-
7/24/2019 S1-N
1/19
S1 - N
DRAVNA BEZBJEDNOST: Dravna bezbjednost predstavlja djelatnost
posebno
odreenih dravnih organa na planu zatite odgovarajueg drutvenog i
politikog poretka.
Pod dravnom bezbjednou se podrazumijeva i primjena i koritenje
metoda mjera i radnji
od organa,slubi i politikih subjekata kojima se sprjeavaju,
onemoguuju i ine
bezopasnim nosioci djelatnosti koji ugroavaju dravu. U
organizacijskom smislu pod
dravnom bezbjednou podrazumijevaju se ustanove koje se
neposredno angairaju na
poslovima zatite dravne bezbjednosti, a to su slube sigurnosti,
kontraobavjetajna sluba
i sluba javne bezbjednosti.
DEFNRANJE NA!ONA"NE S#$RNOST:Nacionalna sigurnost je stranje u
kojem
je obezbijedjen, uravnotezen, izicki, duhovni, drustveni i
materijalni opstanak pojedinca i
drustvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima,
drustvenim zajednicama i
prirodi.
Sadr%n& s%'&rnosno' stanja (%ne: -stanje reda i mira
-kretanje kriminaliteta kojim se
napada na linu i imovinsku sigurnost graana i drutvenu imovinu
-aktivnosti stranih drava
i njihovih organa -djelatnosti ekstremnih organiza!ija
-meunarodna situa!ija. S%'&rnosna
pol%t%)a treba da vod% ra(&na prvenstveno o: -opstanku drave
-na!ionalnom opstanku
-"izikom samoodranju -teritorijalnom integritetu -politikoj
samostalnosti -kvalitetu
ivota graana. $ to* s*%sl& podraz&*%jeva*o# -vanjsku
sigurnost -obrambenu sigurnost
-vanjsku i unutranju privrednu i "inan!ijsku sigurnost
-unutranju sigurnost.
VRJEDNOST FA+TOR $TJE!AJA: ,et%r% 'eneralne 'r&pe
vr%jednost%:-opstanak
-teritorijalni integritet -politika samostalnost -kvalitet
ivota. Opstana)- podrazumijeva se
opstanak drave$ na!ionalni opstanak i "iziko samoodranje.
Ter%tor%jaln% %nte'r%tet-
teritorij je krajnje bitan element dravnosti$ a u vezi s tim
teritorijalni integritet pojavljuje se
kao borba za !jelovitost drave. -ol%t%()a sa*ostalnost je opi
naziv za suverenitet$
nezavisnost$ meunarodni subjektivitet$ nain ivota i na!ionalni
ivot. +val%tet %vota- tu se
prvenstveno misli na lini i drutveni standard ivota pojedin!a$
ekonomski razvoj i
mogunosti tog razvoja. S%'&rnosna pol%t%)a jedne drave ov%s%
od n%za .a)tora: /povijesno
naslijee -geopolitiki poloaj -geostrateki poloaj -ekonomska
razvijenost -kadrovsko
materijalni poten!ijali -demogra"ska poten!ijalnost
-administrativno ureenje -adapta!ija
!iljeva -drutveno ureenje. S%'&rnosna )<&raje
kompleks iz oblasti sigurnosti odnosno
to su osnovne vrijednosti i tekovine koje su objekat napada i
zatite$ metodi i obli!i kao i
nosio!i ugroavanja$ koja ine pojedin!e$ sredine i drutvo
sposobnijim da raspoznaju
1
-
7/24/2019 S1-N
2/19
metode$ oblike i radnje ugroavanja$ kao i nosio!e tih
djelatnosti bez obzira gdje se i kako
ispoljavaju.
S#$RNOSN -ROB"E0: -ostoje (et%r% ele*enta koja karakteriziraju
sigurnosni
problem ili sigurnosno pitanje# -re"erentni objekat -sigurnosni
akter -publika -"unk!ionalnisektor. Re.erentn% obje)atje ono na to
se odnosi prijetnja. S%'&rnosn% a)terje onaj koji
iznosi argumente da je re"erentni objekat izloen prijetnji.
-&bl%)a je subjekat koji treba
uvjeriti u postojanje prijetnje. F&n)1%onaln% se)tor% mogu
biti historijska neprijateljstva
meu dravama$retoriko neprijateljstvo$ stranje re"erentnog
objekta i sl.
SE+TOR S#$RNOST:-ostoj% pet se)tora s%'&rnost% koji utiu na
ukupnu
bezbjedonosnu situa!iju# -vojni -politiki -ekonomski -drutveni
-sektor ivotne okoline.
Vojna s%'&rnostse odnosi na kapa!itet drave za oruani
napad$odnosno obranu$ te nain na
koji drave per!ipiraju institu!ije drugih drava. -ol%t%()a
s%'&rnost se odnosi na
organiza!ijsku stabilnost drava. E)ono*s)a s%'&rnostse
odnosi na mogunost pristupima
resursima$ "inan!ijama i tritima. Dr&2tvena s%'&rnost
odnosi se na odravanje razvoja
jezika$kulture i religije$ na!ionalnog identiteta i obiaja.
S%'&rnost & se)tor& o)ol%2a se
odnosi na stanje u bios"eri na lokalnom i planetarnom nivou.
RE#ONA"N S#$RNOSN +O0-"E+S# Set jedini!a iji su glavni
pro!esisigurnosniza!ije i desigurnosniza!ije toliko meusobno
povezani da se njihovi sigurnosni
problemi ne mogu analizirati ili rijeiti za svaku tu jedini!u
zasebno-nazivamo re'%onaln%*
s%'&rnosn%* )o*le)so*. !"#$%N&'N$ ($#U!N%(N$ )%*P'")( je
redeinisan kao
set jedinica ciji su glavni procesi sigurnosnizacije i
desigurnosnizacije toliko medjusobno
povezani da se njihovi sigurnosni problemi ne mogu analizirati
ili rijesiti za svaku tu
jedinicu zasebno.Anal%za re'%onalne s%'&rnosti se mora vriti
na etiri nivoa# 1.domae
slabosti na dravnom nivou %.odnosi meu dravama &.odnosi
regija sa susjednim regijama
'.uloga svjetskih sila u regiji. S%'&rnosna )onstela1%jaje
povezanost sva ta etiri nivoa.
+O-EN3A4+A 4+O"A:(openhaka skola razvila je znatan broj
kone!epata za
preispitanje sigurnosti$ osobito kroz pojmove sekuritiza!ije i
desekuritiza!ije. (openhaka
kola identi"i!ira 5 'lavn%6 )ate'or%ja s%'&rnost% #)ojna
sigurnost$ ekonomska sigurnost$
ekoloka$ drutvena$ politika .Re.erentn% obje)t% *o'& b%t%#
drava*vojna sigurnost+$
dravna suverenost ili ideologija*politika sigurnost+ na!ionalna
gospodarstva *ekonomska
sigurnost+ kolektivni identiteti * drutvena sigurnost+ vrste ili
stanita * ekoloka sigurnost+.
