, praćenje ishoda liječenja, transparentno plaćanje unutar sistema, povećanje efikasnosti bolnica, što će dovesti do kvalitetnije i pravovremene zdravstvene zaštite.

Finansiranje bolnica vrši se u paušalnim iznosima koji ne pokazuju stvaran odnos izvršenih usluga i visine iznosa za plaćanje. Takvim načinom finansiranja dolazi do potpune

netransparentnosti plaćanja u odnosu na urađeno, nema se uvida u efikasnost, nemjerljiva je

kvaliteta usluga pruženih osiguraniku itd.

Cilj projekta je uvesti novi model plaćanja bolničkih usluga na području Kantona/županije

koji će se konceptualno odmaknuti od sadašnjeg modela koji se temelji na ulaznim

troškovima (plaćanje prema historijskim podacima i unaprijed utvrđenu proračunu), a usmjeriti prema novom modelu u kojemu će davaoci usluga biti plaćeni prema učinku.

Model plaćanja u kojem su bolnice plaćene prema izvršenoj aktivnosti u literaturi je poznat pod nazivom plaćanje prema učinku (engl. Activity Based Funding ABF).

U IZIS-u je razvijeno vlastito softversko rješenje za DRG, modul koji je povezan s gruperom u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja F BiH za grupiranje DRG podataka koji

omogućuje uvezanost DRG podataka i originalnog otpusnog pisma za svakog pacijenta, jedinstveni šifrarnik i elektroničku korekciju neispravnih podataka. Sve to omogućuje lakšu i efikasniju provjeru vjerodostojnosti podataka DRG koderima i olakšava rad ljekarima u

bolnicama.

Proveden je niz edukacija ljekara o DRG kodiranju čime se omogućilo da svaki odjel svih triju bolnica u HNK/Ž-u ima jednog educiranog DRG kodera.

Podaci iz svih bolnica za sve ležeće pacijente prikupljani su i analizirani u 2014. godini.

Analiza je završena u prosincu 2014. godini, a pokazala je nerazmjer bolničkih budžeta i

aktivnosti koje bolnice provode. Također, detektirane su i bolnice i odjeli gdje se čine najčešće pogreške u kodiranju te uočeni nedostaci u šifrarniku. Na osnovu toga predložene su smjernice za daljnji razvoj DRG-a.

41

U tom kontekstu započet je jedinstven projekt u regiji koji treba rezultirati integriranim

modelom plaćanja bolničkih usluga, modelom koji će transparentno alocirati sredstva po različitim vidovima bolničke aktivnosti. Razvijeni su novi težinski koeficijenti za ležeće pacijente takozvane „isti dan“ što predstavlja unaprjeđenje postojeće klasifikacije za stacionarne pacijente i plaćanje tih usluga prema stvarnom učinku.

Ono što Integrirani model plaćanja bolničkih usluga čini kompletnim jesu i nove klasifikacije usluga u specijalističko - konsultativnoj zdravstvenoj zaštiti. Kroz ovu fazu dobivena je

jedinstvena cijena za sve DRG-eve i izračun stvarnih cijena u sve tri bolnice.

Troškovne studije koje će pratiti troškove po pacijentu sljedeći je korak koji će omogućiti prilagodbu težinskih koeficijenata, a time i pravičnije plaćanje bolničkih ustanova za izvršen rad koje će se provoditi svake dvije godine.

Trenutno najveću poteškoću ovom projektu predstavlja neuvezanost kantonalne bolnice „ dr.

Safet Mujić“ i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u IZIS čime razvoj DRG-a stagnira u tim

bolnicama i što onemogućava primjenu i pilotiranje specijalističko – konsultativne

zdravstvene zaštite i HMP modela.

Rješenje je implementacija integrisanog informatičkog sistema koji će povezati sektor primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te razvoj elektronskog zdravstvenog kartona u

kojem će svi tipovi usluga po svakom pojedinom pacijentu biti zabilježeni. Brojne su

prednosti izgradnje integrisanog informatičkog sistema, a dugoročan doprinos je prilagodba

bolničkih budžeta sukladno stvarnim podacima o učinku, što je i cilj ovog projekta.

