"VODA I MI"^asopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:JP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: dilista@voda.ba

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. `urn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;

^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. “Birograf” Sarajevo

^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija na naslovnim i srednjim stranicama je Mirsad Lon~arevi}

OKTOBAR 2007. • Broj 56 • Godina XI

UVODNIKD. Hrkaš

AKTUELNOSTID. Hrka{, S. Plo~oEC CARDS REGIONALNI PROJEKAT “PILOT PLANUPRAVLJANJA SLIVOM RIJEKE SAVE”

KORI[TENJE VODAE. Rustempa{i}, A. Imamovi}REGIONALNO USLU@NO PREDUZE]E “VRBAS”

ZA[TITA OD VODAH. RESULOVI}, D. Behlulovi}WETLANDS-i – MOKRA STANI[TA: NASTANAK I PRIJEDLOG NJIHOVE PODJELE

ZA[TITA VODAS. JukanBILJNO ZEMLJANI PRE^I[]IVA^ “SISTEM BiCon” U BiH

A. Pe}anacNACIONALNI PARK UNA – JEDINSTVENI DAR PRIRODE

H. Popovi}^ISTA VODA – SIGURAN PUT KA ^ISTOM OKOLI[U

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIM. Vlahini}BUDU]E BRANE

K. HafnerXI SEMINAR IZ OBLASTI KVALITETA VODA U ORGANIZACIJI PMF-a UNIVERZITETA U NOVOM SADU

IZ ISTORIJE VODOPRIVREDEV. Franji}STO GODINA VODOVODA GRADA BIHA]A

A. Sari}, M. Gakovi}NJIH NE TREBA ZABORAVITI – ABDULAH HUZBA[I]

red sami kraj pripreme ovog broja, ta~nije24. oktobra, u Sarajevu je odr`ana pre-zentacija Glavnog preventivnog plana od-brane od poplava, ~ija izrada je predvi|e-

na Zakonom o vodama Federacije BiH kao sasta-vnog dijela Planova za{tite od poplava u okviru inte-gralnog upravljanja vodnim resursima.

Naime, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vo-doprivrede i {umarstva zajedno sa dva javna predu-ze}a (Sarajevo i Mostar) je naru~ilo a Zavod za vodo-privredu iz Sarajeva je kao konsultant uradio proje-kat Glavnog preventivnog plana odbrane od popla-va i prezentirao ga prisutnim predstavnicima dr`a-vnih, entitetskih, kantonalnih i lokalnih nivoa vlasti,stru~nim i obrazovnim institucijama iz oblasti voda,kao i srodnih oblasti, te predstavnicima nevladinihorganizacija i medija.

Tom prilikom je, kako su kasnije rekli mnogi odprisutnih, na jedan sasvim razumljiv i zanimljiv na~inprezentiran okvir i cilj izrade plana (zakonski okvir,zahtjevi EU, uskla|enost nivoa planiranja, me|use-ktorska uskla|enost, sada{nje stanje, metodolo{kipristup izradi plana, planski rezultati i efikasnost nji-hovog kori{tenja). Ovom prilikom su tako|er prezen-tirani i rezultati projekta kroz predstavljanje izabranihsavremenih softwer paketa zahtijevanih karakteristi-ka, demonstrirani dobijeni rezultati sa vizuelnim pri-kazom kretanja poplavnih talasa, zatim prikazommapa plavljenih povr{ina i poplavnog rizika, te prika-zom prora~una prioriteta ulaganja i shodno tome nji-hove efikasnosti.

O ovom projektu }emo nastojati dati {iri prikaz unarednom broju na{eg ~asopisa, jer nas se svih ovatema doti~e gotovo svake godine sa pojavom velikihki{a ili otopljavanjem snjegova s prolje}a i, u pravilu,postaje problem ~ije se posljedice mjere desetina-ma, pa i stotinama miliona maraka {tete.

O kako ozbiljnoj temi je rije~, ne samo kod nas,nego u Evropi i cijelom svijetu, mo`da dobro ilustru-je podatak da je Evropska Unija inicirala dono{enje iiza{la sa Prijedlogom “Direktive Evropskog parla-

menta i Savjeta o procjeni upravljanja poplavnim rizi-kom” (2006.g.), a u novom Zakonu o vodama FBiH(2006.g.) se, izme|u ostalog, ka`e da institucije kao{to su dva javna preduze}a (budu}e agencije za vo-de) imaju zadatak da, pored ostalog, “... pripremajuplanove za sprje~avanje i smanjivanje {tetnih uticajaprouzrokovanih poplavama, su{ama,erozijom obalavodnog tijela i organizira implementaciju tih planova.”

Ovom prilikom podsje}amo ~itaoce da na na-{oj web stranici: “http://www.voda.ba” mogu na te-mu poplava prona}i dosta zanimljivih i aktuelnih in-formacija i podataka. Isto tako,mjerenja, odnosnopodaci sa na{ih monitoring stanica postavljenih narijekama sa na{eg slivnog podru~ja, se direktno uno-se na tu stranicu, pa su i na taj na~in dostupni zain-teresiranima.

Mi se ipak nadamo da ki{e ove jeseni ne}e na{erijeke i potoke pretvarati u bujice koje }e svoju razor-nu snagu iskaljivati na ku}ama i imanjima koja godi-nama sti~emo i stvaramo. Zato }e nam planovi zaodbranu od poplava, tj. njihova primjena zasigurnopomo}i da manje strahujemo i da manje {tete trpimo.

PO[TOVANI^ITAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 56

P

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

Nabujala rijeka Ribnica u Kaknju uni{tila most (2003. g.)

Arhiv javnog preduze}a

akon trogodi{njih intenzivnih, slo`enih i pomnogo ~emu inovativnih aktivnosti koje suBiH stru~njaci, koji rade u javnim instituci-jama zadu`enim za planiranje upravljanja

vodnim resursima, realizovali tokom implementacijeCARDS regionalnog projekta “Pilot plan upravljanjaslivom rijeke Save” imale su svoj uspje{an zavr{etak26. septembra ove godine u Sarajevu, kada su i pre-zentirani ostvareni rezultati .

Ovom skupu su, osim predstavnika sektora vo-da u Bosni i Hercegovini sa svih nivoa vlasti (dr`avni,entitetski, kantonalni i lokalni), prisustvovali i pred-stavnici Evropske Unije koja je i finansirala realizaci-ju projekta, zatim predstavnici konsultantskih institu-cija, nevladinih organizacija, kao i predstavnici stru-~nih timova iz BiH, Hrvatske i Srbije koji su radili napilot rije~nim bazenima Vrbasa, Kupe i Kolubare.

Ne{to {ire o ovom projektu pisali smo u na{em~asopisu broj 53 iz aprila ove godine, i tom prilikomobe}ali da }emo {iri prikaz projekta i njegovih rezul-tata dati po njegovom zavr{etku. Ovoga puta }emosamo u najkra}em informisati ~itateljstvo o klju~nimdostignu}ima projekta i preporukama za daljnji rad,dok }emo obe}ani {iri pregled fokusiran prvenstve-no na rezultate koje je ostvario BiH radni tim pripre-miti za naredni broj.

U me|uvremenu }e rezultati projekta biti prezen-tirani i na:1. [estom ministarskom sastanku zemalja ~lanica

UNECE regije koji }e se u oktobru odr`ati u Beo-gradu pod radnim naslovom „Okoli{ za Europu”

(http://www.efe-belgrade2007.org/events/index.htm)

EC CARDS REGIONALNI PROJEKAT “PILOT PLAN UPRAVLJANJASLIVOM RIJEKE SAVE” – USPJE[NO ZAVR[ENE AKTIVNOSTI NA PILOTRIJE^NIM BAZENIMA VRBASA, KUPE I KOLUBARE

4VODA I MI BROJ 56

N

DILISTA HRKA[, SENAD PLO^O

Aktuelnosti

Plan upravljanja slivom podrazumijeva i plan odbrane odpoplava – Vrbas, april 2004. godine

Foto: M. Lon~arevi}

2. Posljednjem sastanku upravlja~kog komiteta pro-jekta koji }e se odr`ati u novembru u sjedi{tuEvropske komisije u Briselu

Na sarajevskoj prezentaciji rezultata projekta je,izme|u ostalog, nagla{eno i to da su osnovni ciljeviprojekta bili:

• testiranje prakti~ne primjene tzv, „Zajedni~ke im-plementacione strategije“ koju zemlje ~laniceEvropske unije koriste za primjenu EU ODV (Okvir-ne direktive o vodama)

• ja~anje regionalne saradnje u okviru rada „Me|u-narodne komisije za sliv rijeke Save“ (Savska ko-misija) a za potrebe izrade plana upravljanja slivomrijeke Save sukladno zahtjevima EU ODV

• edukacija-trening stru~njaka koji rade u javnim in-stitucijama sektora voda u Bosni i Hercegovini,Hrvatskoj i Srbiji, a koji }e raditi na implementacijiEU ODV u tim zemljama

I, kako se ~ulo tokom ovog seminara, ura|eno jemnogo i to na na~in da su stru~njaci iz BiH sektoravoda bili maksimalno uklju~eni u projektnim akti-vnostima, {to do sada na sli~nim projektima nije bioslu~aj. Naime, konsultantski tim imenovan od straneinvestitora (EC) je u stalnom interaktivnom odnosusa lokalnim stru~njacima iz dr`avnih, odnosno enti-tetskih vodoprivrednih institucija (Javnog preduze}aza “Vodno podru~je slivova rijeke Save” Sarajevo iRepubli~ke direkcije za vode Bijeljina), omogu}io da

se okupe lokalni eksperti iz oba entiteta i kroz sara-dnju na zajedni~kom zadatku, obu~e za rad na pri-mjeni EU ODV.

Iz svih tih aktivnosti proiza{la su i odre|ena dos-tignu}a, ali i preporuke {ta bi i kako trebalo dalje ra-diti, {to je Senad Plo~o, rukovodilac konsultanskog ti-ma, prezentirao na kraju seminara u vidu tzv „SWOT“(Strengths-Opportunities-Weaknesses-Threats) analize.

Kao najzna~ajnija projektna dostignu}a izdvoje-na su slijede}a ostvarenja:

• uspostava regionalne me|udr`avne saradnje kojaje rezultirala harmoniziranjem ve}eg broja analiti-~kih metoda kori{tenih za potrebe tzv. karakteriza-cije pilot rije~nih bazena;

• me|udr`avna interkalibracija analiti~kih rezultatadostignutih naro~ito u oblasti biolo{kih istra`ivanja(uzimanje biolo{kih uzoraka, laboratorijske analizei interpretacija rezultata);

• uspostava nekolicine nacionalnih metodologija uoblasti implementacije ODV koje bi se uskoro mo-gle ozvani~itit i kroz odre|ene podzakonske akte(npr. identifikacija i tipologija vodnih tijela, prelimi-narna identifikacija zna~ajno modifikovanih vodnihtijela, identifikacija vje{ta~kih vodnih tijela, ...);

• identifikacija nacionalnih eksperata koji }e mo}ikoordinirati neophodne ODV analize vezane za raz-li~ite nau~ne discipline (ekologija, ekonomija, mo-nitoring, hidrologija, hidrogeologija, identifikacijapritisaka i analiza utjecaja, analiza rizika, transportzaga|iva~a, pro~i{}avanje otpadnih voda, ...);

• usljed regionalnog karaktera projekta razvio se po-zitivan takmi~arski duh radnih timova koji se najpo-voljnije odrazio na tim iz BiH imaju}i u vidu da su iHrvatska i Srbija ve} dosta poodmakli u imple-mentaciji ODV u okviru rada ICPDR (Me|unarodnekomisije za za{titu rijeke Dunav);

• uhodavanje saradnje me|uentiteskih timova na„uklapanju“ podataka i rezultata koje su imali za„svoj“ dio sliva rijeke Vrbas, a u cilju potrebe izra-de zajedni~kog izvje{taja za cijeli sliv rijeke Vrbas.

Kao majslabije ta~ke projektne realizacije ozna-~eni su slijede}i elementi:

• razli~ita poimanja, a u nekim slu~ajevima i potpu-na neshvatanja, koja postoje kod pojedinih „deci-sion makers“ (donosioca odluka) o urgentnosti ra-da na nacionalnoj implementaciji ODV shodnozahtjevima EU, ICPDR i Savske komisije

• ote`ana koordinacija sektora voda na dr`avnomnivou u BiH (za saradnju BiH sa dvije veoma sro-dne organizacije: Savska komisija i ICPDR nadle-`na su dva razli~ita ministarstva)

• nedostatak strate{kih planskih dokumenata u po-gledu nacionalnog razvoja sektora voda

• nedovoljan broj stru~njaka koji rade u javnim insti-tucijama u sektoru voda

5VODA I MI BROJ 56

U~esnici projekta iz sve tri zemlje u obilasku mo~vareBarda~a koja je u slivu Vrbasa

Foto: D. Hrka{

• nedostatak (novijih, ta~nih, verifikovanih) podataka• prolongirani po~etak rada Savske komisije

Na osnovu ostvarenih projektnih rezultata pre-poru~eno je da se {to prije nastavi na realizaciji slije-de}ih aktivnosti

• zahtijevati od nadle`nih organa i institucija urgen-tno poja~anje kapaciteta u sektoru voda kako bi seplanovi upravljanja rije~nim bazenima pripremilisukladno rokovima datim u novim entiteskim Zako-nima o vodama

• oformiti nacionalne timove za implementaciju ODV~iji bi prvi zadatak bio priprema odgovaraju}egakcionog plana za pripremu planova upravljanjaslivom rijeke Save i slivom Jadranskog mora.

• urgentno zapo~eti na ota~njavanju postoje}ih po-dataka (distribucija stanovni{tva, identifikacija priti-saka, ekonomski parametri poslovanja komunal-

nih preduze}a, monitoring podaci, modeliranje i si-muliranje transporta zaga|iva~a, ...)

• izradi „kompletnog“ plana upravljanja sukladnoEU ODV na jednom od pilot rije~nih bazena.

Ovom prilikom je va`no spomenuti i neke fakto-re koji mogu ozbiljno ugroziti odr`ivost i iskoristivostpozitivnih rezultata projekta:

• davanje prioriteta realizaciji kratkoro~nih („politi~kiatraktivnih“) lokalnih projekata (npr. seoskih vodovo-da) nad izradom kompleksnih, „politi~ki neatraktiv-nih“, strate{kih planova upravljanja vodnim resursima

• nedostatak potpore vladinih organa na pove}anjufinansijskih i stru~nih kapaciteta koji }e raditi na im-plementaciji ODV

• odlaganja izrade baznih studija kojima bi se ota~ni-li ulazni podaci koji se trebaju koristiti za provo|enjeekonomsko-tehni~kih analiza zahtjevanih kroz ODV.

6VODA I MI BROJ 56

Rijeka Vrbas – nabujale vode plave njene obale – snimljeno u Aprilu 2004. godine

Foto: M. Lon~arevi}

Uvodrojekat “Institucionalno ja~anje komunalnihpreduze}a u gornjem i srednjem slivnompodru~ju rijeke Vrbas” (projekat Vrbas) fi-nansiran od strane Vlade Kraljevine Norve-

{ke, pored novih investicija i rehabilitacije postoje}ihsistema vodoopskrbe zna~ajno je podr`ao instituci-onalne reforme u komunalnim preduze}ima i samomsektoru u sve ~etiri op}ine (Jajce, Donji Vakuf, Bugoj-no i Gornji Vakuf-Uskoplje), gdje je projekat imple-mentiran. Dva primarna rezultata sprovedenih institu-cionalnih reformi su:

1. Osnivanje autonomnih vodovodnih preduze}a –Vodovod i kanalizacija (ViK) koja u sve ~etiri op}i-ne postaju operativna krajem 2005. i

2. Uspostavljanje i registriranje Regionalnog uslu-`nog preduze}a (RUP) – koje je po~elo sa radomu julu 2006.

Regionalna saradnja Iako pojam regionalne saradnje nije novina na

na{im prostorima, mo`e se re}i da model regional-nog preduze}a koji je predlo`en i realiziran kroz pro-jekat Vrbas predstavlja novinu u komunalnom sekto-ru. Odabiru odgovaraju}eg modela saradnje i uspos-tavi RUP “Vrbas” prehodila su razmatranja niza pri-mjera regionalne saradnje, kako u Norve{koj, gdje jeto ~esta praksa, tako i u svijetu, koje je sproveo Nor-ve{ki konsultant anga`iran na ovom projektu – NOR-PLAN AS. Predstavnicima komunalnih preduze}a jepredlo`eno nekoliko takvih primjera - modela koji bi

mogli na}i primjenu u komunalnom sektoru na na-{im prostorima.

Sudionici projekta imali su priliku uvjeriti se da jemnogo razloga za regionalna rje{enja i saradnju ka-ko bi se osigurala efikasnost i pobolj{anje uslugaViK-ova prema potro{a~ima koje oni ne mogu ostva-riti posluju}i samostalno. Va`no je dakle ista}i da jepokreta~ za prijedlog i uspostavu regionalne sara-dnje isklju~ivo ekonomske/finansijske prirode, a ni ukom slu~aju politi~ke.

Institucionalne reforme koje su uklju~ivale iuspostavu regionalne saradnje bile su zapravo za-snovane na veoma dinami~nom radu. Predstavniciop}ina i ViK-ova bili su aktivni u~esnici svih procesakoji su se sprovodili tokom realizacije insitucionalnihreformi. Predlo`ena rje{enja regionalne saradnje sudetaljno prezentirana, obrazlo`ena, te zajedni~ki dis-kutirana tokom niza sastanaka i prezentacija, a kaoprednosti regionalne saradnje istakuta su:

Izbjegavanja dupliranja odgovornosti i zadataka, Mogu}nosti smanjenja operativnih tro{kova, Lak{e zapo{ljavanje kvalificiranog osoblja za

posebne zadatke ~ime se pobolj{ava profesi-onalsnost usluga,

Jeftinije ugovaranje usluga i nabavka, Fleksibilna rje{enja za zadatke postavljene od

strane vlasnika koji vremenom mogu varirati, Uspostavljanje i razvoj preduze}a vo|enih stvar-

nim potrebama. Poruka predstavnicima op}ina i ViK-ova iz ~etiri

op}ine regiona Vrbas bila je jasna, regionalnom

REGIONALNO USLU@NO PREDUZE]E “VRBAS”

7VODA I MI BROJ 56

P

EDIN RUSTEMPA[I], dipl. ing. gra|., mr. ALMA IMAMOVI], dipl. ing. gra|.

Kori{tenje voda

saradnjom se omogu}ava da sva ~etiri preduze-}a imaju zajedni~ke ekipe za izvr{avanja zadata-ka koji su slo`eni i preskupi za pojedina~na pre-duze}a.

Koncept RUP “Vrbas”Osnovni pravni zahtjev pri uspostavi regionalnog

preduze}a bio je da sve tehni~ka infrastruktura vodo-voda i kanalizacije ostaje u vlasni{tvu op}ina. Regi-onalno uslu`no preduze}e (RUP “Vrbas”) koje jeosnovano prema vlasni~kom ugovoru (sva ~etiri Op-}inska vije}a dala su ovlasti za sklapanje ovog ugo-vora) izvr{ava}e zadatke koji bi trebali omogu}iti:

Pove}anje efikasnosti, Bolji kvalitet usluga, Smanjenje tro{kova, Efikasnije kori{tenje resursa (ljudstva, opreme,

kapitala, i dr.).

Pobolj{anje aktivnosti i rada ostvaruje se putem:

Zajedni~kog kori{tenja nedovoljno iskori{tenihresursa,

Ujedinjenjem postoje}ih znanja, vje{tina i iskustava, Uspostavljanjem usluga koje nisu dostupne u

regionu, Ekonomi~nosti pri nabavci opreme i usluga.

Model koji je usvojen za ostvarivanje regionalnesaradnje i registriranje RUP “Vrbas” karakterizira:

Upravljanje i rad novooformljenih ViK-ova ostajeu nadle`nosti lokalnih ViK-ova u svakoj op}ini,

RUP ima odgovornost za specifi~ne zadatke okojima odlu~uju Nadzorni odbor i direktor RUP-a, a regulira se ugovorom sa ViK-ovima,

Svaka od ~etiri op}ine ostaje stoprocentni(100%) vlasnik lokalne vodoopskrbne infrastru-kture i objekata (vodozahvata, cjevovoda, rezer-voara, crpnih stanica i dr),

Op}ine su vlasnici RUP-a prema usvojenom klju-~u, koji se mo`e dogovoriti prema veli~ini op}i-ne, broju stanovnika, broju potor{a~a, revnopra-vnom u~e{}u svake op}ine ili prema nekom dru-gom odgovaraju}em klju~u. Za osnivanje RUP“Vrbas” dogovoreno je da sve ~etiri op}ine ima-ju jednak udio vlasni{tva (25%).

Uspostava i struktura RUP “Vrbas”Osniva~i - op}inska vije}a sve ~etiri op}ine regi-

ona Vrbas donijeli su odluku o osnivanju RUP“Vrbas” kao javnog preduze}a dru{tva sa ograni~e-nom odgovorno{}u sa jednakim udjelom u vlasni{-tvu (25%) svake od ~etiri op}ine, odnosno ViK-a.Ovim je pokrenuta dosta komplikovana i dugotrajnaprocedura registracije RUP “Vrbas”.

Procedura uspostavljanja RUP-a dalje je sljedilasljede}e korake: sklopljeni su ugovori o osnivanju

izme|u ~etiri vodovodna preduze}a, zatim su usvo-jeni od strane Skup{tina ViK-ova, potpisani od stranedirektora, odobreni od strane upravnih odbora i pri-hva}eni od strane Op}inskih Vije}a i sastavljena je -Izjava o sredstvima (kapitalu). Ovi i ostali potrebnidokumenti dostavljeni su zatim Sudu za registraciju.

Potrebni dokumenti za registraciju podrazumje-vali su i izradu Poslovnog plana kojim je detaljno pre-zentirana struktura RUP-a i aktivnosti kojima }e sepreduze}e baviti, te finansijski plan. RUP “Vrbas”sastoji se od dva odjela:

Odjel za razvoj i podr{ku upravljanju u sektoruvodoopskrbe i otpadnih voda koji se nalazi uBugojnu, a tako|e uklju~uje:– Jedinicu za otkrivanje curenja, odnosno kva-

rova,– Jedinicu za kartiranje instalacija i modeliranje, Odjel za odr`avanje i ba`darenje vodomjera,

odnosno ba`darnicu koja je opremljena, certifi-cirana i locirana u Jajcu.

U RUP “Vrbas” za sada je redovno primljenograni~en broj uposlenika, a planom je predvi|enoda se broj uposlenika pove}ava srazmjerno razvojupreduze}a. Trenutno je u RUP “Vrbas” uposleno {estradnika, me|u kojima su dva in`injera, te operativcina otkrivanju kvarova i ba`darenju vodomjera.

RUP-ov ured u Bugojnu

Finasiranje RUP “Vrbas” u prvoj godini usposta-ve i razvoja dominantno je bilo iz sredstava Norve{kepomo}i, dok se za dalji razvoj o~ekuje u~e{}e ViK-ova iz sve ~etiri op}ine, te prihod ostvaren uslugamaba`darenja vodomjera i uslugama prema ostalimpreduze}ima i pojedincima (otkrivanje kvarova pozahtjevu, mapiranje i sl).

Usluge koje pru`a RUP “Vrbas”Ugovorom je definirano da za potrebe ~etiri ViK-

a u regionu Vrbasa RUP “Vrbas” osigurava razneusluge kao {to su mjerenje potro{nje vode, servisira-nje i ba`darenje vodomjera, kartiranje instalacija ihidrauli~ko modeliranje mre`e i dr. Sli~ne usluge pru-`aju se i na tr`i{noj osnovi.

8VODA I MI BROJ 56

Ba`darenje vodomjera u ba`darnici u Jajcu

Kako je predvi|enim razvojem potrebno da seosigura odr`ivo regionalno preduze}e, planirano jeda sli~ne usluge RUP “Vrbas” ponudi i na tr`i{tuizvan regije.

