SADRŽAJ: 1. TEHNIČKI OPIS 1.1 Opšti dio 1.2 Napajanje električnom energijom 1.3 Elektromotorni pogoni 1.4 Kompenzacija reaktivne energije 1.5 Upravljanje procesom 1.6 Električna instalacija mjerenja 1.7 Električna instalacija rasvjete i priključnica 1.8 Električna instalacija spoljne rasvjete 1.9 Instalacija gromobrana i uzemljenja 1.10 Zaštita od opasnog napona dodira 1.11 Revizija i servis elektromašinske opreme 2. TEHNIČKI USLOVI 2.1 Opšti uslovi 2.2 Razvodni ormari, kutije i kasete 2.3 NN razvodna oprema, kontrolne table, ormari 2.4 Montaža, ispitivanje i puštanje u rad 2.5 Gromobranska instalacija 2.6 Polaganje kabla 3. TEHNIČKI PRORAČUNI 4 POSEBAN PRILOG ZAŠTITE NA RADU 5 POSEBAN PRILOG ZAŠTITE OD POŽARA 6. PRIMENJENI PRAVILNICI,PROPISI,STANDARDI I ZAKONI 7. PREDMER I PREDRAČUN 8. GRAFIČKI PRILOZI

1. TEHNIČKI OPIS

1.1 Opšti dio

Pogon crpne stanice je postojeći u smislu objekta i postojećih elektromotrnih pogona pumpi i tablastog zatvarača. Objekat se nalazi u sklopu firme „JP Vodovod i odvodnja d.o.o. Orašje“. Zbog zastarjele tehnike, nepouzdane i nedovoljne kontrole nivoa sirove vode predviñena je rekonstrukcija sistema kako energetskog tako i dijela za automatsku kontrolu nivoa sirove vode. Predviñena rekonstrukcija elektro dijela treba da obuhvati sljedeće:

Isporuku i ugradnju novog glavnog razvodnog ormara Ugradnja postrojenja za kompenzaciju reaktivne energije Ugradnja napojnog kabla za objekt Kontinualno mjerenje nivoa sirove vode Automatizacija voñenja procesa tj upravljanje pumpama u funkciji izmjerenog nivoa sirove vode Automatska dojava o dostignutom maksimalnom tj. kritičnom nivou sirove vode u bazenu Automatska dojava o aktiviranju protiv provalnog sistema

Rekonstrukcija elektromašinskog dijela treba da obuhvati sljedeće :

Revizija reduktora Remont dvije pužne pumpe Ø200 mm tvorničkog broja 651 i 652 i pužne pumpe Ø140 mm proizvoñača Hidrotema Sarajevo Ugradnja dva tablasta zatvarača (kod bazena na mjestu dotoka kanalizacije i na šahti na izlazno cjevovodu iz crpne stanice)

1.2 Napajanje električnom energijom i elektroenergetski razvod Napajanje električnom energijom Napajanje električnom energijom se vrši iz postojeće trafostanice tipa BTS 10/0.4 kV,630 kVA Ovim projektom je predviñena ugradnja novog napojnog kabla za elektroenergetsko napajanje glavnog razvodnog ormara uz računsku provjeru odabira kablova sa aspekta termičkog naprezanja kablova tokom kratkog spoja, efikasnosti zaštite od indirektnog dodira pod naponom automatskim isključenjem napajana, zaštite od prekomjernih struja i provjeru presjeka provodnika na pad napona koji se nalazi u prilogu. Računskom provjerom izvršen je izbor napojnog kabla PP00-A 4x240 mm². Priključak kabla se vrši sa niskonaponskih izlaza u postojećoj trafostanici sa obaveznom izradom kablovskih završnica na oba kraja. Kabal se polaže u iskopani kablovski rov širine 40 cm a dubine 80 cm.Trasa kabla se nalazi u grafičkom prilogu. Duž trase gdje kabal prolazi ispod puta potrebno je radi mehaničke zaštite kabla izvršiti uvlačenje kabla kroz HDPE cijev prečnika 40 mm . Zemljane radove pri iskopu kablovskog rova treba izvoditi u skladu sa opštim zahtjevima grañevinskih normi i drugih propisa koji se odnose na ovu vrstu radova. Kablovski rov se kopa kao otvoreni rov, ručno ili odgovarajućom mehanizacijom. Ručni iskop se planira na mjestima gdje se ne može sa sigurnošću utvrditi postojanje podzemnih instalacija ili ako se sumnja da na pojedinim mjestima ista postoji. Dubina kablovskog rova zavisi od naponskog nivoa kabla koji se polaže. Za 0.4 kV kablove normalna dubina rova iznosi od 0,6 do 0,8m. Odstupanja su dozvoljena na manjim dužinama pri ukrštanjima sa drugim kablovima i instalacijama, kao i u slučajevima nepovoljnih uslova polaganja. Ako se zbog raznih prepreka i instalacija kabal se polaže na manju dubinu, onda treba da se predvidi dodatna zaštita kabla od mehaničkih oštećenja primjenom zaštitnih cijevi, betonskih kablovica itd. Širina kablovskog rova zavisi od broja položenih kablova. Za predmetni 0.4kV kablovski vod planirano je da širina dna kablovskog rova iznosi 0,4m. Presjek i dimenzije kablovskog rova date su u grafičkom dijelu projeka. Dno rova se mora očistiti od kamenja i oštrih materijala. Na tako pripremljeno dno se postavlja „posteljica“ debljine 0,1m. Za posteljicu se može koristi mješavina pjeska i šljunka koji imaju dobre karakteristike odvoñenja toplote (visok sadržaj kvarca) granulacije do 4mm. Za posteljicu se može koristiti i sitnozrnasta zemlja (iz otkopa ili dopremljena), pod uslovom da ne sadrži grañevinski šut, kamenje, blato ili zemlju zagañenu hemikalijama. Na ovako pripremljenu poseteljicu polažu se kabl. Kabl se polažu blago vijugavo, zbog kompenzacije slijeganja tla i temperature. Nakon polaganja kabla u rov se ponovo naspe sloj sitnozrnaste zemlje ili pijeska debljine 0,1m. Ovaj sloj je potrebno pažljivo ručno nabiti. Zatrpavanje kablovskog rova se vrši sa zemljom iz otkopa ili dopremljenom zemljom, u slojevima od po 0.3m, pri čemu za prvi sloj iznad posteljice treba koristiti sitnozrnasta zemlja. Slojevi zemlje iznad posteljice pojedinačno se nabijaju mehaničkim nabijačima. Prije zatrpavanja rova, iznad kabla duž cijele trase treba da se postave plastične upozoravajuće trake. Plastična upozoravatajuća traka je crvene boje, sa utisnutim upozorenjem da se ispod trake nalazi energetski kabal. Posle polaganja, izrade završnica, ispitivanja kompletnog voda i zatrpavanja, kablovska trasa se dovodi u prvobitno stanje.Izvršiti geodetsko snimanje trase kabla i izvršiti izradu elaborata

Elektroenergetski razvod Takoñe projektom je predviñena zamjena glavnog razvodnog ormara sa novim u kojem će biti smještena oprema elektroenergetska, mjerna i upravljačka oprema. Niskonaponsko razvodno postrojenje je slobodnostojeće modularno proširivo i sastoji se od tri polja širine 600mm visine 2000 mm ,dubine 400 mm i jednog polja širine 1000 mm, visine 2000 mm i dubine 400 mm: Ormar izrañen od čeličnog lima lima debline 1.5 mm , vrata debljine 2 mm , montažna ploča pocinčana debljine 3 mm Boja:RAL 7035 Zaštitna kategorija IP prema IEC 60 529:IP55 Zaštitna kategorija NEMA:NEMA 12 IK kod:IK09 U prvom dovodnom polju se nalazi kompaktni prekidač sa ugrañenim naponskim okidačem za daljinskim isključenjem preko tastera za hitan isklop. Takoñe u prvom polju su ugrañeni mjerni ureñaji mjerenje napona i struje. U drugom i trećem polju se nalazi elektroenergetska oprema za pokretanje i zaštitu elektromotornih pogona pužnih pumpi Ø200 mm koje pokreću elektromotori od 110 kW i pužne pumpe Ø140 mm koju pokreće elektromotor snage 10/15 kW. U četvrtom polju se nalazi upravljačka oprema Sadržaj opreme se nalazi u priloženim jednopolnim šemama, šemama delovanja, prikazan na crtežima izgleda ormana,a izbor

opreme je izvršen na osnovu IEC Standarda 947-4-1 za koordinaciju tipa 2. Napojni kablovi za elektromotore pumpi se menjaju. Kablovi se polažu kroz postojeće kablovske kanale i regale sa dodatnim mehaničkim zaštitama na mjestu priključka.

1.3 Elektromotorni pogoni

Svi elektromotorni pogoni su sa trofaznim kaveznim motorom odgovarajuće snage. Startovanje asinhronih elektromotora se vrši kombinovanim uklapanjem zvijezda – trokut nominalnih snage 110 kW, osim elektromotor tablastog zatvarača koji se direktno priključuje na nominalni napon. Dvobrzinski elektromotor snage 11/15 kW je u Dalanderovoj sprezi i u zavisnosti od nivoa vode uključuje se prva ili druga brzina. Svi elektromotorni pogoni su opremljeni apermetrima gdje se mogu pratiti vrednosti opterećenja elektromotora Kao zaštitna oprema predviñene su elektromotorne zaštitne sklopke proizvoñača a kao sklopne naprave odgovarajući kontaktori. Odabir sklopne i zaštitne opreme izvršen je prema IEC/EN 60947-4-1.