2
-
7/24/2019 S1-N
3/19
Dv%je .aze )open6a2)e 2)ole# ,rva "aza odnosi se na prikazivanje
odrenih problema osoba
ili entiteta kao prijetnji opstanku re"erentnih objekata. ,oetni
korak sekuritiza!ije mogu
pokrenuti drave$ ali i nedravni akteri kao to su primjeri!e
sindikati ili narodni pokreti.
Nedravni akteri stoga se smatraju vanim igraima u modelima
sekuritiza!ije. ruga kljuna
"aza sekuritiza!ije uspjeno je dovrena samo ukoliko prevoditelj
sekuritiza!ije uspjeno
uvjeri relevantnu publiku *to je javno mnijenje$ politiare vojne
asnike ili ostale elite + da je
re"erentnom objektu ugroen opstanak $ jedino tada se mogu
nametnuti izvanredne mjere.
Se)&r%t%za1%jase de"inira kao pro!es kojim neko pitanje
poprima sigurnosni karakter i time
biva predstavljeno kao prijetnja. Dese)&r%t%za1%jaje pro!es
suprotan sekuritiza!iji. sutini
podrazumijeva oduzimanje sigurnosnog znaaja nekom pitanju
odnosno nespada u spektar
javne politike tj. nepolitizirano pitanje. B&zantvrdi kako
se drave sastoje od tri primarne
sastavni!e # -"izike osnove -institu!ionalnog kapa!iteta -i
ideji o dravi. )ane tr%
d%*enz%je dravne sna'e# -in"rastrukturna sposobnost -sposobnost
prinude -na!ionalni
identiteti i drustvena kohezija. Vanjs)e pr%jetnje slab%*
drava*a# -prodiranje i
interven!ija drugih drava ili skupina -prenoenje sukoba i nemira
iz susjednih regija.
-r%jetnje %zn&tra slab%* drava*a# -vojne "rak!ije
-kriminal!i -ustan!i manjina
-institu!ionalni kolaps -nemiri -unutar dravni rat. 0onopol s%le
& de.anz%v%7 N%tz16e8#
(ljune rijei koje se vezu za Ni!hea su#-dekonstruk!ija -drava
-dravni monopol sile -
privatiza!ija javne sigurnosti-unutarnja sigurnost. /ez monopola
sile drava ne moe
postojati. Snano se povezuje sigurnosni interes graana za
odranje vlastitog privatnog
posjeda.
Dravna bezbjednost
9/9;
A#RESOR- je drava koja na bilo koji nain ugrozi
nezavisnost$suverenitet ili teritorijalni
integritet druge drave $ odnosno ije oruane snage napadnu drugu
zemlju.
DEFNRANJE S#$RNOST- sigurnost je stanje u kojem je obezbjeen i
uravnoteen
"iziki$duhovni$drutveni i materijalni opstanak pojedin!a i
drutvene zajedni!e u odnosu
prema drugim pojedin!ima$drutvenim zajedni!ama i prirodi. ,rema
redu!iranoj de"ini!iji
sigurnost je otklanjanje svih aktivnosti i pokuaja koji
ugroavaju li!a$ javni poredak$ objekte
ili dati prostor. ,ojam ope sigurnosti obuhvaa zatitu
linih$imovinskih$politikih i drugih
prava i sloboda graana od kriminalnog uskraivanja njihovog
koritenja. -od s%'&rno2
-
7/24/2019 S1-N
4/19
linu i imovinsku sigurnost utvrenu ustavom i zakonima.
S%'&rnost & 2%re* s*%sl&
obuhvata djelatnost iji je osnovni !ilj obezbjeenje i zatita
osnova na kojima poiva
konkretno dravno ureenje. Sigurnost u najirem politiko-pravnom
smislu obuhvata mjere i
aktivnosti uvanja i zatite od ugroavanja nezavisnosti i
integriteta jedne zemlje i
unutranjeg ustavnog i pravnog poretka. -oja* s%'&rnost% se
*oe s6vat%t% & tr% s*%sla#1.
(ao "unk!ija sigurnosti drave 0 zakonima i drugim normama
odreeni su organi i subjekti
koji je vre %.(ao stanje sigurnosti 0 na osnovu elemenata$ tj.
podataka o aktivnostima
nosila!a ugroavajuih djelatnosti u i prema datoj dravi$ utvruje
se stepen ugroenosti$
odnosno sigurnosno stanje &.(ao sluba sigurnosti 0 organi
ija je dunost da$ vrei poslove
iz svoje nadlenosti$ primjenom odgovarajuih metoda i mjera$
otklanjaju djelatnosti kojima
se ugroava javni poredak ili bezbjednost struktura drave.
VRSTE S#$RNOST- S obzirom na zatiena dobra i vrijednosti
razlikuju se vrste
sigurnosti# -lina sigurnost *lina prava i slobode graana+$
-na!ionalna sigurnost *dobra i
vrijednosti javnog poretka+$ -sigurnost saobraaja na putevima$u
zraku$ rijekama i morima$
-sigurnost objekata$ -sigurnost prostora$ -sigurnost podataka.
,rema objektu zatite# -dravna
sigurnost$ -opa*javna+$kolektivna$ lina i imovinska.
TRAD!ONA"N 0ODE" S#$RNOST- -uvjerenje da je drava odgovorna
za
sigurnost -sigurnosna politika bila je usmjerena na ouvanju
postojeeg stanja -vojne
prijetnje zahtjevale su uinkovitu vojnu obranu koja je bila
primarni interes.
DRAVNA BEZBJEDNOST- predstavlja djelatnost posebno odreenih
dravnih organa na
planu zatite odgovarajueg drutvenog i politikog poretka.