Ovom prilikom posebno bi se mogao ista}i radJedinice za otkrivanje curenja i kvarova koja je evi-dentne rezultate postigla u Jajcu. Zna~ajno je sma-njen procenat gubitka vode, a time i tro{kovi u siste-mu {to je za sistem vodoopskrbe u Jajcu (koji je posvojoj strukturi povr{inskog tretmana vode za pi}e ivelikog broja pumpnih stanica veoma skup) i radViK-a veliki korak ka odr`ivom poslovanju. Rezultatisu postignuti zahvaljuju}i dobroj saradnji RUP-a iViK-a u Jajcu, jer su radnici ViK-a odmah otklanjalisve otkrivene kvarove.

Jedinica za otkrivanje kvarova na terenu

Dobri rezultati na terenu utjecali su da RUP“Vrbas” dobije i pozive za rad na otkrivanju kvarovau nekim selima u regiji za manje seoske sisteme vo-doopskrbe, te u preduze}ima koja su u svojim unu-tra{njim mre`ama imali gubitke vode.

Iskustva u raduGodinu dana postojanja RUP “Vrbas” donijelo je

brojna iskustva kako uposlenicima, tako i osniva~i-ma i ostalim korisnicima usluga RUP-a.

Identificirane prednosti su:

Smanjenje operativnih tro{kova za ~etiri ViK-a, Pronalazila su se fleksibilna rje{enja za zadatke

postavljene od strane vlasnika koji vremenommogu varirati,

Uspostavljeni su jasni kriteriji za definiranje od-govornosti i zadataka kako u RUP-u, tako i usvakom ViK-u,

Preduze}e se razvija na osnovu stvarnih potrebaViK-ova i ostalih korisnika zainteresiranih za us-luge koje RUP pru`a.

9VODA I MI BROJ 56

RUP “Vrbas” na tr`i{tu nudi sljede}e usluge:

Servisiranje i ba`darenje vodomjera - Ba`darnicau Jajcu;Pripremanje i implementacija programa za sman-jenje gubitaka sa naglaskom na otkrivanje curen-ja i bilans voda u mre`i, kao i usluge otkrivanjakvarova;Kartiranje vovovodne i kanalizacione mre`e; Pripremanje razvojnih programa, preliminarnihidejnih rje{enja, investicione i tehni~ke doku-mentacije.

Kako tokom samog procesa pripreme i registra-cije, tako i dalje u toku rada, RUP “Vrbas” susretaose sa raznim problemima. Prva prepreka bila je dugai komplikovana procedura registracije, zatim nedos-tatak kvalificiranog osoblja u regiji i pote{ko}e pri za-po{ljavanju i odabiru adekvatnog osoblja za rad, azatim tokom samog rada RUP «Vrbas» se suo~avasa problemom odr`ivog poslovanja i opstanka.

U RUP ”Vrbas” planira se unapre|enje postoje-}ih i uspostava novih aktivnosti kao {to su geodetskeusluge, projektiranje i modeliranje mre`e, konsultan-tske usluge – planiranje i upravljanje, odr`avanje ka-nalizacionih sistema i dr.

Koncept regionalne saradnje mo`e se koristiti nesamo u sektoru vodosnabdijevanja i otpadnih voda,

ve} i u ostalim javnim sektorima kao {to je upravlja-nje krutim otpadom i neke druge komunalne akti-vnosti.

Preporuka za kori{tenje istog koncepta

10VODA I MI BROJ 56

Aktivnosti koje se mogu provoditi:

Odr`avanje opreme i objekataPrikupljanje podataka i monitoring klju~nih para-metaraObra~un i/ili usluge naplateNabavka roba i uslugaModeliranje, analiza, upravljanjeKampanje podizanja svijesti javnosti

Nabujali Vrbas kod Bugojna

Foto: M. Lon~arevi}

UVODnovijoj stru~noj literature sve se ~e{}e spo-minje termin Wetlands-i. Ovaj termin se ja-vio skoro i kod nas, gdje i dalje je ostalodosta pitanja vezano za kori{tenje ovog

pojma. U cilju {to boljeg razumijevanja, i pravog tu-ma~enja – {ta se pod ovim temrinom podrazumijeva`eljeli smo razmotriti {ta se sve mo`e uklju~iti podovaj pojam.

U pregledu najnovije Sistematike tipova tla, po-sebno u okviru Medjunarodne referentne baze(WRB) – nismo nai{li na prisustvo pojma Wetlanda.To je i bio razlog da smo na bazi postoje}e stru~neliterature poku{ali analizirati, tuma~enjem ovoga ter-mina, i unijeti vi{e jasno}e u njegovu pravilnu primje-nu i razumijevanje.

1. DEFINICIJE WETLANDAOp}enito Wetlandi su takve zemlji{ne povr{ine

(land) gdje je saturacija vodom dominantni factor ko-ji odredjuje prirodu razvoja tla, te vrste biljaka i `ivo-tinjskih zajednica na tlu i u tlu (autor: Cowardin,1979). Wetlandi variraju veoma {iroko zato {to su pri-sutne regionalne i lokalne razlike u tlima, topografiji,klimi, hidrologiji, vegetaciji i drugim faktorima.

U doma}oj stru~noj literature postoji ~itavi niztermina koji se mogu pripisati Wetlandima. Navodi-mo neke od takvih termina:

- blata: Hutovo blato, Mostarsko blato, Bu{ko blato, i dr.- ritovi: ritske crnice,- baru{tine, blatije i sl.

Vlahini} (2006): Navodi termine: “vla`i{ta”, “vla-`ine”, “mo~vari{ta” i isti~e slo`enost Wetlanda, te na-gla{ava potrebu regulisanja pravnih, imovinskih i re-gulacijskih problema, kao i potrebe njihovog razgra-ni~enja.

U praksi termin Wetland ozna~ava “ona podru-~ja koja su plavljena ili saturisana povr{inskim ilipodzemnim vodama, kod ~estog i trajnog suficita”(Fullen et all, 2004) pod normalnim okolnostima, satipi~nom vegetacijom adaptirane za `ivot u takvimsaturisanim zemnlji{nim uslovima. Wetlandi op}enitouklju~uju: mo~vare, potopljene mo~vare, mo~varnatla, te tresete.

WETLANDS-i – MOKRA STANI[TA:NASTANAK I PRIJEDLOG NJIHOVE PODJELE

11VODA I MI BROJ 56

U

Prof. dr. HUSNIJA RESULOVI], DAMIR BEHLULOVI], dipl. ing. {um.

Slika br. 1.: Tresetna tla (Livno-@dralovac) Wetlandi nastali pod uticajem povr{inskih i podzemnih voda –

amfi – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

Za{tita od voda

Sam naziv “Wetland” je engleskog porijekla gdjepridjev “wet” ozna~ava mokar, odnosno wetlandi sumokra stani{ta. Drugim rije~ima – to bi obuhvatilo ta-kve zemlji{ne povr{ine koje su du`e vremena poduticajem prekomjernog vla`enja (termin “wet” trebarazlikovati od termina “moist” koji zna~i “vla`an” ).

Wetlandi dolaze medju najspecifi~nije eko-siste-me u svijetu posebno u tzv. Ki{nim {umama. Ogro-mna varijabilnost vrsta mikroba, biljaka, insekata,reptile, ptica, riba i sisara, mogu biti dijelovi Wetlandsistema. Fizi~ke i hemijske karakteristike kao {to suklima, reljef, (topografija), geologija, omogu}avajurazvoj raznih vrsta biljaka, koji nastanjuju ove prosto-re. Svaki Wetland predstavlja dinami~ke odnoseizmedju organizama koji naseljavaju Wetlande.

Wetlandi se mogu smatrati kao “biolo{ki super-market” koji obezbjedjuje velike sadr`aje hraniva kaoi mnoge `ivotinjske vrste. Ova fauna koristi dijeloveWetlanda kao `ivotni prostor djelimi~no ili ~itav nji-hov biolo{ki ciklus. Mrtvi biljni ostaci kao {to su li{}ei grane razla`u se u vodi gdje formiraju male povr{i-ne organske materije zvane “detritus”. One daljesnabdjevaju druge organizme.

Funkcije wetlanda i vrijednosti i ovih funkcija pre-ma ljudskom dru{tvu ovise od kompleksa niza odno-sa izmedju Wetlanda i drugih eko-sistema. Wetlandisu geografsko podru~je u kojem voda, sedimenti irastvorene materije se donose sa ve}ih uzvi{enja ra-znie sastojke.

Wetlandi igraju i integralnu ulogu u ekologiji vo-dole`ina. Kombinacijom plitke vode i njihovog nivoahranjiva, i prisutne produktivnosti su idealni za razvojorganizama koji formiraju bazu lanca ishrane i kojemogu da koriste razne vrste riba, {koljke, naro~ito zavrijeme migracije i hranjenja.

Wetlandi igraju ulogu i u za{titi od poplava. Onifunkcioni{u kao prirodni prostori koji sadr`avaju ipostepeno oslobadjaju povr{insku vodu, ki{u, toplje-nje snijega i podzemne vode. Drve}e, kanali od kori-

jena, i druga wetlandaska vegetacija takodje smanju-je poplave.

Wetlandi imaju i ulogu za kontrolu erozije. Takoneke dr`ave u svijetu su sa~uvale wetlande u ova-kvim uslovima da puferi{u nagle promjene u dolaskubujica. Wetlandske biljke dr`e tlo na mjestu sa njiho-vim korijenjem, smanjuju energiju talasa i sli~no.

Wetlandi takodje imaju uticaja na kvalitet vode ihidrologiju. Oni imaju va`na filtraciona svojstva zazaustavljanja oticaja povr{inskih voda sa vi{ih podru-~ja prije nego {to taj uticaj dodje do otvorenih vodo-toka. Oticajne slivne vode oboga}uju tla sa hranivi-ma.

2. [TA SU WETLANDI – USLOVI ZA NJIHOVO STVARANJE

Nastanak Wetlanda je uslovljen, odnosno zavisiod vi{e faktora, gdje dolaze kao va`ni slijede}i:

- od reljefa i hidrolo{kih prilika- poja~ano vla`enje i le`anje odnosno zadr`avanje

vode i saturacija tla.

2.1. Uticaj reljefa i hidrolo{kih prilika

Wetlandi su tvorevine koje se stvaraju uglavnomna ravnim povr{inama, te u prirodnim depresijama.

2.2. Poja~ano vla`enje i du`ina zadr`avanja vode

Kao va`an factor u stvaranju Wetlanda su i jo{slijede}i uslovi:

- poja~ano vla`enje - du`e zadr`avanje vode, odnosno njena stagnacija.

Poja~ano vla`enje uslovljeno je ve}om koli~i-nom oborina, te uticaja stranih voda kao {to su: po-plavne vode, te podzemne vode, kao i slivne vode.Na ovakve na~ine vla`enja mogu se uklju~iti jedanvid ili svi oblici vla`enja. Logi~no je o~ekivati da u slu-

12VODA I MI BROJ 56

Slika br. 2.: Dolinski pseudoglej (Srbac), wetlandi sa suficitnim povr{inskim vla`enjem tla. Epi – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

Slika br. 3.: Izgled povr{ine pod tresetnim tlima (Livno) sa stagnacijom vode. Amfi – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

~ajevima kada je prisutno vi{e izvora vla`enja da }ezadr`avanje odnosno stagnacija vode biti ja~e izra-`ena. Od zna~aja je poznavanje izvora vla`enja tla,jer od njihovog u~e{}a zavisi i pravac hidromeliora-cionih radova.

3. FAZE VLA@NOSTI TLASa aspekta sadr`aja vode u tlu mogu se izdvoji-

ti tri specifi~na stanja njenog prisustva, odnosno fa-ze vla`nosti, i to:

- mokra faza (wet phase)- vla`na faza (moist phase)- suha faza (dry phase).

Navedene faze se karakteri{u sljede}im svojstvima:

Mokra faza (wet phase) – ozna~ava sadr`aj vla-ge u tlu kad su sve njegove pore ispunjene sa vo-dom. Tada se ka`e da je tlo potpuno zasi}~eno ili sa-turisano sa vodom. Sa ekolo{ke ta~ke gledi{ta ovostanje vla`nosti je nepovoljno. Kod ovog sadr`ajavlage, u tlu se odigravaju izra`eni redukcioni proce-si, pomanjkanje kisika, stvaraju se toksi~na jedinje-nja kao {to su fosfin (PH3), metan (CH4) jedinjenajadvovalentnog `eljeza, mangana, te jedinjena sumpo-ra (H2S), niske vrijednosti oksido-redukcionog po-tencijala, gdje su rH – vrijednosti manje od 27.

Vla`na faza (moist phase) – ozna~ava onaj sa-dr`aj vlage u tlu kada je voda prisutna u srednjim i si-tnim porama tla. U krupnim porama tada nema vode,nego su one ispunjene sa zrakom. Ekolo{ki ova fazaje povoljna.

Suha faza (dry phase) – predstavlja onaj sadr`ajvlage kada su ispra`njene i srednje pore u tlu. Vlagaje tada prisutna samo u sitnim porama (tzv. Adsor-pciona voda, odnosno opnena voda). Ova vlaga jeveoma jako vezana adsorpcionim silama za ~esticetla, te je biljke ne mogu koristiti. Ovo stanje vlage sekod prikaza hidrolo{kih konstanti ozna~ava kao “vla-

`nost trajnog venu}a”. Voda je tada vezana silamapreko 15 atmosfera (pF – vrijednosti su ve}e od 4,2).Ova faza je ekolo{ki nepovoljna za biljke kao i za `i-vi svijet u tlu. Mikroorganizmi gliste i dr.

Me|utim `elimo naglasiti da u ovom razmatranjuprisustvo faza vla`nosti je ovisno od njihove trajnos-ti, odnosno zadr`avanja u tlu. Tako du`e trajanje mo-kre faze sa aspekta njenog uticaja na biljke je sve ne-povoljnije.

4. KOJE PEDOSISTEMATSKE JEDINICE TLA SE MOGU UKLJU^ITI U WETLANDE

U odnosu na pedosistematske jedinice ( Siste-matike tla, Resulovi} et all, 2007) u podru~ja wetlan-da se mogu uklju~iti sljede}a tla:

I grupa sa du`om mokrom fazom dolaze:

- mo~varno glejno tlo – Euglej- humoglej – humusno glejno tlo- tresetna tla – histosoli

II grupa – sa srednje dugom mokrom fazomuklju~uje sljede}e tipove:

- dolinski pseudoglej- fluvisol – aluvijalno tlo

5. MOGU]NOSTI KORI[TENJA WETLANDA

Povr{ine pod Wetlandom mogu se koristiti na vi-{e na~ina, kao {to su:

- u prirodnim uslovima,- u poljoprivredi i {umarstvu- za rekreaciju i lov.

5.1. Kori{tenje Wetlanda u prirodnim uslovima

U prirodnim uslovima Wetlandi se koriste kaotravnjaci a jednim dijelom su i pod {umom. Travnipokriva~ je zastupljen sa hidrofilnom vegetacijopmkoja ima malu hranjivu vrijednost. Naro~ito su prisu-tni Carexi, Juncus-i i dr.

[umske culture – su zastupljene naj~e{}e tako-dje hidrofilnom vegetacijom gdje dolaze obi~no:vrba, topola, joha.

5.2. Kori{tenje Wetlanda za poljoprivredne kulture

Jedan dio Wetlanda posebno onih gdje je prisu-tna ne{to kra}a mokra faza mogu se koristiti za uz-goj poljoprivrednih kultura kao {to je slu~aj npr. sadolinskim pseudoglejem. Proizvodnja na ovim po-vr{inama je dosta limitirana, odnosno jako ovisna odgodine. U uslovima izvodjenja meliorativnih mjera uprvom redu odvodnje, na ovim povr{inama se mogupostizati visoki i sigurni prinosi.

13VODA I MI BROJ 56

Slika br. 4.: Dolinski pseudoglej (Srbac) wetlandi sa suficitnim povr{inskim vla`enjem. Epi – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

U slu~aju prisustva povr{ina pod tresetnim tlima(npr. Livanjsko polje – @dralovac). Ove povr{ine semogu koristiti za druge namjene:

- za eksploataciju treseta kao povoljnog organskoggnojiva,

- za razvoj povrtlarskih i drugih poljoprivrednih kultura.

5.3. Kori{tenje za lov i rekreaciju

Neke povr{ine pod Wetlandima se koriste za lovi rekreaciju. Kako su ova stani{ta ~esto i lokacije zaprisustvo mnogih ptica silica, te divljih gusaka i pata-ka, ove povr{ine se koriste i za lov.

6. PRIJEDLOG PODJELE WETLANDAPREMA NA^INU PREKOMJERNOGVLA@ENJA

Podjela Wetlanda se mo`e vr{iti i prema uzroci-ma prekomjernog vla`enja. Na bazi ovoga mogu seizdvojiti sljede}e grupe ovih zemlji{nih prostora i to:

- saturacija povr{inskim vodama tj. putem oborina,slivnih i poplavnih voda. Ovaj tip vla`enja smoozna~ili kao e p i – tip, epi – wetland

U grupu sa epi-tipom vla`enja mogu se uklju~itisljede}i tipovi tla:

- aluvijalno tlo (jedan dio), odnosno fluvisol- humofluvisol tj. Humusno – fluvijalno tlo- dolinski pseudoglej

U ovu grupu kao meliorativne mjere za njihovokori{tenje u poljoprivredi potrebno je primijeniti slje-de}e mjere i to:

- osnovna i detaljnja odvodnja- pove}anja sadr`aja organske materije i NPk hraniva- kalcizacija za pseudoglej- za{tita od slivnih i poplavnih voda (izgradnjom obo-

dnih kanala i nasipa).- u slu~ajevima kada je uzrok prekomjernog vla-

`enja pod uticajem visokog nivoa podzemnihvoda, taj na~in saturacije smo ozna~ili kao h i p o –tip, tj. Hipo – wetland,

Grupa tala sa hipo-tipom vla`enja tj. Pod uticajemsamo podzemne vode uklju~uje sljede}e tipove tla:

- mo~varno – glejno tlo (euglej)- tresetno tlo – histosoli (jedan dio).

Za potrebe intenzivne poljoprivredne proizvo-dnje na ovim povr{inama potrebno je primjeniti slje-de}e mjere:

14VODA I MI BROJ 56

Slika br. 5.: Mo~varno glejno tlo, euglej (Bosanska Dubica). Evakuacija suvi{nih voda putem kanalske mre`e. Hipo – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

- osnovna i detaljnja odvodnja- obodni kanali- duboko oranje radi br`e oksidacije dubljih reduko-

vanih slojeva- uno{enje mineralnih gnojiva.

U grupu wetlanda sa amfi – tipom vla`enja tj.-pod uticajem povr{inskih i podzemnih voda dola-ze sljede}i tipovi tla:

- tresetna tla – histosoli (jedan dio)- aluvijalna tla (fluvisoli) kada je prisutna i donja pod-

zmena voda, to su tzv. Zamo~varena aluvijalna tla.

Mjere za melioraciju ovih povr{ina su:

- osnovna i detaljna odvodnja- za{tita od slivnih, poplavnih i podzemnih voda- izgradnja obodnih kanala i za{titnih pojaseva- pove}anje sadr`aja organske materije i hraniva.

Ovakav na~in izdvajanja wetlanda pru`a potpu-nije uslove za pravce njihovog kori{tenja primjenom

odgovaraju}ih meliorativnih zahvata. Takodje ovakavsistem izdvajanja mo`e poslu`iti i kao osnova u ko-jem pravcu treba i}i sa aspekta njihove primjene upraksi njihovog kori{tenja u praksi, kao {to su rekre-acija, lov, za gnijezdenje ptica, za kori{tenje tresetakao gnojiva i dr.

ZAKLJU^CIRazmatrani su uslovi nastanka Wetlanda. To su

takvi zemlji{ni prostori koji su pod uticajem ja~eg vla-`enja, odnosno jake saturacije tla sa vodom. Terminse odnosi na geografsko – reljefski prostor.

Navedene su tri osnovne grupe na~ina vla`enjaWetlanda i to:

- vla`enje od same povr{ine pod uticajem obori-na, te slivnih voda i njihovo zadr`avanje u povr{in-skom dijelu profila. Ovo vla`enje od same povr{ineozna~ili smo kao EPI – tip vla`enja. U ovaj tip vla`e-nja uklju~uju se tla: pseudoglej, fluvisol, i humusnifluvisol. To sue pi-wetlandi.

15VODA I MI BROJ 56

Slika br. 6.: Kiselo – smedje tlo (distri~ni kambisol), Nevesinje. Evakuacija slivnih i oborinskih voda putem

drena`e. Epi – vetlandi.

Foto: H. Resulovi}

Slika br. 7.: Profil dolinskog pseudogleja (Srbac). Uzrok stagnacije povr{inskih voda kao posljedica

nepropusnih dubljih slojeva tla. Epi – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

- ako se vr{i vla`enje pod uticajem podzemnih vodaova grupa je ozna~ena kao HIPO – tip vla`enja. Ov-dje su ja~e vla`eni dublji slojevi tla. Uklju~uje tipovemo~varno-glejno i treset. Ova grupa se ozna~avakao HIPO Wetlandi,

- Ako se vla`enje vr{i pod uticajem i EPI-i i HIPO –na~ina vla`enja, wetlandi dolaze u grupu AMFI –na~ina vla`enja. Ovdje od tipova tla se uklju~uju:treseti, oglejeni fluvisol. To su amfi wetlandi.

U radu su navedene i mogu}nosti razli~itog na-~ina kori{tenja wetlanda, kao i odgovaraju}e mjereza njihovo kori{tenje u poljoprivredi.

VA@NIJA KORI[TENA LITERATURA

Cowardin, L.N., Carte, V., Golet, F.C., LaRoe, E.T.(1979): Classification of Wetlands and de-epwater abitats of the unitet States, FWS/OBS –79/31

Fullen, N.A., CattJ.A. (2004): Soil management, pro-blems and solutions. London.

Lownance, K., Vallidis, G. (2006): Interactions of So-ils and hidrology in wetland management. 18 theVorld congres of Soil Science, Philadephia,USA.

Puste, A.,Kuman, D.Kalyian J. (2006): Wetland ecosystem: Soil and water characterization in relati-on to trops productivity and economic stabilityfor resource – poor farma families. 18 the worldcongress of soil science, Philadelphia , USA

Resulovi}, H., ^ustovi}, H., ^engi}, I. (2007): Siste-matika i plodnost tla u Pripremi za {tampu, Uni-verzitet, Sarajevo.

Vlahini}, M. (2006): Evolucaija shvatanja o va`nosti islo`enosti Wetlanda –vla`i{ta, vla`ina, mo~vari-na. Voda i mi, br. 46, Sarajevo.

16VODA I MI BROJ 56

Slika br. 8.: Mo~varno-glejno tlo – euglej (Bosanska Dubica)usljed prevelikog vla`enja pod uticajem visokog nivoa

podzemne vode. Hipo – wetlandi.

Foto: H. Resulovi}

Slika br. 9.: Aluvijalno tlo (fluvisol) (Popovo Polje), nakon za{tite od poplavnih voda ove povr{ine se intenzivno

koriste u poljoprivredi. Epi-wetland.

Foto: H. Resulovi}

Detalj sa mo~vare Barda~a (BiH)

Foto: D. Hrka{

UvodBiH je tek 35% od ukupnog stanovni{tvapriklju~eno na kanalizacionu mre`u, dokse svega 6% otpadnih voda na{e zemljepre~i{}ava.

U BiH se prije rata u vodotoke upu{talo u prosje-ku 30 m3/s otpadne vode. Ukupni teret zaga|enjaiznosio je oko 15 miliona ekvivalentnih stanovnika,odnosno vode se zaga|ivale kao da je na podru~juBiH `ivjelo 15 miliona stanovnika (umjesto 4 mili-ona), koji su svoje nepre~i{}ene otpadne vode upu-{tali u vodotoke.1

U Tuzlanskom Kantonu (TK), vodotoci imaju bu-ji~ni karakter. Nestalnost prirodnog proticaja vodoto-ka ima za posljedicu i nemogu}nost stalnog samo-pre~i{}avanja vode od razli~itih zaga|enja koja do-spijevaju u vodotoke putem gradske kanalizacije iliotpadnih voda industrijskih pogona. Naime, koli~inaotpadnih voda ~esto je po nekoliko puta ve}a od vo-de samog vodotoka.

Analizom podataka prikupljenih tokom pripremaza izradu Prostornog plana Tuzlaskog kantona 2005.– 2025. i istra`ivanjima zaklju~eno je da je nivo zaga-|enja povr{inskih vodotoka na podru~ju TK izuzetnoveliki. U prilog toj ~injenici najbolje govori podatakda se u vodotoke TK dnevno ispu{ta teret zaga|enja

BILJNO ZEMLJANIPRE^I[]IVA^“SISTEM BiCon”U BiH

17VODA I MI BROJ 56

U

SABINA JUKAN, dipl. ing. tehn.