Svrha projekta je uspostavljanje organizacijskog modela u kome će bolnice biti plaćene na osnovu svojih aktivnosti ili ishoda, odnosno povezivanje specijalističke - konsultativne

zdravstvene zaštite i DRG modela za stacionarne pacijente, što će osigurati koordinirani

pristup i u konačnici dovesti do Integrisanog modela plaćanja bolničkih usluga, što je danas opće priznati trend u razvijenim zdravstvenim sistemima.

Novi sistem plaćanja po DRG-u podrazumijeva:

- DRG klasifikacije za sve nivoe bolničke zdravstvene zaštite.

- Informatički sistem koji osigurava šifriranje po tim klasifikacijama.

- Educirani ljudski resursi u bolnicama i Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž za

primjenu sistema.

- Ugovaranje zdravstvene zaštite po ovom modelu.

Potpunom implementacijom Integrisanog modela plaćanja bolničkih usluga unaprijediti će se: - Efikasnost i efektivnost bolnica u HNK/Ž.

- Mjerenje izlaznih rezultata bolnica.

42

- Planiranje zdravstvenih kapaciteta.

- Slobodan odabir davaoca usluga.

- Planiranje budžeta sukladno aktivnosti.

- Plaćanje njihovih usluga će biti refleksija stvarnog troška.

- Osigurati transparentnost čitavog sistema.

- Kvalitetniju uslugu za osiguranike.

Strateški cilj 4:

Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja u

zdravstvenim ustanovama

Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja kroz koordinaciju između postavljenih ciljeva (plana), materijalnih, ljudskih resursa i poslovnih rezultata, te razvoja

programskog planiranja i pokazatelja uspješnosti je zahtjevno. Zdravstvo je izrazito složeni segment javnog sektora, naročito ako govorimo o bolnicama. Sadrži široki raspon usluga, koristi sofisticiranu i skupu radnu snagu, zahtijeva skupu infrastrukturu, a uz sve to ima

izuzetnu socijalnu zadaću. Da bi se upravljalo ovom najsofisticiranijom vrstom djelatnosti,

mora postojati dobar upravljački sistem, to znači da mora postojati jasna strategija djelovanja

i razvoja, te dosljednost u njenoj primjeni koristeći najnaprednija znanja i iskustva o funkciji kontrolinga.

Nedovoljno i netransparentno finansiranje, zastarjela organizacija, nerazvijena opšta

društvena odgovornost osobito menadžmenta, dovodi do lošeg stanja u bolnicama. Glavni zadatak je definisati kriterije za mjerenje uspješnosti i efikasnosti zdravstvene

ustanove ili djelatnika. Da bi se kreirala metodologija mjerenja efikasnosti liječenja, bolnica i ljekara, nužno je utvrditi normative postupaka, standarde izvedbe svake pojedine usluge i povrh toga osnovno – standarde cjelokupne zdravstvene zaštite. Zadaća bolničkog menadžmenta je kontinuirano poboljšanje finansijskog upravljanja i

odlučivanja radi obavljanja usluga na pravilan, ekonomičan, efikasan i djelotvoran način. Nemoguće je utvrditi ta poboljšanja bez mjernih mehanizama. Njih donosi kontroling.

Provedba ovog cilja ovisiti će od finansijskih mogućnosti i odluka menadžmenta zdravstvenih ustanova i njihove spremnosti suočiti se s izazovima uvođenja sistema kontrolinga.

Također, kontinuirano treba djelovati na zaštiti resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, ali i na jačanju odgovornosti za uspješno djelovanje. Navedeno se također mjeri kroz mjerne jedinice kontrolinga.