%-21
Na(ela 7pr%n1%p%8 obavje2tajno' rada % rada obavje2tajn%6
sl&b%: Sveob&6vatnost 0 u
obavjetajnom radu naelo sveobuhvatnosti znai obavjetajno
istraivanje veoma velikog
broja podataka i in"orma!ija iz svih oblasti ivota i rada drugih
zemalja.Nepre)%dnost & rad&
0 pod ovim prin!ipom podrazumijevamo da se obavjetajni rad ne
prekida bez obzira na to da
li se zemlja nalazi u mirnodopskim uslovima ili ratnom stanju
ili u nekoj krizi.Bezobz%rnost 0
ova osobenost potie od naela koje obavjetajne slube primjenjuju$
a to je da !ilj opravdava
sredstvo.n.%ltra1%ja 0 kao naelo rada primjenjuje se stalno$ a
sastoji se u tome to
obavjetajne slube nastoje da preko agenture ili spe!ijalnih
snaga budu prisutne u odreenim
sredinama ili na teritoriju zemalja u kojima rade kako bi
uti!ale na stanje u
4
-
7/24/2019 S1-N
5/19
njima.Obje)t%vnost % provjera0 ova dva prin!ipijelna zahtjeva
vani su budui da se u
obavjetajnom radu zahtijeva prikupljanje to tanijih podataka i
njihovo objektivno
prikazivanje.Bla'ovre*enost 0 u praktinom obavjetajnom radu
blagovremenost
*pravovremenost+ znai svakodnevno$ a u radu svakoasovno$ imati
pregled situa!ije.Tajnost
rada0 ovo naelo je temelj obavjetajne djelatnosti.-lan%ranje
zadata)a0 planski pristup
radu$ sa jasno pre!iziranim poslovima po vremenu i prostoru$
veoma je vaan inila! za
uspjeh obavjetajne slube.!entral%za1%ja rada % r&)ovo=enja 0
3naajni i krupni
obavjetajni rezultati mogu se ostvariti jedino tamo ako se svi
istorodni poslovi objedine pod
rukovodstvom jednog odreenog organa.Relat%vna sa*ostalnost0
predvia se prije svega za
vojnoobavjetajne organe i neke druge resore obavjetajne
organiza!ije. ,rimjena naela
relativne samostalnosti naroito dolazi do izraaja u ratnim
uslvima i to posebno kod onih
organa koji su u jedini!ama angaovani u borbi.Spe1%jal%za1%ja 0
nalae sveobuhvatni
obavjetajni zahtejvi i obim poslova koje obavljaju savremene
obavjetajne slube a ovi
zahtijevaju detaljnu podjelu rada u okviru njihovih
organiza!ija.T%*s)% rad 0 neizbjean
upravo zato to su mnogi obavjetajni poslovi veoma sloeni i
zahtijevaju zajedniki rad
veeg broja spe!ijalista razliitog pro"ila 0 timova. novije doba$
u uslovima postojanja
saveza *vojnih+$ konstituira se i novo naelo kao koordirano
djelovanje na!ionalnih
obavjetajnih organiza!ija$ koje dolazi do punog izraaja jer se i
kroz koordina!iju
obavjetajne djelatnosti oituje jedinstvo saveza.
OBAVJE4TAJN$ S"$B$ ,NE# obavjetajna djelatnost i organiza!ija
tj.aparat koja tu
djelatnost sprovodi.
OBAVJE4TAJNA S"$BA $ 0ATERJA"NO0 S0S"$# obuhvata obavjetajnu
djelatnost i !iljeve koji se tom djelatnou ostvaruju.
OBAVJE4TAJNA S"$BA $ FOR0A"NO OR#ANZA!JS+O0 S0S"$# obuhvata
organiza!iju i sredstva kojima se obavjetajna "unk!ija
obavlja.
NAJO->J ZADATA+ OBAVJE4TAJNE S"$BE# jest da prikuplja podatke
i in"ormira
o tajnama protivnika.
+ARA+TERST+E 0ODERNE OBAVJE4TAJNE S"$BE# 1. 4S se javlja kao
stalni
spe!ijalizirani organ drave sa obavjetajnom "unk!ijom. %.
4bavjetajna djelatnost postaje
sve obimnija$a njeni metodi raznovrsniji. &. 4S ne
interesiraju samo vojna i politika saznanja
ve se njen domet iri na ekonomske i druge oblasti. '. ,ored
metoda naroito je osjetan
5
-
7/24/2019 S1-N
6/19
porast obavjetajne prakse. 5. 4S se poinje baviti i mnogim
neobavjetajnim pitanjima
poput# terorizma$ propagande$ diverzije$ sabotae$ udara-pueva i
dr.
+"AS,NA -ODJE"A OS S OBZRO0 NA NJENE ZADAT+E JE #
-obavjetajna
sluba u uem smislu*njena djelatnost je usmjerena ka inozemstvu+
-kontraobavjetajnasluba*ima zadatak da titi od djelatnosti stranih
os+
DEFNRANJE OBAVJE4TAJNE S"$BE# os je organizirana aktivnost ili
organiza!ija-
ustanova$ koja po zahtjevu i namjerama vodeih politikih
struktura$ pokreta ili drave$
prikuplja$ o!jenjuje$ tumai$ prua *zatiene+ tajne i druge
podatke o protivniku ili
neprijatelju$ titi sopstvene strukture i angaira se na
sprovoenju drugih aktivnosti kojima se
ostvaruju odreeni politiki !iljevi.
-O SSTE0$ +O0ANDOVANJA RAZ"+$J$ SE# -strategijska$ -operativna$
-taktika.
OBAVJE4TAJNE S"$BE ,NE# -!entrala$ -!entri$ -pod!entri$
-punktovi$ -grupa
obavjetaja!a$ ugraeni obavjetaj!i. 6entrala predstavlja vrh
obavjetajne slube. 4na
planira$ organizira$ rukovodi$ usmjerava obavjetajne podatke
politikom rukovodstvu pokreta
ili drave. 6entri$ pod!entri$ punktovi$ grupa obavjetaja!a$
ugraeni obavjetaj!i neposredno
se angairaju na prikupljanju odreenih podataka i izvravaju druge
zadatke metodima
obavjetajne slube.
OR#ANZA!ONO STR$+T$RNO OS DJE"0O NA:-os u materijalnom i os
u
"ormalnom smislu$ -os i kontraobavjetajna sluba$ -!ivilna i
vojna obavjetajna sluba.
4-J$NAA? RAZ"+$JE0O S"JEDE>E -OJ0OVE# -politika$ vojna$
ekonomska$
nauno-tehnika$ geogra"ska$ zrana i dr. 4bjekti napada politike
pijunae jesu# dravni
aparat$ sluba dravnje tj.na!ionalne bezbjednosti i ministarstvo
unutranjih poslova$
vladajue i opozi!ione politike partije$ministarstvo inozemnih
poslova$ te razne naune$kulturno prosvjetne$ umjetnike i
dr.institu!ije. )ojna pijunaa ima za objekte interesiranja#
ministarstvo obrane$ generaltab$ ratni savjet$ rodove vojske$
vojna podruja i dr. omen
interesiranja ekonomske pijunae jesu# institu!ije i objekti
preko kojih se moe doi do
privredne tajne$ glavne institu!ije *ministarstva$ savjeti$
komisije+ iz kojih se rukovodi
privredom u !jelini$ spoljnotrgovinske institu!ije...
Nauno-tehniku pijunau interesiraju
tajne vezane za razne naune pronalaske *atomska energija$
reketna tehnika$ vjetaki sateliti i
dr.+
6
-
7/24/2019 S1-N
7/19
Faze obavje2tajno' rada:/,laniranje se zasniva na raspoloivim
poda!ima i potrebama
institu!ije@ /,rikupljanje podakata je neprekidan i sloen
pro!es$ a izvori se klasi"i!iraju na
razne naine@ /4brada podataka$ najsloenija "aza -(oritenje
podataka je posljednja "aza.
+ontraobavje2tajn% rad: +ontraobavje2tajno* djelatno2
-
7/24/2019 S1-N
8/19
SSTE0 S#$RNOST S$VRE0ENE DRAVE: Suvremeni sistem sigurnosti
predstavlja sintezu svih podsistema drutva jer osigurava uslove
za opstanak i razvoj drutva$
kvalitet ivota i djelovanje u smjeru poveanja otpornosti drutva
i prirode od ugroavanja.