Rijeka Jala u Tuzli

1 H.Hrelja, Vodoprivredni sistemi, Svjetlost Sarajevo, 1996.

Odraz na{e „kulture“ u rijeci Tinji

Za{tita voda

od 1.750.000 ES/dan, dok teret zaga|enja koji se‘’mo`e’’ unijeti iznosi oko 23.000 ES/dan.2

Trenutno na podru~ju TK rade dva postrojenjaza pre~i{}avanje komunalnih otpadnih voda. Podru-~je TK je, prema prijeratnom istra`ivanju, imalo naj-zaga|enije povr{inske vode u BiH. Osnovni izvori za-ga|enja su: otpadne vode iz naselja, industrijski po-goni, energetska postrojenja i rudnici.

O zna~aju voda za opstanak `ivota uop}e govo-ri se ve} odavno, na smanjenju problema kod nas ra-di tek pone{to, a o posljedicama nebrige o vodnimresursima, zna se premalo.

PROJEKAT “BILJNO - ZEMLJANI PRE^I[]IVA^I U TK”Projekat “Biljno - zemljani pre~i{}iva~i u TK”

(BZP) predstavlja drugu fazu i nastavak projekta “Sagra|anima i MZ do ~istih vodotoka” kojeg je Centarza ekologiju i energiju Tuzla (CEETZ) implementiraou periodu april 2003. - maj 2004. u MZ Prokosovi}i,op}ina Lukavac. Kroz evaluaciju prve faze stanovnicii rukovodstvo MZ Prokosovi}i su kao prioritet istaklirje{avanje problema otpadnih voda i opredijelili seza pilot postrojenje u krugu O.[. Prokosovi}i. @eljelisu da to bude pokazni model ne samo za u~enike istanovnike MZ Prokosovi}i nego i {ire. Smatraju da}e zahvaljuju}i ovom projektu i druge {kole imati pri-like da se kroz ekskurzije upoznaju sa ovakvim na~i-nom tretiranja otpadnih voda i da }e to doprinijeti ra-zvoju ekolo{ke svijesti prvenstveno kod djece.

Osnovni cilj projekta je podsticanje pre~i{}ava-nja otpadnih voda na podru~ju TK i transfer znanja oBZP-a iz [vicarske u BiH kako bi stvorili osnovu za {i-renje ovakvog na~ina pre~i{}avanja otpadnih vodana na{em podru~ju.

U petak 7. septembra 2007. pu{ten je u rad prvibiljno-zemljani pre~i{}iva~ otpadnih voda »SistemBiCon« u BiH. Ovim projektom CEETZ u~inio je pi-onirski korak u oblasti tretiranja otpadnih voda u BiH.

Pre~i{}iva~ je namijenjen za 350 u~enika O.[.Prokosovi}i, 40 zaposlenika {kole i stanare 6 {kol-skih stanova.

Projektnu dokumentaciju izradila je firma BiConAG iz [vicarske, a izvo|a~ radova bila je firmaReweus d.o.o. iz Lukavca. Pre~i{}iva~ je izgra|en uperiodu juli/august 2007.

Izgradnja pre~i{}iva~a finansirana je od strane:

Fördeverein UEZ ([vicarska), Lotteriefonds Kan-ton Basel-Landschaft ([vicarska), op}ina Lukavac(BiH) i Steinsel (Luxemburg), Vlade Tuzlanskog kan-tona (BiH).

STANJE NA TERENU PRIJE IZGRADNJE PRE^I[]IVA^AStara kanalizacija, vodovi i {ahtovi, bili su jako

o{te}eni, sa jako puno taloga i mjestimi~no su pro-pu{tali vodu. Kanalizacija je bila mje{anog tipa, tj. ki-{nica i otpadna voda sprovodile su se u iste {ahtove.Na kraju kanalizacije, na {kolskom zemlji{tu, posto-jala su dva sabirna {ahta, koji su bili tako|er u lo{emstanju. Voda je ponirala u tlo. Generalno gledano,stanje u kome se nalazila kanalizacija se moglo opi-sati kao katastrofalno i bila joj je neophodna sanacija.

18VODA I MI BROJ 56

2 Zavod za urbanizam Tuzla, Prostorni plan TK 2005. –2025., 2006.

Pogled na stari {aht i septi~ku jamu iz koje je voda ponirala u tlo

Pogled u {aht bez poklopca

Stara propusna septi~ka jama

IZGRADNJA I POGLED NA PRVI BILJNO – ZEMLJANI PRE^I[]IVA^ U BIH ZA O.[. PROKOSOVI]IZa tretiranje otpadnih voda O.[. Prokosovi}i i 6

{kolskih stanova izgra|en je mehani~ko – biolo{kibiljno – zemljani pre~i{}iva~ “Sistem BiCon”, koji seuglavnom sastoji od mehani~kog filtera i zemljanogfiltera, koji je zasa|en biljkama - “filterska lijeha”.

U pre~i{}iva~ se ne dovodi ki{nica. Kanalizacijaje od zida objekta nanovo izgra|ena, a stara kanali-zacija je o~i{}ena i koristi se za sprovo|enje ki{nice.

Otpadna voda iz {kole i stanova je preko novihkanalizacionih vodova sprovedena u kompostiraju}iseparator. Kompostiraju}i separator je mehani~ki diopre~i{}iva~a za mehani~ko pre~i{}avanje vode ipostoji umjesto septi~kih jama (3-komorne jame).On filtrira ~vrstu materiju iz sirove otpadne vode ikompostira je pod uglavnom aerobnim uvjetima.Kompostiraju}i separator je napravljen u obliku ~e-tverostranog {ahta. Od njega je voda sprovedena upumpni {aht. Iz pumpnog {ahta se mehani~ki pre~i{-

}ena voda posredstvom pumpe periodni~no pumpau zemljani filter. Zemljani filter je uglavnom sa trskomzasa|eni pje{~ani filter. Tokom vertikalnog toka krozpijesak organski sastojci otpadne vode mineralizira-ju, spojevi azota nitrificiraju i djelimi~no denitrificiraju,a fosfat ostaje djelimi~no u pijesku vezan.

19VODA I MI BROJ 56

Predvi|eno mjesto za pre~i{}iva~

Iskop za kompostiraju}i separator

Postavljanje nepropusne folije u filterskoj lijehi

Postavljanje drena`nih cijevi

Prokapne cijevi na filterskoj lijehi

Biljno-zemljani pre~i{}iva~i “Sistem BiCon”su sistemi za tretman otpadnih voda sli~ni prirodnim.Prvi stupanj pre~i{}avanja je mehani~ko predpre~i{-}avanje (u slu~aju Sistema BiCon to je kompostiraju-}i separator). Glavni biolo{ki stupanj pre~i{}avanja~ini pje{~ano-zemljani filter zasa|en biljkama. Biljno-zemljani pre~i{}iva~i u [vicarskoj va`e kao jako po-uzdani nisko-tehnolo{ki sistemi.

MEHANI^KI STUPANJ PRE^I[]AVANJAZa mehani~ki stupanj pre~i{}avanja otpadne vo-

de predvi|en je kompostiraju}i separator. [aht je je-dnom pregradom podijeljen na dvije komore. Dno izidovi tih komora su oblo`eni drena`nim i prozra-~nim materijalom, npr. geotekstilom. Na propusnojosnovnoj plo~i na dnu su slojevi za filtraciju od {ljun-ka i komadi}a drveta. Ovi slojevi zadr`avaju ~vrstesupstance koje se nalaze u otpadnoj vodi, dok te~nafaza prolazi kroz njih i dospijeva u pumpni {aht. Ko-more kompostiraju}eg separatora imaju odre|enivolumen, tako da svaka komora skoro dobrih godinudana mo`e primati ~vrste supstance. Dodavanjemkomadi}a drveta ili slame svake 2 sedmice odr`avase odnos C:N u otpadnoj vodi, a i pobolj{ava se pro-zra~ivanje zadr`anih supstanci.

Obje komore bivaju svaka po jednu godinu, pre-ko manuelno pokretnog dovodnog sistema, punjenevodom. Dok se jedna komora puni, druga se mo`ekompostirati; do kompostiranja dolazi jer u komora-ma vladaju aerobni uvjeti, koji nastaju prestankomdotoka vode. U komori, u koju doti~e voda, djelujufiltriraju}i materijali kao „biolo{ki kapaju}i filter“. Brzoproticanje vode kroz komore sprije~ava da iz vodebudu odstranjene ve}e koli~ine zraka, tako da upumpnom {ahtu ne dolazi do stvaranja anaerobnihuvjeta. Prednost toga je, izme|u ostalog, da se po-bolj{a pre~i{}avanje u narednom biolo{kom stupnju.

Zbog aerobnog okru`enja koje vlada nastanak nepri-jatnih mirisa je minimalan i u neposrednom okru`e-nju kompostiraju}eg separatora ne mogu se osjetitinikakvi neprijatni mirisi.

Kada su obje komore kompostiraju}eg separa-tora napunjene, onda se ona „starija“ mora iskopati.Kompost, koji je dobrih godinu dana sazrijevao, tre-ba nakon dodatnog truljenja higijenizirati, tako {to gapomije{amo sa svje`e poko{enom travom ili sa kre-~nim prahom i otprilike jo{ 2 semice kompostiramo.Tako prire|en kompost mo`e se koristiti kao visoko-kvalitetno |ubrivo u poljoprivredi.

BIOLO[KI STUPANJ PRE^I[]AVANJABiolo{ki stupanj pre~i{}avanja ~ini pje{~ano -

zemljani filter u kome su zasa|ene mo~varne biljke.Voda periodni~no dospijeva na porv{inu filtera i po-nire u roku od 15 do 30 minuta (zbog toga se vodane zadr`ava, pa nema ni pove}anja broja komara-ca). Tokom proticanja kroz filter, otpadna voda se,prije svega aktivno{}u mikroorganizama koji se u

20VODA I MI BROJ 56

Biljno – zemljani pre~i{}iva~ u O.[. Prokosovi}i

Kompostiraju}i separator u pogonu

Kompostiraju}i separator u O.[. Prokosovi}i

njemu nalaze, pre~i{}ava od ne~isto}a, procesomfiltracije i geohemijskim procesima. Korijenje biljaka,odabrani materijal za filter i otpadna voda stvaraju ufilteru okru`enje koje je povoljno za mikrobiolo{kuaktivnost, a time i za pre~i{}avanje.

Procesi koji se odvjaju u filteru mogu se upore-diti sa onima koji se odvijaju u zonama plitkih voda,kao npr. u gornjim sedimentnim slojevima jezera i ri-jeka koji omogu}avaju njihovo „samopre~i{}avanje“.Ti procesi su isti kao i oni koji se koriste u tehni~kimpre~i{}iva~ima. Osnovna je razlika u tome {to biljnipre~i{}iva~i imaju prirodnu biocenozu, koja je dale-ko otpornija i adaptivnija na stalne promjene koli~inei kvaliteta vode, {to nije slu~aj sa onima koji se nala-ze u tehni~kim pre~i{}iva~ima, koji su manje adapti-vni i imaju manji period protoka.

Pje{~ano - zemljani filter je bazen u zemlji, ispu-njen s odabranim materijalom. Kao filtriraju}i materi-

jal koristi se sitni pijesak. Propustljivost pijeska sma-njuje se pomalo sa staro{}u sistema; ali i tada je za-~epljenje filtera isklju~eno, ako se mehani~ki filterdobro odr`ava. Kao drena`ni materijal koristi se {lju-nak.

Naj~e{}e se sadi trska (Phragmites australis);ova biljka se u dugogodi{njem testu pokazala kaonajbolja. Umjesto nje mo`e se saditi rogoz (Typha la-tifolia). Uz rub se mogu dodatno zasaditi druge vrstetrske, kao {to su: Juncus effusus, Iris pseudacorus iAcorus calamus.

Kod odgovaraju}eg dimenzioniranja, stru~nogplaniranja i izvo|enja radova pre~i{}ena voda mo`ebiti daleko boljeg kvaliteta od tehni~ko-biolo{ki pre-~i{}ene vode. Propisane vrijednosti od strane dr`a-vnih ustanova (kantonalnih i dr`avnih, podaci za [vi-carsku) u pravilu se uveliko prema{uju. Odvajanjene~isto}a le`i, zavisno od parametara, izme|u 85 i99,9%.

Obi~no se kvalitet pre~i{}iva~a provjerava naosnovu koncentracija suspstanci u pre~i{}enoj vodi.Ali te koncentracije daju pogre{nu sliku o biljnompre~i{}iva~u, jer dio vode ispari iz biolo{kog filtera, atime se koncentracija supstanci u vodi pove}ava.

Kvalitet pre~i{}avanja nije tokom zime znatno re-duciran, jer se aktivnost bakterija (i u mehani~kom iu biolo{kom filteru) i tokom zime odr`ava. Kanaliza-cioni vodovi se ugra|uju na odgovaraju}oj dubini(minimalno 0,8 m ili dublje), tako da ne mogusmrznuti. Kod biljnog filtera, dio neodstranjenih bilja-ka, koje odumiru u kasnoj jeseni, slu`e kao izolacionimaterijal. Smanjenje kapaciteta pre~i{}avanja je to-kom zime maksimalno do 20%.

Do nastanka neprijatnih mirisa u mehani~kom ibiljnom filteru ne dolazi, zbog uglavnom aerobnogokru`enja u njima. Budu}i da voda brzo ponire, nedolazi do pove}anog razmno`avanja komaraca.

Prirodi bliski postupci, kakav je BiCon sistem,zadovoljavaju se i bez puno tehnike, manje su osje-tljivi i tro{e manje energije nego tehni~ki ure|aji.

BiCon – pre~i{~iva~i rade potpuno automatski imalo im je potrebno za odr`avanje. Odr`avanje mo-`e da vodi jedan radnik ili vlasnik, koji ne mora dabude stru~an. BiCon – pre~i{~iva~i jedva da sadr`epotro{ne dijelove, a nemaju ni specijalnih dijelova:nema problema rezervnih dijelova i mnogo toga mo-`e se li~no napraviti, ako se posjeduje imalo zanat-ske vje{tine (po{tedi nas tro{kova). Pogodni su zaku}ne i komunalne otpadne vode sa pojedina~nihposjeda, zaseoka, poljoprivrednih pogona, gostionaitd.

Firma BiCon je priznata firma u [vicarskoj, kojaje izgradila 60 ovakvih sistema i svi su u upotrebi. Fir-ma BiCon je gradila ovakve sisteme do 1000 m na-dmorske visine a projektuje ih do 1000 ekvivalentstanovnika.

21VODA I MI BROJ 56

Kompost

22VODA I MI BROJ 56

Ideja je bila da javnosti, a posebno vlastima pre-zentiramo ovaj decentralni na~in tretmana otpadnihvoda. Vo|eni izrekom „bolje napraviti dva – tri malakoraka nego nijedan“ `eljeli smo pokazati da ne mo-ramo ~ekati na realiziranje velikih i skupih projekata,ponekad je dovoljno imati smjelosti i uraditi mali alizna~ajan korak.

CEETZ je hrabro napravio prvi korak i iskreno senadamo da }e vlasti prepoznati prednosti ovakvogna~ina tretmana otpadnih voda i u budu}nosti ih po-dr`avati, kroz zakonsku regulativu, ali i direktno fi-nansiranje.

Fotografije: S. Jukan i A. BallyPodaci: Andreas Bally, dr.sci.

Projektant i konsultant na projektu

23VODA I MI BROJ 56

Sabina Jukan, Voditeljica projekta BiCon

Zaga|ena voda rijeke Spre~e je na{a stvarnost

Foto: M. Lon~arevi}

va rijeka, po mnogima najljep{a u Bosni iHercegovini, prirasla je srcu svim zajedni-cama formiranim du` 143 km njenog toka.I ne samo po imenu, nego i mnogo~emu

drugom, rijeka Una je unikatna - jedinstvena, pa jezamisao o osnivanju Nacionalnog parka u njenomporje~ju jamstvo da }e trajno ostati unikat - izuzetani jedinstven dar prirode.

Podru~je od 178,50 km2, na kojem je predvi|e-no uspostavljanje Nacionalnog parka Una, uklju~ujedio prostora bazena porje~ja Une uzvodno od Biha-}a pa do Martin-Broda i dalje rijekom Unac do grani-ce izme|u op}ina Biha} i Drvar. To je tipi~no kra{kopodru~je, ~ija je najva`nija odlika velika osjetljivostna sve antropogene utjecaje. Stoga sve aktivnosti~ovjeka na ovom podru~ju trebaju biti podre|ene ~u-vanju i odr`anju okoli{a u stanju koje jam~i normal-no funkcioniranje NP Una. To se, naravno, odnosi ina sve komplementarne gospodarske aktivnosti, ko-je na principima odr`ivog razvoja dugoro~no trebada osiguraju samoodr`ivost NP Una i doprinesu {iroji svekolikoj op}oj koristi i razvoju ovog podru~ja.

Mno{tvo je primjera koji kroz historiju ~ovje~an-stva svjedo~e o najranijoj ~ovjekovoj spoznaji o po-

NACIONALNI PARK UNA –JEDINSTVENI DAR PRIRODEUna je Krajini ono {to je Neretva Hercegovini - `ivot, a `ivotna snaga Une po{tovana je kroz historiju ovoga regiona

24VODA I MI BROJ 56

O

AMIRA PE]ANAC

U Bosni Hercegovini do sada su postojala samo dva, i to predratna nacionalna parka, Kozara i Sutjes-ka, koja je i najstariji nacionalni park u BiH. Posljednjih nekoliko godina na nivou Federacije BiH intenzivi-rane su aktivnosti na uspostavi nacionalnih parkova u nekoliko podru~ja FBiH - NP “Una”, NP “Bjela{nica,Igman, Treskavica, Viso~ica”, a nakon {to je decenijama bio rezerviran za podru~je od posebnog zna~ajaza dr`avu, dio Dinarida - Prenj-^vrsnica-^abulja-Vran, tako|er je predlo`eno podru~je od zna~aja za FBiH,odnosno, budu}i nacionalni park.

trebi o~uvanja i za{tite prirodnih resursa. Jo{ hiljadugodina p n.e. u Kini su osnivane za{ti}ene {ume, a uIndiji ve} od tre}eg stolje}a p.n.e. rezerve za obnav-ljanje divlja~i za lov. U starom Rimu po{umljena po-dru~ja stavljana su pod posebnu za{titu, bilo zbogjavnog interesa ili religijskih potreba. Plinio Stari, ko-ji je prvi prozvao Majellu ocem planina, mo`e sesmatrati prete~om savremenog ekolo{kog pokreta.Danas je Majella jedan od najve}ih nacionalnih par-kova u Italiji. U zapadnom svijetu osnivanje lovi{ta iza{ti}enih {uma potakla je prvenstveno potreba dase zajam~i izobilje divlja~i, za lov iz stvarne potrebeza hranom ili razonode vi{ih dru{tvenih slojeva,odnosno gra|evinskog drveta za izgradnju civilnih ivojnih objekata. Zato je Villiam Osvaja~ i objavio pro-pise o za{titi {uma i faune. Sam nastanak dana{njihnacionalnih parkova potpomognut je postojanjemkraljevskih lovi{ta na tim istim podru~jima. U novijedoba, prvi javni park bio je Yellowstone Nationalpark, osnovan 1. marta 1872.

U Bosni Hercegovini do sada su postojala samodva, i to predratna nacionalna parka - Kozara i Su-tjeska, koja je najstariji nacionalni park u BiH. Naci-onalni parkovi u pravom smislu te rije~i to danas ni-su, jer RS ima svoje, a Federacija svoje. Posljednjihnekoliko godina na nivou Federacije BiH intenzivira-ne su aktivnosti o uspostavi nacionalnih parkova unekoliko podru~ja FBiH. Nakon {to je decenijamabio rezerviran za podru~je od posebnog zna~aja za dr-`avu, dio Dinarida: Prenj-^vrsnica-^abulja-Vran pre-

dlo`en je od strane Ministarstva okoli{a za podru~jeod zna~aja za FBiH, odnosno, budu}i nacionalni park.

Sredinom juna ove godine federalna vlada je ut-vrdila i Parlamentu FBiH uputila Nacrt zakona o Na-cionalnom parku Prenj-^vrsnica-^abulja-Vran. Naovaj na~in, kako je tada slu`beno izvije{teno, ure|u-je se o~uvanje i za{tita prirodnih vrijednosti i pejza-`ne osobenosti izvorne prirode, s o~uvanim ekosis-temima, kao i primjena drugih propisa iz oblasti za-{tite prirode i kulturne ba{tine. Nacrtom zakona, uovom nacionalnom parku, povr{ine 994,5 km2, ut-vr|uju se podru~ja stroge i usmjerene za{tite, odno-sno usmjerenog razvoja. Tako|er, definirane su za-brane koje je nu`no provoditi kako ciljevi osnivanjanacionalnog parka ne bi bili ugro`eni. Ograni~enjase, izme|u ostalog, odnose na gra|enje i promet te-ritorijom nacionalnog parka. Ranije je federalna vla-da predlo`ila da se ovaj planinski masiv utvrdi kaoteritorij od posebnih obilje`ja za Federaciju BiH, adrugom odlukom omogu}eno je pristupanje izradiprostornog plana za Prenj, ^vrsnicu, ^abulju i Vranza razdoblje od 2007. do 2027.

Kako za{tititi prirodne atribute BiHIako smatraju da je dobro {to su stvari kona~no

pokrenute s mrtve ta~ke, ekolozi udru`eni u Ekomre-`u BiH upozoravaju da bi sve u vezi budu}ih za{ti}e-nih podru~ja bilo izuzetno dobro da ne postoje odre-|ene nepoznanice, odnosno konkretni problemi naterenu.

25VODA I MI BROJ 56

- Naime, u procedure uspostavljanja za{ti}enogpodru~ja ve} ranije su u{la dva podru~ja, tj. budu}anacionalna parka: NP Una i NP Bjela{nica, Igman,Treskavica, Viso~ica. Me|utim, s obzirom da pome-nute procudure jo{ uvijek traju, tako i ovi vrijedniprostori ne podlije`u nikakvim mjerama za{tite u pra-ksi, iako navedene odluke to podrazumijevaju. Citira-mo: „Definirane su zabrane koje je nu`no provoditikako ciljevi osnivanja Nacionalnog parka ne bi biliugro`eni…” Na`alost, de{avanja na ovim podru~ji-ma daju sasvim suprotnu sliku od one iz citiranog za-kona. Trenutno na svakom od budu}ih za{ti}enihpodru~ja postoje prostorni konflikti koje je neopho-dno prethodno sveobuhvatno stru~no analizirati inau~no utemeljeno utvrditi da li su odre|ene planira-ne i teku}e aktivnosti u direktnoj i kolikoj suprotnostisa postavljenim ciljevima za{tite i odr`ivog razvoja.

Naprimjer, u budu}em NP Una, u toku je postu-pak izdavanja urbanisti~ke saglasnosti i okolinskedozvole za obavljanje istra`nih geolo{kih radova nalokalitetu postoje}eg rudnika gipsa u Kulen Vakufu.

Sa dosta razumijevanja, prilikom izrade Studije izvo-divosti NP Una valorizirani su svi resursi unutar ovogpodru~ja. Prihva}en je zaklju~ak kojim je podru~jeistra`nih geolo{kih radova i podru~je budu}e eksplo-atacije gipsa isklju~eno iz obuhvata NP Una i koje jeostalo van granica u tzv. tampon ili pufer zoni u kojojje, prema zaklju~cima studije, mogu}e nastaviti ek-sploataciju gipsa uz prethodnu eliminaciju svih ne-gativnih uticaja koje eksploatacija, utovar i transportmogu imati na okoli{ i prirodu NP-a.