1.4 Kompenzacija reaktivne energije

Postrojenje za kompenzaciju reaktivne energije u trafostanici je neispravno i projektom je predviñena ugradnja nove centalne neprigušene kompenzacije u polju za kompenzaciju postojeće trafostanice .Predviñena snaga postrojenja je 200 kVAr a regulacija se vrši preko automatsko regulatora u dvanest stepeni stepeni . Izbor snage je izvršen u računskom dijelu projekta dok je specifikacija opreme i način povezivanja dat u jednopolnoj šemi i predmjeru. Rad postrojenja vodi automatski regulatora koji ima mogućnost i fiksnog uključenja pojedinih kondezatorskih baterija

1.5 Upravljanje procesom

Projektom je predviñeno centralno automatsko upravljanje sa PLC-a koji je smješten na GRO-u koji je lociran u prostoriji crpne stanice. Omogućiti i odabir ručnog režima rada pogona svih pumpi . Automatski rad elektromotora pumpi i tablastog zatvarača realizovati u zavisnosti od nivoa sirove vode u bazenima kao i u funkciji plovnih prekidača smještenih u šahtu i bazenu. U crpnoj stanici su instalirane tri pumpe: Pumpa P1 (110 kW, 800 lit/sec.), P2 (110 kW, 800 lit/sec.), P3 (10/15 kW, 50/100 lit/sec.). Automatski rad obezbijediti na sljedeći način: Plovni prekidač PP1 je (10% napunjenosti bazena) je u funkcijji dodatne zaštite od rada pumpi „na suvo“ i ujedno i signal za isklop pumpe P3 u manjoj brzini. Ukoliko se bazen napuni do 30% startuje pumpa P3 u manjoj brzini. Nivo od 20% napunjenosti je signal za isklop pumpe P3 u većoj brzini. Nivo od 50% napunjenosti je signal za uklop pumpe P3 u većoj brzini. Napunjenost od 40% je signal za isklop pumpe P1. Napunjenost od 60% je signal za isklop pumpe P2. Signal na 70% je uklop pumpe P1. Signal na 90% je uklop pumpe P2. Signal na 100% (ujedno i signal sa plovnog prekidača PP2) je signal maksimalnog tj. kritičnog nivoa vode u bazenu sirove vode. Signal sa plovnog prekidača PP3 je signal za otvaranje a signal sa PP4 je signal za zatvaranje tablastog zatvarača. Obezbijediti zatvaranje tablastog zatvarača u slučaju starta bilo koje od pumpi. Signalizaciju maksimalnog nivoa kao i greške u radu sistema realizovati sa zvučnim i svjetlosnim alarmom. Potrebno je i obezbijediti automatsko generisanje i slanje SMS poruke („maksimalni nivo dostignut“, „greška u radu“ i „protiv provalni sistem aktiviran“) na odgovarajuće telefonske brojeve. Opciono je potrebno predvidjeti i provjeru statusa sistema preko prijema SMS poruke odgovarajuće sadržine. Opciono predvidjeti i mjerenje protoka vode na potisima pumpi kao i mjerenje broja radnih sati pumpi. Na novom GRO-u instalirati prekidač za izbor režima rada („0“, „ručno“ i „automatski“) kao i prekidače za ručno uključenje pumpi sa aktivnom zaštitom od rada „na suvo“ nije aktivna. Takoñe je potrebno instalirati signalne LED svjetiljke za indikaciju rada pumpe (zeleno) i indikaciju greške u radu (crveno) ili dostzanja maksimalnog nivoa.

Za obradu analognog signala kontinualnog mjerenja (0..20 mA, 4..20mA, 0..10 V) odabrati analognu karticu odgovarajuće rezolucije zbog postizanja potrebne tačnosti mjerenja. Potrebno je odabrati i odgovarajući GSM modul za komunikaciju tj. dojavu preko SMS – a (Short Message Service u komercijalnom GSM sistemu mobilne telefonije). Na GRO-u je potrebno instalirati i prekidač za hitan isklop tj. NOT – AUS prekidač.

1.6 Električna instalacija mjerenja

Ovim projektom se predviña kontinualno mjerenje nivoa vode preko odgovarajuće ultrazvučne ili radarske sonde od renomiranih proizvoñača (SIEMENS - Sitrans probe LU, ENDRESS+HAUSER, NIVELCO ili ekvivalent). Dodatna sigurnost rada pumpi je predviñena elektro-mehaničkim plovcima u funkciji NAMUR ili relejnih prekidača – takoñe koristiti opremu renomiranih proizvoñača (ENDRESS+HAUSER, FTS20-52010122 do 5m ili FTS20-71035520 do 20m ili ekvivalent).

1.7 Protivprovalna instalacija

Protivprovalna instalacija predstavlja sistem veze protivprovalne centrale ,vanjskih senzora pokreta ,magnetnog senzora i PLC u glavnom razvodnom ormaru .Relejni izlaz iz protivprovalne centrale aktivira GSM modul tj dojavu preko SMS. Dispozicija centrale,tipkaonice i senzora nalazi se u grafičkom prilogu. Kablovi predviñeni je alarmni kabal 6x0.22 mm.

1.8 Električna instalacija rasvjete i priključnica

Instalacija unutrašnje rasvjete i utičnica izvedena je instalacionim pvc cevima sa kablovima tipa PP00 3x1.5 mm² . Potrebno je izvršiti zamjenu svjetiljki sa fluorescentnim svjetiljkama proizvoñača Siteco tip Monsun ili ekvivalent,za vlažne prostore u IP 65 zaštiti ,snage 2x58 W. Instalacija monofaznih i trofaznih priključnica izvršena je instalacionim pvc cijevima sa kablovima tipa PP00 3x2.5 mm² i PP00 5x2.5 mm².Priključnice je potrebno priključiti na novi GRO i izvršiti mjerenje otpora strujne petlje i otpora izolacije kablova.

1.9 Električna instalacija spoljne rasvjete

Projektom je predviñena ugradnja simetričnih reflektora snage 250 W tip Tamara proizvoñača AMI sa metalhalogenom sijalicom. Polaganje električne instalacije je previñena u instalacionim cevima sa kablovima tipa PP00 3x1.5 mm² i u glavnom razvodnom ormaru omogućiti mogućnost ručnog i automatskog režima uključivanja rasvjete. Automatski režim rada potrebno je obezbjediti preko vremenskog releja sa ugrañenim astronomskim programom za područje Orašja.

1.10 Instalacija gromobrana i uzemljenja

Instalacija uzemljenja je izvedena sa trakom FeZn 25x4 mm i sondama prečnika 2“ dužine 3 m . Na krovu objekta napravljen je prsten trakom FeZn 20x3 mm položen na potpore za vodove. Na objektu su dva kontrolna mjerna mjesta.Zbo radova na izmejeni krova potrebno je projektom je predviñena demontaža postojeće i nakon završetka krova izvršiti izradu prihvatnog sistema gromobranske instalacije na krovu .Potrebno je izvršiti mjerenje otpora uzemljenja. Glavni razvodni ormar, elektromotore, kao i sve ostale metalne mase koje u normalnom pogonu nisu pod naponom treba priključiti na zaštitni uzemljivač. Potrebno je izvršiti mjerenje otpora uzemljenja gromobranske instalacije.

1.11 Zaštita od opasnog napona dodira

Za zaštitu ljudi od električnog udara usvojen je sistem TN-C-S sa uzemljivačem, kao osnovnim, kao i sa mjerama izjednačenje potencijala u objektu, što predstavlja dodatne mjere zaštite. Uzemljivač predstavlja traka od FeZn 25x4 mm položena u temelju objekta. Trakom FeZn 25x4 mm povezana je sa sabirnicom za izjednačenje potencijala SIP. Od SIP-a do razvodnih ormara se uz napojne kablove polažu kablovi P/F-Y odreñenog presjeka kojim se povezuje sa sabirnica zaštitnog voda u SIP i sabirnicom zaštitnog voda u glavnom razvodnom ormaru. Dalje se preko pete žile napojnog kabla (ili posebnog jednožilnog kabla) povezuju šine uzemljenja u razvodnim ormarima i dalje preko pete ili treće žile sa žutozelenom izolacijom povezuju metalne mase potrošača direktno ili preko zaštitnih kontakata priključnica. Instalacija je tako dimenzionisana da je otpor petlje do najudaljenijeg potrošača takav da zaštitni ureñaji prekidaju strujno kolo u vremenu, bezopasnom po čovjeka i to 0,4 sekunde za potrošače u suvim prostorijama, odnosno 0,1 sekunde za potrošače u vlažnim prostorijama u slučaju zemljospoja. Ovo je priloženim proračunom dokazano. Posle završenih radova izvoñač će izmjeriti opor strujne petlje i pokazati ispravnost instalacije.

1.12 Izjednačavanje potencijala Glavno izjednačenje potencijala u objektu se vrši u glavnom razvodnom ormaru spajanjem sabirnica neutralnog i zaštitnog provodnika. Dodatno izjednačenje potencijala u objektu vrši se galvanskim povezivanjem svih stranih provodljivih dijelova i provodljivih dijelova električnih ureñaja koji normalno ne pripadaju strujnim, preko posebne sabirnice koja se naziva glavni priključak za uzemljenje. Dopunska zaštita izjednačavanjem potencijala obezbeñuje se tako što se u crpnoj stanici svi metalni delovi neelektričnih ureñaja dovode na isti potencijal. U okviru prostorije kotlovnice dopunsko izjednačenje potencijala se izvodi, tako što se po zidu prostorije na 30 cm od poda polaže metalna traka FeZn 25x4mm na koju se povezuju trakom Fe/Zn 25x4 mm sve metalne mase neelektričnih ureñaja. Traka za dopunsko izjednačenje potencijala povezuje se na šinu PE u razvodnom . Svi izolacioni spojevi na cevnoj mreži se premošćuju, radi kvalitetnog uzemljenja pomoću trake Rf 25x4 ili P/f 6 mm. Pri izvoñenju ove vrste instalacija pridržavati se važećih propisa.