Bolnički sistem je zbog svoje složenosti izuzetno podložan netransparentnosti. Sistem DRG

bolnicama bi trebao omogućiti kvalitetnije fakturisanje troškova. Svaka usluga ima određeni koeficijent pomoću kojeg se određuje „cijena“ izvedene usluge. Da bi smo došli do stvarne cijene usluge neophodan je kontroling koji mjeri osim direktnih troškova usluge, i sve

43

indirektne troškove (fiksne troškove bolnice) koji padaju po pojedinoj usluzi koliko broj usluga raste. Također, kontroling ukazuje ukoliko su troškovi neopravdano visoki i neprimjereni razini usluge.

Drugi razlog je činjenica da nisu jasno definisani standardi liječenja. To znači da se u različitim bolnicama mogu koristiti različiti materijali (što znači i razliku u kvaliteti), a da se

fakturiše isti iznos.

Stoga možemo zaključiti da je drugi glavni zadatak kontrolinga u bolnicama – osim

transparentnosti direktnih (troškova zahvata) i indirektnih troškova (fiksnih troškova bolnice), u saradnji s ljekarima kreirati normative za sve usluge (na primjeru operacija je to trajanje

operacijskog zahvata, nivoa kvalitete i količina korištenog potrošnog materijala i implantata, broj potrebnih zdravstvenih radnika i sl).

Pridržavanjem svega navedenog dobivaju se ujednačeni uvjeti za fakturisanje usluga u

različitim bolnicama, a pacijenti mogu dobiti ujednačene usluge prema osnovnim kriterijima

kvalitete. Bolnice koje žele iskorak iz osnovnog, mogle bi graditi svoje nad standarde, što bi se također normiralo i vrednovalo.

Kontroling vrednuje kvalitetu bolničkog osoblja na osnovu učinkovitosti kroz različite pokazatelje - smanjenjem liste čekanja, izostankom / učestalošću komplikacija, postotkom smrtnosti, ponovnim prijemom u bolnicu unutar 30 dana, brojem premještaja, brojem infekcija, brojem carskih rezova itd.

Na osnovu propisanih normativa i standarda izvedbi, pojedini ljekari na istom odjelu mogu

imati različite plaće, ovisno o kvaliteti njihova rada, ali i stručnom usavršavanju (za što također trebaju postojati jasni standardi). Plaćanje bolničkih djelatnika po satu ili po broju izvedenih zahvata postaje anakrono.

U budućnost će se morati napraviti još više sa manje, a to zahtjeva fokus na učinke - koji su

učinci koje moramo postići te koja je efektivna upotreba sredstava da bi se to postiglo. Glavno pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što moramo s njima postići.

Osnovno je definirati procese koji se obavljaju, te koji su resursi tim procesima primjereni. To

se ne može bez kontrolinga. To nije kontrola ili inspekcijski nadzor već sistem mehanizama

koji osiguravaju mjerenje učinkovitosti ili drugim riječima pojašnjavaju odnos ulaganja i koristi. Da bi bolnice mogle bio što promijeniti, nužno je postaviti standarde izvedbe, formirati normative postupaka, i standarde zdravstvene zaštite. Određivanje jasnih ciljeva, te kvalitativni i kvantitativni pokazatelji efikasnosti moraju postati

okosnica života i rada bolnica.

Zdravstveni sektor ima posebnu važnost za društvo u cjelini, što nosi i posebnu odgovornost za proizvedene učinke. Mjerenje tih učinaka gotovo nije moguće bez kontrolinga, samo što se u ovom slučaju kontroling mora upotpuniti specifičnim načinom razmišljanja i promatranja. Pokazatelji su ovdje gotovo uvijek spoj kvantitativnih i kvalitativnih ocjena uspješnosti. Izrada prave kombinacije indikatora, te standardi izvedbe ključni su faktori uspjeha.

44

Strateški cilj 5:

Uspostava sistema upravljanja kvalitetom i sigurnosti zdravstvene zaštite

Navedeni strateški cilj zacrtan je u reformama zdravstva koje se Federacija obavezala

implementirati. Cilj 16. iz dokumenta „Zdravlje 21 - Zdravlje za sve u 21. stoljeću“ (WHO)

predviđa upravljanje zdravstvenim sektorom orijentirano na kvalitetu. Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sektoru je jedan od prioriteta reformi u oblasti zdravstva.

