Sadržaj - omladina-bih.net · bio ograničen unutar autoritarne monokulture, dok je raspad sistema oslobodio mnogobrojne centrifugalne sile unutar tih višekulturalnih država. (Hrytsenko,

Sadržaj Predgovor iii

Poglavlje 1 SprovođenjeDurbanskogplana 1

ApostolApostolov,UniverzitetuBirminghamu,VelikaBritanija

Poglavlje 2 Postojećipristupiborbiprotivrasizmauregijama 5

ApostolApostolov,UniverzitetuBirminghamu,VelikaBritanija

Poglavlje 3 DoprinosRIMEprojekataantidiskriminacijskomtreningu 9

ChristienvandenAnker,UniverzitetZapadneEngleske,VelikaBritanija

Poglavlje 4 Radsamladimaupostkonfliktnomdruštvu 15

BojanStančević,TransparencyInternationalBosnaiHercegovina

Poglavlje 5 BorbaprotivetničkediskriminacijeuHrvatskoj 27

PaulaRaužan,IrenaBarišicMilunić,AgencijalokalnedemokratijeSisak,Hrvatska

Poglavlje 6 TreningzademokratijuuSrbijiiCrnojGori 45

StankaParac,AgencijalokalnedemokratijeSubotica,SrbijaiCrnaGora

Poglavlje 7 AntidiskriminacioniraduUkrajini 53

KaterinaŠalajeva,Lobimladihžena,Ukrajina

Poglavlje 8 BorbaprotivksenofobijeuokruguKrasnodar,južnaRusija 63

VadimKarastelev,OdborzaljudskapravaNovorusiskiŠkolamira,Rusija

Poglavlje 9 „Srušimoprepreke“:multietničkikampzamladeuBugarskoj 73

EmilijaDimitrova,NVOforumTrgovište,Bugarska

Poglavlje 10 Ponovnaevaluacijasavjetovanjakaooruđeuborbiprotivetničkediskriminacije

iksenofobije 79


Poglavlje 11 Pogleditreneranaoruđauborbiprotivrasizma,etničkediskriminacijeiksenofobije 87


Bibliografija 95

Popis adresa 97

Obrazovanjezamirimultikulturalizam

Predgovor

Obrazovanjezamirimultikulturalizamiii

HvalaštostepregledalinašPriručnikipokazaliintereszaradnapodručjuborbeprotivdiskriminacije.

UživalismozajedničkipripremajućiovajPriručnikiučećitokomradionicaitreningajednioddrugih.Nadamosedaovajpriručnikodražavanašzajedničkiciljeliminacijesvihoblikadiskriminacijeidaćetesezabavitikoristećiirazvijajućivježbeiigrekojesenalazeunjemu.

Bilobinamdragokadabismoodvasprimilipovratnuinformacijuipotomdetaljnoraspravilimetodeprezentiraneuovompriručniku.Nakrajuovogpriručnikamožetepronaćinašekontaktpodatke.

ZahvalnismoEvropskojkomisiji zasufinansiranjeRIMEprojekata,kao isvimaonimakojisudoprinijeliprojekatu iPriručniku.

Christien van den AnkerApostol Apostolov


Poglavlje1.SprovođenjeDurbanskogplanaApostolApostolov,UniverzitetuBirminghamu,VelikaBritanija

OvajpriručniknastaojekaodioprojekatafinansiranogodstraneEUoPodsticanjuurođenogmultikulturalizmaputemedukacije(RIME),asprovedenjeusuradnjisauniverzitetimauBirminghamu,WarwickuiZapadnojEngleskoj(VelikaBritanija),državnihUniverzitetaUljanovski i Kuban (Ruska Federacija) te partnerskih nevladinih organizacija iz jugoistočne Evrope, centralneistočneEvrope,RuskeFederacije,južnogKavkazaiVelikeBritanije,itourazdobljuizmeđujanuara2004.idecembra2006.UpomenutimregijamauprojekatsubiliuključenipartneriizBugarske,Hrvatske,SrbijeiCrneGore,BosneiHercegovine,Ukrajine,okrugaKrasnodarujužnojRusiji,GruzijeiAbhazije.