Sli~an je slu~aj i sa budu}im NP Prenj, ^vrsnica,^abulja. [tavi{e, na podru~ju Dive Grabovice(^vrsnica) ve} nekoliko godina nezakonito egzistirapostrojenje za eksploataciju gra|evinskog materija-la. Tako|er, u granicama predvi|enih za{ti}enih po-dru~ja intenzivno se planira gradnja visokih brana zahidroelektrane na Neretvi i Uncu. Apsurdno je da jeodluka o dodjeli koncesija za izgradnju novih HE i vi-sokih brana planirana bez prethodno jasno definira-ne energetske politike i strategije, odnosno bez stra-tegije iskori{tavanja hidro potencijala i bez definiranestrategije za{tite okoli{a BIH i FBiH i od strane isteove Vlade koja je donijela pomenute odluke o za{titiprostora. Pored svega nabrojanog na Bjela{nici se ugranicama budu}eg nacionalnog parka grade nepri-mjereni apartmani, a na Prenju se godinama vr{i in-tenzivna sje~a zakonom za{ti}ene munike - poru~u-ju iz Ekomre`e.

Stoga se s razlogom postavlja pitanje {ta odlukeo za{titi konkretno podrazumijevaju u praksi i ho}e lido kona~nog zavr{etka silnih i tromih procedura ovapodru~ja izgubiti ve}inu prirodnih atributa zbog kojihsu i predlo`eni za za{titu.

26VODA I MI BROJ 56

Nacionalni park (NP) je prostrano podru~jeiznimnih i vi{estrukih prirodnih vrijednosti, a obu-hvata jedan ili vi{e sa~uvanih ili neznatno izmije-njenih ekosistema. Osim posje}ivanja i razgleda-nja, dopu{tene su nau~ne i odgojno-obrazovne,kao i rekreativne i turisti~ke djelatnosti kojima sene ugro`ava izvornost prirode,a dozvoljene su idruge kompatibilne djelatnosti unutar podru~jastroge i usmjerene za{tite i podru~ja usmjernenograzvoja, zavisno od ciljeva i stepena za{tite i mo-gu}nosti odr`ivog razvoja.

Bosna i Hercegovina ima dva nacionalna par-ka - Kozaru i Sutjesku i dva parka prirode - Huto-vo blato i Blidinje. Interesantno je da su oba naci-onalna parka locirana na podru~ju RepublikeSrpske, a parkovi prirode su u Federaciji BiH. Su-sjedna Hrvatska ima devet nacionalnih parkova(Brioni, Kornati, Krka, Sjeverni Velebit, Mljet, Ri-snjak, Paklenica i Plitvi~ka jezera..., Srbija pet(\erdap, Kopaonik, Tara, [ar- planina, Fru{ka go-ra; Makedonija tri (Mavrovo, Gali~ica, Pelister);Crna Gora ~etiri (Durmitor, Lov}en, Biogradskagora, Skadarsko jezero). Zanimljivo je da priro-dnim ljepotama obdarena Slovenija ima samo je-dan nacionalni park - Triglav i dva regionalna par-ka - Kozjansko i [kocjanske jame. U Srbiji je regis-trirano i 120 prirodnih rezervata, 20 parkova priro-de i 470 prirodnih spomenika, ~ija ukupna povr{i-na iznosi pet odsto ukupne povr{ine Srbije. Parko-vi prirode u Republici Hrvatskoj su: Biokovo, Ko-pa~ki rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Te-la{}ica, Velebit, Vransko jezero, U~ka, @umberak -Samoborsko gorje i Lastovsko oto~je.

Pomiriti prirodu i ~ovjekaA u me|uvremenu, u avgustu i septembru ove

godine, federalni parlament se, nakon {to je VladaFederacije BiH utvrdila i u parlamentarnu proceduruuputila Nacrt zakona o Nacionalnom parku “Una”,odredio o budu}nosti ovog podru~ja zemlje. Zako-nom koji bi uskoro trebalo da stupi na snagu, Naci-onalni park Una obuhvati}e podru~je kanjonskog di-jela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, za-tim podru~je kanjonskog dijela donjeg toka rijekeUnac od njenog u{}a u Unu uzvodno od Drvarskogpolja, te me|uprostor izme|u Une i Unca. Cijelo po-dru~je Nacionalnog parka, povr{ine od 178,50 km2,potpada pod Op}inu Biha}. Studijom izvodivosti NPUna izvr{eno je jasno razgrani~enje i definiranje na-mjene ukupnog prostora, tako da se unutarnjim zo-ningom u obuhvatu Nacionalnog parka uspostavlja-ju dva osnovna podru~ja: podru~je stroge i usmjere-ne za{tite i podru~je usmjerenog razvoja. Podru~jestroge i usmjerene za{tite namijenjeno je postizanjuciljeva za{tite prirodnih vrijednosti, za{titi i o~uvanjuprirodnog razvoja ekosistema i prirodnih procesabez uplitanja ~ovjeka, zatim o~uvanju nepromijenje-nih prirodnih podru~ja, biodiverziteta, stani{ta biljnihi `ivotinjskih vrsta, posje}ivanju i rekreaciji, te odgoj-no-obrazovnoj i nau~noj djelatnosti u opsegu i na na-~in koji ima najmanji utjecaj na prirodu. Podru~je us-mjerenog razvoja, pored o~uvanja prirode, kulturnihposebnosti i poljoprivrednog pejza`a tradicionalneobrade tla, pretpostavlja uskla|en razvoj djelatnostistanovni{tva u Nacionalnom parku, posebno poljo-

privrede i proizvodnje zdrave - eko hrane, {umarstva,doma}ih zanata, turizma i drugih kompatibilnih djela-tnosti u skladu sa ciljevima i stepenom za{tite i prin-cipima odr`ivog razvoja unutar pojedinih podru~ja izona za{tite NP-a. U podru~ju Nacionalnog parka ni-su dopu{teni zahvati i obavljanje djelatnosti u obimui na na~in koji bi mogao ugroziti ciljeve osnivanja Na-cionalnog parka ili nepovoljno utjecati na prirodnevrijednosti u mjeri u kojoj bi se zna~ajno promijenilekarakteristike bitne za njihovo o~uvanje, biolo{ku ra-znolikost i pejza`nu vrijednost. Zakonom su u ovukategoriju ubrojane 34 djelatnosti, od zabrane uzi-manja iz prirode ugro`enih divljih vrsta, do zabranepu{tanja pasa s povodca izvan naseljenih podru~ja.

Zanimanje za prostor Unsko-sanskog kantonana kojemu je zami{ljeno utemeljenje Nacionalnogparka Una nije novog datuma, a u problematiku za-{tite rijeke Une uklju~eni su nau~nici koji se baveprou~avanjem okoli{a iz obje onodobne republike,danas samostalne dr`ave. Prvi skup posve}en timpitanjima odr`an je davne 1985. godine, pod nazi-vom „Prostorno ure|enje i za{tita rijeka Une i Sane“,a samo godinu dana poslije toga, u Cazinu je odr`antematski skup o savremenim tehnologijama pre~i{-}avanja otpadnih voda i za{titi rijeka Une, Sane i Ko-rane. Na tim skupovima razmatrani su razli~iti aspe-kti razvoja ovoga prostora i konflikti izme|u zahtjevaza za{titom tla i vode, i razvoja industrije, naro~itodrvne i prehrambene, koje su poznate kao izvor one-~i{}enja. Ipak, lavinu oko utemeljenja Nacionalnogparka na Uni pokrenuo je skup „Valorizacija priro-dnih i dru{tvenih vrijednosti sliva rijeke Une“, odr`an

27VODA I MI BROJ 56

u Biha}u 1991., kada je preko ~etrdeset autora dalonau~ni doprinos o vrijednostima Une, naro~ito biolo-{koj raznolikosti u slivu rijeke Une i unikatnom radu„Unskih smaragda“. I kona~no, opet zahvaljuju}i„Unskim smaragdima“, organizirana je nau~na tribi-na pod nazivom „Sedra rijeke Une i Una bez sedre“,tako|er u Biha}u, 2000., u kojoj su u~estvovali nau-~nici iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske.Nakon ovog skupa kona~no su federalnoj vladi BiHupu}eni dokumenti na razmatranje.

Nakon vi{egodi{njih nastojanja Kantonalnog mi-nistarstva za gra|enje, prostorno ure|enje i za{tituokoline, da se otvori proces i pokrene postupak ko-na~ne valorizacije svih prirodnih i stvorenih vrije-dnosti u podru~ju gornjeg toka rijeke Une, na prije-dlog Federalnog ministarstva prostornog ure|enja iokoli{a, Vlada FBiH u oktobru 2002. imenovala je ek-spertni tim za pripremu dokumenata za NP Una. Na~elu tima bio je dipl. ing. arh. Muhamed Ibrahimpa-{i}, a ~lanovi prof. dr. Muris Spahi}, prof. dr. VladimirBeus, mr. Gordana Vilu{i} i Sandi Zuli}.

Za predsjednika ekspertnog tima MuhamedaIbrahimpa{i}a kona~na valorizacija prirodnih vrije-dnosti i ekolo{ke osjetljivosti podru~ja gornjeg tokarijeke Une, te definiranje mogu}nosti njegovog ra-zvoja, na prvom mjestu predstavlja li~no zadovolj-stvo i ostvarenje `elja svih ekolo{ki svjesnih gra|ana,ali istovremeno, ista}i }e da se sa manje politike, avi{e struke i istinskih opredjeljenja, cjelokupan po-sao mogao okon~ati daleko ranije.

- Jo{ krajem jula 2003., Vlada FBIH jednoglasnoje prihvatila na{ operativni program kojim je, izme|uostalog, predvi|ena izrada i Studije izvodljivosti Na-cionalnog parka Una i Prostornog plana Nacional-nog parka Una, odnosno Prostornog plana pose-bnog podru~ja doline rijeke Une. Studija izvodivostiNacionalnog parka Una, trebalo je da odgovori nasva pitanja vezana za mogu}nost i opravdanost,uvjete i na~in uspostave NP Una, kao i mogu}nostikandidiranja cijelog podru~ja gornjeg toka rijeke Uneili njenog dijela za upis u listu Svjetske ba{tineUNESKO-a. U okviru dinamike realizacije planiranihaktivnosti iz operativnog programa, bilo je predvi|e-no da studija izvodljivosti nacionalnog parka Una bu-de razmatrana i usvojena u aprilu 2004., a do kraja tegodine i Prostorni plan posebnog podru~ja budu}egNacionalnog parka Una. Na`alost, tek sredinom juna2004., na prijedlog Vlade FBiH, oba doma Skup{tineFBiH, donijela su odluku o utvr|ivanju podru~ja slivarijeke Une, podru~jem od zna~aja za Federaciju BiH.Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{atada je pokrenulo aktivnosti na realizaciji ciljeva izProstornog plana BiH za period 1981–2000., koji seprimjenjuje sve do dono{enja novog Prostornog pla-na FBiH i prioritetnih ciljeva iz Nacionalnog akcionogplana za za{titu okoli{ BiH (NEAP BiH), prema koji-ma je podru~je sliva rijeke Une predvi|eno za za{ti-tu u kategoriji Parka prirode, odnosno uspostavu od-govaraju}eg aran`mana za odr`ivo upravljanje en-demnim i refugijalnim centrima kanjona rijeke Une –ka`e predsjednik ekspertnog tima Muhamed Ibra-himpa{i} i dodaje da je to, istovremeno, zna~ilo ipreuzimanje stvarne obaveze FBiH u vo|enju i finan-siranju aktivnosti na realizaciji operativnog programaza pripremu dokumenata za nacionalni park Una.Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a2005. je formiralo tim za stru~no pra}enje i usmjera-

28VODA I MI BROJ 56

O rijeci Uni iz „Citata“ prof. Hasana Tijanovi}a iz Biha}a

“U slivu rijeke Une u podzemnim vodamaGrme~a `ivi ~ovje~ja ribica, pored Une raste oko170 vrsta ljekovitih trava, po Uni je jedna rijetka bi-ljka dobila naziv Campanila unensis – unska zvon-~ika, u ovoj rijeci `ivi 28 vrsta riba od kojih najve-}e, mladice, mogu biti te{ke preko 30 kilograma,u Grmu{kom kanjonu mo`e se ugledati divokoza,u pjeskovitim unskim naplavama mogu se vidjetimali rakovi, sigurni znak ~iste vode, raspjevan iz-gled korita Une i igra slapova i bukova rezultat su`ivog, dugotrajnog i rijetkog biokemijskog proce-sa stvaranja sedre bez koje Una ne bi bila ono {tojeste.“

vanje konsultanta na izradi studije izvodljivosti u slje-de}em sastavu: Muris Had`i}, dipl. ing. gra|. - Fede-ralno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a, mrMehmed Cero, dipl. ing. geod. - Federalno ministar-stvo prostornog ure|enja i okoli{a, Muhamed Ibra-himpa{i}, dipl.ing.arh - Ministarstvo za gra|enje,prostorno ure|enje i za{titu okoline Unsko-SanskogKantona, Milan Smiljani}, dipl.ing.arh - Op}ina Biha}i Aida Sabljakovi}, dipl.ing.arh.- Op}ina Biha}. Kra-jem novembra 2005. konsultant je federalnom minis-tarstvu dostavio kona~nu verziju Studije izvodljivostiNacionalnog parka Una, koju je tim pregledao iusvojio, a Vlada FBiH usvojila na sjednici odr`anojsredinom decembra 2005.

- Kada se o~ekivalo da }e Federalno ministar-stvo prostornog ure|enja i okoli{a u kontinuitetu iplaniranom dinamikom nastaviti realizaciju postavlje-nih ciljeva i aktivnosti na dono{enju Zakona o NPUna, neplanirano dolazi do zastoja zbog reorganizi-ranja federalnih organa uprave i izdvajanja nadle-`nosti u oblasti za{tite okoli{a i prirode iz Ministar-stva prostornog ure|enja i okoli{a u novoosnovanoMinistarstvo turizma i okoli{a. Zbog toga je tek kon-cem augusta 2006., na prijedlog Federalnog minis-tarstva turizma i okoli{a, Vlada FBiH prihvatila Pre-dnacrt zakona o NP UNA i uputila ga u parlamentar-nu proceduru. Kona~no, oba doma Parlamenta FBiHsu tek krajem septembra ove godine usvojli Nacrt za-kona o NP Una i uputili ga u javnu raspravu.

Nije te{ko zaklju~iti da smo u pripremu i realiza-ciju dugo godina zagovarane ideje o progla{enjugornjeg toka rijeke Une nacionalnim parkom ili par-kom prirode, u{li vi{e deklarativno, sa nedovoljno ra-zumijevanja stvarne potrebe o sveobuhvatnoj valori-zaciji prirodnih resursa i socio-ekonomskih, ekolo-{kih i drugih vrijednosti prostora Unsko-sanskogkantona. Skladan i dinami~an ekonomski razvoj da-nas je nezamisliv bez uspostavljanja optimalne har-monije izme|u ekonomije i ekologije na principimame|usobne koegzistencije a ne suprostavljenosti,{to je bila dosada{nja praksa i {to i danas upornopodr`avaju mnogi zagovornici bespo{tednog indus-trijskog i privrednog razvoja na ra~un eksploatacijeneobnovljivih i obnovljivih prirodnih resursa. A da bise mogla uspostaviti potrebna harmonija, neopho-dne su teorijske i prakti~ne spoznaje o modalitetimauspostavljanja balansa izme|u ekonomije i ekologijeu `ivotnoj sredini uop}e i `ivotnoj sredini koja seuvjetno ograni~ava prostorom odre|ene dru{tvenopoliti~ke zajednice - isti~e Ibrahimpa{i}.

Kako to rade Italijani- U Italiji su prvi nacionalni parkovi osnovani na-

kon dono{enja Zakona o za{titi iz 1939. godine. UItaliji danas ima 22 nacionalna parka i 128 regional-nih parkova , sa 145 nacionalnih i 20 regionalnih re-zerviranih povr{ina, ~ija ukupna povr{ina iznosi 22 %

ukupne povr{ine dr`ave Italije. Kona~an cilj je dosti-}i 25%, {to je pribli`no ukupnim povr{inama za{ti}e-nih podru~ja Njema~ke i Velike Britanije. Treba na-glasiti i podatak da je blizu 4.000 ljudi zaposleno di-rektno u parkovima, a indirektno preko 80.000 ljudi,od ~ega je u turizmu, trgovini i poljoprivredi uposle-no vi{e od 60.000 ljudi. Ukupan broj posjetilaca itali-janskih parkova prema{uje 30 miliona godi{nje. Itali-ja ula`e u svoja za{ti}ena podru~ja 500 miliona eura.Financijska konstrukcija i struktura ulaganja u razvojparkova u Italiji zasniva se najve}im dijelom na sred-stvima internacionalnih strukturalnih fondova kojaiznose blizu 57% ukupnih sredstava, dok dr`ava ula-`e oko 33%, a ostatak od oko 10% su vlastita sred-stva.iz prihoda parka – ka`e Ibrahimpa{i}, koji jeimao priliku upoznati se sa iskustvima Italijana koji suna ovom planu oti{li daleko.

Svjetska iskustvaSvjetska iskustva i praksa u dr`avama Evropske

Unije pokazuju da su pravilno gospodarenje tlom iza{tita tla od rizi~nih postupaka u tom gospodarenjuna ekolo{ki osjetljivim podru~jima (nacionalni parko-vi, parkovi prirode, botani~ki rezervati, za{ti}eni kra-jobrazi, vodoza{titna podru~ja i dr.) klju~no pitanjenjihove za{tite i opstanka u funkciji.

29VODA I MI BROJ 56

Slijedom toga, kako je isticano u Studiji izvodi-vosti NP Una, koju su na temelju ugovora o poslo-vnoj suradnji zajedno uradili zagreba~ki “Elektropro-jekt” i Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta uBiha}u, a u kojoj je u~estvovalo dvadesetak stru~nja-ka iz razli~itih oblasti, preduvjet za opstanak i odr`ivirazvoj {ireg podru~ja NP Una, dakle USK, je ekolo-{ki prihvatljivo gospodarenje, na prvom mjestuupravljanje tlom - zemlji{tem, na na~in koji isklju~ujeili na najmanju mjeru svodi opasnost od o{te}enja tlai vode. Odr`ivi razvoj NP Una podrazumijeva eko-nomski i socijalno - politi~ki prihvatljiv razvoj, u ko-jem }e biti osigurano funkcioniranje NP s jedne, apuna uposlenost i dobrobit stanovni{tva na njego-vom {irem podru~ju, s druge strane. To zna~i da sta-novni{tvo na {irem podru~ju treba ekonomski opsta-ti, imati sigurne izvore prihoda, svojim radom opslu-`ivati posjetioce nacionalog parka raznim potrep{ti-nama, istodobno sa~uvati i {tititi zate~eni krajolik, asve to uz stalni napredak i rast `ivotnog standarda.

Kori{tenje prakse ekolo{kog uzgoja bilja u go-spodarenju tlom na ekolo{ki osjetljivom podru~jubez dvojbe je najdjelotvorniji na~in za{tite od one~i{-}enja.

Tradicionalna poljoprivreda je najpouzdaniji “~u-var” ~istog okoli{a, bez kojega za poljoprivredu ne-ma izgledne sutra{njice pa ni opstanka. Na savreme-nu, intenzivnu poljoprivredu padaju optu`be, s ne-dvojbenim dokazima da je ona tzv. difuzni izvor ugro-

`avanja i one~i{}enja tla i vode. Stoga se na regi-onalnoj, dr`avnoj i vi{im razinama (kontinentalna iglobalna) poduzimaju sistemske mjere za{tite tla ivode. Pri tome se u pravilu tlo i voda promatraju neo-dvojivo, premda se njihovim prou~avanjem bavi vi{eprirodonau~nih disciplina. I}i u susret ovom koncep-tu, smatraju stru~njaci Ekonomskog fakulteta USK,zna~i donijeti odgovaraju}u zakonsku regulativu spodru~ja za{tite okoli{a, za{tite tla i vode i ekolo{kepoljoprivrede, uva`avaju}i praksu i kriterije EU i su-sjednih dr`ava, a USK treba osmisliti savremeni, du-goro~ni program razvitka poljoprivrede i na njoj te-meljene prehrambeno - prera|iva~ke industrije. U tajprogram treba ugraditi na~elo odr`ivog kori{tenjaprirodnih resursa i odr`ive, ekolo{ki prihvatljive siste-me proizvodnje hrane u svrhu o~uvanja i za{tite pri-rodnog okoli{a. Taj program mogu provoditi samopoduzetni i vrlo sposobni stru~njaci, na ~ije obrazo-vanje treba ve} sada misliti. Istovremeno, USK trebaosigurati sistem obrazovanja proizvo|a~a, naro~itomladih, u poljoprivredi, ugostiteljstvu - turizmu, tradi-cionalnoj preradi, itd. - stoji u studiji ~iji su potpisniciprof. dr .sc. F. Ba{i} i dr. V. Alibabi}, predsjednicaEkolo{ke koalicije unskog sliva EKUS Biha}.

Napomena: Fotografije uz ovaj tekst su sniml-jene na razli~itim lokalitetima rijeke Une.

Snimio: M. Lon~arevi}

30VODA I MI BROJ 56

oda je kolijevka cjelokupnog `ivota na Ze-mlji i, kao bitni sastojak svih `ivih bi}a, igrapresudnu ulogu u biotopu-stani{tu. Uku-pna koli~ina vode na Zemlji (uklju~uju}i

podzemne vode i vodenu paru u atmosferi) procje-njuje se na oko 160 miliona kubnih kilometara.Da bise stekao utisak kolika je to masa, valja podsjetiti dajedan kubni kilometar sadr`i milijardu kubnih metara,odnosno hiljadu milijardi litara.

I pored ovakvog obilja, za zadovoljavanje vlasti-tih biolo{kih i tehnolo{kih potreba, ~ovjeku je dostu-pan vrlo mali dio ukupne vode na Zemlji. Naime, ~ak97 % vode se nalazi u okeanima i slanim morima, aoko 2 % je zamrznuto u polarnim ledenim kapama iledenjacima (gle~erima), tako da u obliku dostupneslatke vode ostaje svega oko 1 % ukupne koli~ine naZemlji.To ipak iznosi oko jedan i po milion milijardikubnih metara slatke vode, koja se nalazi raspolo`i-va u vodotocima i u podzemnim vodama. ^isto te-oretski je upotrebljiva i zamrznuta voda (jer je i onaslatka), ali bi otapanje makar i djela leda iz polarnihkapa i ledenjaka znatno podiglo sada{nji nivo svihokeana, a izazvalo bi i znatne poreme}aje u termi-~koj dinamici atmosfere.

U prosjeku je poljoprivreda najve}i potro{a~ vo-de i na nju otpada oko 70% ukupne potro{nje, indus-trija tro{i 22-24% vode, uz napomenu da se u razvi-jenim zemljama ~esto za potrebe industrije tro{i vi{eod 70 % ukupno raspolo`ive vode. Na doma}instvaotpada oko 8% potro{nje, od toga samo 4% stano-vnika tro{i 300-400 litara na dan, a vi{e od 2/3 stano-

^ISTA VODASIGURAN PUTKA ^ISTOM OKOLI[U

31VODA I MI BROJ 56

V

mr. POPOVI] HIMZO

Bistra voda rijeke Korice kod Fojnice stvara prekrasne slapove

Foto: M. Lon~arevi}

vnika Zemlje tro{i manje od 50 litara na dan. Raci-onalno kori{}enje voda podrazumiojeva razvoj i usa-vr{avanje sistema pro~i{}avanja voda.

PRO^I[]AVANJE VODAOdr`avanje kvalitete voda preduslov je `ivota i

razvitka, obaveza je na dr`avnom i me|unarodnomnivou a provodi se nizom mjera i postupaka, politi-~kih, sociolo{kih i pravnih, planiranjem i upravlja-njem uz primjenu nau~nih metoda i tehnolo{kih pos-tupaka kao i institucionalnih mjera.

Kako bi se o~uvala i za{titila kvaliteta prirodnihvoda, moraju se primjeniti postupci ~i{}enja otpa-dnih voda prije njihova otpu{tanja.