Uvođenje sistema upravljanja kvalitetom u zdravstvenim ustanovama HNK/Ž temeljeno na

zahtjevima standarda ISO 9001:2015 stavlja u prvi plan pacijenta i njegove potrebe uz

racionalno i odgovorno upravljanje unutar zdravstvenih ustanova. Smjernice koje daje ovaj

standard su značajne za zdravstveni sistem i radi usklađivanja s propisima Europske unije, što je preduvjet Bosni i Hercegovini za ulazak u europske integracije.

Savremeni zdravstveni sistemi suočavaju se sa mnogobrojnim izazovima, počevši od demografskih promjena iskazanih u produženju životnog vijeka i promjenama propisa, preko

zahtjeva za racionalnijom, kvalitetnijom i sveobuhvatnom njegom pacijenata, pa do

poboljšanja neposredne medicinske zaštite primjenom informacijsko-komunikacijskih

tehnologija. Ako se želimo efikasno i ekonomično uključiti u nove tokove pristup upravljanju zdravstvenim ustanovama mora biti vrlo dobro organiziran i sistematičan.

Poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sistemu podrazumjeva da „pacijent dobije najbolju

medicinsku zaštita uz minimalni rizik za njegovo zdravlje i blagostanje“.

Posljednjih godina dogodile su se velike promjene u medicinskoj dijagnostici i liječenju.

Porast znanja u medicini, a i u drugim znanostima vezanim uz medicinu, pridonio je razvoju u

medicini pogotovo u primjeni standarda kvalitete u zdravstvenom sistemu.

Standard ISO 9001:2015 predstavlja na globalnom nivou jedinstven i neprevaziđen alat za kvalitetno upravljanje bilo kojom organizacijom. Njegova primjena predstavlja osnovu za

primjenu svih ostalih ISO i granskih standarda (npr. standarda ISO 15189 za međunarodnu akreditaciju medicinskih laboratorija) jer uređuje sve segmente organizacije i omogućava pravilnu raspodjelu obaveza i odgovornosti unutar organizacije. Ovaj međunarodni standard potiče usvajanje procesnog pristupa pri razvoju, implementaciji i poboljšanju efikasnosti

sistema upravljanja kvalitetom te povećavanja zadovoljstva pacijenta udovoljavajući njegovim zahtjevima. Organizacija mora identifikovati i upravljati brojnim povezanim

aktivnostima da bi funkcionisala djelotvorno. Prednost procesnog pristupa jest osiguranje

trajnog nadzora nad vezama između pojedinačnih procesa unutar sistema kao i nad njihovom

kombinacijom i međusobnim djelovanjem.

Uvođenje procesnog sistema je zahtjevan i složen zadatak prvenstveno zbog potrebe da djelatnici i rukovoditelji promjene način razmišljanja i pristupa poslovima. Procesna organizacija zahtijeva timski rad, planiranje i koordinaciju od strane rukovoditelja, kolegijalni

odnos u poslu, poštivanje saradnika i pomaganje djelatnicima u cilju boljeg i bržeg izvršenja poslova. To je ono što traži promjenu u ponašanju i novi način razmišljanja. Takav odnos

45

prema poslu treba stalno posticati i poboljšavati. To je dugoročan proces koji traži promjenu ponašanja ljudi što je najteže postići.

Primjena procesne organizacije omogućava spuštanje odgovornosti do najnižeg nivoa, što znači da je svaki djelatnik direktno odgovoran za uspješno izvršavanje poslova iz njegovog

djelokruga rada.

Slijedom navedenog uspostavlja se i neposredna kontrola utroška resursa, tj. lijekova, medicinskog materijala i pomagala što vodi racionalizaciji i uštedi troškova. Iskustvene procjene govore da se u organizacijama koje su cjelovito primijenile standard ostvarene

uštede u materijalu od 10-15%, a u radnim aktivnostima i do 30%.