GlavniciljRIMEprojekatabiojedoprinijetiborbiprotivrasizma,ksenofobije,etničkediskriminacijeinesnošljivostipovezanihspoticanjemspolnogpristupatimpitanjimairazvojuodrživognizaaktivnostiusmjerenihnadjelovanjemladihupomenutimregijama.ProjekatželiprimijenitiprioriteteDurbanskogplana,zasnovanognadeklaracijiSvjetskekonferencijeprotivrasizma,rasnediskriminacije,ksenofobijeistimepovezanihnesnošljivosti(avgust–septembar2001.,Durban).

Durbanskakonferencijajeusvojilaprogramaktivnostikojipozivameđunarodnuzajednicunaizradudostupnogmeđunarodnogokvirakojibibiodjelotvornijipripokušajimazaštiteoddiskriminacije.Jednoodglavnihpitanjakojimasekonferencijabavilabio jeuticajhistorijskihobrazaca iuobičajenihpojava rasne ilietničkediskriminacije tepotrebaosmišljavanjadruštvenihmjera iakcionihplanovazaradsažrtvamahistorijskog isključivanja.SljedećeključnopitanjekojimesebavilaDurbanskakonferencijabilojepitanjevišestrukediskriminacije,jerjezaključenodavišeslojnadiskriminacijanijeneuobičajenapojavai da stvara jedinstvena iskustva. Višeslojna diskriminacija ili isprepletena diskriminacija posebno utiče na žene čija jepodložnostdiskriminacijipovećanakadadolazeizetničkeilirasnemanjinskegrupe.Durbanskakonferencijatakođenaglašavadaksenofobijausmjerenanapripadnikedrugihnacija,posebnomigrante,izbjegliceiazilante,činijedanodizvorasavremenograsizma(UN2001.,čl.16).BogtogajeRIMEprojekatusvojiorodnipristupborbiprotivdiskriminacije isvjesnoosiguraodapitanjediskriminacijekojepogađažene,mladeiostaleranjivegruperazličitihetničkihilinacionalnihpripadnostibudeposebnoobrađenouokviruprojekata.

Prioritetniciljeviprojekatabilisu:1. borbaprotivdiskriminacijeetničkihmanjinauključivanjemuaktivnostitreningavoditeljezajednica,ženaimladihosoba,tepodizanjesvijestiodiskriminacijimeđupripadnicimadominantnihgrupa2. borbaprotivrasizma,ksenofobijeidiskriminacijeetničkihmanjinaidomicilnogstanovništvapripremommaterijalazatrening–čemuovajPriručnikuvelikodopsirnosi–zanastavnike,osobekojeradesamladimaitrenereiznevladinihorganizacija.

Rad na konceptima rasizma, etničke diskriminacije, ksenofobije i multikulturalizmaZajednosDurbanskimplanomRIMEprojekatnastojaojeidentifikovatikonceptualnekategorije,štopomažeprirazumijevanjuraznih aspekata etničkih odnosa i postojećih oblika diskriminacije u regijama sprovedbe projekata. Čineći to, projekat jepokušaokritičkiprocijenitikoristpostojećeterminologijenapoljuljudskihprava.Slijedikratkaraspravaonekimključnimkonceptimaspodručjaljudskihpravakojejeprojekatispitivaousmisluprimjenjivostiurazličitimregionalnimkontekstima.

Rasizam, etnička diskriminacija ili ksenofobija: Kakvu ulogu može odigrati multikulturalizam?RaspravenaradionicamaidogađajimazatreneretokomtrajanjaRIMEprojekatapokazalesudasekonceptrasizma–zbogsvojeprimarnepovezanostispost-kolonijalnimokolnostima–nemoželakoprimijenitiukonteksturegijaobuhvaćenihprojekatomu kojima je etnicitet prije nego rasa određujući faktor u odnosima između dominantnih (u smislu veličine stanovništva ipristupadržavnim resursima imoći) imanjinskihgrupa.Od70-ihgodina20. vijekadruštvenenauke suusvojile termineetnicitetietničkegrupekakobiopisalerazlikeunutardruštava.Titerminisurazmatraniodstraneučesnikaprojekatakakobi što približnije opisali postojeće grupacije u društvimadanih regija i tako dali primjereniji pristup postojećimoblicimadiskriminacijeilinesnošljivostiutimdruštvima.Iako,akoisključimobiološkiodređenerasnekarakteristike,izmeđubrojnihfaktorakojiodređujurazlike,asamimtimidiskriminaciju,najraširenijisuoznačiteljiraseietniciteta:jezik,bojakože,kultura,vjerainačinživota.Zbogtoga,historijskadiskriminacijausmjerenanaRomevećinom,akoneiusvimregijama,nijeoblikrasizmasamazasebe jernijeuperenapremaodređenojbiološkoj rasi,nego jeukorijenjenaupercipiranojetničkoj razliciprema dominantnim grupama. U isto vrijeme takva diskriminacija nosimnoge ključne osobine rasizma kao što se čestopredviđajukarakteristikehistorijskivezanesa:rasom,bojomkože,jezikominačinomživota.