2.9 Remont pužnih pumpi,elektromotora i revizija reduktora

Elektomašinska oprema crpne stanice sastoji se od dvije pužne pumpe Ø200 mm tvorničkog broja 651 i 652 sa protokom 800 l/s, i pužne pumpe Ø140 mm fabrički broj 718 proizvoñačaUnininvest Hidrotema Sarajevo sa protokom 50/100 l/s. Pogonski elektromotori za pužne pumpe Ø200 mm su snage 110 kW koji preko reduktora tip S3P 1000.32 proizvoñača ILR Beograd pokreće pužne pumpe Ø200. Pogonski elektromotor pužne pumpe Ø140 je snage 10/15 kW koji preko reduktora tip 4G7180B3/35.n2=20-41 o/min proizvoñača Elektrostrojarna Maribor pokreće pužnu pumpu. Elektromotor pužne pumpe Ø140 je opremljen trofaznom elektromagnetnom kočnicom koja pri nestanku napajanja vrši zaustavljanje pumpe. Remont pužnih pumpi mogu da vrši stručna i osposobljena lica odnosno rementne organizacije koje imaju iskustva u remontu gore navedenih tipova pužnih pumpi. Prilikom remonta pužnih pumpi potrebno se pridržavati uputstva za rukavanje i održavanje pužnom pumpom Ø200 i Ø140 izdatim od strane proizvoñača Unioninvest Hidroterma Sarajevo. Prije početka radova potrebno je obustaviti dotok vode u crpilište .Nakon zaustavljanja dotoka vode potrebno je izvršiti pražnjenje i čišćenje crpilišta i transport otpada na deponiju. Radovi na demontaži pumpi na crpnoj stanici se vrši uz angažovanje dizalica prema sledećoj specifikaciji : -demontaža konusnih limova na donjem ležaju -fiksiranje tela pumpe -demontaža donjeg ležaja pumpe PP200 (pumpa Ø200) ili PP140 (pumpa Ø 140) -demontaža elektromotora i reduktora i spojnice -demontaža spojnica na pumpama -demontaža gornjeg kućišta -utovar opreme i transport u servis Radovi u servisu : -demontaža donjeg rukavca,kućišta i klizne čaure -izrada nove klizne čaure kliznog ležaja -izrada novog rukavca -antikorozivna zaštita novog rukavca -montaža sklopa donjeg ležaja -nabavka novog ležaja za gornje uležištenje (tip i veličina prema postojećim) -ugradnja novih distancionih elemenata -ugradnja elemenata za fiksiranje i zaptivanje -izrada novog gornjeg rukavca -anikorozivna zaštita vanjskih površina -montaža sklopa gornjeg uležištenja -transport opreme na crpnu stanicu Montaža na objektu : -montaža donjeg uležištenja -montaža gornjeg uležištenja -montaža spojnica,motorreduktora i elektromotora -montaža novih pumpi za podmazivanje sa priključnom instalacijom i programom za podmazivanje Reduktori Reviziju reduktora izvršiti prema tehničkom uputstvu proizvoñača opreme Elektromotore je takoñe potrebno transportovati u servis gdje bi se izvršila zamjena ležajeva ,provjera geometrije statorskih poklopaca (deklova) kao i rotora i njegovih rukavaca. Takoñe izvršiti antikorozivnu zaštitu kućišta elektromotora farbanjem Na elektromotoru nakon izvršenog remonta je potrebno izvršiti sledeća ispitivanja -mjerenje otpora izolacije namotaja asinhronih motora -mjerenje otpora namotaja asinhronih motora -mjerenje vibracija na elektromotoru ,temelju, pumpi i reduktoru -provjera spojnica i rada reduktora -izvršiti ogled praznog hoda uz dostavljeni zapisnik Nakon izvršene montaže elektromotora obavezna je ugradnja zaštite od dodira spojnice i rotirajućih delova na spojnici izmeñu elektromotora i pumpe -Tablasti zatvarač fabrički broj 653-postojeći Tablasti zatvarač proizvoñača Unioninvest Hidroterma Sarajevo se sastoji od sledećih elemenata : -elektromotor reduktor -elastična spojnica -ram,koji je sa anker pločicama ubetoniran u grañevinu -table zatvarača snabdevene gumenim zaptivkama za vodonepropustnost -vreteno sa aksijalnim kugličnim ležajem za zatvaranje i otvaranje zatvarača Radovi na tablastom zatvaraču potrebno je izvršiti u skladu sa pogonskim uputstvom izdatim od strane proizvoñača Unioninvest Hidroterma Sarajevo.Detaljan opis radova se nalazi u predmjeru i predračunu.

-Ugradnja novih tablastih zatvrača Projektnim zadatkom predviñena je ugradnja tablastih zatvarača na dvije lokacije:u šahti kod ulaza kanalizacije na bazenu (crpilištu) i u šahti na potisnom dijelu cjevovoda DN 120 cm. Izvršen je izbor tablastog zatvarača Ø1200 tip TZRP proizvoñača Eko-Vodoinženjering Beograd ili ekvivalent. Namjena: Namenjeni su za manipulaciju tokom vode na postrojenjima za prečišćevanje vode,kod navodnjavanja,melioriracija Konstrukcija: Zatvarač je izrañen u zavarenoj konstrukciji od crnih materijala. St 37.2

Antikorozivna zaštita: -peskarenje i sistem epoksiboja otpornih na abraziju i postojan na otpodne vode Zaptivanje : -standardno:guma-metal Manipulacija tablastog zatvarača zatvarača se vrši ručno,ali ima mogućnost dogradnje elektromotora aktuator.Moment dizanja

table iznosi 160 Nm a smjer zaptivanja obostrano. Maksimalni pritisak 2,3 m VS.Materijal od kojih je izrañen tablasti zatvarač :St 37.2 sa antikorozivnom zažtitom Pozicija,izgled i način ugradnje tablastog zatvarača je prikazan u grafičkom prilogu.

3. TEHNIČKI USLOVI

3.1 Opšti uslovi

1. Ovi tehnički uslovi su sastavni dio projekta i kao takvi obavezni su za investitora i izvoñača radova na izgradnji objekta.

2. Prije početka izvoñenja radova projekat mora biti odobren od strane nadležnih organa ili od naručioca radova. 3. Oprema predviñena ovim projektom, treba da bude izvedena u svemu prema tekstualnoj i grafičkoj dokumentaciji

ovog elaborata, tehničkim propisima i pravilnicima važećim za izvoñenje ovih vrsta instalacija. 4. Za izvoñenje radova naručilac mora da odredi svog stalnog nadzornog organa, a izvoñač rukovodioca radova i

stalnog vršioca unutrašnje kontrole kvaliteta. 5. Za izmjene odstupanja ma koje vrste i značaja, kako u pogledu tehničkog rješenja, tako i u pogledu izbora

materijala potrebno je pribaviti pismenu saglasnost stručnog lica za tu vrstu izmjena, od strane nadzornog organa i od projektanta. Za promjene tehničkog rješenja bez saglasnosti projektanta odgovoran je nadzorni organ ili naručilac (investitor).

6. Izvoñač smije pristupiti montaži opreme tek po pismenom odobrenju nadzornog organa: da je oprema prispjela na radilište ispravna; da odgovara karakteristikama iz projekta; da su obezbijeñena sredstva rada i transporta; da je obezbijeñena zaštita na radu za sve učesnike radova.

7. Izvoñač je dužan da prije početka radova provjeri projekat na licu mjesta, te ako nañe da postoje razlike izmeñu projekta i izvedenih grañevinskih radova ili drugih radova, mora da obavijesti nadzornog organa i projektanta. Ukoliko su promjene takve prirode da utiču na ugovorenu cijenu, izvoñač će promjene izvesti tek na pismeno odobrenje nadzornog organa, sa tim da se obračuna razlika izmeñu projektovanog i izvedenog rješenja u opremi i radovima.

8. Izvoñač je dužan da prije početka radova u zajednici sa nadzornim organom i izvoñačem drugih radova, sačini vremenski plan i dinamiku izgradnje objekta, kojih se u toku izgradnje mora striktno pridržavati. Za bilo kakvo odstupanje od utvrñene dinamike mora unaprijed pribaviti pismenu saglasnost nadzornog organa. U protivnom, eventualno nastale štete za investitora ili drugih izvoñača snosiće izvoñač.

9. Bušenje konstrukcija može se vršiti samo uz pismenu saglasnost grañevinskog nadzornog organa. 10. Kod izvoñenja radova mora se voditi računa da se što manje oštete već izvedeni radovi i postojeće konstrukcije.

Sva oštećenja koja nastanu uslijed izvoñenja radova moraju biti otklonjena/popravljena, a objekat doveden u stanje prije započinjanja radova o trošku izvoñača.

11. Izvoñač je dužan da svu opremu ili dijelove opreme koju sam proizvodi ili izgrañuje, izradi svu potrebnu radioničku dokumentaciju i da na istu prije početka izrade dobije pismenu saglasnost nadzornog oragana. Ukoliko ne postupi ovako, biće dužan da na zahtjev nadzornog organa, o svom trošku i bez prava na produženje roka, izvrši sve eventualne potrebne izmjene, ili čak i zamjenu isporučene i ugrañene opreme.

12. Rukovodilac radova izvoñača dužan je da vodi svakog dana, grañevinski dnevnik i grañevinsku knjigu, koje mu ovjerava nadzorni organ.

13. Izvoñač radova na gradilištu je jedino odgovoran nadzornom organu i sa njim opšti preko grañevinskog dnevnika. Na sve zahtjeve izvoñača nadzorni organ donosi rješenja u dogovorenom roku. U protivnom, izvoñač ima pravo na produženje roka ili na naknadu štete uslijed zastoja.

14. Izvoñač je dužan da sve potrebne radove izvede stručnom radnom snagom, čisto, solidno i kvalitetno. Sve nedostatke, koje nadzorni organ ustanovi u toku pregleda radova i upisa u grañevinski dnevnik, izvoñač je dužan da otkloni u najkraćem mogućem roku i o svom trošku.

15. Izvoñač je dužan da natpise, upustva i natpisne pločice postavi prema projektnoj dokumentaciji na vidnom mjestu, a rezervne oznake postavi na pristupačnom mjestu sa unutrašnje strane ormara ili poklopaca.

16. opremu obrañenu ovim elaboratom, u jednom primjerku sa potpisom nadzornog organa koji treba predati naručiocu za izradu projekta izvedenog objekta.

17. Izvoñač je dužan da, pri predaji radova, preda nadzornom organu ateste i ovjerene garantne listove za svu ugrañenu opremu.