Kod prirodnih zaga|ivanja, obi~no manjih raz-mjera, u vodama se odvijaju prirodni fizikalni, kemij-ski i biolo{ki procesi koji odr`avaju kvalitet voda nazadovoljavaju}em nivoui.Fizikalni postupci samo~i{-}enja su razrje|ivanje, talo`enje i cije|enje. Razrje|i-vanjem se mije{aju zaga|ene vode s velikim volume-nom ~iste vode, ~ime se pospje{uje samo~i{}enjevoda. Talo`enjem se iz vode uklanjaju raspr{ene~estice pa nizvodno od mjesta talo`enja dospijeva~i{}a voda, a u talogu se zbiva mikrobiolo{ka razgra-dnja zaga|iv~a. Nepovoljni su u~inci tog procesa na-kupljanje organske materije u talogu na dnu, gdje se

zbog mikrobiolo{ke razgradnje pojavljuje prevelikapotro{nja kiseonika. Osim toga, kod obilnih padavi-na zbog bujica se talog podi`e sa dna i mo`e pove-}ati optere}enost vode organskom materijom. Cije-|enjem ili filtracijom zadr`avaju se na porama propu-snih slojeva pijeska ili {ljunka raspr{ene ~estice izvode, ~ime se ona mehani~ki pro~i{}ava.Tim se pro-cesom iz povr{inskih voda u podzemlju dobivajupodzemne vode visoke kvalitete. Hemijski procesikod samo~i{}enja voda su procesi oksidacija-redu-kcija, precipitacija ili ponovno talo`enje. Va`nu uloguu hemijskim procesima imaju kiselost vode i sadr`ajotopljenog kiseonika. Biohemijski procesi teku uzpomo} mikroorganizama uz prisutnost kiseonika(aerobna razgradnja) i bez prisutnosti kiseonika(anaerobna razgradnja).

U vodama zaga|enim otpadom iz urbanih i ru-ralnih sredina kvaliteta voda mo`e se odr`ati samouz primjenu razli~itih postupaka za pro~i{}avanjeotpadnih voda koji su dio kompleksnog sistema za-{tite voda.

Postoje ~etiri glavna postupka za pro~i{}avanjeotpadnih voda:

A) Prethodno ~i{}enje ~ine ure|aji za re{etanje; nji-ma se odstranjuje krupni otpad iz vode koji pravi

32VODA I MI BROJ 56

Na{ odnos prema rijekama vidljiv je naro~ito poslije velikih voda detalj sa rijeke Oskove

Foto: M. Lon~arevi}

smetnje na ostalim dijelovima ure|aja, zatim ure-|aj za usitnjavanje krutog i krupnijeg dijela otpa-da. Postupci uklanjanja pijeska i masno}a uz po-mo} pjeskolova u prethodnom stepenu ~i{}enja{tite pumpe, cjevovode i druge dijelove ure|aja.Pijesak i masno}a skidaju se mehani~ki i nakonpranja odvoze na odlagali{ta.

B) Prvi stepen pro~i{}avanja voda uklju~uje ure|ajeza uklanjanje raspr{enih ~estica iz vode postup-cima talo`enja, isplivavanja ili cije|enja. Raspr{e-ne ~estice talo`e se zbog sile gravitacije i skuplja-ju se na dnu talo`nika kao sirov mulj. Prema po-lo`aju u ure|aju za obradu otpadnih voda talo-`nici mogu biti prethodni ili primarni, naknadni ilisekundarni talo`nici, mogu biti razli~itih oblika, azavisno o na~inu uno{enja otpadne vode mogubiti s vodoravnim ili vertikalnim protjecanjem.

C) Dimenzioniranje bilo primarnog bilo sekundar-nog talo`nika temelji se na povr{inskom optere-}enju, a izbor oblika ovisi o veli~ini ure|aja, ra-spolo`ivom prostoru, tro{kovima gradnje i dru-gim uslovima na mjestu gradnje. Komunalneotpadne vode ~esto se zadr`avaju u talo`niku 1

do 2 sata, {to se smatra u~inkovitim vremenomtalo`enja. Otpadna voda nakon talo`nika istje~epreko preljevnika.

C) U prvom stepenu pro~i{}avanja otpadnih vodava`an je i postupak isplivavanja ili flotacija kojimse odvajaju ~estice krutine iz rastvora na osnovurazlike u gusto}i. Ure|aj za isplivavanje slu`iumjesto prethodnog talo`nika. Prirodno ispliva-vanje doga|a se u talo`niku kad materije manjegusto}e, kao masti i ulja, isplivaju na povr{inu,odakle se mogu ukloniti uz pomo} pregrada uro-njenih ispred preljeva preko kojih otpadne vodeotje~u na daljnju obradu. Umjetno se isplivavanjeposti`e uvo|enjem mjehuri}a zraka u otpadnuvodu uz primjenu razli~itih pritisaka radi boljegraspr{ivanja vazduha i efikasnijeg isplivavanja.Postupak isplivavanja posebno je koristan u pro-~i{}avanju komunalnih i industrijskih otpadnihvoda s velikim sadr`ajem ulja i masti.Ure|ji za tajpostupak manji su od talo`nika, a prednost im jei u tome {to se dobiva ve}i sadr`aj suhe materijeu mulju zaostalom nakon obrade. Ure|aj se di-menzionira pilot-postrojenjem uz poznato po-vr{insko optere}enje spremnika i vrijeme zadr`a-vanja otpadne vode od 15 do 20 minuta.

C) U drugom stepenu obrade, koji se nadovezujena prethodni postupak pro~i{}avanja ili na prvistepen ~i{}enja, ukljanjaju se biorazgradive or-ganske materije iz otpadnih voda.U ure|ajima zabiolo{ko pro~i{}avanje odvijaju se isti procesikao i kod prirodnog samo~i{}enja, samo ovdje tiprocesi teku ubrzano i uz potpunu kontrolu izva-na. Biolo{kim procesima raspr{ene i otopljeneorganske materije pretvaraju se u ne{kodljivu bi-omasu, gasove i nerazgradivi ostatak.U tom pos-tupku glavnu ulogu imaju mikroorganizmi koji seza svoj rast i razvoj slu`e organskimmaterijama izotpadnih voda ku}anstva i industrije ako sadr`a-vaju biolo{ki razgradive organske materije. Nakraju procesa narasla masa talo`enjem se uklja-nja kao mulj otpadne vode.Biolo{kim postupci-ma pro~i{}avanja iz otpadnih se voda uklanja ilibitno smanjuje koncentracija organskih, azotnih ifosfornih jedinjenja. Sam postupak razgradnjeorganske materije, tj. jedinjenja ugljika, mogu} jeuz prisutnost kiseonika (aerobna razgradnja) ilibez kiseonika (anaerobna razgradnja) ili proce-som bakterijske oksidacije i redukcije.U aerobnojrazgradnji organske materije kona~ni produkti subiolo{ki mulj, ugljikov dioksid, voda i nerazgradivostatak, a u anaerobnim uslovima razgradnjemetan, ugljikov dioksid i voda te biomasa kao i uanaerobnoj razgradnji.Djelotvornost razgradnjeovisi o sadr`aju organske materije u otpadnoj vo-di, o koncentraciji biogenih elemenata, kiselosti itemperaturi.

33VODA I MI BROJ 56

Obale rijeke [}one naj~istije su izvan urbanog podru~ja Fojnice

Foto: M. Lon~arevi}

C) U drugom stepenu obrade posebno je va`nouklanjanje jedinjenja azota i fosfora zbog njihovautjecaja na nepovoljne procese eutrofikacije uprirodnim vodama. Proces pro~i{}avanja akti-vnim muljem odvija se pomo}u mase `ivih mikro-organizama koji u otpadnoj vodi pospje{uju bi-olo{ku razgradnju organske materije. U biolo-{kom spremniku s otpadnom vodom nalaze serasp{eni mikroorganizmi koji kiseonikom iz vaz-duha koji se uvodi u spremnik i uz mije{anjeubrzano razgra|uju organska jedinjenja. Naraslamasa mikroorganizama odvodi se otpadnom vo-dom u naknadni talo`nik i kao aktivni mulj dije-lom se vra}a u spremnik u novi proces pro~i{}a-vanja, a preostali se mulj prije kona~nog odlaga-nja odvodi na kona~nu obradu.

C) Osim u spremnicima biolo{ka razgradnja je mo-gu}a i u prokapnicima, tj. spremnicima ispunjeni-ma poroznim materijalom. Na povr{ini korita na-laze se mikroorganizmi i preko njih se slijevaotpadna voda, a vazduh se radi kiseonika dovo-di iz istog ili suprotnog smjera. Proces razgra-dnje zbiva se na povr{ini korita uz pove}anje de-bljine biolo{ke opne }elije se razgra|uju, zbog~ega se otkida biomasa s korita. Biomasa se izspremnika uklanja zajedno s pro~i{}enom vo-

dom. Proces biorazgradnje se na povr{ini koritaposlije toga nastavlja, a aktivni mulj stvoren u pri-ja{njem postupku talo`enja se odvaja i dijelomvra}a u prokapnik, a dijelom se odvodi na kona-~nu obradu.

C) Biolo{ka razgradnja tako|er je mogu}a pomo}ubiolo{ke cjediljke, tj. spremnika ispunjenog gline-nim kuglicama velike sprecifi~ne povr{ine na ko-jima se uz pomo} mikroorganizama biolo{ki pro-~i{}avaju otpadne vode. Taj postupak je prikla-dan tamo gdje je prostor ograni~en, jer biolo{kacjedila ne trebaju velike povr{ine za svoj rad, akvaliteta pro~i{}ene vode vrlo je visoka.

C) Postoji jo{ niz drugih rje{enja za biolo{ko pro~i{-}avanje otpadnih voda, npr. lagune i stabilizacij-ske bare, a primjenjuju se na velikim povr{inamazemlji{ta slabije kvalitete, no nepovoljni su u to-plijim razdobljima zbog neugodnih mirisa.

C) Postupci anaerobne biolo{ke razgradnje otpa-dnih voda primjenjuju se kod voda s visokim sa-dr`ajem organske materije kao {to su otpadnevode mesne industrije, tvornice kvasca ili {e}e-ra.U procesu razgradnje bez kiseonika nastajemetansko vrenje i metan proizveden procesomtruljenja mo`e se kao obnovljiv izvor energijeupotrijebiti za zagrijavanje spremnika.

34VODA I MI BROJ 56

Rijeka Oskova nakon prolaska nabujale vode

Foto: M. Lon~arevi}

C) Hemijsko-fizi~ki postupci u drugom stepenu pro-~i{}avanja primjenjuju se prije ispu{tanja u priro-dne vode slabije pro~i{}enih otpadnih vo-da.Uobi~ajeno je da se poslije postupka pretho-dnog ~i{}enja primjenjuju postupci zgru{avanja(koagulacija), pahulji~enja i talo`enja. Zgu{nja-vanje je proces uklanjanja otpadnih materija izvode kojim se dodatkom hemikalija (vi{evalen-tnih kationa) neutraliziraju uglavnom negativnonabijeni organski spojevi u koloidnoj formi. Ko-agulirane ~estice mogu se dalje talo`iti i cjediti. Upahulji~enju ili flokulaciji tako|er se uz dodatkehemikalija koloidno raspr{ene organske materijeiz otpadnih voda prevode u ve}e ~estice i takouklanjaju.

D) Tre}i stepen pro~i{}avanja otpadnih voda pri-mjenjuje se da bi se postigla visoka kvaliteta vo-de prije otpu{tanja u prirodne vode. Fizikalnimmetodama kao {to su cije|enje, adsorpcija imembransko uklanjanje zaga|iv~a posti`e sebistro}a vode, uklanjaju se neugodni mirisi, bojai okus, mikroorganizmi i toksi~ne materije. Hemij-skim dodacima, ionskom izmjenom uklanjaju seioni metala, a oksidoredukcijskim reakcijama vo-da se dezinficira, uklanjaju se `eljezo i mangan ilicijanidi.

D) Dezinfekcija je va`na u svim stepenima pro~i{}a-vanja jer se smanjuje broj patogenih mikroorga-nizama koji mogu biti uzro~nici mnogih boles-ti.Tako se osim pitke vode dezinficira i pro~i{}e-na otpadna voda prije nego {to se otpusti u pri-rodne vode kao i mulj preostao nakon obradeprije kona~nog odlaganja u okoli{. Dezinfekcijavode naj~e{}a je hlorom i hlornim jedinjenjima,ozonom, bromom i jodom a rje|e kiselinama ibazama. Mikroorganizmi se uni{tavaju i primje-nom ultraljubi~astog zra~enja kao i gama zraka-ma. Biolo{kim postupcima u tre}em stepenupro~i{}avanja uklanjaju se i azotna i fosforna je-dinjenja.Slo`enim postupcima nitrifikacije pomo-}u bakterija azot prelazi u amonijak preko nitrita initrata. Zbog tro{enja kiseonika stvaraju se ana-erobni uslovi i tada po~inje denitrifikacija, tj. nitra-ti i nitriti redukcijom prelaze u gasoviti azot ili seredukcija odvija do nastajanja amonijaka koji mi-kroorganizmi uzimaju za vlastiti rast i razvoj. Or-ganski fosfor tako|er se odstranjuje iz otpadnihvoda biolo{kim metodama ili hemijskim proce-som talo`enja.

D) Postoje alternativni postupci i ure|aji za pro~i{-}avanje otpadnih voda koji su na ni`em tehnolo-{kom nivou i primjenjuju kad nije potrebna viso-ka kvaliteta o~i{}ene vode, (kao {to je na primjerponovna upotreba vode u poljoprivredi). Tako seotpadna voda pro~i{}ava te~enjem po povr{ini ilicije|enjem kroz slojeve, zatim akvakulturom po-mo}u vodenih biljaka ili organizama kojima se

zaga|iva~i slu`e kao hrana. Voda se mo`e za-dr`avati du`e vrijeme i u dubokim spremnicima islu`iti za natapanje polja i njiva. U spremniku setalo`e i biolo{ki razgra|uju organske materije izotpadne vode.

D) Poslije obrade otpadnih voda zaostaju proizvodikao {to su krupni kruti otpad, anorganske mate-rije; pijesak i soli, ulja i masti, organski i anorgan-ski mulj koji se prije kona~nog odlaganja morajupreraditi da budu prihvatljivi za okoli{. Najve}i jeproblem obrada organskog i anorganskog muljai ovisi u prvom redu o mjestu odlaganja. U obra-di mulja uobi~ajeni su postupci: zgru{njavanje,stabilizacija, pobolj{anje osobina, kompostira-nje, spaljivanje i piroliza. Zgru{njavanjem se po-ve}ava koncentracija krute materije u mulju,smanjuje se sadr`aj vode a time se smanjuje i vo-lumen otpadnog mulja. Stabilizacijom muljaspre~ava se daljnja razgradnja, a pobolj{anjemosobina mulja smanjuje se broj mikroorganiza-ma i uklanjaju neugodni mirisi. Kompostiranjemse organska materija u mulju razgra|uje do anor-ganskih materija i zajedno s kona~nim proizvo-dom koji je sli~an humusnom materijalu postajepogodan za odlaganje na poljoprivredne povr{i-ne. Su{enje, spaljivanje i piroliza ubrajaju se utermi~ke postupke obrade mulja, a me|usobnose razlikuju po kona~nom produktu obrade. Su-{enjem se uklanja vlaga, spaljivanjem zaostajepepeo, a pirolizom, tj. spaljivanjem bez prisu-tnosti zraka, nastaju gasovi metan, vodonik,ugljikov monoksid, katran te pougljena krutamaterija i pepeo. Ako se iz mulja uklone svi {te-tni sastojci, mulj se odla`e u okoli{, a ponekad jeod koristi u poljoprivredi ili kao obnovljiv izvorenergije.

D) Pro~i{}ene otpadne vode moraju prije ispu{tanjau prirodne vode zadovoljavati propisne norme odopu{tenim najve}im koncentracijama pojedinihzaga|iva~a, mora se strogo kontrolisati kvalitetapro~i{}enih otpadnih voda i neprekidno pratitistanje prirodnih voda koje slu`e kao prijemniciotpadnih voda.

LITERATURA:1. TODI], D.; VUKASOVI], V.; “Me|unarodne orga-

nizacije i me|unarodna saradnja u oblasti za{tite`ivotne sredine”, “Prometej”, Novi Sad, 1999.

2, \UKANOVI], M.; “@ivotna sredina i odr`ivi ra-zvoj”; “Elit”, Beograd;1996.

3, GLAVA^, H. i grupa autora; “Ekolo{ki leksikon”;“BARBAT”, Zagreb; 2001.

4. JAGANJAC, A. i grupa autora; “@ivjeti u skladu saokoli{em”; Institut za hidrotehniku; Sarajevo;2007.

35VODA I MI BROJ 56

“BRANE I RAZVOJ - NOVI OKVIRZA DONO[ENJE ODLUKA”zvje{taj je razvio i napisao [vedski Komitetza probleme vode i brana ( Swedish Com-mittee for Water and Dam Issues - SKVD) udijalo{kom procesu izme|u pretstavnika

{vedskih poduzetnika,konsulting kompanija, pretsta-vnika vlasti, finansijera, nevladinih organizacija, istra-`iva~kih institucija i pretstavnika doma}eg stanovni{-tva.

Izvje{taj sadr`i preporuke {vedskim aktivistimaimplementacije brana i razvoja, kao Novi okvir za do-no{enje odluka, koji je lansirala Svjetska Komisija zaBrane (World Commission on Dams - WCD) u No-vembru 2000.godine

[vedska Vodna Ku}a

KOMENTAR UNEP-aOvaj set od 25 preporuka koje se odnose na

strategijske prioritete Svjetske Komisije za Brane(WCD) nagla{ava va`nost multi-stakeholderskog di-jaloga za obja{njenje glavnih elemenata strategijskihprioriteta u lokalnom kontekstu. Lokalni kontekst imotivacija izvo|enja analize razlikuje se kod zemaljau razvoju i razvijenih .Me|utim, stoji potreba za ja-snim uspostavljanjem tehni~kih, ekonomskih, soci-jalnih i okoli{no odr`ivih elemenata koji }e osiguratida krupne infrastrukture, a naro~ito brane, efikasnodoprinesu odr`ivom razvoju. Nacionalna politika/re-gulatorni okviri i internacionalni vodi~i trebali bi biti fi-nalno odlagali{te preporuka ovih multistakeholder

dijaloga tamo gdje implemetacija bude ostvarena isaglasnost osigurana. Projekt Brane i Razvoj (DDP)organiziran putem UNEP-a ima zadatak promoviratidijalog o strate{kim prioritetima na nacionalnim, regi-onalnim i globalnim nivoima putem Svjetske Komisi-je za Brane (WCD); projekt tako|er vodi ra~una i oizradi prakti~nih pomagala za donosioce odluka i oja~anju tih okvira i vodi~a. Na bazi uo~enih izazova iiskustva ostvarenog sa DDP tokom Faze 1 i prvih eta-pa Faze 2, nalazimo se u boljoj poziciji ocjene viso-ke vrijednosti {vedske dijalo{ke inicijative i relevan-tnosti rezultata. Siguran sam da }e Vlada [vedskeobratiti tome du`no razmatranje sa ciljem unifikacijeocjenbenih kriterija u odlukama o financijskoj pomo-}i zemljama u razvoju. UNEP }e to uzeti u obzir zadobrobit planiranih rezultata DDP-a.

Alberto Calcagno, koordinator Projekt Brane i Razvoj , UNEP

PREDGOVORSvjetska Komisija za Brane lansirala je svoj izvje-

{taj u 2000.g. Komiijski rad i izvje{taj imali su velikiutjecaj na internacionalnu debatu o izgradnji brana{to je produbilo na{e znanje i razumjevanje.

Na`alost, implementacija preporuka bila je te-{ka. U nekim oblastima su se razli~iti stakeholderimena`irali i ostvarili saglasnost u svojim pogledimana izvje{taj, ali ne u svim zemljama niti u internaci-onalnim organizacijama. Neke zemlje, od kojih je bi-la prva Ju`na Afrika obavile su nacionalne konzulta-cije u kojim su postgli nacionalni stav o ovim prepo-

BUDU]EBRANEPREPORUKE [VEDSKIM STAKEHOLDERIMA ZA IMPLEMENTACIJUNaslov originala: FUTURE DAMSPrepared by Swedish Water House (SWH)and Stockholm International Water Institute(SIWI)

36VODA I MI BROJ 56

I

Sa engleskog preveo: Akademik, prof. dr. MIHOVIL VLAHINI]

Vijesti i zanimljivosti

rukama.Ovo smo mi u [vedskoj na neformalan na~inshvatili kao dobrodo{lu inicijativu. Inicijativa za {iristakeholder dijalog je do{la od WWF i [vedskogDru{tva za Konzervaciju Prirode. Njihov zahtjev Mi-nistru za okoli{ rezultirao je zadu`enjem [vedske Vo-dne Ku}e (Swedish Water House - SWH) da omogu-}i ove konzultacije. [tokholmski Internacionalni Vo-dni Institut (Stockholm International Water Institute -SIWI), koji administrira [vedsku Vodnu Ku}u je tako-|er bio jedan od u~esnika u konzultaciji. Uvjerenismo da su investiranja u vodnu infrastrukturu bilakrupan dio [vedskog ekonmskog razvoja kao {to }eto biti i u mnogim zemljama u razvoju. U isto vrijemesvjesni smo da su mnoge brane izgra|ene na su-mnjivim temeljima i da su socijalna kao i ekolo{ka ra-zmatranja zauzimala posljednje mjesto u odnosu nadruge interese.

Implementacija ovih preporuka me|u [vedskeaktiviste mo`e doprinijeti odr`ivijem [vedskom upli-tanju u izgradnju potrebne infrastrukture, te da }e ovinapori imati trajni utjecaj na smanjenju siroma{tva.

Anders Berntell, izvr{ni direktor, SIWI

CILJGlavni cilj [vedskog Komiteta za probleme vode

i brana (SKVD) je potpomo}i da brane i drugi proje-kti vodnih infrastruktura sa {vedskim uplitanjem bu-du ekolo{ki, ekonomski i

socijalno odr`ivi. U podupiranju ovog cilja,[vedska Vodna Ku}a sa mandatom [vedskog Minis-tarstva za Odr`ivi Razvoj slu`ila je kao doma}in za di-jalog izme|u [vedskih aktivista u 2004 i 2005.g. Ovajproces je omogu}io klju~nim {vedskim aktivistima iinteresnim grupama sa razli~itim pogledima na kori-{tenje vodnih resursa da slobodno i otvoreno razgo-varaju o pogledima i pristupima u vezi sa izvje{tajemWCD. Kroz dijalog u~esnika razvijen je zajedni~kistav preporuka strategijskih prioriteta Svjetskoj Ko-misiji za Brane. Osim toga, ovo je dovelo do zajedni-~kog {vedskog stava o finansiranju i u~e{}u u kru-pnim vodnim infrastrukturnim projektima. Nadamose da }e ta~ke ovdje prezentirane proizvesti dodatnepreporuke i strategijske prioritete publicirane putemWCD u 2000.g. Vjerujemo da }emo ovim putem po-mo}i {vedskim aktivistima na tr`i{tu vodne infrastru-kture da primjene WCD preporuke i prioritete u pra-ksu.

OSNOVATokom dvadesetog stolje}a su izgra|ene krupne

brane u svjetskim industrijskim zemljama. Nakon1950.g. po~ela je izgradnja brana i u zemljama u ra-zvoju. U ve}ini zemalja, izgradnjom brana nije ste~e-no univerzalno pozitivno iskustvo. Me|u ostalim,okoli{ne organizacije i advokati ljudskih prava argu-mentirali su da je veliki broj brana izgra|en bez od-

govaraju}eg razmatranja okoli{a i ljudskih prava. To-kom 1990-ih progresivno je pove}avana jaka potre-ba za stvaranjem op}ih (zajedni~kih) internacional-nih normi o tome kako treba postupati kod izgradnjekrupnih vodnih infrastrukturnih projekata; koje seanalize moraju uraditi, i koje bi parametre trebalo re-spektirati pri odlukama.

WCD I IZVJE[TAJ “BRANE I RAZVOJ”Svjetska Komisija za Brane (The World Commis-

sion on Dams - WCD) lansirala je 1998.g. zajedno saSvjetskom Bankom (World Bank) i Svjetskom Unijomza Konzervaciju (The World Conservatin Union-IUCN), kao vode}im promotorima WCD-a, upozore-nje bazirano na pro{losti sa preporukama boljih pos-tupaka u budu}nosti. Referentna grupa od 68 ~lano-va, pretstavnika razli~itih interesa bila je tijesno pove-zana u Komisiji. Komisija je izvela ~etiri regionalnekonzultacije sa oko 1400 u~esnika, osam “case stu-dies” brana, i 17 tematskih studija Ova kolektivna is-kustva formirala su bazu za WCD-ovih sedam strate-{kih prioriteta, koji djeluju kao preporuke za donosi-oce odluka, projektante i graditelje brana. Komisija jeprezentirala svoj zavr{ni Izvje{taj o branama i razvo-ju u novembru 2000.g. Nivo detalja u Izvje{taju jakovarira ovisno od poglavlja do poglavlja i od preporu-ke do preporuke. Velik dio teksta je veoma uop}entako da ga je mogu}e primjeniti u razli~itim kontek-stima; projektni detalji jako variraju me|u razli~itimzemljama, a stakeholder primjedbe se jako razlikuju.Ovo variranje je doprinijelo zna~ajnim razlikama u in-terpretacijama Izvje{taja me|u stakeholderima.