Obrazovanjezamirimultikulturalizam1


Kaoštojevećpomenuto,ksenofobijajejedanodmnogihoblikarasizma.Ksenofobijadoslovnoznačistrahodstranaca.Javljasenesamopremaizbjeglicamaiazilantima,negoipremaraznimtipovimaimigranata,ajošvišepremabilokomekogasevidikao„uljeza“ilinekogakonemaistunacionalnuilietničkukulturalnupozadinukaovećinskagrupailigrupeudruštvu.Npr.diskriminacijamešketskihTurakauRusijiiliBošnjakauSrbijiiCrnojGoremožeseposmatratikaoksenofobijaodstraneinstitucija ilipojedinaca izvećinskegrupedruštva.Ustvarnostisu,međutim,rasizam,etničkadiskriminacija iksenofobijačestoneraskidiveipodređeneistimprincipimastrahaodilimržnjeprema„uljezu“.

Projekattakođenastojiispitatikonceptmultikulturalizmakaoposebnogmodeladruštvakojiseodnosinaunutrašnjeetničkeodnoseuciljanimregijama.Višekulturalnadruštvaosnivajusenaprihvatanjurazličitosti.Kakobimultikulturalizampovećaoiobogatiomultietničkadruštva,razlikutrebacijeniti,anebojatiseisteilijojsesuprotstavljati.Bogatairaznolikakulturnaprošlostisadašnjostuprojekatnimregijamagovorikakojezajedničkisuživotraznihkulturaondjepovijesnačinjenica.RIMEprojekatnastojao jenadograđivati takavdomicilnimultikulturalizam, teu istovrijemeprepoznaokako trenutnasituacijautimregijamazahtijevaciljanenaporeprimobilizacijipozitivnihaspekatazajedničkogživotavišekulturausocijalnojokolinismnogobrojnimetnicitetima.Kaoirasizam,multikulturalizam–kaozapadnjačkakonstrukcija–nijelakoiskoristitikaoobjašnjavajućikonceptukontekstusvihregijaobuhvaćenihprojekatom.Kaoštojeprimijećenoujednomodradovapripremljenimzaprojekat,problemmultikulturalizmaupostkomunističkomsvijetupotpunojedrugačijinegoistinaZapadu.Doksezapadnjačkimultikulturalizampokazaokorisnimuočuvanjukulturnogidentitetanovopridošlihimigranata,upostkomunističkojIstočnojEvropimultikulturalizamjedefactobioograničenunutar autoritarnemonokulture,dok je raspadsistemaoslobodiomnogobrojnecentrifugalnesileunutar tihvišekulturalnih država. (Hrytsenko, 2004.). U stvari, drugi argument protiv multikulturalizma je priroda suživota različitihetničkihinacionalnihgrupakojasemožeboljeopisatikaomeđukulturalna,prijenegomultikulturalna.Tojedijelomzbogtogaštounutrašnjimetničkimodnosimaponekadvladajuprocesipromjenesamospoznaje.

Ipak,dokraspraveorasizmu,etničkojdiskriminaciji,ksenofobijiimultikulturalizmuformomvarirajuuprojekatnimregijama,učesniciRIMEprojekatasmatrajukakosutikonceptizadržalisvojuobjašnjavajućuvrijednost.Premavlastitimriječimajednogodučesnikaradionice:„Kadarazgovaramooetničkojdiskriminaciji,rasizmuimultikulturalizmu,govorimooistimproblemimana Zapadu i u post-sovjetskimdruštvima, ali koristimodrugačiju terminologiju“ (radionicaRIME projekataRazotkrivanjeksenofobijeietničkediskriminacije,Kijev,januar2005.).