7emeljni elementi sistema na!ionalne sigurnosti suvremene drave#
1+sigurnosna politika
%+pravna regulativa &+sigurnosna struktura '+ljudska
sigurnost 5+privatni sektor sigurnosti
+sigurnosno samoorganiziranje drutva. 8judska sigurnost obuhvaa
9 podruja#
-ekonomska -ekoloka -lina -politika -prehrambena -sigurnost
zajedni!e -zdravstvena.
"J$DS+A S#$RNOST:De.%n%1%ja lj&ds)e s%'&rnost%-:kao
stanje u kojem su ljudi
osloboeni od trauma koje optereuju ljudski razvoj. 8judska
sigurnost znai :kao prvo$
sigurnost od takvih hroninih prijetni kao to su glad$ bolest i
represija. ; kao drugo$ znai
zatitu od iznenadnih i tetnih poremeaja svakodnevni!e 0 bilo u
domovima$ na radnimmjestima ili u zajedni!ama
-
7/24/2019 S1-N
9/19
poli!ije trebali bi imati udjela u rjeavanju pitanja koja utiu
na uinkovitost posla i
zadovoljstvo koje taj posao prua.
-O"T+ANA!ONA"NES#$RNOST:
)anjska$odbrambena$privredna$so!ijalna$ekoloka$ zdravstvena$
energetska$ obrazovna$kulturna i druge politike.
E"E0ENATA SSTE0A NA!ONA"NE S#$RNOST# 3akonsko pravna
regulativa
*ustav$zakoni$podzakonska akta+ -sigurnosna struktura*sistem
!ivilne zatite-vanjska i
unutranja sigurnost+ -sudjelovanje drave u meunarodnim
sigurnosnim i obrambenim
organiza!ijama*N;74$?$N+ -ljudska sigurnost
*glad$bolest$represija+ -privatna sigurnost
*agen!ije za zatitu ljudi i imovine$ detektivi+ -sigurnosno
samoorganiziranje !ivilnog drutva
Evrops)a &n%ja % s%'&rnost# ,ostavlja se pitanje da li
se ? moe posmatrati kao jedinstvena
sila ili kao regija. ,ostoje argumenti za obje ove teze. S jedne
strane$ ? nema jedinstvenu
vanjsku politiku$ zbog ega se ne moe smatrati jednom silom. S
druge strane$ ? je sigurno
jedinstvena ekonomska sila u svijetu.,rema jednoj od
klasi"ika!ija drava$ postoje
predmoderne$ moderne i postmoderne drave. skladu sa de"ini!ijom
svake$ zemlje lani!e
? su sve postmoderne drave koje karakterie otvoren i tolerantant
pristup prema politikoj$
kulturolokoj$ ekonomskoj i politikoj interak!iji$ i koje vjeruju
da otvaranje njihovihekonomija$ i u manjoj mjeri drutva i politike
razliitim obli!ima interak!ije je dobro i za
njihov prosperitet i njihovu sigurnost.@edno od pitanja koje je
identi"ikovano i kao
poten!ijalna prijetnja stabilnosti u regiji je migra!ija.
E$RO-S+A S#$RNOSNA STRATE#JA# ?uropska sigurnosna strategija
navodi da je
tradi!ionalni koen!ept sigurnosti bio baziran na :prijetnji
invazije< i da kao kontrast vidljivim
prijetnjama za vrijeme Aladnog rata$ nijedna od novih prijetnji
nije isklju!ivo vojna$ niti jos
se moze suprotstaviti isklju!ivo vojnim sredstvima. ?uropska
sigurnosna strategija kaokljune prijetnje ?uropi prepoznaje sljedee
pojave#-terorizam -proli"era!ija oruja za
masovno unitenje -regionalni kon"likti -neuspjele drave
-organizovani kriminal. nija je
na ove prijetnje odgovorila nizom preventivnih mjera#
-isti!anjem vanosti -privrenosti i
ojaavanjem meunarodnih pravnih okvira -veom suradnjom s
partnerima *N$ N;74$
S;+ -te razvojem novih i dinaminih instrumenata odgovora.
?uropski strateki kon!ept
unutarnje sigurnosti zasnovan je na irenju zona sigurnosti preko
vanjskih grani!a$ potom
integra!iji istonih i jugoistonih zemalja ?urope u ?$ te
partnerskom odnosu s dravama na
9
-
7/24/2019 S1-N
10/19
junim i istonim obalama Bediterana. ,otrebno je izdvojiti dva
dokumenta koja su odredila
put*strategijieu+a to su#
,rvi S74(A48S(C ,D4ED;B 0otvorena i sigurna europa u slubi i
zatiti graana rugi
8CS;/4NS(C E4)4D-njime je predvieno osnivanje # stalnogodbora
zaoperativnu
suradnjuupodrujuunutarnjesigurnosti *64SC+-zada!i 64SC-a su
razvijanje te da prati provoenje
strategije unutarnje sigurnosti.,o pitanju integriranog
upravljanja grani!om osnovan
je#europski sustav za nadzor grani!a *?D4SD+. (ako bi strategija
bila uspjeno provedena
(omisija je tijekom %>1>.god usvojila#ak!ijski plan za
provedbu europse sigurnosti ?.
;k!ijski plan donosi '1 predloenu ak!iju koje imaju za !ilj
odgovoriti na najurnije
sigurnosne izazove s kojima se ?uropa susree.
-OJ0OV: A#ENT$RNA 0REA 0 tri i vie agenata sa kojima operativno
rukovodijedan obavjetajni !entar ili obavjetajni punkt.A#TA!JA0
svaki prekid stanja mirovanja.
4stvaruje se javnim govorom predavanjima raspravama i debatama
A0BASADA 0
diplomatska misija najvieg ranga.A0NESTJA- akt kojim se
neodreenom broju li!a daje
oslodoenje od gonjenja potpuno ili djelimino osloboenje od
izvrenja kazne $ zamjenjuje
izreena kazna blaom $ odreuje brisanje ili se ukidaju pravne
posljedi!e osude
ANAR3ZA0- drutveni i politiki pokret koji zastupa nunost ruenja
drave kako bi se
bez svakog reda nadzora prisile i vlasti uspostavila
individualna i grupna slobodaANE+SJA0 nasilno pripajanje dijela ili
!ijelog podruja koje se nalazi pod suverenitetom
neke drave od strane druge drave ANTA#ONZA0 0 stanje izmeu
dvaju
suprotstavljenih sila koje obino vodi promjeni postojeih odnosa
A-ART3EJD - doktrina
ii politika rasne superiornosti bijele u odnosu na !rnu i druge
rase A-ATRD0 li!a koja
nemaju dravljanstvo nijedne postojee drave * li!a bez
dravljansta$ apolidi$ hajmatlozi+
ARBTRARNOS7 0 u meunarodnom pravu izraz se koristi kao oznaka za
proizvoljno
ugroavanje temeljnih prava i sloboda pojedin!a od strane drave i
njenih institu!ija odnosno
tijela ARBTRAA0 nain mirnog rjeavanja sporova koji se oslanja na
treu stranu tj$ na
odluku neovisnih posrednika arbitara.AS0"A!JA0 pro!es tokom
kojeg jedna drutvena
pojava u kontaktu s drugom pojavom takve vrste gubi svoje
osobenosti i samosvojnost nestaje
u drugoj pojavi utapa se u njoj. A$TO+RATJA0 samovlae
apsolutizam neograniena
vlast koju vlastodra! samovoljno provodi ne obazirui se na
zakone predstavnika tijela i
ostala dravna tijela koji postoje samo kako bi bespogovorno
provodili volju vladara.