18. Kao završetak montažnih radova smatra se dan kada izvoñač podnese nadzornom organu pismeni izvještaj o završetku ugovorenih radova, nadzorni organ pismeno potvrdi u grañevinskom dnevniku i zatraži pismeno od naručioca da obrazuje komisiju za tehnički prijem.

19. Komisija za tehnički prijem izvršenih radova, dužna je da pregleda navedenu dokumentaciju i kompletno izgrañen objekat. Komisija može zahtjevati od naručioca ili izvoñača i dodatnu dokumentaciju, koju su ovi dužni da obezbijede. Sve uočene nedostatke komisija je dužna da navede. Po završenom radu komisija za tehnički prijem daje pismeno mišljenje da li su ispunjeni uslovi za puštanje u rad i pod kojim uslovima objekat mora biti pušten u rad.

20. Izvoñač je dužan da o svom trošku i u najkraćem mogućem vremenu otkloni sve nedostatke, koje ustanovi komisija za tehnički prijem objekta. Ukoliko se izvoñač pokaže aljkav ili ne želi da pristupi otklanjanju ustanovljenih nedostataka, naručilac ima pravo da otklanjanje nedostataka povjeri drugom kvalifikovanom preduzeću ali o trošku izvoñača.

21. Izvoñač garantuje ispravnost ugrañene opreme i izvedenih radova za period utvrñen ugovorom. Garantni period počeće da se računa od dana završenog tehničkog prijema radova. Za sve havarije koje bi se u garantnom periodu pojavile zbog ugradnje neodgovarajuće opreme ili nesolidno izvedenih radova, izvoñač je dužan da izvrši opravku i dovede opremu u projektovano/izvedeno stanje, bez prava na naknadu.

22. Ukoliko se pokaže da su neki nedostaci u opremi nastali uslijed nesavjesne upotrebe ili preopterećenja, izvoñač je dužan da na zahtjev naručioca otkloni nedostatke, ali o trošku naručioca.

23. Za sve što nije izričito navedeno u ovim tehničkim uslovima izvoñač je dužan da se pridržava važećih propisa i standarada.Izvoñač treba da u toku radova unosi sve izmjene i dopune u tehničku dokumentaciju za svu

3.2 Razvodni ormari, kutije i kasete

1. Razvodni ormari, kutije i kasete moraju zadovoljiti zahtjeve iz gore navedenih propisa i standarda. 2. Razvodni ormar se napaja posebnim napojnim vodom čiji se presjek odreñuje na bazi instalisanog opterećenja pri

čemu treba predvidjeti rezervu od oko 30 % za eventualno proširenje. 3. Razvodni ormar mora biti napravljen tako da u potpunosti izdržava sva očekivana naprezanja na mehanička

opterećenja, spriječava prodiranje vlage, prašine i toplote. 4. Svi elementi u ormarima moraju biti jasno obilježeni sa naznakom kojem strujnom krugu pripadaju. Svi

provodnici, završetci kablova i priključne kleme moraju takoñe biti jasno obilježeni. Sve oznake moraju odgovarati onim iz projekta. Oznake moraju biti jasne, vidljive i trajne.

5. Na razvodnom ormaru postaviti odgovarajuću jednopolnu šemu sa unutrašnje strane ormara prigodno pričvršćenu.

6. Savitljivi provodnici moraju se voditi samo kroz instalacione kanale, cijevi ili fleksibilne spiralne omotače. Veze elemenata na vratima ormara sa unutrašnjošću izvode se obavezno savitljivim provodnicima. Instalacioni kanali se montiraju samo horizontalno ili vertikalno.

7. Boje provodnika ili kablovskih žila moraju odgovarati propisima (JUS.N.C0.010): plava za nulti, žutozelena za zaštitni provodnik, crna i/ili braon za fazne provodnike.

8. Svi provodnici moraju biti jednoznačno obilježeni jasnim i trajnim oznakama. Nakon izvoñenja radova, oznake provodnika se unose u projekat izvedenog stanja.

9. Oprema različitih naponskih nivoa i struja moraju se grupisati u ormaru i vidno odvojiti od opreme drugih karakteristika.

10. Svi rasklopni ureñaji moraju se montirati i povezati tako da se ne dovede u pitanje njihova efikasnost i funkcionalnost.

11. Zaštitni rasklopni ureñaji ne smiju se postavljati u nulti provodnik. 12. Svi provodni dijelovi pod naponom i oni koji mogu doći pod napon moraju biti zaštićeni izolacijom, poklopcima

ili pregradama. Svi dijelovi kod kojih se može javiti korozija moraju biti zaštićeni odgovarajućim premazima i bojama.

13. Oprema na vratima ormara štiti se od dodira prozirnom izolacijom pločom montiranom na odstojnike. 14. Prilključne kutije i kasete za priključak elemenata izvan ormara i za nastavak kablova izrañene su od poliestera i

zaptivene (IP55). Montiraju se na zid ili drugi dio konstrukcije pazeći da se montažom ne naruši zaptivenost. Označavaju se u skladu sa projektom jasnim oznakama otpornim na dejstvo sredine.

15. Svi kablovi i provodnici se u zaptivene kasete i kutije uvode kroz zaptivne uvodnice sa gumenim prstenom.

3.3 NN razvodna oprema, kontrolne table, ormari

1. Ormare kompletno ispitati u pogledu funkcionalnosti. U slučaju bilo kakvog neslaganja sa opisom, tražiti odobrenje od nadzornog organa odnosno projektanta.

2. Sva električna oprema predviñena je da se uzemlji preko samih limenih ormara. Zbog toga i metalni dijelovi konstrukcije moraju biti čvrsto povezani (zavrtnjima ili zavarivanjem) za limene ćelije. Na isti način se i ormari povezuju na uzemljivačku traku.

3. Ormari se šemiraju provodnicima P/F odgovarajućeg presjeka koji se postavljaju u plastične kanalice. Na krajevima provodnika postavljaju završne i okrugle završne stopice, presovane odgovarajućim alatom.

4. Sva oprema u ormarima mora biti obilježena odgovarajućim oznakama iz šema. Oznake moraju biti trajne i čitljive, a moraju se nalaziti na svakom elementu i na mjestu na koje se taj elemenat postavlja. Oznake se moraju nalaziti i na svim elementima smještenim van ormara.

5. Provodnike koji se završavaju na rednim stezaljkama – klemama, obilježiti odgovarajućim brojevima klema na aparatima. Obilježavanje vršiti plastičnim brojevima koji se navlače na provodnik.

6. Vrata ormara su sa prednje strane, minimalnog ugla otvaranja 1350 i treba da se omogući nesmetan pristup rekovima – modulima, priključnim stezaljkama za vezu sa procesom i ugrañenom opremom za napajanje.

7. Vrata i tijelo ormara treba da budu električno povezana da ostvaruju jednu potencijalnu ravan.

8. Elektro ormari treba da budu čvrsti, napravljeni od napregnutih savijenih čeličnih dijelova sa ugrañenim pločama i okvirima za montiranje opreme. Svi dijelovi treba da budu zaštićeni od korozije. Samostojeći elektro ormari treba da budu snabdjeveni elementima za fiksiranje za pod.

9. Odgovarajuća zaštita od dodira treba da bude obezbjeñena kako bi se spriječio pristup živim dijelovima dok su vrata ormara otvorena.

10. Svi ormari treba da budu snabdjeveni bravama, osvjetljenjem, priključnom kutijom za rdni napon (230V). 11. Sabirnice treba da budu sposobne da izdrže sva elektro i termička naprezanja. Treba predvidjeti i dilataciju

sabirnica uslijed temperaturnih varijacija. 12. Svi kontaktori treba da budu sposobni za rad u periodu od 5 minuta sa naponom 80 % od nominalne vrijednosti

pri normalnoj frekvenciji.

3.4 Montaža, ispitivanje i puštanje u rad

1. Izvoñač je dužan da izvrši sve pripremne radnje neophodne za montažu i ispravan rad opreme: Provjeru opreme prije montaže, provjeru priključnih mjesta prema procesu i drugim razvodnim ormarima, provjeru prostorija u kojima će se vršiti montaža opreme, odnosno ambijentnih uslova, provjeru trasa za polaganje kablova.

2. Prije povezivanja kablova izvršiće se ispitivanje instalacije, gdje otpor izmeñu vodova kao i otpor prema zemlji treba da iznosi najmanje 1000 Ω po 1 V.

3. Izvršiti povezivanje kablova na ureñaje u svemu prema ovom projektu i dokumentaciji proizvoñača opreme, a bez uključivanja ureñaja. Objekat se ne isključuje u cijelosti u toku izvoñenja radova i puštanja u rad, već isključuje pojedine funkcionalne cijeline a da to ne utiče na rad ostalih dijelova objekta.

4. Ureñaji se puštaju u rad isključivo u prisustvu nadzornog organa. Nakon pregleda ugrañene opreme i izvedenih veza, privodi se napon i ureñaj uključuje.

5. Izvršiti instalaciju aplikativnog softvera nadzorno upravljačkog sistema, nakon čega slijedi njegovo testiranje, podešavanje i otklanjanje eventualnih nedostataka, čime je sistem doveden u funkcionalno stanje.

6. Program finalnog ispitivanja ureñaja, odnosno sistema, odreñuje nadzorni organ. 7. Prijem ureñaja, odnosno sistema se vrši prema važećim propisima, komisijski o čemu je potrebno sačiniti poseban

zapisnik u koji treba unijeti sve nalaze, rezultate mjerenja, kao i rokove za eventualno dovoñenje ureñaja u deklarisano ispravno stanje.

8. Nakon tehničkog prijema nadzorno upravljačkog sistema, moguće je sistem pustiti u probni rad.

T E H N I Č K I U S L O V I Z A I Z V O ð E N J E G R O M O B R A N S K E I N S T A L A C I J E

Gromobranska instalacija se vrši radi zaštite objekta od atmosferskih pražnjenja. Gromobranska instalacija mora biti izvedena tako da se atmosfersko pražnjenje može odvesti u zemlju bez štetnih posledica. Kompletna gromobranska instalacija se sastoji od spoljašnje i unutrašnje.