Istodobno, kolektivna i individualna menadžerska odgovornost kao i pravna regulativa i profesionalni kodeksi uključuju se u ljudski dio stalnog poboljšanja procesa. Ove mjere poboljšanja procesa i prevencija grešaka povećava uspješnost procesa koji su ranije davali slabije rezultate, ali zanimljivo je primijetiti da se poboljšavaju i oni dobro upravljani i izvođeni procesi.

Rezultat implementacije ISO 9001:2015 standarda biti će sveobuhvatni sistem upravljanja

organizacijom temeljen na modelu upravljanja kvalitetom cijelom zdravstvenom ustanovom

uključujući zdravstvene i nezdravstvene organizacijske jedinice. Važni dio implementacije sistema je učešće zaposlenika kroz timski rad kao i identifikovanje

i izolacija problema te razvoj i ispitivanje mogućih rješenja. Ti napori trebaju biti temeljeni na

zaključcima izvedenih iz analize pravilno prikupljenih podataka. Kao početna tačka kontinuiranog procesa poboljšanja kvalitete u zdravstvenoj ustanovi, potrebna je osnovna

edukacija o sistemu kvalitete, internom auditu kao i o alatima za upravljanje kvalitetom.

Najviše rukovodstvo mora pokazati sve odlike liderstva u svakodnevnom vođenju posla putem moderno ustrojene organizacijske strukture uvijek u skladu sa vizijom, misijom,

politikom i strateškim ciljevima.

Za unapređenje kvalitete i uključivanje svakoga u taj proces u svakoj zdravstvenoj ustanovi će biti formirani timovi. To će biti praćeno kroz program edukacije za srednju razinu menadžera koji se koncentrišu na otkrivanju, izoliranju te rješavanju problema. Cilj će biti unaprjeđivanje vještina u oba smjera, tehničke vještine i gledišta, individualnog posla i uspostavljanje efikasnog, inovativnog i kreativnog rješavanja problema. Sve djelatnike u zdravstvenoj

ustanovi, na odjelima, dijagnostici, laboratorijima i administrativnim odjelima bolnica /

domova zdravlja treba uključiti u edukativni program. Edukacija se zasniva na filozofiji i

procesu CQI (Continuous Quality Improvement) uključujući metodologije prikupljanja

podataka, analize i rješavanje problema. Ključni faktor za uspješnu primjenu ISO 9001:2015 standarda je opredijeljenost i predanost najvišeg rukovodstva bez koje je projekt nemoguće izvesti. Nepotpuna i površna primjena standarda ne donosi nikakve rezultate osim opterećivanja djelatnika nepotrebnim administriranjem kojeg ionako ima previše. Medicinske ustanove u HNK/Ž bi sigurno imale

velike koristi od uvođenja ISO 9001:2015 standarda posebno u poboljšanju kvalitete usluge i racionalizaciji troškova koji su evidentno preveliki.

46

Strateški cilj 1: Uspostavljanje modela u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim će se osigurati dostupna, kontinuirana i kvalitetna zdravstvena zaštita

Opis mjera za

postizanje

cilja

Uspostavljanje organizacijskog i finansijski održivog modela primarne

zdravstvene zaštite na području HNK/Ž temeljenog na porodičnoj medicini.

Razviti nove mehanizme nagradnog plaćanja, monitoringa i evaluacije izvršenih zdravstvenih usluga.

Razvijati palijativnu zaštita, te unaprijediti finansiranje hitne medicinske

pomoći. Izraditi mrežu hitne medicinske pomoći. Izraditi postupnike za

najčešće bolesti i stanja s kojima se susreću ljekari PZZ-a, u kojima se i

očekuje postizanje najboljih rezultata. Izradom postupnika očekuju se jednaki kriteriji prilikom dijagnosticiranja i liječenja istih bolesti za sve pacijente u HNK/Ž.

Utvrditi i poboljšati stimulativne mehanizme za osiguranje efikasnosti i

kvalitete pružanja zdravstvenih usluga

Uvesti kao kriterij stimulacije provedbu preventivnih i promotivnih

programa i mjerenje učinka istih.