A$TONO0JA- u politi!kom smislu oznaava pravo stanovnika na nekom
podruju $
odnosno na!ionalne$ etnike zajedni!e$ so!ijalne ili
*sub+kulturne grupe da samostalno
10
-
7/24/2019 S1-N
11/19
rjeavaju stvari unutarnje uprave te organiza!ije ivota i
djelovanja odnosno da donosi odluke
i zakone po kojima samosvojno djeluje u politikom privrednom
drutvenom i kulturnom
ivotu. AZ" 0 u meunarodnom pravu zatita koju neka drava
garantira stranoj osobi.
BANDA0 grupa maloljetnih prijestupnika odnosno delikvenata ija
se kultura razlikuje ili je
u sukobu sa opom kulturom drutva$ kriminalna skupina odraslih
prijestupnika.
B"ATERA"NOST0 u meunarodnom pravu znai ugovor sklopljen izmeu
dvije drave
na osnovu njihovog slobodnog pristanka koji ih uzajamno
obavezuje za razliku od
multilateralizma koji podrazumjeva odnose i dogovore izmeu veeg
broja drava.
BO"O4+O OR$JE0 osnovnu komponentu biolokog oruja predstavljaju
biloFki agensi
visoke razornosi $ namjenjeni za unitavanje ili
onesposobljavanje ljudi ivotinja i biljaka
izazivanjem raznih oboljenja. BRO+RA!JA termin potjee od
"ran!uske rijei /CD4 0
kan!elarija $ i grke (D;74S 0vlast ili vladavina # dakle vlast
biroa aparata i ljudi u
njima./irokra!ija oznaava jednu silu ili vlast u drustvu.
!ENTRA"NE OBAVJE4TAJNE
S"$BE0 samostalne obavjetajne organiza!ije organizirane kao
razne agen!ije ili uprave
negdje !ivilne negdje vojne . Svrha im je da obavjetajno obrauju
druge zemlje i da sprovode
ostale tajne opera!ije i ak!ije na najviem nivou. !ENZ$RA 0
svako autoritarno
ograniavanje ili zabrana svakog javog izraavanja zato to se ono
smatra opasnim po vlast
drutveni li moralni poredak. !ESJA0 ustupanje podruja jedne
drave drugoj tako da ono
mijenja suverenitet. !ONZA0 0 idovski na!ionalistiki pokret
nastao u 12 vijeku kao
odgovor na porast antisemitizma u ?vropi osobito u Dusiji. !RNO
TRZ4TE -trgovina
ilegalno uvezenom robom za iroku potronju. DE!ENTRA"ZA!JA-
prenoenje ovlasti i
upravljakih "unk!ija s viih nivoa na nie$ kao dio sloenog
pro!esa demokratiza!ije drutva.
DE0"TARZA!JA- potpuna ili djelomina zabranja dranja ili
organiziranja vojske$
ukljuujui demobiliza!iju$predaju oruja i naputanje vojnih
objekata$ to se pod nadzorom
meunarodne zajedni!e i u skladu s odlukom )ijea sigurnosti N
provodi na ratom ili
drugim oruanim sukobom zahvaenom podruju$ najee nakon
potpisivanja sporazuma oprekidu sukoba. DE0"TARZRANA ZONA- dijelovi
dravnog podruja na kojem je
dravi$ kojoj pripada podruje$ zabranjeno meunarodnim ugovorom na
odreeno ili
neodreeno vrijeme podizanje vojnih objekata i sta!ioniranje
vojnih jedini!a. E+O"O4+
RAT- unitavanje i zagaivanje prirode i ivotne sredine ljudi s
!iljem stvaranja to
nepovoljnijih uvjeta za ivot stanovnitva na odreenom podruju.
E+S-ANZONZA0-
politika irenja dravnog$ali i etnikog na!ionalnog
teritorija$odnosno irenje s"ere politikog$
kulturnog ili ekonomskog utje!aja jedne zemlje na druge zemlje
ili neka njihova podruja.E+STRE0ZA0- pojam koji oznaava zastupanje
krajnjih i iskljuivih drutvenih i
11
-
7/24/2019 S1-N
12/19
politikih miljenja$stavova$ ideja i ideologija. E"TA- je
vladajua$ povlatena ili u nekim
elementima nadmona drutvena grupa koja ima utje!aj kontrolu ili
vlast nad nekim
podrujima drutvenog ivota$ u !ijelom drutvu ili dravi. E0BAR#O-
u uem smislu znai
zabranu isplovljavanja brodova$ polijetanja aviona ili izvoza
odreene robe iz zemlje$
odnosno njihovu zapljenu. ETATZA0- trend ili praksa jaanja drave
i njeno reguliranje$
voenje i nadziranje drutvenih i ekonomskih tokova i odnosa.
ETN,+O ,4>ENJE-
protjerivanje stanovnita s !iljem izmjene etnike strukture nekog
podruja. ETNO!D-
relativno skoranji *etnoloki+ pojam nastao u zapadnoj etnologiji
i antropologiji. 7o je pro!es
akultura!ije izazvan spolja$ nametnut potinjenim narodima i
etnikim gupama.
F$NDA0ENTA"ZA0:opteno oznaava konzervativni vjerski svjetonazor
i na njemu
temeljne militantne vjerske pokrete koji suprotstavljajui se
liberalnim vjerskim i drutvenim
re"ormama kao i uti!aju suparnikih religijskih i svjetovnih
ideja 0 pozivaju na povratak
drevnim vjerskim vrijednotama i dogmama i na njima pokuavaju
utemeljiti itav drutveni i
politiki ivot. #ENO!D:skraivanje prava na opstanak !ijelim
ljudskim grupama$ kao
to je ubistvo$ uskraivanje prava na ivot pojedinim ljudskim
biima. (onven!ija o
sprjeavanju i kanajvanju zloina geno!ida je usvojena 2. 1%.
12'=.#ER"A :,redstavlja
poseban vid oruane borbe protiv obino brojno ili tehniki
nadmonijeg neprijatelja.
#RACANN:oznaka je osobe s politikopravnim statusom dravljanina$
to se svodi na
politiko pravo ravnopravnog sudjelovanja u upravljanju dravom$ a
u modernim
predstavnikim demokratijama koristi se pasivno$ i to glasanjem
na izborima za tijela vlasti te
aktivno$ pravom na isti!anje vlastite kandidature na izborima za
tijela vlasti. #RACANS+A
NE-OS"$4NOST:4blik nenasilnog djelovanja graana u !ilju promjene
vlasti$ politike$
zakona i sl. #RACANS+ RAT# nutranji rat u jednoj istoj dravi
izmeu dva jasno
obiljeena i organizovana protivnika 0 neprijatelja.