Elementi spoljašnje gromobranske instalacije su: - Prihvatni sistem (štapne hvataljke, štapne hvataljke sa pojačanim dejstvom, razapeta žica, mreža provodnika,

metalni limovi koji pokrivaju štićeni prostor, metalni elementi konstrukcije krovova, metalni oluci oko krova, metalne cijevi); - Spusni provodnici; - Sistem uzemljenja. Za gromobransku instalaciju mogu se koristiti materijali u zavisnosti od opasnosti od korozije, dati u BAS EN 62305.

Ostali materijali mogu se koristiti ako imaju mehaničke, električne i hemijske karakteristike ekvivalentne materijalima datim standardom. Minimalni preseci materijala gromobranskih instalacija dati su u sledećoj tabeli. Minimalni presjeci materijala gromobranskih instalacija:

P R I H V A T N I S I S T E M

Izrañuje se od čelične u vatri pocinkovane trake dimenzija prema BAS-u, a postavlja se na krovu prema grafičkom prilogu, na potporama koje su medjusobno udaljene, maksimalno 1.5m. Na drvenim konstrukcijama hvataljke treba da su više od svoje okoline po mogućstvu bar 15cm, a na betonske ravne krovove mogu se polagati neposredno. Na krovovima sa pokrivačem od slame i trske hvataljke treba postaviti iznad glavnog krova, tako da one budu od površine krova udaljene najmanje 0.5m.

Krov objekata visokih do 60m dovoljno je zaštićen od udara groma ako je pokriven uzemljenom rešetkom koju stvaraju provodnici prihvatnog sistema i spusni provodnici. Širina "okca" rešetke ne sme biti veći od 5m za nivo zaštite I, od 10m za nivo zaštite II i III, odnosno 20m za nivo zaštite IV a vodovi sa svih strana objekta treba da stvaraju zatvoren kavez. Metalni nosači za električne vodove ne smeju se upotrebiti kao hvataljke. Sve metalne mase, unutrašnje i spoljne, na krovu (oluci, čelične konstrukcije, ograde i sl.) moraju se spojiti na gromobransku instalaciju. Da bi se izbegao svaki opasan preskok, kada izjednačavanje potencijala nije realizovano, rastojanje razdvajanja izmeñu gromobranske instalacije i metalnih masa, kao i izmeñu stranih provodnih delova faznih provodnika mreže, mora biti povezano u odnosu na bezbedno rastojanje d; u skladu sa BAS EN 62305.

Metalni dimnjaci, cevi za ventilaciju i ostale metalne mase na krovu moraju biti u jednoj ili više tačaka priključeni na gromobransku instalaciju.

Voñice liftova treba na gornjem i donjem kraju priključiti najkraćim putem na gromobran. Loše spojena mesta, u metalnim masama koje su priključene na gromobransku instalaciju treba premostiti da ne bi došlo do preskoka iskre pri udaru groma koja može da izazove požar ili mehanička oštećenja.

Potpore za drvo moraju u podnožju biti zaptivene standardizovanim zaptivenim limom sa kapicom. Zaptivanje se mora pažljivo obaviti da ne bi došlo do prokišnjavanja i brzog propadanja krovne konstrukcije.

Potpore za beton mogu se snabdevati zaptivnim limom ili samo dobro zaliti u podnožju bitumenom. Sledeći delovi objekta se mogu smatrati kao “prirodan” prihvatni sistem:

-metalni limovi koji pokrivaju štićeni prostor, pod uslovom da je ostvarena trajna električna neprekidnost izmeñu različitih delova,

a) da debljina lima nije manja od vrednosti t (čelik t=4mm, Cu t=5mm, Al t=7mm) ako je lim potrebno zaštititi od proboja strujom atmosferskog pražnjenja, a ako nije potrebna ova zaštita i ako ne postoji opasnost od paljenja materijala koji se nalazi ispod lima, ova debljina ne sme biti manja od 5mm, b) da nisu obloženi nemetalnim materijalom, i da su nemetalni materijali na metalnim limovima ili iznad njih izvan štićenog prostora.

-metalni elementi konstrukcije krova (rešetkasti nosači, povezane čelične armature) pokrivene nemetalnim materijalom, pod uslovom da su ovi materijali izvan štićenog prostora;

-metalni delovi kao što su oluci oko krova, dekoracije, ograde itd., čija debljina nije manja od specificirane za normalne komponente prihvatnog sistema;

-metalne cevi i metalni rezervoari ako su napravljeni od materijala debljine najmanje 2.5mm i ako njihovo probijanje strujom atmosferskog pražnjenja ne dovodi do opasne situacije; metalne cevi i metalni rezervoari uopšte ako su napravljeni od materijala čija debljina nije manja od vrednosti t i ako porast temperature unutrašnje površine na mestu udara ne predstavlja opasnost.

S P U S N I P R O V O D N I C I

Spusni provodnici moraju uspostaviti najkraću moguću vezu sa uzemljivačem, po mogućnosti vertikalno bez promene pravca. Broj spusnih provodnika se odrañuje prema proračunatom nivou zaštite.

Kao spusni provodnici mogu se koristiti i metalne mase objekata koje obrazuju dobru provodnu celinu, a imaju i odgovarajući presek u skladu sa prethodno datom tabelom.

Ako se armatura armirano betonskih stubova upotrebi kao spusni provodnik treba uspostaviti neprekidan spoj od prihvatnog sistema do sistema uzemljenja.

Spusni provodnici moraju biti meñusobno povezani pomoću horizontalnih provodnika vezanih u prsten blizu nivoa zemlje i na svakih 20m.

Spusni provodnici se mogu postaviti na sledeći način -Ako je zid izrañen od nezapaljivog materijala, mogu biti postavljeni na površini zida ili u zidu, -Ako je zid izrañen od zapaljivog materijala, mogu biti postavljeni na površini zida pod uslovom da povećanje

temperature spusnih provodnika tokom prolaska struje atmosferskog pražnjenja nije opasno za materijal zida, -Ako je zid izrañen od zapaljivog materijala, i ako je povećanje temperature spusnih provodnika opasno za materijal

zida, moraju biti postavljeni tako da rastojanje izmeñu spusnih provodnika i štićenog prostora bude uvek veće od 0.1m. Preporučljivo je da se spusni provodnici ne postavljaju u oluke odnosno silazeće cevi, čak i ako su prekrivene

izolacijom, zbog dejstva vlage koja izaziva pojačanu koroziju provodnika. Na mestu spoja svakog spusnog provodnika (osim prirodnog) sa uzemljenjem, mora se postaviti ispitni spoj.

U Č V R Š Ć E N J E I S P O J E V I

Vodovi moraju biti položeni i zaštićeni tako da nisu izloženi mehaničkom oštećenju (zidne potpore mogu biti meñusobno udaljene najviše 2m, a krovne 1.5m). Spojevi moraju predstavljati solidnu galvansku i mehaničku vezu i moraju izdržati bar desetostruku težinu voda, koji bi ih, u nepovoljnom slučaju mogli opteretiti. Spojevi se moraju ostvariti zavarivanjem, uglavljivanjem ili spojnicama sa najmanje 2 vijka ili 2 zakovice. Vodovi se moraju spojiti preklopom dužine od 100mm. Spoj lemljenjem dozvoljen je samo pri povezivanju limenih delova na objektu.

Spojevi zavarivanjem moraju biti zaštićeni od korozije odgovarajućim zaštitnim premazom. Neprekidnost prihvatnog sistema, spusnih provodnika i uzemljenja mora se proveriti po završetku instalacije. Takoñe merenjem treba proveriti i izjednačavanje potencijala u objektu.

S I S T E M U Z E M L J E N J A

Za uzemljenje projektovanog objekta primenjen je temeljni uzemljivač. Najveća prednost ovog uzemljivača je što se nalazi u betonu, koji ga štiti od korozije. Postavlja se ispod izolacije od vlage, a izmeñu uzemljivača i tla sloj betona treba da bude najmanje 10cm. Za izvoñenje temeljnog uzemljivača (BAS EN 62305) koristi se vruće pocinkovano okruglo gvožñe najmanjeg prečnika 10mm, ili čelična traka najmanjeg preseka 100mm 2 , ali ne tanje od 3mm.

Na mestu zatvaranja konture vrši se preklapanje u dužini od najmanje 1m, a zatim se traka bez prekida polaže do glavnog priključka za uzemljenje. Na mestu preklapanja dovoljno je da se kao spoj koristi gvozdena žica prečnika najmanje 2mm na dužini od najmanje 150mm. Treba izbjegavati nastavljanje uzemljivača, a gde je to nemoguće treba koristiti zavarivanje ili standardan spojni materijal.

Sa temeljnog uzemljivača treba blagovremeno izvesti potreban broj priključaka: - Za vezu sa glavnim priključkom za uzemljenje - Za vezu sa gromobranskom instalacijom - Za vezu sa uzemljivačima bliskih susednih objekata (eventualno).

P R E G L E D I I S P I T I V A N J E G R O M O B R A N S K I H I N S T A L A C I J A

Pregled i ispitivanje se vrši posle izgradnje, odnosno, rekonstrukcije objekta (da li odgovara projektu i da li je izvršeno izjednačavanje potencijala). U toku upotrebe pregled se mora vršiti u sledećim slučajevima:

a) Posle prepravke ili popravke gromobranske instalacije b) Posle udara groma u instalaciju ili objekat c) U redovnim periodičnim razmacima, propisanim tehničkim uslovima. Prilikom pregleda treba naročito utvrditi:

- Da li postoji oštećenje i korozija hvataljki, odvoda i spojeva - Vrednost otpora rasprostiranja - Stanje priključka metalnih masa na gromobranske vodove, a ako spojevi nisu vidljivi, potrebno je merenjem utvrditi da li su priključci dobri.

O svakom pregledu treba sastaviti zapisnik, u koji se unose sve vrednosti dobijene merenjem, i iz njega se mora videti da li je instalacija ispravna i koje su eventualne popravke na njoj potrebne.