37VODA I MI BROJ 56

Detalj sa vje{ta~kog jezera Vidara u Grada~cu

Foto: M. Lon~arevi}

[VEDSKE REAKCIJE NA IZVJE[TAJ “BRANE I RAZVOJ”Putem [vedske Agencije za internacionalnu ra-

zvojnu suradnju (The Swedish Agency for Internati-onal Development Cooperation - SIDA) [vedska je fi-nancijski podupirala WCD od po~etka, a sada tako-|er podupire UNEP-ov Brane i Razvoj Projekt zaje-dno sa involviranim u~esnicama da bi se implemen-tirale WCD preporuke. ^im je Izvje{taj bio objavljenznatan broj {vedskih aktivista reagirao je javno. SIDAtvrdi da, u pincipu, ona u~estvuje u bitnim vrijednos-tima Izvje{taja, i da je SIDA-ina politika u osnovi ve}saglasna sa preporukama. SIDA tako|er podupireimplementaciju WCD-ovih preporuka u okviru razvoj-ne suradnje.Skanska je tako|er objavila svoju po-dr{ku Izvje{taju i preuzela preporuke u okviru svojepolitike djelovanja. [vedsko Dru{tvo za KonzervacijuPrirode (Swedish Society for Nature Conservation -SSNC) i Svjetski Fond za Prirodu (World Wide Fundfor Nature - WWF) su prihvatili Izvje{taj i rad na nje-govoj implementaciji.

Ostali stakeholderi niti su zauzeli negativne pozi-cije niti su podr`ali Izvje{taj. Oni nemaju zajedni~kuviziju niti jasne pozicije zbog razli~itih interesa {tokomplicira koherentnost me|u aktivistima i politi~kimgrupama. Dijalog je zato jedina aspiracija na liniji po-litike suradnje i koherencije koju zagovara [vedskaVlada u svom zakonu o integralnom globalnom ra-zvoju (PGU).

INICIJATIVE U [VEDSKOM PROCESUOdkad je objavljen WCD Izvje{taj, [vedsko

Dru{tvo za Konzervaciju Prirode i Svjetski Fond zaPrirodu aran`irali su brojne seminare da bi razgova-rali o problemima vezanim za rezultate i preporukeIzvje{taja. U vezi sa jednim od ovih seminara, odr`a-nim u martu 2004.g., sugerirano je da [vedska Vo-dna Ku}a (Swedish Water House), kao neutralna in-stitucija, organizira sastanak ograni~ene mre`e u~e-snika gdje bi se razgovaralo o konkretnom prijedlo-gu [vedskog dijaloga o Izvje{taju WCD-a. Seminarje odr`an 10 Maja, a nekoliko seminarskih u~esnikaje nastavilo dijalog koji je iniciran tokom jeseni2004.g i zaklju~en u decembru 2005.g.

CILJ SKVD ([vedski Komitet za proble-me vode i brana - Swedish Committeefor Water and Dam)U~esnici su odlu~ili da je cilj dijaloga bio napra-

viti konkretnije WCD preporuke u {vedskom kontek-stu; kako bi {vedski aktivisti, slijede}i WCD-preporu-ke, mogli sebi osigurati da projekti koje poduzimajubudu ekolo{ki, ekonomski i socijalno odr`ivi? WCDje ve} izradio vrlo solidne studije individualnih slu~a-jeva, generalni utjecaj brana, strategije zemalja i naj-zad ali ne najmanje va`no i mi{ljenje razli~itih aktivis-ta i stakeholdera. SKVD nije nikad imao namjeru nitikapacitet ponavljati WCD-ove enormne napore; radi-je je te`io objasniti postoje}e preporuke i u~initi ihupotrebljivijim {vedskim aktivistima.

38VODA I MI BROJ 56

Brana Jablanica na rijeci Neretvi

Foto: M. Lon~arevi}

U^ESNICI U SKVDSljede}e osobe su u~estvovale u radu SKVD:

Magnus Andersson, The Swedish Export Credits Gu-arantee Board

Lars-Anders Baer, The Sami Parliament of SwedenAnders Berntell, Stockholm International Water Insti-

tute Goeran Ek, The Swedish Society for Nature Conser-

vationIngrid Furukvist, The Swedish Export Credits Gu-

arantee BoardAnders Gustafsson, SWECOGoeran Haag, SIDAAmparo Ismodes, SWECOMichael Loefroth, World Wide Fund for NatureUrban Norstedt, VattenfallJohan Nylander, The Swedish Energgy AgencyPer Renman, SkanskaBernt Rydgren, SwedPower ABJonas Solehav, The Swedish Export Credits Guaran-

tee BoardGunnel Wisen Persson, ABB

Processing leader-i:

Johanna Wernqvist, Swedish Water HouseJohan Kuylenstierna, Swedish Water House

U{esnici na individualnim sastancima:

Carmen Blanco, UBV

Pretstavnici Ministarstva za Odr`ivi Razvoj, Mi-nistarstva za Vanjske Poslove, Ministarstva Industrije,Zapo{ljavanja i Komminikacija, Odjeljenja za Vodna iOkoli{na Istra`ivanja na Linkoeping Univerzitetu,Umea Univerzitet i Rije~ni Spasioci (NGO) su bili po-zvani da u~estuju u procesu, ali su to odbili.

METODE RADA U SKVDTokom po~etne faze, projekt lider, Johanna Wer-

nqvist, kontaktirala je privatno svakog od ~lanovaKomiteta da bi stvorila o~ekivano razumjevanje, na-mjere i postoje}e stanje prije nego se startuje sa ra-dom Komiteta. Ovi utisci su anonimno integrirani uzajedni~ki tekst koji je pretstavljen kolektivnim gledi-{tima. Nakon toga, u~esnici su pozivani na sastanakaproksimativno jedanput mjese~no. Prvi od ovih sas-tanaka bio je posve}en definiranju Komiteta u~esni-ka, metodama rada i ciljevima. Terminolo{ki aspekti,kao na primjer zna~enje “vodne infrastrukture” slo-bodno su diskutirani, slobodnije nego na kasnijimsastancima.Tri naredna sastanka su bila posve}enadiskusijama o sedam WCD strate{kih prioriteta i for-mulaciji {vedskih preporuka u vezi sa tim. Tokom fi-nalnog sastanka u prolje}e 2005 .g. formulacije sukompletirane. Tokom jeseni 2005.g. dokumentni tek-

st i fotosi su zavr{eni, odobreni od strane Komiteta itiskani u

[vedskoj Vodnoj Ku}i. SKVD je proces komple-tirao i Izvje{taj predao Ministrici [vedskog Okoli{aLeni Sommestad.

OP]E PREPORUKE1. Monitoring i evaluacijski programi o okoli{nim i

socio-ekonomskim problemima moraju biti defini-rani i odlu~eni prije odluke o po~etku gradnje.

2. Ove preporuke nisu inherentne pritisku demokrat-skog razvoja, ali krupni projekti izazivaju krupnepromjene i zato je potrebno demokratsko u~e{}esvih tangiranih partnera u procesu dono{enjaodluka.

3. bPreporuke koje se odnose na individualne proje-kte podrazumjevaju da su izvr{ene nacionalne iregionalne ocjene i da je predlo`eni projekt odo-bren kao adekvatno rje{enje za percipirane po-trebe.

1. DOBIVANJE JAVNOG ODOBRENJAStrate{ki prioritet broj jedan ima za cilj za{tititi

svaku bespomo}nost u odnosu na projekte vodneinfrastrukture. Takve probleme treba rje{avati u ranojfazi da bi se minimizirala o{te}enja ljudskog `ivljenja,prirode i ekosistema, te socijalnih i kulturnih vrije-dnosti. Svim tangiranim stakeholderima treba pru`itimogu}nost da u~estvuju u procesu dono{enja odlu-ka. Sporazumi o kompenzacijama i u~e{}u u koristi-ma treba da budu zavr{eni prije po~etka gradnje.Nepotrebne diskusije i odga|anja mogu se tako iz-bje}i {to substancijalno utje~e na ekonomske teme-lje projekta.

PREPORUKE1.1. Dobivanje javnog odobrenja (Gaining Public

Acceptance - GPU) trebalo bi smatrati kao pristupkoji osigurava kvalitet i brzinu u procesu dono{enjaodluka i izgradnje projekta.Ve}i anga`man svih pro-jektnih stakeholdera osigurava transparentnost i ga-rantira da sve relevantne projektne informacije bududostupne. Zato je mogu}e u velikoj mjeri izbje}i du-ge i skupe diskusije i proteste od strane ljudi koji seosje}aju obespravljeni jer njihovo mi{ljenje nije uze-to u obzir.

1.2. Dokumenti koji su relevantni za planiraniprojekt i ocjenu njegovih karakteristika, kao {to suocjene socijalnih i okoli{nih utjecaja treba da budujavno dostupne u pravo vrijeme prije dono{enjaodluke o izgradnj. [vedski aktivisti }e se aktivno bo-riti sa najvi{om mogu}om transparentno{}u protivnasilne kupovine sporazuma i fizibiliti studija.

1.3. Klju~ni stakeholderi bi trebali formirati radnugrupu za uspostavljanje plana datuma i aktivnosti sadetaljiziranjem rokova i aktivnosti kao i specificifikci-jom kako i kada treba izvesti informacijske napore i

39VODA I MI BROJ 56

konzultacije tokom procesa dono{enja odluka. Od-govornost za to ostaje na vlasniku projekta.

WCD-ov vodi~ br. 1 “Stakeholder Analiza”, zaje-dno sa vodi~em br. 2 “Pregovara~ki Proces Dono{e-nja Odluka” trebalo bi koristiti kao bazu koja garanti-ra da je percipirani proces bio fer, transparentan i le-gitiman. Stakeholderi moraju biti svjesni projekta injegovog utjecaja na njih same i na ostale.

1.4. Kad projekti utje~u na `ivot stalnog stano-vni{tva i migrantskih stanovnika vlasnik projekta mo-ra provesti proces planiranja i pregovaranja {to }eosigurati da legalni pretstavnici populacije i tradici-onalni lideri mogu aktivno u~estvovati u procesu pla-niranja i utjecati na rezultat.

2. OCJENA SVEOBUHVATNIH OPCIJAStrategijski prioritet br. 2 mora osigurati da ocje-

na detaljnih sveobuhvatnih opcija (ComprehensiveOptions Assessments - COA) bude obavljena na po-liti~kim, programskim i projektnim nivoima. Donatoriimaju veliku {ansu davanjem priloga unaprijediti ta-kve ocjene. Razvojne alternative koje nakon takveocjene postanu prohodne bit }e predmet detaljnijegispitivanja gdje se svaki individualni projekt ocjenjujena bazi svih odr`ivih aspekata. Okoli{ni, socijalni ikulturni aspekti moraju imati istu te`inu kao ekonom-ski i tehni~ki aspekti u izboru izme|u razli~itih alter-nativa.

PREPORUKE2.1. Da bi se krenulo sa planiranjem projekta,

sveobuhvatna strukturalna ocjena potreba i opcijamora biti implementirana na nacionalnom ili regi-onalnom nivou. Ako je demokratski proces dono{e-nja odluka - kao {to je navedeno u t. 1.1. - 1.4. - iden-tificirao predlo`eni projekt, na bazi ocjenjenih potre-ba, kao odgovaraju}e rje{enje za opskrbu energi-jom, vodom i ekosistemskim uslugama, i tako|er na-{ao odgovaraju}im na bazi razli~itih aspekata odr`i-vosti prema cilju COA, onda se preporuka 2.1. odstrane COA smatra zadovoljavaju}om.

3. MONITORING POSTOJE]IH BRANAStrate{ki prioritet br.3 ima za cilj osigurati da ko-

rist od vodne infrastrukture kontra {tete bude konti-nuelno evaluiran u svjetlu promjena prioriteta i normiu dru{tvu. Detaljnije, stalni monitoring efektivnostibrana treba izvoditi tako da se omogu}i rana identifi-kacija promjena u odnosu izme|u {teta i koristi. Ne-gativna promjena }e pokrenuti implementaciju ubla-`avaju}ih mjera, kao i promjene u operativnom vodi-~u, ili demisioniranje.

PREPORUKE3.1. Kontrolna funkcija (“Nezavisni Revizijski Pa-

nel” u WCD Izvje{taju - “Independent Review Panel”)koja monitorizira sigurnost brana, socijalne i ekolo-{ke efekte, zajedno sa ekonomskim mora biti inicira-na susretljivo{}u vlasnika. Ovaj bi trebao fomirati pri-rodni dio vlasni~kog okoli{a i kvalitetno osiguranjemened`menta.

3.2. Projektni ugovori ne}e ulaziti u to sa aktivis-tima koji ve} imaju nerje{enih konflikata, ili nedovr{e-nih kompenzacijskih ugovora u svojim vlastitim pro-jektima.

3.3.Tehni~ku inovaciju trebat }e koristiti za opti-mizaciju projektnih performansi, odnosno za redu-kciju potrebe za novim projektima.

3.4. Treba razvijati uobi~ajenu {ablonu izvje{ta-vanja o rizicima koji mogu dovesti do ozbiljnih akci-denata i incidenata.Treba tako|er razvijati uobi~aje-nu {ablonu dokumentacije pozitivnih efekata i najbo-lje prakse.

3.5. Sve brane }e imati organizaciju i uobi~ajene{ablone za sigurnost rada brane, propisane redovnekontrole strukturne stabilnosti, monitoring pra`njenjai druge operativne odluke.kao i upozoravaju}i sistemza rizi~ne situacije.

4. ODR@AVANJE RIJEKA I @IVOTAStrategijski prioritet br 4 ima za cilj osigurati ra-

zumjevanje, za{titu i obnovu (restauraciju) ekosiste-ma na nivou sliva kako bi se omogu}io fer i odr`ivirazvoj u korist biodiverziteta.

40VODA I MI BROJ 56

Preliv brane Modrac

Foto: M. Lon~arevi}

Ocjena opcija i odluka o razvoju rijeka prioritizi-ra izbjegavanje utjecaja, a posljedica toga je minimi-zacija i ubla`avanje prijetnji i {teta, {to utje~e nazdravlje i integritet rije~nog sistema.

Rije~ni sistemi su me|u svjetski najproduktivni-jim i vrstama najbogatijim ekosistemima, i jedan odva`nijih izvora proteina za ruralno stanovni{tvo uzmnoge rijeke.

Obzirom da projekti velikih vodnih infrastruktura,me|u kojim i brane, ozbiljno utje~u na ekosisteme,planiranje projekta mora biti usmjereno na minimiza-ciju negativnih utjecaja na okoli{ - naro~ito, ireverzi-bilnih utjecaja - bri`ljivim izborom lokacije i ocjenomutjecaja na okoli{ (environmental impact assessment- EIA) u skladu sa internacionalnim standardima.

Dobro planirana vodna infrastruktura zna~i pozi-tivne mogu}nosti razvoja za lokalno stanovni{tvo pu-tem razvoja poljoprivrede (navodnjavanje) ili opskrbeelektri~nom energijom. Me|utim, ekosistemske uslu-ge i tradicionalne koristi mogu nestati i kulturni “lan-dscape” se mo`e promjeniti.

Zato su potrebna balansna razmatranja da bi sedobio najpovoljniji pristup razvoju za lokalno stano-vni{tvo, energetske usluge i za{tita ekosistema koji}e ovisiti o prirodnom toku varijacija.

Preporuke koje ni`e slijede pretpostavljaju da jeprojekt izabran putem detaljnih ocjena opcija i u pro-cesima demokratskog dono{enja odluka u skadu sastrategijskim prioritetima 1 i 2.

PREPORUKE4.1. Vrijednost ekosistemskih usluga vodnih to-

kova ne smije biti potcjenjena.Zbog toga, ocjenautjecaja mora uklju~iti analizu onih ekonomskih vije-dnosti koje se gube pogor{anjem mogu}nosti za ri-bolov, poljoprivredu, lov i druge vrste kori{tenja pri-rodnih resursa. Vrijednosti od kojih ovise stanovni{-tvo i okoli{ rije~nog sistema moraju biti ocjenjene.Minimizacija korisnih gubitaka je prvi prioritet, ispredkompenzacija. Projektom generirane koristi treba dabudu usmjerene onima koji su pretrpjeli negativniutjecaj. Ovu analizu treba uraditi u tijesnoj suradnjisa o{te}enim lokalnim stanovni{tvom i u pravo vrije-me prije odluke o po~etku gradnje. Rezultat analize}e ~initi temelj kompenzacijskog ugovora i prora~u-na ekonomskog efekta brane.

4.2. Ocjena okoli{nog utjecaja (EIA) - uklju~ivoanaliza nulte alternative - treba da bude izvedena i ja-vno dostupna prije dono{enja odluke o po~etku gra-dnje. Monitoring i evaluacija EIA treba da budu odre-|eni, a vlasnik projekta da zajam~i implementiranjeubla`avaju}ih mjera kao odgovor za nepredvi|enenegativne utjecaje.

4.3. Izbor lokacije istra`ivanja projekta treba dauklju~i analizu daljnjih brana ili druge infrastrukturekoja bi mogla biti gra|ena. Cilj treba uvijek da budekoncentracija utjecaja brana na {to manje vodnih to-

kova u slivu tako da drugi vodni tokovi ostanu neta-knuti. Prirodne migratorne prepreke u vodnom tokutreba da budu prioritizirane kao mjesta za razvoj ta-ko da se izbjegnu negativni utjecaji na migratornu ri-bu. Kada se negativni utjecaji ne mogu izbje}i treba-lo bi poduzeti zadovoljavaju}e kompenzacijske mje-re.

4.4. Ekosistemski, socijalni i zdravstveni proble-mi }e biti valorizirani kao integralna komponenta pro-jekta kad se odluke budu donosile, a izbjegavanjeutjecaja }e biti prioritizirano. Zdravstvena situacija ucijeloj zoni utjecaja treba biti bolja nakon zavr{etkaprojekta nego ranije.

4.5. Kod izgradnje krupnih infrastrukturnih vo-dnih projekata , utjecaji mogu}ih potesa suhog rije-~nog korita i/ili korita sa jako reduciranim tokom mo-raju biti bri`ljivo evaluirani. Potreba za, i korist od,odr`avanja reduciranog toka u tangiranim rije~nimsektorima }e dovesti do izbora rje{enja. Rezonablecilj je stvoriti uslove koji su sli~ni onim u netaknutomvodnom toku. Ambicija }e biti da nijedna vrsta nijeeksterminirana i da su ekosistemske usluge odr`anena najve}em mogu}em prostoru

4.6. Projekt }e izbje}i signifikantne negativneutjecaje na zakonski za{ti}ena podru~ja i/ili podru~jakoja su za{ti}ena internacionalnim ugovorima ili kon-vencijama.

4.7. Optimizacija potencijalnog investiranja tra`iimplementaciju istra`ivanja cjelokupnog transportasedimenta u vodotoku. Ova istra`ivanja }e biti izve-dena na bazi dobrog razumjevanja dinamike tran-sporta sedimenta i slu`it }e kao baza za prevencijune`eljene sedimentacije.

4.8. Potreba sigurnosti je unaprijed predvi|enaprojektom, radom koji omogu}uje kontrolu i odr`a-vanje brana i njihovo pra`njenje. Osim toga, operati-vni re`im mora biti analiziran u odnosu na sigurnostresidualnog stanovni{tva u okviru projektom tangira-nog podru~ja.

5. PRIZNAVANJE OVLA[TENJA IU^E[]E U KORISTIMA

Strategijski prioritet br.5 ima za cilj osigurati dasvi projektom tangirani partneri budu tretirani kao su-vlasnici projekta. Lokalno stanovni{tvo }e imati boljeuslove `ivota nego ranije, za vrijeme i nakon zavr{et-ka projekta.

PREPORUKE5.1. Ugovori o kompenzacijama i preseljavanju

sa tangiranim stanovni{tvom ( bilo rezidentnim ili no-madskim) treba da budu zavr{eni prije odluke o po-~etku gradnje, i prije nego bi implementacija po`e-ljno po~ela. U shemi preseljavanja cilj bi trebao bitirje{avanje percipiranih problema bez stvaranja no-vih. Tradicionalni, kulturni i religiozni tabui moraju bi-

41VODA I MI BROJ 56

ti tretirani sa krajnjim po{tovanjem i ozbiljno{}u, a lo-kalni lideri bi se trebali anga`irati da predlo`e i ocije-ne rje{enja. Monetarno pla}anje kao formu kompen-zacije trebalo bi izbjegavati u ekonomijama koje subazirane na opstanku i proizvodnji. Umjesto toga,mogu se koristiti razli~iti tipovi sistema u~e{}a u pro-fitu ili razvoju fondova, kao i davanje prioriteta u za-po{ljavanju lokalnom stanovni{tvu gdje projekt pru-`a rast takvih mogu}nosti.

5.2. Ako tangirano stanovni{tvo tako `eli, gubi-tak zemlji{ta }e, gdjegod je to mogu}e,biti zamje-njen novim zemlji{tem jednake ili bolje vrijednosti.Preseljenici bi trebali u~estvovati u tra`enju novih po-dru~ja.Stanovni{tvo koje ve} `ivi u tim novim podru-~jima je tako|er projektom tangiran partner i trebalobi dobiti istu vrstu razmatranja. Alternativni izvori `i-vota }e, ako vlasnici tako `ele, biti zamjenjeni imovi-nom iste prirode. U tranzicijskom periodu, prije negose obnove resursi kao {ume, poljoprivreda i drugo,treba ponuditi i druge forme zna~ajne za `ivljenjeonima koji su tangirani.

6. OSIGURANJE SPROVODLJIVOSTIStrategijski prioritet br. 6 ima za cilj osigurati da

se sprovode relevantni zakoni, regulacije, preporukekao i projektom specificirani ugovori.

PREPORUKE6.1. Vlasnik projekta je odgovoran da osigura

sprovo|enje relevantnih zakona, regulacija i prepo-ruka. Stvorit }e se monitoring i evaluacijski sistemkoji mo`e odgovarati promjenjenim uslovima sa ko-

rektivnom akcijom. Svi stakeholderi razumiju ugovo-re s kojim se u{lo i oni su legalno vezani.

6.2. Vanjska supervizijska funkcija }e biti na licumjesta da monitorizira da li se vlasnik projekta dr`iregulacijskog okvira koji je naveden u t.6.1.

6.3. Sa kompanijama koje su osu|ene zbog ko-rupcije se ne potpisuju ugovori i preporu~ljivo je daone ne dobivaju financije za [vedski razvoj.

7. DOPRINOS RIJEKA MIRU,RAZVOJU I SIGURNOSTI

Strategijski prioritet br. 7 ima za cilj osigurati bez-konfliktno stanje izme|u dr`ava koje stvaraju ili ek-spandiraju projekte vodne infrastrukture. Projekti vo-dne infrastrukture koji tangiraju vi{e nego jednu ze-mlju }e promovirati mir, suradnju, razvoj i sugurnost.

PREPORUKE7.1. Zemlje koje u~estvuju u vodnim resursima

treba da se dogovore kako se oni mogu optimalnokoristiti za zajedni~ko dobro svih partnera.

7.2. Za prekograni~ne vodne projekte, ugovorse mora napraviti izme|u tangiranih zemalja, na vla-dinom nivou, koji }e razmatrati sljede}e probleme:

Ocjene Okoli{nog Utjecaja (The EnvironmentImpact Assessments), Ocjene Socijalnog Utjecaja(Social Impact Assessments) i druge projektne do-kumente koji }e ocjeniti potencijalne utjecaje proje-kta i na druge zemlje u slivnom podru~ju.

Kako }e informacije tehni~kih podataka o proje-ktu i operativna politika biti upotrebljivi tangiranimvlastima u zemljama slivnog podru~ja.