Promoviranje zdravih stilova života, razvijanje pravilnih prehrambenih navika, utjecanje na povećanje tjelesnih aktivnosti te ukazivanje na štetnost raznih oblika ovisnosti i korištenja drugih štetnih tvari.

Očekivani rezultat

Kvalitetna, dostupna, kontinuirana PZZ organizovana kroz porodičnu medicinu i temeljena na vrijednostima i načelima zdravstvene zaštite.

Standardizirana zdravstvena usluga za sve osiguranike bez obzira na DZ /

izabranog ljekara. Racionalizacija troškova zdravstvene zaštite i smanjenje potrošnje lijekova.

Stimulacija rada timova u PZZ temeljena na kvalitetnom pružanju zdravstvenih usluga i provedenih preventivnih i promotivnih programa.

Poticanjem razvijanja zdravih stilova života utjecat će se na kvalitetu i dužinu trajanja života, smanjenje pojavnosti hroničnih nezaraznih bolesti kao i nekih malignih oboljenja, ekonomske uštede.

Nositelji

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž

Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž

Domovi zdravlja

47

Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž

Rok/ Vrijeme 2017.

Indikatori

Broj domova zdravlja u HNK/Ž

Broj ambulanti porodične medicine

Broj verificiranih timova porodične medicine

Broj timova hitne medicinske pomoći Broj izrađenih postupnika

Broj promotivnih i preventivnih programa

Izvori

finansiranja


Proračun HNK/Ž

Proračuni opština

EU fondovi

Kredit WB

48

Strateški cilj 2:

Razvijanje integrisanog zdravstvenog informacijskog sistema IZIS

Opis mjera za

postizanje

cilja

Kreirati modul za e-kontrolu bolovanja. Razviti modul e-potvrde za

ortopedska pomagala.

Implementirati IZIS u ortopedskim kućama.

Centralizovati i objediniti postojeće LIS sisteme, proširiti implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati LIS sistem sa IZIS / e-kartonom.

Centralizovati i objediniti postojeće PACS / RIS sisteme, proširiti implementaciju na domove zdravlja i centralno uvezati PACS / RIS sistem

sa IZIS / e-kartonom. Uvezati IZIS sa bolničkim programima (BIS).

Razviti mobilnu aplikaciju za osiguranike moj e-karton.

Razviti modul za e-javno zdravstvo.

Očekivani rezultat

Osiguranicima omogućiti jednostavniji i ujednačeni pristup zdravstvenom sistemu.

Zdravstvenim djelatnicima omogućiti standardizirano vođenje medicinske dokumentacije, praćenje svih aktivnosti pacijenta, automatsko generiranje obrazaca i pretraživanje historije.

Omogućiti Zavodu zdravstvenog osiguranja HNK/Ž trenutno praćenje pružanja usluga i kontrolu troškova, te smanjiti neregularnosti kroz jedinstveni transparentni sistem i njegov nadzor.

Nositelji Zavod zdravstvenog osiguranja HNK/Ž


Javne zdravstvene ustanove

Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž

Rok/ Vrijeme 2017.

Indikatori

Završetak svih predviđenih modula

Potpuna integracija svih zdravstvenih ustanova u IZIS

Integracija Zavoda za javno zdravstvo sa IZIS

Izvori

finansiranja


Proračun HNK/Ž

Proračuni opština

EU fondovi

Kredit WB

49

Strateški cilj 3: Definisanje novih modela plaćanja usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa

zdravstvene zaštite.

Opis mjera za

postizanje

cilja

Implementisati novi sistem klasifikacije SKZZ-a i HMP.

Educirati bolničke kodere.

Utvrditi prikladnosti pridruživanja svih specijalističkih ambulanti i kabineta u skladu sa klasifikacijom.

Procijeniti potencijale i operativnosti novog modela za praćenje aktivnosti

HMP.

Prikupiti podatke koji će biti osnov za ugovaranje po DRG modelu.

Očekivani rezultat

Uniformno praćenje bolničke aktivnosti na svim nivoima.