TEHNIČKI USLOVI ZA POLAGANJE KABLOVA

OPŠTE

Kablovi se polažu tako da njihove eksploatacione karakteristike ne budu ugrožene. Posebnu pažnju pri tome treba obratiti na:

-odvoñenje toplote, naročito u slučajevima paralelnog voñenja i približavanja kabla stranim izvorima toplote, kod prelaska kabla kroz dijelove trasa različitih toplotnih vodljivosti kao i u slučajevima kad je kabal izložen direktnom dejstvu sunčevih zraka -udarne struje kratkog spoja (naročito kod jednožilnih kablova) -pomjeranje tla (klizišta i sl.) i vibracije -polaganje na čvrstoj, glatkoj površini, bez oštrog kamenja i eventualno stavljanje posteljice od pijeska, mršavog betona ili nekog drugog odgovarajućeg materijala -eventualno potrebnu mehaničku zaštitu i obilježavanje trase -zaštitu od biološkog i hemijskog dejstva u sredinama gdje je to neophodno izborom kabla sa odgovarajućom otpornošću prema navedenim dejstvima -unutrašnji prečnik uvodnica, otvora u kablovicama i cijevima kroz koje se kabal povlači i koji ne smije biti manji od 1.5D (D-spoljni prečnik kabela ili kabelskog snopa).

Standardne konstrukcije srednjenaponskih kabela izolovanih PVC-om i umreženim polietilenom predviñene su za direktno polaganje u zemlju, vazduh i u mirnim vodama. Za polaganje u agresivnim otpadnim vodama kao što su npr. izlivi kanalizacije u krugu hemijske industrije i sl. preporučuju se kablovi sa polietilenskim plaštevima, a kod srednjenaponskih kablova i električna zaštita od kalajisanog bakra. Kabeli se polažu ručno ili primjenom mehanizacije tj. pomoću kablovskog vozila, izvlačnih ureñaja odnosno vitla vučom za provodnike ili pomoću čarapice pri čemu se mora voditi računa o dozvoljenim minimalnim prečnicima savijanja i maksimalno dozvoljenim vučnim silama. Ručno polaganje se preporučuje samo kod kraćih trasa sa oštrim uglovima skretanja. Polaganje pomoću kablovskih kola moguće je samo na pristupačnim, pravolinijskom trasama.

KABLOVSKI ROV

Zemljane radove treba izvoditi u skladu sa opštim zahtjevima grañevinskih normi i drugih propisa koji se odnose na

ovu vrstu radova. Kablovski rov se kopa kao otvoreni rov, ručno ili odgovarajućom mehanizacijom. Ručni iskop se planira na mjestima gdje se ne može sa sigurnošću utvrditi postojanje podzemne instalacije ili ako se sumnja da na pojedinim mjestima ista postoji. Dubina kablovskog rova zavisi od naponskog nivoa kabla koji se polaže. Za 10(20)kV kablove normalna dubina rova iznosi 0,8m. Odstupanja su dozvoljena na manjim dužinama pri ukrštanjima sa drugim kablovima i instalacijama, kao i u slučajevima nepovoljnih uslova polaganja. Ako se zbog raznih prepreka i instalacija kabl se polaže na manju dubinu, treba da se predvidi dodatna zaštita kabla od mehaničkih oštećenja primjenom zaštitnih cijevi, betonskih kablovica itd. Širina kablovskog rova zavisi od broja položenih kablova. Presjek i dimenzije kablovskog rova dati su u grafičkom dijelu projekta. Dno rova se mora očistiti od kamena i oštrih materijala. Na tako pripremljeno dno se postavlja „posteljica“ debljine 0,1m. Za posteljicu se koristi mješavina pjeska i šljunka koji imaju dobre karakteristike odvoñenja toplote (visok sadržaj kvarca) granulacije do 4mm. Za posteljicu se može koristiti i sitnozrnasta zemlja (iz otkopa ili dopremljena), pod uslovom da ne sadrži grañevinski šut, kamenje, blato ili zemlju zagañenu hemikalijama. Na ovako pripremljenu poseteljicu polažu se kablovi. Kabl se polažu blago vijugavo, zbog kompenzacije slijeganja tla i temperature. Nakon polaganja kabla u rov se ponovo naspe sloj sitnozrnaste zemlje debljine 0,1m. Ovaj sloj je potrebno pažljivo ručno nabiti. Zatrpavanje kablovskog rova se vrši sa zemljom iz otkopa ili dopremljenom zemljom, u slojevima od po 0,3m, pri čemu za prvi sloj iznad posteljice treba koristiti sitnozrnasta zemlja. Slojevi zemlje iznad posteljice pojedinačno se nabijaju mehaničkim nabijačima. Prije zatrpavanja rova, iznad kabla duž cijele trase treba da se postave plastične upozoravajuće trake. Plastična upozoravajuća traka je crvene boje, sa utisnutim upozorenjem da se ispod trake nalazi energetski kabal. Širina trake treba da bude oko 0,1m, a kvalitet materijala treba da garantuje vijek trajanja od oko 30 godina. Posle polaganja, izrade kablovskih spojnica i završnica, naponskog ispitivanja kompletnog voda i zatrpavanja, kablovska trasa se dovodi u prvobitno stanje.

USLOVI ZA POLAGANJE KABLA

Polaganje kabla se vrši ručno ili primjenom mehanizacije. Vučenje kabla vrši se pomoću zatezne čarape ili zatezne

stezaljke vezane za provodnik ili za armaturu od čeličnih žica. Dozvoljena sila zatezanja pri plaganju energetskog kabla tipa PP00-A 4x10mm² iznosi:

F 5 D2 - primjenom vučne čarape d

D - vanjski prečnik kabla Fd n A 30 - primjenom vučne stezaljke gdje je: n - broj kablova u snopu A - presjek provodnika u kablu Preporučuje se razvlačenja energetskog kabla vučnom čarapicom. Kod savijanja kabla voditi računa o minimalnom poluprečniku savijanja iznosi Rs 12 D Minimalna temperatura polaganja je :

+5 °C za kablove sa PVC izolacijom i plaštom +5 °C za kablove sa XPE izolacijom i PVC plaštom -15 °C za kablove sa XPE izolacijom i PE plaštom

Ako su kablovi bili najviše tri sata prije polaganja na nešto nižoj temperaturi, ali ne nižoj od -2°C za kablove sa PVC plaštom, odnosno -25 °C za kablove sa PE plaštom, mogu se polagati bez dodatnog grijanja. U suprotnom kabal treba da se prije polaganja zagrije držanjem u toploj prostoriji ili grijanjem odgovarajućim grejnim tijelima postavljenim na odgovarajućem rastojanju od kabla. Kalem pri tome treba povremeno okretati i voditi računa o tome da i najniži slojevi kabela na kalemu budu dovoljno zagrijani. Kabl se može grijati i električnom strujom gustine oko 1A/mm2 uz kontrolu temperature na plaštu kabla. Razlika temperature plašta i spoljnjeg ambijenta ne bi trebala da bude više od 30°C. Prilikom transporta zagrijanog kabela do mjesta polaganja, isti treba zaštiti šatorskim krilom ili sl., a samo polaganje izvesti brižljivo i što je moguće brže kako ne bi došlo do ponovog rashlañenja kabla.

KABLOVSKE SPOJNICE I KABLOVSKE ZAVRŠNICE

Spajanja i završavanja kablova treba izvršiti odgovarajućim kablovskim priborom (kablovske spojnice, kablovske

završnice) koji mora imati atest o izvršenom ispitivanju. Montažu kablovskog pribora izvršiti isključivo prema uputama proizvodjača. Prilikom montaže kablovskog pribora treba uraditi slijedeće: - provjeriti prisustvo vlage u kablu i odstraniti dio kabla koji sadrži vlagu; -kod izrade prelaznih spojnica voditi računa da se za spajanje provodnika upotrijebe uzdužno nepropusne čahure; -obavezno izvršiti spajanje metalnih plašteva (ekrana) električne zaštite; -kablovski završetak montirati tako da se kabal učvrsti plastičnim ili nemagnetskim obujmicama na najmanje dva mjesta; -kod izrade kablovskog završetka, spoj električne zaštite kabla sa uzemljenjem izvodi se bez prekida s odgovarajućom stopicom. Spojno mjesto mora biti rastavno i pristupačno za naponsko ispitivanje plašta kabla.

UKRŠTANJE I PARALELNO VOðENJE KABLA SA DRUGIM INSTALACIJA

PROMETNI PUT

Na prolazima ispod prometnih puteva i na svim mjestima gdje se mogu očekivati veća mehanička naprezanja sredine, odnosno mogućnost mehaničkog oštećenja, kablovi se polažu u kablovsku kanalizaciju. Kablovska kanalizacija se izrañuje od betonskih, plastičnih, azbestno-cementnih cijevi ili se može slagati od gotovih betonskih elemenata. Minimalni nazivni unutrašnji prečnik cijevi mora biti za 1,5 puta veći od prečnika kabla, a preporučuju se prečnici cijevi. 160 mm za kablove nazivnog napona U 0 /U - 0.6/1 kV

200mm za kablove nazivnog napona U 0 / U - 12/20 kV. Kablovsku kanalizaciju treba postaviti okomito na osu prometnice u pravcu produžetka kabla, a samo izuzetno je dozvoljeno odstupanje maksimalno do 30°. Kablovska kanalizacija treba da je duža sa svake strane puta minimalno 0,5 m od ivice puta. Ako trasa kabla presjeca i pješački trotoar, te se nastavlja u zelenom pojasu, tada treba kablovsku kanalizaciju završiti u zelenom pojasu. Za kablovsku kanalizaciju od cijevi postavi se najprije posteljica (podloga) od mršavog betona (MB10) debljine 10 cm, na koji se polažu cijevi. Vertikalni razmak izmeñu gornje ivice kablovske kanalizacije i površine puta treba da iznosi namanje 1,2m. Razmak kablovskog voda od puta izvan naselja pri paralelnom voñenju, odnosno približavanju, iznosi :

- za autoput i put I reda : namanje 5m za paralelno voñenje i namanje 3m za približavanje; - za puteve iznad I reda: namanje 3m za paralelno voñenje i namanje 1m za približavanje.