3E#E0ONJA:,olitiki ili drutveni
odnos nadreenosti neke drutvene grupe$ politike organiza!ije ili
ustanove$ na!ije ili drave
u odnosu na ostale$ to moe biti pravno ili "iziki uspostavljeno$
u situa!iji u kojoj seproklamuje "ormalna jednakost i ravnopravnost
svih. 3$NTA:najvii organ vlasti poslije
dravnog udara ili pua. S obzirom na sistem$ hunte mogu da budu
!ivilne$ vojne ili
mjeovite$ sastavljene od !ivila i vojnih linosti. Najee su
sastavljene od viih o"i!ira.
0#RA!JA: seljavanje veeg broja strana!a u neku dravu. ,rema
uzro!ima$
razlikujemo politiku$ ekonomsku i imigra!iju koju pokree vie
uzronih "aktora$ ukljuujui
drutvenu nestabilnost izazvanu ratom$ prirodnim katastro"ama i
drugim vanrednim prilikama.
0$NTET:pravo$ odnosno povlasti!a pojedina!a da budu izuzeti od
primjene pojedinihpravnih propisa koji se na druga li!a redovno
primjenjuju. NDO+TRNA!JA:
12
-
7/24/2019 S1-N
13/19
organizovano vie ili manje intenzivno nastojanje da pojedina!
ili ira popula!ija internalizira
obraza! miljenja i ideoloke standarde neke "ormalne
organiza!ije$ najee politike ili
vjerske. N+R0NA!JA# 4ptuiti za krivino djelo ili za neku
krivi!u.
REDENTZA0:Shvatanje da drava koji ima na!ionalnu u drugoj dravi
ima pravo da je
pripoji sebi$ makar i silom. S-RANJE 0OZ#A: Bonstruozna tehnika
prisilnog
preodgajanja zatvorenika$ najee protivnika i liberalno
orijentisanih intelektuala!a$ koja je
karakteristina za totalitarne reime. Naziva se jo i terorom
ideja$ politikim zaglupljvanjem
i idejnim zavoenjem. NTE#RTET:Czraz koji se odnosi na "iziku i
moralnu s"eru ljudske
linosti. 4znaava postojanje i nunost ouvanja "izike i moralne
!jelokupnosti i
nepovredivosti ovjeka kao ljudskog bia. NTERE#N$0
7*e=&vla2
-
7/24/2019 S1-N
14/19
odnosima zasnovan na normiranim standardima i vrijednostima
postupanja i phoenja$ kojima
se titi normalan ivot$ rad$ mir i slina prava i slobode graana$
a preko toga normalno i
usklaeno razvijanje javnog ivota i saobraaja meu ljudima.
J$RSD+!JA:jelokrug u
kome drava vri svoju vlast$ odnosno pojedini dravni organi$
najee sudovi$ vre svoja
ovlatenja i nadlenost. Csto tako$ ovaj termin se upotrebljava da
bi se njime oznaila
nadlenost odreene vrste sudova. +A-T$"A!JA: Sporazum zakljuen
izmeu
komandanta zaraenih strana o uslovima predaje vojne jedini!e$
poloaja$ branjenog mjesta$
broda$ zrakoplova ili dijela vojnine prostorije. Dazlikuje se od
de"a!to predaje koja
predstavlja jednostrano naputanje borbe od strane pojedin!a ili
jedne ili vie jedini!a bez
zakljuivanja bilo kakvog sporazuma. ,oseban oblik kapitual!ije
je tzv. /ezuslovna
kapitula!ija. ,o njoj se komandant koji nudi kapitula!iju
obavezuje da prestane sa davanjem
otpora i unaprijed izjavljuje da prima uslove koje bude postavio
pobjednik. +OA"!ON
RAT:4ruani sukob u kojem na jednoj ili obje strane uestvuje
uestvuje zajedniki vie
drava$ sa svojim oruanim snagama i drugim poten!ijalima.
+O"ABORA!ONZA0 $
RAT$: obrovoljna saradnja s okupatorom jedne zemlje 0 drave.
Datna kolabora!ija moe
poeti i prije okupa!ije zemlje tj. u toku pripreme i borbe za
okupa!iju. Saradnja s
okupatorom moe imati vie oblika.
+O"E+TVNA BEZBJEDNOST:Sistem kolektivnih prinudnih mjera
organizovane grupedrava u sluaju prijetnje miru$ povreda mira i u
sluaju agresije. (olektivna bezbjednost je
najzrelija kon!ep!ija meunarodne bezbjednosti i suprotna je
kon!ep!iji blokovske politike s
pozi!ija sile. rave obuhvaene u odreeni ssistem kolektivne
bezbjednosti obavezuju se da
e svoje sporove rjeavati mirno$ a zajednikom ak!ijom sprijeiti
upotrebu sile protiv neke
od njih. (olektivna bezbjednost zasniva se na re!ipro!itetu.
Svaka drava je zatiena$ ali i
sama prua zatitu drugima. +ONS-RA!JA7$ROTA8: rota$ zavjera$
tajno
protivzakonito planiranje i djelovanje najee usmjereno protiv
dravne vlasti$ poput
organizovanja atentata$ teroristikih aktivnosti$ ali i pobune i
otpora protiv diktature ili
okupatorske strane sile. +ONTRAREVO"$!JA: Suprotnost revolu!iji$
zba!ivanje
vladajue revolu!ionarne klase s vlasti i dolazak na vlast bive
vladajue klase.
+OR$-!JA:,okvarenost$ potkupljivost$ podmitljivost$ podmiivanje
uti!ajnih ljudi na
odgovornim poloajima. +R-TO"O#JA:Nauka koja se bavi izuavanjem i
de"inisanjem
metoda za zatitu svih oblika in"orma!ija i otkrivanje
in"orma!ija iz i"riranih poruka$ bez
prethodnog poznavanja postupka kojima su one i"rovane.
+R-TOZA4TTA: spe!i"ina
djelatnost vojnih$ dravnih$ diplomatskih$ bezbjednosnih$
privrednih i drugih organa i
14
-
7/24/2019 S1-N
15/19
organiza!ija$ ija je osnovna "unk!ija obezbjeenje zatite
tajnosti sadraja poruke pri
prenoenju kanalima veze. "E#A"TET:8egalnost$ zakonitost$ odnosno
djelovanje u skladu
sa zakonom. ,rema naelu legaliteta svi se postup!i vlasti moraju
zasnivati na zakonu i u
okviru ogranienja to ga postavlja zakon pa se i sve obaveze i
dunosti graana mogu
utvrditi iskljuivo zakonom. "E#T0TET: za razliku od naela
legaliteta$ u kojem se
teite stavlja na potivanje zakona$ naelo legitimiteta oznaava
pravovaljanost politike
vlasti ili poretka$ odnosno priznanje$ opravdanje ili
prihvatanje odreene vlasti kao valjane i
zakonski neupitne. 8egitimitet politikog poretka zasniva se na
konsenzusu graana koji
politiku vlast prihvataju ne iz navike$ straha ili vlastitog
interesa$ ve na temelju uvjerenja u
njezinu pravovaljanost i opravdanost. 0AN-$"A!JA:vjeto varanje$
spletkarenje$ pri
emu se ideje$ ljudi ili dogaaji instrumentalizuju$ koriste kao
sredstvo za odreene !iljeve i
svrhe. 0EC$NARODN +RV,N S$D: Cdeja o osnivanju Beunarodnog
krivinog
suda$ o kojoj se u meunarodnim pravnim krugovima diskutuje jo od
Nirnberkog suda$
konano je materijalizovana u aprilu %>>%. Eodine$ u NeG
Horku$ kada je sveanom
sjedni!om obiljeeno osnivanje Suda u Dimu. 0EC$NARODN S$D
-RAVDE: Elavni
sudski organ N$ sa sjeditem u Aagu. 0EC$NARODNO -RAVO#
predstavlja skup
pravnih pravila koja ureuju odnose izmeu drava$ meunarodnih
organiza!ija kao i ivot
meunarodne zajedni!e u !jelini. NE$TRA"NOST0 nepristrasnost$
svjesno nepriklanjanje
pojedin!a$ grupe ili drave interesima$ stavovima ili politi!i
sukobljenih strana.