Obuhvaćene regijeSvakazemljauregijikojaprovodiprojekatimavlastitemjereborbeprotivetničkediskriminacijeiksenofobije.Dokunekimregijamaplan integracijeetničkihmanjinadominiranad raspravamao ljudskimpravima,uostalim regijamasunajvažnijapitanjaposlijeratnioporavakodsukoba,ekonomskastabilnostilipristepeneEvropskojuniji.

Bivša JugoslavijaPodručjebivšeJugoslavijeprvenstvenojepogođenoraspadomfederacijeiposljedicamakojejeostavionarazličitenacionalnemanjine.KaoštoStankaParaćnavodiusvomraduZaštitapravamanjinauJugoistočnojEvropi:odregionalnesaradnjedouključivanjauotvorenuEvropunaručenomzaRIME-ovuradionicu,kojajeodržanauSiskuuseptembru2004:

…Zajednice koje su postale nacionalnemanjine kao rezultat raspada bivše Jugoslavije, kao što su SrbiuHrvatskoj,Hrvati u bivšoj Jugoslaviji i nedominantne konstitucijske grupe u raznimdijelovimaBosne iHercegovine,uključujućiHrvateiBosanceuRepubliciSrpskojiSrbeuFederaciji,čestosuokrivljavanizaratove,suočavajusesneprijateljstvomodstranečlanovadominantnihzajednicaiautoriteta,pasuunajboljemslučajunezaštićeneodstranesvojihvlada.Mnogijošuvijekostajuraseljeniinisuumogućnostivratitisesvojimdomovima.OsamgodinanakonzavršetkaratauBosniiHercegovini,visokiizaslanikUN-azaizbjegliceprocjenjujekakosenateritorijiBosneiHercegovinejošuvijeknalazi438.500raseljenihosoba,a213.000osoba izBosne iHercegovine jošsuuvijek izbjeglice.Manjinskezajednice isključenesu iz javnogživota,ekonomskogisocijalnograzvoja,aumnogimslučajevimaonemogućenoimjeprakticirativlastitukulturu,učitimaternjijezikiliiskazivatisvojidentitet(Parać,2004.).

Ovo ukazuje da je jedno od tendencioznijih pitanja koja pogađaju regiju bivše Jugoslavije – ekonomska i kulturna –marginalizacijanacionalnihmanjinaunovimdržavama.Kontekstregijenakonsukobatakođejeglavni faktorkojinastavlja

Poglavlje1.ImplementacijaAgendeizDurbana


Poglavlje1.ImplementacijaAgendeizDurbanapoticatiprocesepomirenja, izgradnjemira i jednakog tretmana zanacionalnemanjine. Iako jenapredakuovompodručjuponekadbiospor,planevropskeintegracije,kojidominiraregijomuposljednjihpetilivišegodina,stvoriojenovudinamikuipoticajtimprocesima.Unekimsuoblastimamanjinekojeneprovodevlastuključeneuprocesponovneizgradnjemirnogmultikulturalizma,kaoštosuMađariiJevrejiuVojvodini.

BugarskaPlan za evropsku integraciju i put u članstvo EU osigurali su poticaj za rješavanje pitanjamanjinskih prava uBugarskoj.HistorijskisuuBugarskojnajvišemarginaliziraneetničkemanjinebilebugarskiTurci,PomaciiRomi.Turskamanjinavišeseuključujeujavniipolitičkiživotzemlje,predstavljenajepolitičkomstrankomkojatrenutnodijelivlastuvladi.Ipak,jošuvijekpreostajepunoposlakakonainstitucionalnojtakoinameđuljudskojrazini.Strukturalnadiskriminacijajejošuvijekprisutnaipotrebnojepozabavitiseosobnimstavovimaistereotipima.Ipak,dabisezavršioprocesozdravljenjaodprakseprisiljavanjapojedinacanausvajanjebugarskihimena,bićepotrebnojošvremena.