Ukrštanje i paralelno voñenje energetskih kablova sa eventualnim drugim podzemnim instalacijama izvesti prema slijedećim uslovima:

VODOVOD I KANALIZACIJA

Polaganje energetskih kablova ispod i iznad vodovodnih, odnosno kanalizacionih cijevi osim ukrštanja nije dopušteno. Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskih kablova i vodovoda iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni vodoopskrbni cijevovod ( misli se na razmak izmeñu najbližih vanjskih ivica instalacija ). Ovi razmaci se mogu smanjiti najviše do 30 % ukoliko se kabl na tim mjestima položi u cijev. Na mjestima ukrštanja kabl može biti položen iznad ili ispod vodovoda, zavisno od visinskog položaja vodovodne cijevi. Vertikalni razmak izmeñu kabla i glavnog cjevovoda mora biti najmanje 0,5 m, a kod ukrštanja kabla i priključnog cjevovoda spomenuti razmak treba da iznosi najmanje 0,3 m. Ukoliko je u oba slučaja ukrštanja manji razmak potrebno je energetski kabl zaštiti od mehaničkih oštećenja postavljajući ga u zaštitnu cijev. Cijev treba da je duža za 1 m sa svake strane od mjesta ukrštanja. Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabla i kanalizacionih cijevi iznosi 0,5 m za manje kanalizacione cijevi ili kućne priključke, odnosno 1,5 m za magistralni kanalizacijski cijevovod profila jednakog i većeg-od 0,6/0,9 m ( razmak izmeñu najbližih vanjskih ivica instalacije). Na mjestima ukrštanja kabl može biti položen samo iznad kanalizacijskog cjevovoda i to u zaštitnim cijevima čija je dužina 1,5 m sa svake strane mjesta ukrštanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila minimalno 0,3 m. U slučaju kada se tjeme kanalizacijskog profila nalazi na dubini minimalno 0.8 m izvodi se dodatna mehanička zaštita kabla postavljanjem u TPE cijevi odgovarajućeg prečnika u sloju mršavog betona. Kada je tjeme kanalizacijskog profila na dubini manjoj od 08 m, dodatna mehanička zaštita kabla se izvodi postavljanjem Fe cijevi odgovarajućeg presjeka u sloju mršavog betona. U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog voñenja kabla sa vodovodom ili kanalizacijom na dijelu trase ne mogu postići, kablove je potrebno zaštititi polaganjem u kablovsku kanalizaciju. Provlačenje kabla kroz, iznad i uz vodovodne komore, hidranata te kanalizacijskih okna ili slivnika – nije dopušteno.

OSTALI CIJEVOVODI I OBJEKTI

Namanje dopušteno rastojanje izmeñu elektroenergetskog kabla nazivnog napona zaključno sa 35kV i metalnog

cijevovoda pri ukrštanjima ili paralenom voñenju iznosi 0.5m. Manje rastojanje od 0.5m je dopušteno samo ako je onemogućeno prenošenje eventualnog luka sa kabla na cijevovod.

PARALELNO VOðENJE I UKRŠTANJE ENERGETSKIH KABLOVA SA TELEFONSKIM INSTALACIJAMA

Ukrštanje energetskih kablova sa telefonskim podzemnim kablovima treba izvesti u pravilu pod uglom od 90 stepeni, a nikako manjim od 45 stepeni s okomitim razmakom od 30 cm, za energetske kablove 1kV, a 50 cm za energetske kablove izmeñu 1kV i 35kV. Ako se okomiti razmak od 50cm ne može održati, kablovi se na mjestu ukrštanja odvajaju materijalima otpornim na termički uticaj, na primer postavljanjem u zaštite cijevi , uz uslov da svijetli razmak ne bode manji od 30cm. Dužina zaštitnih cijevi , polucijevi ili štitnika, ne smije biti manja od 1m s obje strane od mjesta ukrštanja. Zaštitne cijevi za energetske kablove moraju biti od dobro vodljivog materijala ( na primjer željezne), a za telefonske kablove od nevodljivog materijala ( betonske ili plastične). Udaljenost najbližeg energetskog kabla do 20kV od najbližeg telekomunikacijskog kabla kod paralelnog približavanja iznosi namanje 50cm, odnosno 1m za energetske kablove iznad 20kV. Ako se spomenute ne mogu održati, na tim mjestima se izmeñu energetskih kablova i telekomunikacijskog kabla postavlja pregrad od materijala otpornog na termički uticaj.

MEðUSOBNO UKRŠTANJE ENERGETSKIH KABLOVA

Radi smanjenja meñusobnih uticaja paralelno položenih energetskih kablova treba se pridržavati minimalnog razmaka od 10 cm za energetski 1kV kabl pokraj drugih energetskih kablova (1kV i signalnih kablova), a od 10 kV kablova 15 cm.Pri ukrštanju preporučuje se razmak 20 cm za oba slučaja.

ISPITIVANJE ENERGETSKIH KABLOVA I KABLOVSKOG PRIBORA

Kablovi se ispituju u fabrici i za to se izdaju ispitni atesti, koji se moraju dobiti od isporučioca materijala i dati na uvid

komisiji za tehnički pregled objekta prilikom tehničkog pregleda. Fabrička ispitivanja podrazumijevaju naponska ispitivanja, mjerenje otpora provodnika, mjerenje faktora gubitaka, elastičnosti radi savijanja kablova i ispitivanje dielektrične čvrstoće. Ispitivanje izolacije kabla poslije polaganja izvodi se na potpuno instaliranom kablu, sa njegovim priborom (kablovski završeci i kablovske spojnice). Ispitivanje plašta poslije polaganja kabla, izvodi se radi provjere da nije došlo do oštećenja plašta prilikom polaganja. Ispitivanje se izvodi jednosmjernim naponom 5kV u trajanju od 5 minuta.

3. PRORAČUNI

3.1. Proračun radne struje IB

Prema JUS N.A0.826/1986

" IB je struja proračunom predviñena da teče kroz strujno kolo u redovnom radu" P

Struja projektovanog trofaznog strujnog kruga je: I m

. B 3 U cos

P Struja projektovanog monofaznog strujnog kruga je: I m

B U cos gde je: IB - radna struja (A), U - napon strujnog kruga (V), Pm - maksimalna snaga (W) odreñena preko instalisane snage (Pi) i faktora jednovremenosti Pm Pi k j ,

- stepen korisnosti potrošača u strujnom krugu (srednji stepen za više potrošača), cos - faktor snage potrošača u krugu (srednji faktor za više potrošača). Nazivna struja izabranog zaštitnog ureñaja (osigurača) je I n I B

3.2. Izbor preseka provodnika (trajno dopuštene struje (JUS N.B2.752) Prema tabeli 2.15. "Elektroenergetika kroz standarde, zakone, pravilnike i tehničke preporuke" G. Dotlić, za odgovarajući tip razvoda odreñuju korekcioni faktori i trajno dozvoljena struja izabranog kabla:

I z k k k n I tr.dozv.

gde je: Iz - stvarna trajno dozvoljena struja kabla (A) Itr.dozv. - trajno dozvoljena struja kabla (tablični podatak (A)) k - korekcioni faktor za temperaturu (tablični podatak dat je za temperaturu okoline od oko 20 C, za kablove koji su ukopani u zemlju) k - korekcioni faktor za termičku otpornost tla (tablični podatak je dat za termičku otpornost tla od 2,5 Km/W, koja odgovara pjeskovitom tlu u skoro suvom stanju) kn - korekcioni faktor za više položenih strujnih kola zajedno (tablični podatak je dat za jedan položeni kabl).

3.3. Zaštita kabla od struje preopterećenja

Uslovi koji treba da budu zadovoljeni pri izboru kabla(JUS N.B2.743) su: I B I n I z

I 2 1,45 I z

I 2 k In k In 1,45 Iz gde su: IB - struja za koju je strujno kolo projektovano, In - nazivna struja zaštitnog ureñaja, Iz - trajno podnosiva korigovana struja kabla, I2 - struja delovanja zaštitnog ureñaja u granicama vremena delovanja,

3.4. Provjera presjeka provodnika prema dozvoljenom padu napona Procentualni pad napona u vodu stalnog presjeka S ( mm2 ) i dužine l ( m ), koji je na kraju opterećen snagom p ( kW ) izračunava se po obrascu :

Glavni projekt :Sanacije i rekonstrukcije crpne stanice „Grad“ Lokacija:Orašje Investitor: JP“Vodovod i odvodnja“Orašje Faza:E,M

Šifra projekta :

03-10-14

Strana :

17

za jednofaznu struju za trofaznu struju

u% 200 P l u% 100 P l 2 ∑ 2 ∑ S U S U

gdje je :

U – nazivni napon mreže ( V ) P – jednovremena snaga pojedinih potrošača ( W ) l – dužina voda ( m ) S – presjek provodnika ( mm2 ) γ – specifična provodnost ( Sm/mm2 ) koja iznosi :

za bakar γ = 56 Sm/mm2

za aluminijum γ = 37 Sm/mm2

Ukupan pad napona u trasi sačinjenoj od više dionica jednak je zbiru padova napona izračunatih po gornjem obrascu.

Prema gornjem obrascu izračunava se procentualni pad napona za stacionarni režim rada potrošača.

U daljem tekstu rezultati su dati tabelarno.