Nositelji



Bolničke zdravstvene ustanove

Rok/ Vrijeme 2017. - 2018.

Indikatori Praćenje i plaćanje cjelokupne bolničke aktivnosti po DRG modelu

Izvori

finansiranja


Proračun HNK/Ž

EU fondovi

Kredit WB

50

Strateški cilj 4:

Uspostava kontrolinga i razvoj sistema finansijskog upravljanja u

zdravstvenim ustanovama

Opis mjera za

postizanje

cilja

Organizovati kontroling kroz novu organizacijsku jedinicu ili poseban odjel

u svakoj zdravstvenoj ustanovi.

Razviti troškovno i upravljačko računovodstvo kojim se prati cjelokupno poslovanje.

Definisati protokole za mjerenje direktnih troškova.

Osigurati ispred Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž koordinaciju i

potporu rukovodnim i upravljačkim strukturama zdravstvenih ustanova pri

implementaciji kontrolinga.

Očekivani rezultat

Dobiti bolju organizacijsku strukturu.

Poboljšati efikasnost ukupnog poslovanja.

Poboljšati sve poslovne procese i procedure, odnosno razraditi poslovanje od

strateških ciljeva do operativnih, te mjeriti učinak.

Spriječiti neželjenu potrošnju i efikasno upravljati finansijama, te više

doprinijeti stabilnosti zdravstvenog sistema i zadovoljstva osiguranika.

Nositelji



Bolnice i domovi zdravlja

Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.

Indikatori

Smanjiti potrošnju

Podići kvalitetu pruženih usluga

Redovito preispitivati Strategiju i strateške ciljeve

Mjeriti postavljene ciljeve i izvješćivati Upravu

Podići efikasnosti i efektivnost mjereći radnu učinkovitost

Izvori

finansiranja


Proračun HNK/Ž

Proračuni opština

EU fondovi

Kredit WB

Bolnice i domovi zdravlja

51

Strateški cilj 5:

Uspostava sistema kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite

Opis mjera za

postizanje

cilja

Donijeti odluku najvišeg rukovodstva o uvođenju sistema upravljanja

kvalitetom.

Izabrati konsultantsku kuću, te imenovati voditelja Projekta i formirati Tim

za kvalitetu.

Upoznati zaposlenike sa Projektom, te educirati rukovodstvo i članove projektnog tima.

Izraditi i primijeniti dokumente Sistema kvalitete.

Provesti interni audit.

Provesti preventivne i korektivne akcije.

Ocjena od strane rukovodstva.

Provesti certifikacijski audit.

Očekivani rezultat

Standardizacija procesa rada.

Optimizacija procesa i racionalizacija troškova.

Zadovoljstvo pacijenata i zdravstvenih radnika.

Dokumentiranost i transparentnost postupanja.

Kvalitetnija zdravstvena usluga.

Kontrola utroška resursa.

Nositelji Javne zdravstvene ustanove

Rok/ Vrijeme 2017. – 2020.

Indikatori

Broj zdravstvenih ustanova koje su započele proces uvođenja ISO standarda

Broj ustanova koje su certificirane po ISO

Izvori

finansiranja


Proračun HNK/Ž

Proračuni opština

EU fondovi

Kredit WB

Javne zdravstvene ustanove

52

Z A K LJ U Č A K

Nijedna gore navedena aktivnost se neće provesti ako se u njenu provedbu ne uključe svi akteri u zdravstvu od kreatora politika, finansijera, davaoca usluga (bolnica, domova zdravlja,

ljekarni), lokalne zajednice, do krajnjih primatelja zdravstvene zaštite kao i medija kao

sredstva za kvalitetan prijenos informacija na način dostupan i razumljiv svim korisnicima uz poštivanje prava, ali i uz inzistiranje na izvršavanju obaveza i odgovornosti pacijenata.

Potrebno je uraditi operativne planove, za svaki strateški cilj uključujući i detaljne planove aktivnosti, jasnu podjelu zadataka, mehanizme za praćenje, kao i potrebita finansijska

sredstva za svaku aktivnost.