PomaciiRomitakođejošuvijekostajupodložnidiskriminacijiinstitucionalneiličneprirode.Kaoštogđa.Paraćprimjećujeusvomeraduoovojregiji,uBugarsskojsuuvedeneraznemjerekojepodržavajumanjinuRoma,uključujućiOkvirniprogramzaintegracijuRoma(1999.).

…Okvirni program za integraciju romske zajednice postavlja specifičnemjere u osam sfera: ozakonjenjeantidiskriminacije; zaposlenost i ekonomski razvoj; zdravstvena pomoć i provođenje zdravstvenih mjera;stambeno pitanje i regulacija susjedstava; edukacija; zaštita romske kulture; promocija prisutnosti RomaunacionalnimmedijimaizaustavljanjediskriminacijeRomkinja.UuvoduProgramazaintegracijumanjinaglavnipostavljeniprioritetjeočuvatiirazvitiidentitetmanjinaipotaknutivišenarodnostubugarskomdruštvu.Nadalje,dokumentodređujepotrebuodređivanjaadekvatnihinstitucionalnihmehanizamazauključivanjesvihnivoavlastisjasnodefinisanimodgovornostimaiovlastima…(Parać,2004.).

IIakosunastojanjapodrškekroznizinicijativacentralnevlastiusmjerenapremaromskojmanjini,lokalneromskezajednicejošuvijekostajuuvelikojmjeriisključeneizmnogihpodručjajavnogživotaigotovoupotpunostiizpolitičkogživota.GlavniprioritetizaBugarskuostajuupodručjuedukacije,stambenihpitanjaizdravstvenepomoći.Jošjedanprioritetnakomznatnenaporeulažepodručjenevladinihorganizacijajeohrabrivanjeipoticanjemultietničkogdruštvakrozmeđuetničkedijalogeulokalnimzajednicama.

Južna Rusija: okrug KrasnodarPlanzaljudskapravailiplanzaborbuprotivdiskriminacijeujužnojRusijijevećinomodređenpitanjimadržavljanstvaistatusarazličitihgrupapovratnikaiostalihdoseljenika.UzemljamabivšegSovjetskogSavezaraseljenostanovništvoseunutargranicakretalokaorezultatnasilnedeportacijeusovjetskompodručju,aprekogranicakaorezultatetničkogkonfliktaususjednimdržavama,štopredstavljavelikiizazovnacionalnimiregionalnimtvorcimapolitike.URuskojFederacijijužnaadministrativnajedinicaokrugkonzistentno jepokazivalapriljevdoseljenika i izbjeglicanatjeranihuzemlju.To jezboggeografskeblizineizvora etničkog sukoba koji traje od1988. godine, kao i zbogpovoljnih klimatskih uslova imultikulturalne povijesti kojaohrabrujedoseljenikeizostalihbivšihsovjetskihdržavadasetamonastane.SljedećakategorijadoseljenikaipovratnikanaovompodručjusupojedinciiličlanovinjihovihpčorodicadeportoveniizjužnogdijelaRusijeilisusjednihteritorijaudrugedijeloveSovjetskogSavezatokomDrugogsvjetskograta.

Kaošto jeprimijećeno tokomradioniceRIMEprojekataRazotkrivanjeksenofobije ietničkediskriminacijeuKijevu (januar2005.),mešketskiTurcisu jedna takvagrupapovratnika izazaštitunjihovihpravaseboreorganizacijezazaštitu ljudskihpravauKrasnodaru,uprkosnaglašenojdiskriminacijskojpoliticiregionalnihifederalnihvlasti.ZbogneslaganjasGruzijomokopovratkamešketskihTurakanjihovomoriginalnommjestuprebivališta,idaljeimseuskraćujeruskodržavljanstvo,uprkosčinjenicidaživeuRusijivišeodpedesetgodina.SličnusituacijusrećemonaprimjerugruzijskihizbjeglicaizAbhazije,kojiživeururalnompodručjuokrugaKrasnodarnagranicisAbhazijom.Ruskevlastinepriznajuoveizbjeglicekaoruskedržavljanenitikaodržavljanenekedrugedržave.

Uključivanjeovihgrupakaodržavljana iusmjeravanjepažnjepremaočitimoblicimadiskriminacijekojasenadnjimavršisastavni jedioborbeprotivksenofobije.Grupeza ljudskapravakoje radena integraciji snažnonaglašavajudavanjemoćidiskriminiranimgrupamamigranata.