3.5 Proračun zaštite od električnog udara u sistemu TN-C/S

a) zaštita od direktrnog dodira

Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom u električnim instalacijama predviñena je zaštitnim izolovanjem, sa namjerom da se spriječi svaki dodir dijelova pod naponom. Dijelovi pod naponom moraju biti potpuno prekriveni izolacijom, koja se može ukloniti samo njenim razaranjem, a koja u normalnom radu može trajno da izdrži sve mehaničke, električne i toplotne uticaje kojima je izložena. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom u razvodnim ormarima predviñena je tako da isti mora biti zatvoren ili pregrañen da osigurava stepen mehaničke zaštite najmanje IP2x.

b) zaštita od indirektnog dodira Zaštita od indirektnog dodira predviñena je automatskim isključenjem napajanja u slučaju kvara. Zaštitni ureñaj u slučaju kvara mora automatski da isključi napajanje strujnog kola u takvom vremenu koje ne dozvoljava napon dodira većeg od 50V efektivne vrijednosti. Uslov zaštite u sistemu TN je : Z s I a U 0

Gdje je : Z s - impedansa petlje kvara, koja obuhvata izvor, provodnik pod naponom do tačke kvara i zaštitni provodnik izmeñu take kvara i izvora, I a - struja kova obezbjeñuje djelovanje zaštitnog ureñaja za automatsko isključenje napajanja u vremenu utvrñenom u tabeli 1. u zavisnosti od U 0

U 0 - nazivni napon prema zemlji

Tabela 1. Najveća vremena isključenja u TN sistemu

Impedansa petlje kvara izračunava se :

Z R 2 X 2 , R R R R , X X X X s s s s TLV L PE s TLV L PE

gdje je : RTLV -aktivni otpor faznog namotaja transformatora na strani niskog napona, X TLV -reaktivni otpor faznog namotaja transformatora na strani niskog napona,

R L -aktivni otpor faznog provodnika do mjesta kvara, X L -rakativni otpor faznog provodnika do mjesta kvara, RPE -aktivni otpor zaštitnog provodnika od mjesta kvara do izvora, X PE -reaktivni otpor zaštitnog provodnika od mjesta kvara do izvora,

U daljem tekstu rezultati su dati tabelarno.

PRORAČUN STRUJE KRATKOG SPOJA

Impedansa mreže na visokom naponu se zanemaruje. Impedansa transformatora 10/0,4kV, 630kVA :

ZT 0,002 j0,0098 ZT 0,0098

Maksimalna struja kratkog spoja na 0,4 kV u TS je:

IIII 1,1 U 1,1 0,4 25,92kA KTS

3 ZT 3 0,0098

Impedansa kabla 2xPP00-A 4x240mm2, približne dužine 40m do BTS iznosi:

Z l r jx 0,2 0,0938 j0,079 0,0187 j0,0158 1 2 1 1

Impedansa do ormara GRO je:

ZGRO ZT Z1 0,0207 j0,0256

ZGRO 0,032 Maksimalna struja kratkog spoja na ormanu GRO je:

IIII = U = 0,4 = 7,21kA GRO

3 ZGRO 3 0,032 Minimalna struja kratkog spoja na ormanu GRO je:

III = 0,8 U = 0,8 0,4 = 5.00kA GRO 2 Z 2 0,032

GRO

Snaga kratkog spoja:

S = 3 IIII U = 3 7,21 0,4 = 4,99 MVA GRO GRO

Zaštitni ureñaj moraju obezbediti prekidanje struje kratkog spoja koje protiče kroz provodnike strujnog kola prije nego što prouzrokuje opasnost od toplotnih i mehaničkih dejstava u provodnicima i spojevima. Na osnovu izvršenog proračuna struje kratkog spoja je zaključeno da: -moć prekidanja zaštitnog ureñaja osigurača NV03-400A je veća od izračunate vrijednosti kratkog spoja -Za trajanje kratkog spoja (0,04s) prema karakteristici Vrijeme –struja proizvoñača zadovoljen je uslov

k 2 S 2 I 2 t

Gdje je k=74-faktor čija vrijednost zavisi od vrste materijala, izolacije i ostalih dijelova i početne i krajnje temperature I=7,21 kA-efektivna vrijednost stvarne struje kratkog spoja (A) t=0,04-trajanje kratkog spoja (s) S=2x240 mm² presjek provodnika

4. POSEBAN PRILOG MJERA ZAŠTITE NA RADU

Ovaj poseban prilog razmatra opasnosti i štetnosti koje se mogu javiti pri korištenju električnih instalacija i pri njihovoj izradi, kao i način njihovog otklanjanja.

Pri projektovanju električnih instalacija objekta posebna pažnja je posvećena opasnostima i štetnostima koje se mogu javiti prilikom njihove izrade ili eksploatacije.

Predviñenim tehničkim riješenjima, a pri pravilnom rukovanju i održavanju, sve opasnosti i štetnosti su eliminisane. U ovom posebnom prilogu analizirane su moguće opasnosti i štetnosti, a o čemu je na kraju izveden i zaključak.

Prilikom izrade i eksploatacije električnih instalacija mogu se javiti slijedeće opasnosti i štetnosti:

1. opasnost od struje kratkog spoja 2. opasnost od preopterećenja 3. opasnost od previsokog napona dodira 4. opasnost od izazivanja požara 5. opasnost kod izvoñenja radova i puštanja pod napon 6. opasnost od statičkog elektriciteta

1. Opasnost od struje kratkog spoja

Zaštita od struje kratkog spoja riješena je pravilnim dimenzionisanjem automatskih i topljivih osigurača i kablova, čime je postignuto da u slučaju kvara kroz osigurač protekne znatno veća struja od nominalne struje osigurača, čijom proradom strujni krug u kvaru ostaje bez napona. Odgovarajući topljivi ili automatski osigurači postavljeni su na početku svakog voda, kao i na mjestima promjene presjeka provodnika, a njihova selektivnost garantuje da se kratak spoj zbog nekog kvara neće prenjeti dalje (JUS N.B2.742).

2. Opasnost od preopterećenja

Od dužih i većih preopterećenja instalacija je zaštićena pravilno dimenzionisanjim osiguračima i ostalom opremom za prekid linija. Sama oprema take je dimenzionisana da bez problema može izdržati manje preopterećenja kraćeg trajanja.

3. Opasnost od previsokog napona dodira

Opasnost od slučajnog dodira dijelova pod naponom otklonjena je izolovanjem dijelova pod naponom i njihovim pregrañivanjem, pravilnim izborom električne opreme i izradom kućišta sa odgovarajućim stepenom mehaničke zaštite ( JUS N. B2. 742).

Opasnost od električnog udara riješena je pravilnim izborom zaštitnih ureñaja u primjenjenom sistemu zaštite, sa voñenjem treće odnosno pete žile (žuto-zelene) u kablu , pri čemu su svi metalni dijelovi aparata i ureñaja, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom nisu pod naponom, a prilikom kvara mogu doći pod napon, povezani na zaštitni vod. Svi zaštitni vodovi povezani su na zaštitnu sabirnicu, a ova je povezana na zajednički uzemljivač.

Svi strujni krugovi i stezaljke obilježene su brojevima i slovima, koji odgovaraju jednopolnoj šemi postavljenoj na unutrašnjoj strani ormara.

4. Opasnost od izazivanja požara

Opasnost od izazivanja požara riješena je pravilnim izborom električne opreme. Ovakav izbor električne opreme pri pravilnom izvoñenju instalacije i propisnom održavanju u toku eksploatacije ne može biti uzročnik ekesplozije. Naročita pažnja posvećena je izradi spojeva, kao najosjetljivijeg mjesta u instalaciji.

5. opasnost od izvoñenja radova i puštanja pod napon

5. POSEBAN PRILOG MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

O primijenjenim propisima, mjerama i normama zaštite od požara pri projektovanju u skladu sa Zakonom o

zaštiti od požara (Narodne novine Županije Posavske 1/1999) za dokumentaciju projekta te donosimo slijedeći pregled:

1. IZVORI OPASNOSTI

1. Pregrijavanje električnih vodova 2. Promjena karakteristika izolacije provodnika i ureñaja 3. Mehaničko oštećenje električnih vodova 4. Posledice atmosferskih pražnjenja 5. Posledice sklopnih prenapona

2. MJERE PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

2.1. Pregrijavanje električnih vodova

Presjek i tip provodnika i kablova odreñen je prema uslovima za polaganje i prema trajno podnosivoj struji, uzimajući u obzir i ograničavajuće faktore zaštitnih mjera, karakteristike ureñaja za zaštitu od kratkih spojeva i preopterećenja, temeperature spojeva i pad napona. Pregrijavanje krajeva provodnika zbog loših spojeva stopica kablovskog završetka i postolja osigurača izbjegava se redovnom kontrolom spoja i pritezanjem istog.

2.2. Promjena karakteristika izolacije provodnika

Kablovska mreža je projektovana tako da obezbjeñuje zadovoljavajuću trajnost u pogledu izolacije koja je izložena termičkim efektima trajno dozvoljene struje i spoljašnjim uticajima tokom rada.

2.3. Mehaničko oštećenje električnih vodova

Električni vodovi se štite od mehaničkih oštećenja mjestom i načinom polaganja.

2.4. Posledice atmosferskog pražnjenja i statičkog elektriciteta

Projektom je predviñena izrada gromobranskih instalacija. Takoñe za odvoñenje statičkog elektriciteta predviñen je ureñaj za odvoñenje statičkog elektriciteta.

2.5. Posledice sklopnih prenapona

U svrhu upravljanja udarnim naponskim talasima na vodovima, postavljena je prenaponska zaštita SPD u pripadajućoj TS. SPD mora biti najkraćim mogućim putom spojen na sabirnicu za izjednačivanje potencijala kao i na provodnik pod naponom, čime se induktivni gubitak napona svodi na najmanju mjeru.

OPŠTE MJERE PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE

a) Projektovani objekat, imaju prilaz sa postojećih saobraćajnica, kojim je omogućen prilaz vatrogasnim

vozilima u slučaju potrebe. Kako se objekat nalazi na lokaciji koja dozvoljava ovu vrstu gradnje, ne prestavlja povećanu opasnost po okolinu.

b) Osoblje koje vrši manipulaciju na projektovanom objektu treba da je obučeno i opremljeno sredstvima za gašenje požara.

c) Putevi za evakuaciju i prilazi moraju uvijek biti prohodni, dostupni i obilježeni. d) Redovano održavanje i pregled električne instalacije u skladu sa važećim pravilnicima i propisima

ZAKLJUČAK :

Prilogom su primjenjene sve mjere i normativi za zaštitu od požara za predmetni objekat. Naznačene su moguće opasnosti i predviñene su mjere za njihovo otklanjanje.