OBAVJE4TAJNA +O0BNA!JA: ,lanska aktivnost kojom obavjetaja!
stvara izvor
podataka u strukturi neprijatelja ili poten!ijalnog agresora.
OBAVJE4TAJNA
O-ERATVNA TE3N+A:7ehnika sredstva koja se koriste u obavjetajnoj
djelatnosti$
naroito u prikupljanju podataka i odravanje veze. OBAVJE4TAJN
-$N+T# obavjetajni
organ koji dri odgovarajui broj obavjetajnoopreativnih veza i
preko njih prikuplja
obavjetajne podatke o protivniku. OBAVJE4TAJN RAT:jae
sukobljavanje odabjetajnih
i kontraobavjetajnih slubi drava ili vojno politikih blokova
izmeu kojih se zaotravajupolitiki odnosi. O-ERATVNA A+!JA# planska$
kombinovana i skladna upotreba i
koritenje operativno taktikih metoda$ mjera i radnji$ sredstava
i snaga$ uz pribavljenu
saglasnost rukovodio!a organiza!ione jedini!e ili dozvolu
starjeine organa
kontraobavjetajne$ obavjetajne ili slube bezbjednosti$ radi
izvrenja sloenog operativnog
zadatka kojim se ostvaruju program i !iljevi odreene slube.
O-OZ!JA#
svakodnevnom govoru opozi!ija znai protivnost$ osporavanje$
protivljenje pobijanje$
suprotnost. 4datle pojam opozi!ije ili oprobe dobija svoje$
koriteno znaenje u politi!i$pogotovo kada se uspostavom demokratije
politika opozi!ija legalizuje. -A+T: govor
15
-
7/24/2019 S1-N
16/19
zakljuen izmeu dvije ili vie drava u podruju trgovine$ mira$
sigurnosti$ vojnog
saveznitva$ ograniavanja nuklearnog naoruavanja i dr.
-ART+$"ARZA0:7ermin u
politikom ivotu kojim se izraava svojstvo nekog djelovanaj ili
stava$ u kome preovlauju
posebni i pojedinani$ u svakom sluaju par!ijalni nad ostalim
interesima$ tenja za to veom
samostalnou i podvojenou pojedinih dijelova u drutvu.
-"EBS!T*re"erendum+#
Svenarodno glasanje$ izravno odluivanje naroda. -OD0>VANJE:
Navoenje na
nezakonite radnje "unk!ionera$ zastupnika$ privatnih li!a$
davanjem neke materijalne koristi.
-O"!JA:Sluba i organiza!ija u okviru dravnog aparata$ zaduena za
staranje o javnom
redu i poretku. -O"T,+A OBAVJE4TAJNA S"$BA: 4rganizovana
aktivnost ili
organiza!ija 0 ustanova koja$ po zahtjevu i inten!ijama vodeih
politikih struktura pokreta ili
drave$ svojim metodama i sredstvima prikuplja$ o!jenjuje$ tumai
i prezentuje tajne i druge
politike podatke o protivniku i angauje se na sprovoenju drugih
aktivnosti kojima se
ostvaruju odreeni politiki !iljevi. -O"T,+A -O"!JA#
Spe!ijalizovana ustanova ili
poslovi koje obavljaju odreeni organi u dravnom upravnom aparatu
ili organiza!ija u
pokretu koja otkriva namjere i onemoguava nosio!e ugroavajue
djelatnosti politikog
protivnika vladajue klase$ obavjetava nadlene i politike organe
i vri obezbjeenje
odreenih linosti iz dravnih i politikih struktura. -O"TZA!JA#
avanje politikog
znaenja i obiljeja nekoj temi ili "enomenu koji izvorno ne spada
u politiku$ npr. ,odjela
sudionika o sportskim drutvima prema stranakoj pripadnosti$ a ne
prema drutvenim i
strunim razlozima. -OS"OVNA TAJNA: ,oda!i proglaeni zakonom
drave$ drugim
propisom$ optim aktom ili odlukom nadlenog organa$ i poda!i koji
kao takvi$ nisu odreeni$
ali ije bi odavanje$ zbog njihove vanosti$ moglo oigledno
izazvati tee tetne posljedi!e za
privredu. :-O4TANS+O SAND$,E
-
7/24/2019 S1-N
17/19
bezbjednosti u datoj sredini$ kolektivu ili drutvu$ kao i
raspoloenje graana i njihova
organizovanost i spremnost da se suprotstave ugroavajuim
djelatnostima. -RO!JENA
O-ERATVNE ST$A!JE# ;naliza injeni!a i podataka o neprijatelju i
obli!ima
ispoljavanja njegove djelatnosti kojima raspolae sluba
bezbjednosti$ kao i o rasporedu
sopstvenih snaga i sredstava i njihovim saznajnim mogunostima.