42VODA I MI BROJ 56

Detalj sa rijeke Une kod HE Kostela

Foto: M. Lon~arevi}

Kako }e funkcionirati upozoravaju}i sistemi zanagle promjene u radu, akcidenti i drugo, {to }e utje-cati na protok rijeke koji }e biti uspostavljen i moni-toriziran

Uspostavljanje mehanizama za konfliktna rje{enja.

DEFINICIJE TERMINA KORI[TENIH U PREPORUKAMA

* Stakeholderi - svi koji su na izvjestan na~in vezani zaprojekt/tangirani projektom. Primarni stakeholderi suoni koji su direktno vezani, kao {to su rezidentno i no-madsko stanovni{tvo, donosioci odluka, financijeri,vlasnici projekta; sekundarni partneri su, na primjer,NGO (nevladine organizacije).

* Lokalno stanovni{tvo - permanentni rezidenti ili drugostanovni{tvo koje svoj cjelokupan ili vrlo zna~ajanizvor prihoda za `ivot crpe iz projektom tangiranogpodru~ja.

POTPISI KREATORA DOKUMENTAMagnus Andersson, Exportkreditnamden s.r.Lars-Anders Baer, Sametinget s.r.Anders Berntell, SIWI, s.r.Goeran Ek, Svenska Naturskyddfoereningen, s.r.Anders Gustafson, SWECO, s.r.Goeran Haag, Sida, s.r.Amparo Ismodes, SWECO, s.r.Michael Loefroth, Varldsnaturfonden WWF, s.r.Urban Norstedt, Vattenfall, s.r.Johan Nylander, Statens Energimyndighet, s.r.Per Renman, Skanska, s.r.Bernt Rydgren, Swedpower, s.rGunnel Wisen Persson, ABB, s.r.

BUDU]E BRANE

PREPORUKE [VEDSKIM STAKEHOLDERIMA O IMPLEMENTACIJI“BRANE I RAZVOJ - NOVI OKVIR ZA DONO[ENJE ODLUKA”Ovaj izvje{taj je razvio i napisao [vedski Komitet

za probleme vode i brana ( Swedish Committee forWater and Dam Issues - SKVD) u dijalo{kom proce-su izme|u pretstavnika {vedskih poduzetnika, kon-zultativnih kompanija, vlasti, financijera, nevladinihorganizacija, istra`iva~kih institucija i autohtonogstanovni{tva. On sadr`i preporuke {vedskim aktivis-tima implementacije brana i razvoja, novi okvir za do-no{enje odluka, koji je lansirala Svjetska Komisija zabrane (World Commission on Dams - WCD) u No-vembru 2000.

Diskusije u Komitetu su bile plodne, i u~esnici sunau~ili jedan od drugog. Op}a vizija je ~esto bila la-ko ostvarljiva, ali razli~ite vrijednosti, mi{ljenja i voka-bulari su zahtjevali zna~ajno vrijeme za postiznjekonsenzusa. ^lanovi Komiteta su u~estvovali s odo-brenjem svojih uglednih organizacija, ali primarno

kao individualni eksperti. Kao individue mi preuzima-mo odgovornost za vrijednosti, stavove i mi{ljenjaizne{ena u preporukama. Saradnja u grupi je funkci-onirala vrlo dobro. Mre`a stvorena kroz dijalo{ki pro-ces mo`e se koristiti u budu}e za unapre|enje kon-takata me|u aktivistima. Budu}e brane je interpreta-cija u {vedskom kontekstu “Brana i Razvoja” koji semo`e downloadirati sa www.dams.org.

Na tom mjestu je tako|er upotrebljiva infomacijao radu iz izvje{taja u okviru Svjetske Komisije za Bra-ne (World Commission on Dams - WCD).

Neke zemlje su inicirale nacionalni slijed inicijati-ve da implementiraju WCD preporuke. UNEP podu-pire njihov rad i koordinira internacionalne diskusijekroz Projekt Brane i Razvoj. Pratiti ove procese mo-gu}e je na www.unep.org/dams.

[VEDSKA VODNA KU]A (SWH) - [vedska vo-dna ku}a ([VK) je inicijator koji stimulira suradnju iumre`avanje me|u {vedski-baziranim, internacional-no orjentiranim akademskim institucijama, konzul-tantima, vladinim agencijama, nevladinim organiza-cijama, istra`iva~kim institucijama i drugim stakehol-derima. SWH je osnovalo Ministarstvo vanjskih po-sova i Ministarstvo za odr`ivi razvoj, a administriranaje putem [tockholmskog Internacionalnog VodnogInstituta (SIWI).

SWH organizira seminare i podupire objavljiva-nje izvje{taja i politi~kih poruka.Va`no podru~je akti-vnosti je tako|er formiranje projektnih grupa i mre`akoje fokusiraju djelatnost na internacionalno relevan-tne aspekte problema vodnih resursa i mened`menta.

Jedna od ovih grupa je [vedski Komitet za pro-bleme vode i brane (Swedish Committee for Waterand Dam Issues - SKWD)

[vedska Vodna Ku}a je administrirana putemSIWI-a.

43VODA I MI BROJ 56

Na rijeci Kozici (Fojnica) grade se male HE

Foto: M. Lon~arevi}

d 3. do 7. 9. 2007. godine odr`an je intera-ktivni seminar pod nazivom “Savremenitrendovi u instrumentalnoj hemijskojanalizi i procena rizika za glavne grupe

polutanata u vodi”. Seminar je odr`an u prostorija-ma Prirodno matemati~kog fakulteta Univerziteta uNovom Sadu. Navedeni seminar, tj. radionica (waterworkshop) predstavlja jedanaesti po redu seminar izoblasti kvaliteta voda koji se godi{nje odr`ava u or-ganizaciji Katedre za hemijsku tehnologiju PMF-a uNovom Sadu i Centra izvrsnosti za hemiju okoline iprocenu rizika (CECRA).

Ovogodi{nji seminar, kao {to se mo`e vidjeti iznjegovog naziva, bio je posve}en predstavljanju naj-savremenijih instrumentalnih tehnika za hemijsku, fi-zi~ko-hemijsku, kao i mikrobiolo{ku analizu vodenih

uzoraka, te drugih enviromentalnih uzoraka, a to jepodrazumijevalo teoretska predavanja, prakti~ne ra-dove, kada se radi o analizi stanja konkretnih vodnihtijela ili sistema za pre~i{}avanje otpadnih voda, teprakti~an rad u laboratoriji i to na najsavremenijojopremi koju su imali priliku da predstave razli~itisvjetski priznati proizvo|a~i (Perkin Elmer, Milestone,Agilent, Dionex, itd.).

Govorilo se uglavnom o hemijskim organskim ianorganskim polutantima prisutnim u pitkim, po-vr{inskim i otpadnim vodama, instrumentalnoj tehni-ci za analizu navedenih polutanata, te o mogu}imna~inima za pre~i{}avanje. Zadnja dva dana semina-ra bila su posve}ena biofilmu, i to na na~in da jeobra|en sam pojam biofilma, na~ini nastanka, mo-gu}nosti za pra}enje i ispitivanje efikasnosti dezinfi-cijensa na razli~itim biofilmovima.

Na seminaru je u~estvovao veliki broj doma}ih istranih predava~a, kako iz nau~no-istra`iva~kih usta-nova, tako i iz razli~itih firmi koje se bave, bilo proi-zvodnjom analiti~ke instrumentacije i razli~itih proi-zvoda iz domena analize enviromentalnih uzoraka,bilo pre~i{}avanjem otpadne i vode za pi}e. Neki odpredava~a ~ija smo predavanja imali priliku ~uti va`eza zaista vrhunske stru~njake iz svojih oblasti. Agi-lent je uspio dovesti svjetskog stru~njaka za gasnu ite~nu hromatografiju gosp. Pat Sandru, ~ije je preda-vanje bilo i jedno od zanimljivijih budu}i da se baviprakti~nim radom. Njegovo predavanje sadr`avalo jeniz korisnih savjeta za ljude koji se tako|er bave pra-kti~nim radom u laboratorijama koje su specijalizira-ne za analizu enviromentalnih uzoraka. Od mnogo-

XI SEMINARIZ OBLASTI KVALITETA VODA U ORGANIZACIJI PMF-a UNIVERZITETA U NOVOM SADU

44VODA I MI BROJ 56

O

KATARINA HAFNER, dipl. ing. hem.

brojnih ostalih predava~a izdvojila bih prof. dr. Bo`uDalmaciju koji je odr`ao nekoliko predavanja izoblasti pre~i{}avanja i o~uvanja stanja razli~itih pri-rodnih i vje{ta~kih vodnih tijela i sedimenta, te o bi-ofilmu.

Ovogodi{nji seminar organizovan je tako da sunakon predavanja odr`avane i laboratorijske vje`bena kojima je predstavljena najsavremenija oprema iinstrumenti iz oblasti analize vode, a polaznicima se-minara je omogu}en je i prakti~an rad na spomenu-toj opremi.

Uvodnu rije~ imali su doma}ini, tj. prof.dr. Bo`oDalmacija i njegovi saradnici. Bilo je govora o ekolo-{kim problemima u Republici Srbiji, naro~ito {to seti~e vodnih resursa. Posebna pa`nja bila je posve}e-na izmjeni hranjivih tvari, ali i polutanata na granici fa-za sediment-voda. Nekoliko magistarskih i doktor-skih radova nedavno ura|enih na PMF-u u NovomSadu bilo je posve}eno sedimentu. Govorilo se onastanku sedimenta i na~inima inkorporacije te{kihmetala i njihovih anorganskih i organskih jedinjenja usediment pod uticajem mikroorganizama, tj. razli~itihaerobnih i anaerobnih procesa, te o kru`enju ovih te-{kih metala. Osim navedenih polutanata, spomenutisu i neki specifi~ni organski polutanti koji se tako|ermogu na}i u sedimentu (mineralna ulja, PAH-ovi,PCB-i i neki organohlorni pesticidi), te se u procesukru`enja bioakumulirati u razli~itim biljnim i `ivotinj-skim organizmima.

Slijede}a tema bila je jonska hromatografija, apredavanja su dr`ali prof. dr. [tefica Cerjan-Stefano-vi} sa Instituta za hemijsku tehnologiju u Zagrebu iJoachim Weiss iz Dionex-a. G|a. Cerjan-Stefanovi}je ina~e stru~njak iz oblasti jonske hromatografije i utoj oblasti je aktivna preko 30 godina. Njeno preda-vanje uglavnom se ticalo teoretskih osnova jonskehromatografije, a govorila je i o nekim novim dosti-gnu}ima iz ove oblasti. Gosp. Joachim Weiss govo-rio je o najnovijim Dionex-ovim IC instrumentima i nji-hovim mogu}nostima u analizi enviromentalnih uzo-raka. Posebnu pa`nju je posvetio analizi nusprodu-

kata koji nastaju nakon ozoniranja ili hloriranja vodeza pi}e. Tako je sada u svijetu, s obzirom da se dos-ta koristi ozoniranje vode za pi}e, trend odre|ivanjeveoma toksi~nih bromata prisutnih u tragovima u fla-{iranoj vodi.

Naredna predavanja bila su iz oblasti nuklearnemagnetne rezonance i infracrvene spektroskopije, adr`ao ih je prof. dr. Jano{ ^anadi sa PMF-a u NovomSadu. Predavanje se sastojalo od izlaganja teoretskeosnove za kori{tenje NMR tehnologije kao jedinogna~ina za otkrivanje slo`enih struktura razli~itih or-ganskih i bio molekula. Nakon predavanja su pred-stavljeni i neki od proizvo|a~a instrumenata i opre-me iz navedenih i nekih drugih oblasti.

Posljednja dva dana seminara bila su posve}e-na pojmu biofilma. Razli~iti stru~njaci koji se baveovom obla{}u govorili su o tome {ta je to biofilm, ka-ko nastaje i kakve posljedice mo`e izazvati po zdrav-lje. Biofilm predstavlja kongregat kolonija vi{e razli~i-tih vrsta mikroorganizama. Uglavnom ga izgra|ujubakterije, ali im se nakon nekog vremena pridru`ujui neke vrste algi i gljivica. S obzirom da nijedna po-vr{ina nije savr{eno glatka, mikroorganizmi koriste temale neravnine na povr{ini (cijevi, zubi, stijene, itd.)gdje se nakupljaju i adheriraju na povr{inu pomo}u

45VODA I MI BROJ 56

ektracelularnih sekreta koji se sastoje od molekulapolisaharida, glikopeptida, lipopeptida i drugih. Odvanjskih uslova, koli~ine vlage, pritiska (koli~ine dos-tupnog O2) i temperature, zavisi koji }e se mikroor-ganizmi prvi vezati za povr{inu, a od sastava biofilmaveoma zavisi efektivnost dezinficijensa koji }e se ko-ristiti.

Nakon poja{njavanja pojma i zna~aja biofilma,akcenat je stavljen na na~ine dezinfekcije vode za pi-}e i upotrebu dezinficijensa u proizvodnji hrane. Efi-kasnost mnogih dezinfijenasa prisutnih na tr`i{tuispitana je samo na planktonskoj formi mikroorgani-zama, a ne na biofilmu koji je mnogo te`e uni{titi. Po-re|ena je efikasnost i druge karakteristike klasi~nihdezinficijensa u pre~i{}avanju vode za pi}e, a pred-stavljeni su i suvremeni trendovi i nastojanja kada seradi o dezinfekciji povr{ina koje dolaze u kontakt sahranom i vodom za pi}e.

Na okruglim stolovima odr`avanim nakon pre-davanja, kao i na laboratorijskim vje`bama bilo jemogu}e uspostaviti korisne kontakte sa predava~i-ma i polaznicima seminara, a tokom cijelog vremenatrajanja seminara su ispred amfiteatra, u kojem suodra`avana predavanja, bili postavljeni stolovi sa re-klamnim materijalom, sitnijim instrumentima i labora-torijskom opremom.

Na svim predavanjima i laboratorijskim vje`ba-ma mogli su se ~uti korisni savjeti koji se mogu vrlouspje{no primijeniti u prakti~nom radu u laboratorija-ma za analizu vode i drugih enviromentalnih uzora-ka, a to zapravo i predstavlja pravu vrijednost ovogseminara.

46VODA I MI BROJ 56

Una - jedinstvena po ljepoti i kvalitetu vode

Foto: M. Lon~arevi}

UVOD a prijelazu izme|u XIX i XX stolje}a Biha}je pod novom Austro - Ugarskom vla{}uimao poziciju okru`nog centra kojem supripadali: Cazin, Velika Kladu{a, Vrnogra~,

Klju~, Krupa, Otoka, Kulen Vakuf, Petrovac, Stari Maj-dan, Donji Unac i Sanski Most. Bio je to grad sa4.000 ku}a i pribli`no 6.000 stanovnika koji su dijelilizajedni~ku sudbinu ostalih mjesta ovoga dijela Bo-sanske krajine obzirom da su nastupila vremena ko-ja su donosila brze promjene u svim segmentima `i-vota. U skladu s potrebom unapre|enja postoje}egsistema vodoopskrbe koji se zasnivao na individual-nim bunarima, pristupilo se pokretanju inicijative zarje{avanje ove problematike kod centralnih vlasti uSarajevu. Pored lokalnih vlasti, veliku podr{ku dao jei Lothar von Berks okru`ni namjesnik koji je vodioglavnu rije~ o svim va`nijim pitanjima na ovim pros-torima i koji je, za kratko vrijeme, postao iskreni za-ljubljenik u rijeku Unu i prirodne ljepote {ireg biha-}kog okru`ja.

Poslovi projektovanja vodoopskrbnog sistemapovjereni su 1902. godine iskusnom in`injeru Glase-ru koji se ve} ranije dokazao na sli~nim zadacima uBosni i Hercegovini. Nakon detaljnog obilaska tere-na u okolici grada Biha}a i sveobuhvatnog snimkastanja raspolo`ivih vodnih resursa, odabran je izvorpod nazivom Trebljenik u naselju @egar koji je geo-grafskim polo`ajem, kapacitetom i kvalitetom vode unajve}oj mjeri odgovarao planiranim potrebama.Odabir tehni~kih rje{enja i izrada projektne doku-

mentacije odvijala se po objektima a u skladu sa ta-da{njim tehnolo{kim mogu}nostima i pravilima stru-ke koja su bila na zavidnom nivou i za dana{nje pri-like.

Glavni projekat je revidiran i odobren od stranenadle`ne institucije Wasserbaudepartment derBauabtheilung der L. R. fur B. H. u Sarajevu maja1903. godine. U obezbje|enju financijskih sredstavaza gradnju pored zemaljske vlade u Sarajevu, u~e{-}e je uzela i agilna gradska uprava na ~elu sa grado-na~elnikom Mehmed begom Alajbegovi}em u izno-su od blizu 180.000 kruna. Izgradnja sistema sa svimobjektima i distributivnom mre`om trajala je nepune

STO GODINAVODOVODAGRADA BIHA]A(20. 9. 1907. - 20. 9. 2007.)

47VODA I MI BROJ 56

N

VLADO FRANJI], dipl. ing.

Sl. 1 – Sastav komisije za tehni~ki prijem – kolaudaciju

Iz istorije Vodoprivrede

~etiri godine nakon ~ega je 20. septembra 1907. go-dine formirana mje{ovita osmo~lana komisija za ko-laudaciju (sl. 1). Ista je pregledala sve objekte i mre-`u te svojim potpisima potvrdila da su radovi izvede-ni kvalitetno i u skladu sa projektnom dokumentaci-jom.

Toga dana gradska uprava je primila zavr{enivodovodni sistem na kori{tenje i upravljanje tako dase ovaj datum mo`e smatrati po~etkom modernogvodosnabdjevanja grada Biha}a.

TEHNI^KI OPISGlavna karakteristika vodovodnog sistema Bi-

ha} bila je da je u potunosti gravitacioni kako izme-|u objekata kao {to su: kapta`a, filter i rezervoar, ta-ko i same razvodne mre`e u naseljima. Visinska ra-zlika izme|u rezervoara i izljevnih mjesta na ~esma-ma bila je oko 30 metara tako da je obezbje|en ide-alan tlak vode od 2,5 do 3 bara. Prirodni pad istovre-meno je zna~io i izostanak potrebe za crpljenjem {toje bila zna~ajna u{teda novaca kako u samoj investi-ciji tako i u kasnijem periodu kori{tenja. Primjenjenje, za ono vrijeme, naj~e{}i oblik snabdjevanja sta-

novni{tva vodom sa dva tipa javnih ~esmi na pa`ljivoodabranim lokacijama du` ulica, stambenih i drugihobjekata.

Sistem se sastojao od nekoliko zasebnih cjelinai to:

Vodozahvatnog objekta na izvori{tu,Filterskog postrojenja,Rezervoara,Distributivne mre`e sa pripadaju}im armaturama.

U nastavku teksta biti }e vi{e rije~i o tehni~kimkarakteristikama svakog objekta pojedina~no uz na-glasak na opisu, na~inu rada i tehnologiji {ljun~anogfiltera.

VODOZAHVATKapta`na gra|evina (sl. 2) izgra|ena je na kra-

{kom vrelu silaznog tipa pod nazivom Trebljenik, ko-ji je imao prosje~nu godi{nju izda{nost od 6 litara usekundi sa povremenom problematikom pove}anemutno}e u periodima velikih ki{nih padavina i toplje-nja snijega. Ostale osobine u pogledu kvaliteta izvor-ske vode bile su zadovoljavaju}e.

48VODA I MI BROJ 56

Sl. 2 – Dana{nji izgled kapta`nog objekta

Najzna~ajnije tehni~ke karakteristike ovogaobjekta su :

Zapremina sabirne komore (Fassungsraum) ...... 26 m3

Gornja kota izvora (preljev u potok) ..... 267,50 m. N. V.Kota dna kapta`e ................................... 266,00 m. N. V.Kota usisne korpe DN 150 mm .............. 265,80 m. N. V.Muljni ispust DN 200 mm ....................... 265,80 m. N. V.

FILTERSKO POSTROJENJEKako je ve} spomenuto, dolazilo je do povreme-

nih zamu}enja na izvoru u periodu visokih podze-

mnih voda {to je predstavljalo problem za vodosna-bdjevanje stanovni{tva jer pove}ano prisusutvo ko-loidnih ~estica organskog i anorganskog porijekla uvodi nije dopu{teno. Ovu pojavu registrirali su i samiprojektanti prilikom osmatranja izvori{ta i prikuplja-nja podataka na terenu. Slijedom toga moralo se na-}i odgovaraju}e tehni~ko rje{enje za bistrenje koje bina najefikasniji na~in rije{ilo ovu prate}u pojavu. Naosnovu ranijih iskustava projektnog tima u sli~nim si-tuacijama ali i tada{njih nau~nih saznanja u ovoj ob-lasti, odabrana je relativno skupa ali vrlo efikasna va-rijanta {ljun~anog filtera sporog - gravitacionog tipa.

49VODA I MI BROJ 56

Sl. 4 – Uzdu`ni presjek filtera

Sl. 3 – Pogled s prednje strane

U gra|evinskom smislu, objekat se sastojao odpredkomore za talo`enje zapremine 31,2 m3 ili 4,00x 2,60 x 3,00 m, dvije filterske prostorije ukupne po-vr{ine 65,00 m2 sa drena`nim kanalom na dnu te sa-birne komore za pro~i{}enu vodu (sl. 3, 4 i 5).

Ukupna visina filterske ispune bila je 1,20 meta-ra a sastojala se od ~etiri razli~ite granulacije tuca-nog i prosijanog kamena, koje su slagane u slojevi-ma od krupnog (potpornog) na samom dnu do naj-sitnijeg na povr{ini.

Kapacitet samog filtera odre|en je brzinom filtri-ranja koja ne predstavlja brzinu kretanja vode u po-rama nego vertikalnu brzinu stuba vode koja prolazikroz ispunu. Ova zna~ajna karakteristika definiranaje odnosom:

v = Q / A {to u na{em slu~aju iznosi 0,32 (m / h)

gdje je:

Q – koli~ina vode koja prolazi kroz filter u jedini-ci vremena (m3 / h)

A – ukupna povr{ina komora (m2)

Hidrauli~ko (povr{insko) optere}enje iznosilo je:8,00 (m3 / m2 / dan).

Princip rada filteraSirova izvorska voda dolazila je gravitacijski iz

kapta`e udaljene 150,90 metara cjevovodom pro-mjera 150 mm. Prvo se punila prostorija za talo`enjegdje su se, usljed gravitacijske sile, talo`ile krupnije~estice a zatim se vr{ilo prelijevanje u prostor iznad{ljunka u visini 1,40 metara tako da je filter bio stalno

ispunjen. Isklju~ivo zbog hidrostatskog tlaka voda jeprolazila kroz slojeve ispune gdje se pod dejstvomadhezionih i drugih sila vr{ilo zadr`avanje suspendi-ranih ~estica.

Tretman sirove izvorske vode u ovome slu~ajuobuhvatao je nekoliko postupaka kao {to su :

Prethodna sedimentacija (talo`enje), Odstranjivanje suspendiranih ~estica na povr{inii u porama filterske ispune,Bakteriolo{ka obrada kroz biolo{ku membranu.

Nakon dva do tri dana rada na povr{ini se stva-rao sluzasti sloj tkz. biolo{ka membrana koja je do-datno ~istila vodu od bakterija i virusa.

U normalnim uvjetima kvaliteta sirove izvorskevode postrojenje je radilo nesmetano 30 dana nakon~ega je slijedila djelomi~na zamjena materijala, prvou jednoj a zatim i drugoj komori.

Ovaj postupak predvi|ao je slijede}e :

prvo prekinuti dotok vode a zatim ispustiti voduiznad pijeska, tako da samo tanki sloj ostane suhi nepokriven. Cjelokupnu koli~inu vode nije treba-lo ispu{tati jer bi se pri ponovljenom punjenjuuvukao zrak u pijesak koji bi tada bilo te{ko od-straniti. Zatim se sa povr{ine skidao sluzasti sloj i najsitni-ji dio ispune debljine 2 – 4 cm u zavisnosti od na-slage mulja. Uklanjanje se obavljalo ru~no {iro-kim lopatama uz preno{enje materijala na depo-niju.Nakon {to se prljavi pijesak odstrani, filter se do-punjava sa ~istim identi~ne krupno}e u istoj de-

50VODA I MI BROJ 56

Sl. 5 – Popre~ni presjek filtera

bljini sloja. Ovaj postupak se izvodio polako kakobi zrak mogao iza}i iz novoga pijeska. Zatim se ponovno dovodila izvorska voda u filters tim da se ista nije usmjeravala odmah u rezer-voar ve} se provodio postupak tkz. „ zarastanja “.Voda se ispu{tala u korito obli`njeg potoka svedok se ne bi stvorio novi sloj bakterijske flore.