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK/Ž treba da bude glavni akter reforme i

uspješan koordinator sa svim ostalim sudionicima u zdravstvenom sistemu uz razvijanje

međusobnih partnerskih odnosa.

U procesu implementacije, monitoringa i evaluacije Strategije treba posvetiti punu pažnju.

Sama Strategija bez očekivanih rezultata ostaje samo „mrtvo slovo na papiru“ i nedorečena. Stoga će biti neophodno izraditi planove za realizaciju ove Strategije.

Implementaciji Strategije treba pratiti Komisija koju bi činili predstavnici Ministarstva,

Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK/Ž, Zavoda za javno zdravstvo HNK/Ž i predstavnici

većih zdravstvenih ustanova. Komisija bi se redovno sastajala i raspravljala o svim ključnim pitanjima za provedbu Strategije, te predlagalo mjere za prevladavanje eventualnih poteškoća u implementaciji i utvrdilo kojim redoslijedom pristupiti realizaciji.

Neophodno je utvrditi za svaku mjeru nosioca i odgovorno lice za realizaciju mjera. Zadatak

nosioca bio bi da sačini plan potrebnih aktivnosti koje je potrebno realizovati, potrebne

resurse i način osiguranja tih resursa. Realizacijom pojedinih mjera postići će se krajnji cilj – vizija zdravstva u Hercegovačko-

neretvanskoj županiji/kantonu.

Monitoring aktivnosti postići će se praćenjem vremenske dinamike realizacije mjera

predviđenih godišnjim operativnim planom koji će definisati i potrebne kontrolne parametre,

odnosno set indikatora za svaki strateški cilj. Sve zdravstvene institucije u HNK/Ž će redovnim godišnjim izvještajima navoditi način i stepen provedbe mjera iz ove Strategije i isti dostavljati Povjerenstvu za implementaciju

Strategije.

Evaluaciju Strategije obavljati će Vlada HNK/Ž na osnovu izvještaja Komisija za

implementaciju Strategije na osnovu kojeg će se prezentirati rezultati svih vidova

monitoringa, uz ocjenu stepena provedivosti Strategije. Na taj način će se osigurati da Vlada HNK/Ž predloži eventualne mjere za poboljšanje i uspješniju provedbu Strategije.

53

Literatura:

1. Ocjena zdravstvenog stanja stanovnika Hercegovačko-neretvanskog kantona /

županije za 2015. - Zavod za javno zdravstvo HNK/Ž.

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH" br. 46/10 i 75/13)

3. Komentari zdravstvenih zakona Knjiga 1, Sarajevo 2011. – Snježana Bodnaruk, Jozo Čizmić, Boris Hrabač, Senad Huseinagić

4. Pravilnik o načinu ostvarivanja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

("Službene novine Federacije BiH" br.31/02). 5. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine u periodu od

2008. do 2018., Sarajevo, april 2008.

6. Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite - Federalno ministarstvo zdravstva

7. Standardi i normativi zdravstvene zaštite i nomenklatura usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine – Plava knjiga 2014.

8. Odluka o osnovnom paketu zdravstvenih prava ( „Službene novine Federacije BiH“

broj: 21/09).

9. Obračun sredstava u zdravstvu FBiH za 2014., jun / lipanj 2015.

10. European journal of palliative care 2009.; 16(6) 279 Bijela knjiga o standardima i

normativima za hospicijsku i palijativnu zaštita u Europi - Preporuke Europskog

udruženja za palijativnu zaštita.

11. Troškovi, kvalitet i ishod u zdravstvu – Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje

ishoda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2011. – ISPOR Bosna i Hercegovina

12. Socijalna medicina, B.Hrabač i M.Lugonja, Mostar 2012.

Documents

S T R A T E G I J A - mzrss-hnz-k.ba za provedbu reforme iz... · - O GUåLYRVW]GUDYVWYHQRJ sistema, uz transparentnost i selektivnu decentralizaciju u oblasti upravljanja materijalnim