-ROFESONA"NA
TAJNA# ,oda!i koja su li!a odreenih zanimanja saznala u toku
vrenja svog poziva
*advokat$ zdravstveni radnik$ vjerski ispovjednik+ predstavljaju
pro"esionalnu tajnu i zakonom
su zatieni. -SE$DOD-"O0ATJA# ;ktivnost nedravnih ustanova u
inostranstvu iji je
zadatak da razvijaju ekonomske$ privredne$ kulturne i druge
odnose. -S3O"O4+ RAT#
Skup organizovanih mjera i postupaka koje jedna ili vie drava
preduzimaju prema
stanovnitvu druge drave kako bi uti!ale na svijest$ miljenje$
postupke$ shvatanje i osjeanje
ljudi u miru ili ratu i time doprinijele$ odnosno olakale
realiziranju svojih politikih$ vojnih$ i
drugih !iljeva. RAD+A"ZA0:(orjenitost$ beskompromisnost$
temeljitost i dosljednost u
zastupanju nekog miljenja$ djelovanja$ teorije ili ideologoije$
odnosno usmjerenost na
temeljitu provedbu odreene politike pozi!ije$ do krajnjih
grani!a. RASZA0# Nazor i
ponaanje koje se oslanja na tezu da se ljudski rod dijeli na
grupe koje se meusobno genetski
razlikuju po inteligen!iji$ kreativnosti$ izdrljivosti itd zbog
ega ne mogu imati ista prava u
koritenju drutvenih resursa i bogatstava. RASNA DS+R0NA!JA#
Sistem represivnih
mjera i postupaka kojima se sprjeava mijeanje pripadnika
razliitih rasa. RATNA
DO+TRNA# Skup teoretskih stavova i praktinih mjera i rjeenja
odreene drave$ drutva
ili politikog pokreta o pripremanju i voenju rata. RATN
ZAROB"JEN!:li!a koja su
pala pod vlast neprijatelja a pripadaju jednoj od lsedeih
kategorija# 1+ pripadni!i oruanih
snaga i pomonih odreda %+ pripadni!i mili!ija i dobrovoljnih
jedini!a &+ pripadni!i redovnih
oruanih snaga '+ li!a koja prate oruane snage 5+ llanovi posada
+ stanovnitvo
neokupirane teritorije. RATN Z"O,N: (azneno djelo kojim se kre
odredbe
meunarodnog prava u oruanom sukobu ili ratu. RAT TOTA"N:Czraz
koji se pojavio u 12.)ijeku za rat koji ugroava egzisten!iju jednog
naroda i u kojem su mobilizovana sva
raspoloiva ljudska i materijalna sredstva. dananje vrijeme bi
znaio globalno unitenje
zbog snage nuklearnog oruja. RE-RESJA:4znaava pritisak na
individualno ponaanje u
psihologijskom i psihoanalitikom smislu$ odnosno ugnjetavanje$
tlaenje jedne grupe od
druge. SATE"TS+A DRAVA:stavnopravno nezavisna drava koja je
stvarno zavisna od
druge drave. SE!ESONZA0:4t!jepljenje dijela teritorija od drave
s !iljem osnivanja
samostalne drave ili pripojenja drugoj$ susjednoj dravi.
SE#RE#A!JA# Dazdvajanjeljudi prema kriterijima koji su u
suprotnosti s naelima ljduskih prava i sloboda od kojih je
17
-
7/24/2019 S1-N
18/19
razdvajanje prema rasnoj$ etnikoj i na!ionalnoj pripadnosti.
SE-ARATZA0: rutveni
pokret za odvajanjem jedne grupe od ire zajedni!e$ bilo u svrhu
prikljuenja drugoj zajedni!i
ili potpunog osamostaljenja. S-E!JA"N RAT# Skup organizovanih i
koordinisanih
politikih$ diplomatskih$ ekonomskih obavjetajno-subverzivnih$
teroristikih a esto i vojnih
ak!ija$ mjera i postupaka koje jedna ili vie drava preduzimaju
protiv druge zemlje$
na!ionalno oslobodilakog pokreta radi nametanja hegemonije$
mijeanja u postojee
odnose... S-O"JNA -O"T+A: jelovanje drave na meunarodnom polju$
u njenim
odnosima s drugim dravama$ odnosno meunarodnim organiza!ijama.
S$BVERZJA#
podrazumijeva se otvorena ili tajna$ direktna ili indirektna
aktivnost organizovana sa strane$ a
u smjerena protiv postojeeg reima$pravnog$ politikog i drutvenog
ureenja jedne drave
ili unutranjeg ustrojstva i rada jedne organiza!ije. S$BVERZVNA
DEJSTVA:Smiljena$
planska i organizovana aktivnost drave$ pokreta ili grupe u miru
i u ratu$ koja se sprovodi
tajno ili prikriveno$ direktno ili indirektno$ radi ugroavanja
date drave ili pokreta i njihovog
ruenja ili unitenja. S$BVERZVNA DJE"ATNOST:4bavjetajne slube u
svome radu
djeluju subverzivno prema drugim zemljama. 4OVNZA0:)odi
porijeklo od "ran!uskog
vojnika Fovena$ poklonika zavojejvake politike Napoleona.
4znaava ekstreman
reak!ionarni oblik na!ionalizma koji karakterie na!ionalna
iskljuenosti$ shvatanje o
superiornosto svoje nad drugim na!ijama$ propovijedanje
na!ionalne izolovanost$ mrnje i
neprijateljstva prema drugim dravama i narodima. TAJNO
-RA>ENJE: 4perativno-
taktika mjera koju preduzimaju organi gonjenja izvrila!a
krivinih djela. 4va mjera sastoji
se iz radnje stalnog "izikog slijeenja li!a koje se prati$
opaanja i evidentiranja svake
injeni!e i okolnosti iz aktivnosti i ponaanja praenog i
poduzimanja drugih operativnih
radnji koje su naloene zahtjevom i poduzimanjem drugih
operativnih radnji koje su naloene
zahtjevom za tajno praenje. TE3N+A VE"+E "A: Naziv za vie
politiko-
propagandnih postupaka i metoda kojima se neka znaajna la
javnosti predstavlja kao istina i
naknadno nadopunjuje novim neistinama$ koje zajedno "unk!ioniu
kao sistem podrkevelikoj lai. TRANZ!JA# ,relaz iz jednog stanja u
drugi. uem smislu rijei$ tranzi!ija
oznaava pro!es trans"orma!ije netrinih u trina gospodarstva koji
je nastupio kao
posljedi!a sloba komunizma. irem smislu$ tranzi!ija oznaava
prijelaz iz nedemokratskog$
totalitarnog komunistikog drutva u dravnom i paradravnom
vlasnitvu$ u graansko
drutvo robno trine privrede s viestranakim politikim sistemom
liberalne demokratije.
VOJNA 3$NTA:Erupa o"i!ira koja je nasilnim sredstvima $ protiv
volje naroda$ osvojila
vlast i zavela diktaturu. Z"O,N -ROTV ,OVJE,NOST# (azneno djelo
koje premaodredbama meunarodnog prava ukljuuje masovna pogubljenja$
masakre$ pretvaranje !ivila i
18
-
7/24/2019 S1-N
19/19
ratnih zarobljenika u roblje$ deporta!iju i druge neovjene
postupke i kazne protiv !ivilnog
stanovnitva$ bolesnih i nemonih$ ili progone politike rasne ili
vjerske naravni kada su to
djela ili progoni povezani s bilo kojim zloinom protiv mira ili
bilo kojim ratnim zloinom.
Z"O,N -ROTV 0RA:jela koja prema meunarodnom pravu pripadaju
kategoriji
izrazito tekih kaznenih djela$ a obuhvataju# a+ planiranje$
pripremu$ ini!iranje ili podsti!anje
na agresivan rat$ odnosno rat kojim se kre meunarodni sporazumi
ili meunarodne garan!ije
b+ sudjelovanje u planiranju$ pripremi ili podsti!anju takvog
rata.
,ro!es politikog donoenja odluka i odluivanja obino ima sljedee
"aze#
1. Cdenti"ika!ija problema%. ,riprema alternativnih rjeenja
problema i razmatranje izneenih prijedloga&. Czbor izmeu
ponuenih alternativnih rjeenja problema *de!ision-making+
'. ,rovedba donijetih odluka o rjeenju problema5. ?valua!ija
*vrednovanje+ izvedbe i uklanjanja problema
19