Ovo bi trajalo dva do tri dana i tek tada se moglonastaviti punjenje rezervoara i distribucija u razvodnumre`u.

Potpunom ~i{}enju filtera pristupalo se nakonzna~ajnog pove}anja hidrauli~kih gubitaka tj. pres-tanka bistrenja vode {to je prikazano na sl. 6.

P2 – ta~ka najve}eg gubitka Ha – razvoj gubitakab – tok mutno}ec – vrijeme sazrijevanja filterad – perid kada nastaje za~epljenje filterae – grani~na mutno}a vode

Pored toga {to je filtersko postrojenje bilo naj-skuplji i najzahtjevniji objekat za odr`avanje s punimpravom mo`e se re}i da je bio i srce cjelokupnog vo-dovodnog sistema grada Biha}a jer je kvalitetu vodepodizalo na vrlo visoku razinu i za dana{nje prilike.

U neposrednoj blizini filterskog postrojenja de-cembra 1907. godine napravljen je prate}i objekat zapranje i sortiranje filterske ispune ({ljunka) sa ~etirirazdvojene pregrade (sl. 7). Tu je vr{eno temeljitoispiranje ne~isto}a i dezinfekcija a zatim odlaganjematerijala u zavisnosti od granulacije kako bi se, u{to kra}em vremenu, mogla obaviti djelomi~na ilikompletna izmjena sadr`aja u jednoj od komora.

REZERVOARNa udaljenosti 803 metara od filterskog postroje-

nja izgra|en je zidani rezervoar (sl. 8 i 9 ) koji se sas-tojao od dvije spojene vodne komore dimenzija 8,50x 3,00 m debljine vanjskih zidova 1,20 i 1,00 m te za-tvara~ke komore dimenzija 3,60 x 2,10 m. Voda jenakon postupka kondicioniranja dolazila gravitacijskilijevano `eljeznim cjevovodom pre~nika 150 mm. Ta-ko|er, na toj dionici izveden je bo~ni ogranak pre~ni-ka 40 mm koji je slu`io za snabdjevanje ~esme br. 21u obli`njem naselju @egar.

51VODA I MI BROJ 56

Sl. 6 – Razvoj hidrauli~kih gubitaka (a) i mutno}e vode tijekom vremena (b)

Sl. 7 – Objekat za ispiranje {ljunka ([imunkovi} - prijepis iz 1924. godine)

Regulacija dotoka vode u rezervoar rje{ena jesistemom plovka a eventualni vi{ak prelijevao se uobli`nji potok Drobinicu.

Distribucija iz samog rezervoara u pravcu gradavr{ena je tako|er gravitaciono, lijevano `eljeznim ci-jevima pre~nika: 150 mm u du`ini 129,50 metara azatim 125 mm na ostatku trase.

Spajanje cijevi bilo je dosta komplicirano a izvo-

|eno je kudeljom i te~nim olovom {to je, za ono vri-jeme, bila uobi~ajena tehnologija monta`e.

Karakteristi~ni tehni~ki podaci su slijede}i:

Ukupna zapremina rezervoara ..................... 112.20 m3

Maksimalna kota vode (preljev)............. 262,50 m. N. V.Kota dna rezervoara ............................... 260,30 m. N. V.Kota usisne korpe DN 125 mm .............. 260,50 m. N. V.Kota muljnog ispusta ............................. 260,10 m. N. V.

52VODA I MI BROJ 56

Sl. 9 – Uzdu`ni presjek komore sa plovkom

Sl. 8 – Ulaz u rezervoar Lapat

DISTRIBUTIVNA MRE@AUdaljenost gradskog sredi{ta i okolnih naselja

od rezervoara uvjetovala je relativno dugu trasu dis-tributivnog gravitacionog cjevovoda koji je ve}im di-jelom polo`en uz prometnicu za @egar tj. budu}ualeju (Zachallee). Za razvodnu mre`u mo`e se gene-ralno re}i da je bila prstenastog tipa u centru sa trizasebna slijepa kraka cjevovoda.

Prvi – zapadni, pokrivao je u potpunosti naseljeHarmani, drugi – isto~ni, prelazio je na drugu obalurijeke Une akvaduktom preko gradske otoke i dvadrvena mosta sa zavr{etkom kod onda{nje „ brklje “te tre}i – jugoisto~ni koji je vodu distribuirao u podru-~je iza dana{njeg hotela Park za potrebe bolnice ifontane sa odmori{tem.

U samom centru grada razvodna mre`a je prola-zila kroz sve postoje}e ulice sa instaliranim ~esma-ma me|u ostalim, ispred vjerskih objekata sve trikonfesije: d`amija Fethija, medresa, pravoslavna crk-va i katoli~ka crkva sv. Antuna, zatim na glavnom tr-gu (Markt – brunenn) te ~esmom na gradskoj otoci ko-ja je predstavljala sredi{te zanatstva i trgovine (sl. 11).

Pored ovoga, na ta~no odabranim lokacijamarazvodne mre`e ugra|eni su sekcioni zatvara~i, hi-dranti za protupo`arnu za{titu, muljni ispusti za peri-odi~no ispiranje mre`e te zra~ni ventili za odzra~iva-nje cijevi.

53VODA I MI BROJ 56

Sl. 11 – Centralna gradska zona sa trgom

Slika br. 10 – Detalj sa simbolima

Vodovodna mre`a sastojala se isklju~ivo od lije-vano `eljeznih cijevi slijede}ih dimenzija:

150 mm .................................. du`ine 129,50 metara125 mm ....................................................... 2.130,40 100 mm .......................................................... 731,50

80 mm .......................................................... 564,3060 mm ........................................................... 622,80

40 mm ........................................................ 1,368.50

Ukupno 5.546,60 Tla~ni dio cjevovoda 803,00

Sveukupna du`ina mre`e iznosila je 6.349,60 metara

Pored ovoga, specifikacija armatura i ostalih ele-menata sistema sadr`avala je slijede}e:

Zra~ni ventili – 6 kom. Sekcioni zatvara~i – ukupno 15 kom. od toga d = 125 mm - 1 kom

d = 100 mm - 3 kom d = 80 mm - 2 kom d = 60 mm - 3 kom

d = 40 mm - 6 komMuljni ispusti – ukupno 8 kom. d = 60 mm - 4 kom. d = 40 mm - 4 kom.

Hidranti za ga{enje po`ara – 11 kom. d = 80 mm – 6 kom.

d = 60 mm – 3 kom. d = 40 mm – 2 kom.

^esme sa unutra{njim ventilom – 13 kom.^esme sa stalnim izljevom vode (bunari) – 11 kom.Centralna gradska ~esma koja se nalazila na sredi{-njem trgu – 1 kom.Fontana na prostoru dana{njeg Paviljona (slika br.12) – 1 kom.

Navedeni podaci u zna~ajnoj mjeri govore oozbiljnosti pristupa onda{njih projektanata jer broj,

raspored i namjena instaliranih armatura u potpu-nosti zadovoljavaju i dana{nje tehni~ke normative zavodosnabdjevanje naselja ove veli~ine.

Simboli u zaglavlju na situacionom planu napi-sani su na njema~kom jeziku ali imaju jasno zna~e-nje i mogu se vidjeti na sl. 10.

Na originalnoj projektnoj dokumentaciji iz on-da{njeg perioda valja spomenuti i jedan interesantandetalj direktno vezan za dru{tveni i sportski `ivot gra-da Biha}a toga vremena a to je postojanje teniskogigrali{ta na lokaciji kraj ulaza u dana{nji stadion NKJedinstvo. Na tom prostoru postavljena je i ~esma zaosvje`enje ljubitelja bijelog sporta, posjetilaca i osta-lih prolaznika {to se mo`e vidjeti na sl. 15. Prema to-me, sa velikom sigurno{}u mo`e se re}i da su po~e-ci tenisa u na{em gradu puno stariji nego {to se tosmatralo do sada.

UMJESTO ZAKLJU^KAIz prethodnog teksta mo`e se s lako}om zaklju-

~iti da je vodovodni sistem grada Biha}a iz 1907. go-dine bio osmi{ljen i izveden na visokom tehni~komnivou. Korisnici su dobili na kori{tenje vodu zavidne

54VODA I MI BROJ 56

Sl. 12 – Odmori{te za o~i i du{u na ulazu u gradski park

Foto: Nihad Radi}

Sl. 13 – Stara ~esma

Foto: Nihad Radi}

kvalitete u koli~inama koje su u potpunosti zadovo-ljavale tada{nje potrebe. Kvaliteta `ivota stanovni{-tva sa sanitarno higijenskog aspekta znatno je pove-}ana uz istodobno obezbje|enje i temeljnog predu-vjeta za razvoj mnogih drugih djelatnosti.

Princip javnog snabdjevanja koji je odabran nastartu, kasnije je dogra|ivan u skladu sa porastompotreba i broja korisnika. Me|utim, temeljna rje{enjakao {to su: zahvatanje, kondicioniranje i veli~ina re-zervoarskog prostora ostala su dugo vremena istauz djelimi~nu dogradnju razvodne mre`e u skladu samogu}nostima i raspolo`ivim koli~inama izvorskevode.

U kasnijim vremenima s razvojem grada raslesu i potrebe tako da su se morala tra`iti nova tehni-~ka rje{enja sa novim izvori{tima daleko ve}eg kapa-citeta, ali stari sistem nikada nije napu{ten tako da jeve}im dijelom u upotrebi i danas.

LITERATURA1. Arhiva JP „Vodovod“ d. o. o. Biha} i autora teksta2. Kodicioniranje vode; Ivan Guli} - HSGI Zagreb

(2003. god.)3. Arhiva fotosa Nihada Radi}a

55VODA I MI BROJ 56

Sl. 14 – Uz vodu i ~a{ica razgovora

Foto: Nihad Radi}

Sl. 15 – Tenisko igrali{te i ~esma br. 22

afirmaciji BiH vodoprivrede istaknuta jezna~ajna uloga vi{e profesora Gra|evin-skog fakulteta u Sarajevu,koji su svojomukupnom nastavno - nau~nom i istra`iva-

~kom aktivno{}u, kao i autoritetom zna~ajno doprini-jeli njenom razvoju i bitno uticali na dono{enje va`nihstatusnih odluka.

Na svoj na~in razvoj vodoprivredne djelatnostiusmjeravao je i unaprije|ivao i Zavod za vodoprivre-du kao specijalisti~ka nau~no-istra`iva~ka i stru~naorganizacija.

Ali ne smije se zaboraviti veliki zna~aj i doprinosonih, koji su se neposredno u nadle`nim republi~kimorganima uporno i strpljivo trudili i borili da vodopri-vreda prevazi|e marginalan polo`aj u dru{tvu, posta-ne samostalan segment i dobije status “djelatnosti odposebnog interesa za Republiku.”

Na tom polju pionirske zasluge pripadaju Abdu-lahu Huzba{i}u, dipl. ing polj., dugogodi{njem dire-ktoru Republi~ke uprave i predsjedniku Republi~kekomisije za vodoprivredu.

One su utoliko ve-}e {to se in`. Huzba{i}u toj borbi za odgovara-ju}i polo`aj vodoprivre-de u dru{tvu nije mo-gao oslanjati na tim vi-s o k o - o b r a z o v a n i hstru~njaka: in`enjera,pravnika, ekonomista idrugih specijalista, jerih tada jo{ nije bilo do-voljno. Glavni oslonacsu mu bili dva starija is-

kusna tehni~ara Miljenko Boras i Marjan Holeti}, izu-zetno vrijedni i savjesni saradnici, ~ije je kvalitete i za-sluge i sam Huzba{i} ~esto isticao.

Ro|en je 1914.godine i odrastao u Fojnici, a po-slije zavr{ene srednje {kole diplomirao je na Poljopri-vrednom fakultetu u Beogradu 1939. godine, dok jeslu`io vojni rok.

Po izlasku iz vojske i po povratku iz zarobljeni{-tva u Njema~koj, prvo je sta`irao u Livnu, a zatim ra-dio kao pripravnik-volonter, a kasnije i kao agronomu Oglednoj poljoprivrednoj stanici u Butmiru, te uBr~kom i Bijeljini.

1947. godine premje{ten je u Ministarstvo poljo-privrede u Sarajevo, da bi 1952. bio postavljen za di-rektora Poljoprivrednog dobra u Srpcu, a 1954. Po-ljoprivrednog dobra u Butmiru.

1955. godine ponovo je raspore|en u republi~kiorgan uprave za poljoprivredu kao na~elnik u Minis-tarstvu i pomo}nik republi~kog sekretara za poljopri-vredu.

Odatle je pre{ao na funkciju direktora novofor-mirane Republi~ke uprave za vodoprivredu, kasnijepredsjednika Republi~ke komisije za vodoprivredu.Na tim du`nostima proveo je 12 godina.

Zadnje ~etiri godine svoje karijere bio je savjetnikIzvr{nog vije}a, odakle je 1976. godine oti{ao u penziju.

U toku svog dugogodi{njeg rada u vodoprivredinapisao je i objavio vi{e radova, koji su {tampani u“IT Glasniku”, ~asopisu “Vodoprivreda” gdje je u vi-{e nastavaka dao pregled razvoja i organizacije vo-doprivrede Bosne I Hercegovine, publikaciji “Gra|e-vinarstvo SR BiH 1945.- 1968.”, kao i materijalimaPrvog kongresa o vodama Jugoslavije.

NJIH NE TREBA ZABORAVITI

ABDULAH HUZBA[I]

56VODA I MI BROJ 56

U

AVDO SARI], dipl. in`. poljoprivrede, MILORAD GAKOVI], dipl. in`. gra|.

Da bi se bolje sagledala uloga A. Huzba{i}a uafirmaciji vodoprivrede BiH, daje se kratak osvrt napolo`aj i razvojni put ove djelatnosti u republi~kojupravnoj strukturi od zavr{etka II. svjetskog rata doosnivanja Komisije za vodoprivredu.

Po zavr{etku rata poslove melioracija, nadzoranad vodnim zadrugama, odbrane od poplava i ure-|enja rijeka obavljao je hidrotehni~ki odsjek Ministar-stva gra|evina sve do marta 1947. godine, kada suprenijeti u Ministarstvo poljoprivrede. Jula iste godi-ne osnovana je Uprava za melioracije i regulacije vo-dotoka.

Zadaci ove Uprave bili su prikupljanje podataka,projektovanje, izvo|enje melioracionih i regulacionihradova, kao i odr`avanje i nadzor nad izvr{enim me-lioracionim i regulacionim objektima, organizacija iizvr{enje odbrane od poplava, planiranje i vo|enjeevidencije o izvr{enim radovima, organizacija i nad-zor nad radom vodnih zadruga i zajednica.

Neposredni organi ove Uprave bile su hidrote-hni~ke sekcije, formirane ne{to kasnije na svim va-`nijim melioracionim podru~jima, sli~no kulturno-te-hni~kim sekcijama koje su postojale za vrijeme aus-trougarske uprave.

Pored ove Uprave, novembra 1947. godineosnovan je pri Republi~koj planskoj komisiji Savjetza vodoprivredu u cilju planskog rje{avanja vodopri-vrednih problema, racionalnog iskori{}avanja vo-dnih snaga i voda, kao i koordinacije rada na voda-ma zainteresovanih ministarstava i ustanova.

Ovaj Savjet ukinut je septembra 1949. i osnova-na Uprava za vodoprivredu Vlade NR BiH, a njenprvi na~elnik je bio in`. Karlo Bartel. Zadatak joj jebio da ostvaruje smjernice Vlade u pogledu pravil-nog kori{}enja voda i vodnih tokova, izra|uje plan is-kori{}avanja voda i ure|enja vodnih tokova i bujica,uskla|uje rad dr`avnih organa, daje saglasnost narje{enja iz tih oblasti i na izgradnju ve}ih objekata,ukoliko su u vezi sa vodoprivrednom osnovom, kao ida vodi katastar o vodama, vodnim ure|ajima i pro-jektima. Uprava je imala Stru~ni savjet, sastavljen odstru~njaka iz raznih slu`bi, povezanih sa vodoprivre-dom.

Tako su u ovom periodu bila dva republi~ka or-gana za poslove vodoprivrede: Uprava za melioraci-je i regulacije pri Ministarstvu poljoprivrede i Upravaza vodoprivredu pri Vladi.

Ta neobi~na situacija trajala je samo do maja1950., kada je formiran Komitet za vodoprivredu Vla-de NR BiH, u koji su u{le obje Uprave. Zadatak muje bio “op{te rukovo|enje poslovima iskori{}avanjavoda i ure|enja vodnih tokova”, a djelovao je u sas-tavu Savjeta za poljoprivredu i {umarstvo.

Me|utim, ve} aprila 1951. ukida se Komitet i po-slovi vodoprivrede se prenose na Glavnu upravu zaplan, pa na Savjet za poljoprivredu i {umarstvo i nakraju na Privredni savjet Vlade, u okviru koga je po-

novo formirana Uprava za vodoprivredu kao organi-zaciona jedinica Upravnog sektora.

Poslije reorganizacije republi~kih organa upravei ukidanja savjeta i ministarstava, formirana je 1953.godine Uprava za vodoprivredu NR BiH sa zadatkomda samostalno vr{i upravne poslove iz nadle`nostirepubli~kih organa vlasti u oblasti vodoprivrede.Nadzor nad zakonito{}u rada Uprave i rje{avanje udrugom stepenu vr{io je Dr`avni savjet za poslovenarodne privrede, a poslije njegovog ukidanja 1956.godine, Sekretarijat za poljoprivredu.

U svim ovim reorganizacijama vodoprivreda jeuglavnom smatrana kao dio poljoprivrede i naj~e{}eje bila u sastavu organa za poljoprivredu ili za njegavezana. Takva gledanja su imala korijene iz onogperioda kada je zemlja bila prete`no agrarna i nera-zvijena, pa je poljoprivreda bila glavni i najve}i kori-snik voda i najve}a `rtva njihovog {tetnog djelova-nja. Hidromelioracioni radovi su bili jedini vodopri-vredni zahvati, a odbrana od poplava se prvo po~e-la rje{avati u poljoprivrednim reonima, jer su tu bilenajve}e {tete od poplava.

In`. Huzba{i} je rano shvatio da se situacija na-glo mijenja. Poslijeratni privredni razvoj u BiH, u ko-me je dominirao razvoj bazne industrije sa velikompotro{njom vode i intenzivnim zaga|enjem vodaotpadnim vodama, te br`a urbanizacija gradskih na-selja sa naglim rastom gradskog stanovni{tva, otvo-rili su nove velike probleme na vodama.

57VODA I MI BROJ 56

Nije, me|utim, jedini veliki problem bio u tomeda se postigne razumijevanje za ve}i zna~aj i uloguvodoprivrede u ostvarivanju i sprovo|enju sistemat-skih mjera za prevazila`enje zaostalosti i nerazvije-nosti u oblasti privrede i za neophodne odgovaraju-}e organizacione promjene u republi~koj upravi.

Brojne i ~este reorganizacije i promjene pokazu-ju lutanja u tra`enju rje{enja, kao i nedovoljno po-znavanje problema, njihovih uzroka i posljedica, paotuda i relativno dugo dr`anje ove oblasti na periferi-ji interesa i preokupacija dru{tveno politi~kih faktoraRepublike. Svaka reorganizacija zna~ila je svoje-vrstan potres u slu`bi i donosila gubitak ionako defi-citarnog stru~nog kadra.

Vodoprivreda je tek 1953. godine postala samos-talan organ, a ta samostalnost je kona~no potvr|enaformiranjem Republi~ke komisije za vodoprivredu28. marta 1963. godine. U Dru{tvenom planu razvo-ja od 1966. do 1970. godine prvi put je dobila, u okvi-ru privredne infrastrukture, svoje samostalno mjesto.

Za prvog predsjednika komisije imenovan je Ab-dulah Huzba{i}.

Komisiji su odre|eni zadaci da vr{i poslove kojise odnose na iskori{}avanje i za{titu voda, za{titu odvoda, bujica i erozije, ure|enje vodnih tokova, pra}e-nje radova na ure|enju vodotoka, bujica i erozivnihterena, za{titu voda i za{titu od voda, kao i inspekcij-ske poslove iz oblasti vodoprivrede.

Ovo je prvi put u razvoju dr`avne uprave u BiH,kao i tada{nje Jugoslavije da je vodoprivreda dobilasvoj samostalni republi~ki organ. Zna~aj ovog datu-ma je i u tome, {to se od tog vremena vodoprivredipo~inje poklanjati ve}a pa`nja i odvajati ve}a materi-jalna sredstva za rje{avanje najhitnijih problema za-{tite od voda i ure|enja vodnog re`ima. A dobijanjesamostalnog mjesta u aktima dru{tvenog planiranjaprakti~no je zna~ilo i otvaranje lak{eg puta za br`erje{avanje problema.

Nije se, me|utim, in`. Huzba{i} zadovoljio samorje{enjem ovog va`nog statusnog pitanja. Stalno jeukazivao da je vodoprivredna djelatnost bila zane-marivana i u odnosu na ranije, a pogotovo na novonas-tale rastu}e probleme i da su za to neophodna ve}adru{tvena ulaganja. I ~im je ocijenio da je dostignutistepen privrednog razvoja stvorio ekonomske usloveza to, predlo`io je da se, pored relativno malih sred-stava iz bud`eta, uklju~e i drugi izvori finansiranja.

Pri tome je posebno isticao da se novonastaliozbiljni problemi intenzivnog zaga|ivanja voda, kaoposljedica izgradnje velikih i brojnih objekata bazneindustrije, mogu rje{avati samo kombinacijom izgra-dnje ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda i reali-zacijom akumulacija za pove}anje minimalnih proto-ka na vodotocima. A za to su potrebna vrlo velikasredstva, brojni stru~ni kadrovi, jake i dobro opre-mljene stru~ne, nau~ne i operativne organizacije.

Dono{enjem Osnovnog zakona o vodama otvo-rene su mogu}nosti za br`e sre|ivanje stanja u vo-doprivredi, a uvo|enjem institucije vodnog doprino-sa kao stalnog izvora finansiranja, napravljen je va-`an iskorak u obezbje|enju sredstava.

Me|utim, poslije dvogodi{nje primjene Zakona,ispostavilo se da se obaveza vodnog doprinosa pra-kti~no odnosila samo na jednu privrednu oblast – in-dustriju, da su pri tome tako prikupljena sredstva re-lativno mala, a korist od njih ima cijela privreda i svigra|ani, bez obzira da li tro{e ili zaga|uju vodu.

In`. Huzba{i} je brzo uo~io ove nedostatke u pri-mjeni Zakona, analizirao ih i predlagao izmjene, kojebi se vr{ile u dva pravca: na pro{irenje kruga obve-znika na cijelu privredu i sve gra|ane, uz istovreme-nu izmjenu osnova za utvr|ivanje vodnog doprinosa.

Ove svoje prijedloge izlo`io je i u svom referatuna Kongresu o vodama Jugoslavije nastoje}i da zanjih obezbijedi podr{ku {ire stru~ne javnosti.

Svih dvanaest godina, koliko je bio na rukovode-}im funkcijama u vodoprivredi BiH, karakteri{e stal-no i uporno nastojanje i borba za adekvatniji i boljipolo`aj ove djelatnosti, u ~emu je nesporno postigaozna~ajne uspjehe.

Ako neke prijedloge nije uspio do kraja realizo-vati, oni su ostali kao dobar putokaz onima koji su nate funkcije poslije in`. Huzba{i}a do{li i koji su ih zna-li u odre|enom trenutku do kraja sprovesti.

Literatura i izvori:- Huzba{i} A, Autobiografska skica, rukopis- Huzba{i} A, Razvojni put vodoprivredne slu`be u

BiH, “Vodoprivreda BiH”, februar-decembar 1982.- Huzba{i} A. Vodoprivreda u BiH i Zakon o vodama

I Kongres o vodama Jugoslavije, 1969.- Huzba{i} A. Upravljnje vodama I Kongres o voda-

ma Jugoslavije, 1969.

Fotosi iz arhive Javnog preduze}a.

58VODA I MI BROJ 56