UkrajinaNasuprotokruguKrasnodar,mešketskiTurciuUkrajinirelativnosuboljeinztegrisaniuukrajinskodruštvo.Tosedjelomičnomože objasniti činjenicom da su od početka svog dolaska mešketski Turci postali dio lokalnih kolektivnih struktura upoljoprivredi i razvilidobreodnoses ruralnimzajednicamaukojimasusenaselili.SituacijamešketskihTuraka takođe jekarakterističnazamultietničkoimultinacionalnodruštvoUkrajinegdjesuinoveistaremanjinesteklenekistepenpriznanjauzemlji.KaoštojeprimijetioučesnikradioniceRIMEprojekatauKijevu(januar,2005.),toseodražavaučinjenicidajeidejamultikulturalizmauUkrajiniuopštenodobrodošlanadržavnojrazini.

Za nekemanjine uUkrajini postoje razni državni programi.Neki su namijenjeni krimskimTatarima i uključuju promocijutatarskekultureijezika.TakviprogramipostojetakođeizapromocijuKaraimiKrymčakkulturauUkrajini.Ipak,situacijasraznimmanjinskimgrupama, uključujući krimske Tatare, još uvijek predstavlja stvarne, historijski ukorijenjene izazove zazemlju.Krimskarepublikajeautonomna,alijenaprimjerzabranjivalazapošljavanjeTatarapovratnikaulokalnimpreduzećimaiprotivilasenjihovomnaseljavanjuugradovima.KaorezultatpojavilasususekompaktnatatarskanaseljanaKrimu,gdjejestanovništvoiskusilonedostatakzemljišnihresursa.UčesniciradioniceRIMEprojekatauKijevu(januar,2005.)suprimijetilipostojanjestvarnogtatarskogproblemanaKrimukojijenastaokaorezultatformiranjatakvihkompaktnihnaselja.Naravno,takviproblemimoglibiseriješitibudućomintegracijomiantidiskriminacijskompolitikom,tetakoukazatikakopostojećanijedjelotvorna.

Možemo zaključiti da su regionalni konteksti učesnika u projekatu RIME različiti prema historijskim okolnostima koje sudoveledoodređenemješavinezajednicakoježivenanekomteritoriju;takođesurazličitipremavrstirežimaipolitikekojomsereguliše(ilibezuspješnopokušavaregulisati)mirnisuživot,patakoregijeobuhvaćeneprojekatomuključujupodručjaukojimasukobokovlastijošnijerazriješen.Iakosutradicionalnioblicirasizmatakođeprisutniuregijamaobuhvaćenimprojekatom,oniuovomtrenutkunisudominantnopitanjezavećinuljudi.Toznačida„rječnik“projekatatrebabitisenzitivannapostojećerazlikeidaprimjenaDurbanskogplanatrebavišenaglašavatietničkudiskriminacijuiksenofobijunegorasizam.Usljedećempoglavljućemosažetivećpostojećepristupeborbiprotivtihoblikadiskriminacijeuregijama.

Poglavlje1.ImplementacijaAgendeizDurbana

Poglavlje2.PostojećipristupiuborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobijeuregionimaApostolApostolov,UniverzitetuBirminghamu,VelikaBritanija

Ovopoglavljesebavipostojećimpristupima,utvrđenimnedostatcimaipostignućimapridjelatnostinevladinihorganizacijauvezisakonkretnimpotrebamauregijama.Onoseodnosinaširikontekstintervencijauborbiprotivetničkediskriminacije,ksenofobijeipovezanihnesnošljivosti,kaoštosuradnasmjernicama,političkimidržavnimuslovima,kulturnimpromjenama,obrazovnimfaktorima,saradničkomraduiliostalimmehanizmimavažnimazaodređenuzemljuiliregiju.Ovopoglavljeoslanjasenaradovesregionalnihradionica,kaoinaraspraveodržanetokomtihradionica.

Bivša Jugoslavija OkolnostinakonsukobaubivšojJugoslavijiodređujutrenutnepotreberegijeimjerekojesepoduzimajuzanjihovozadovoljenje.Plan regije zamoguću integraciju u Evropi često osigurava kontekst u kome se osmišljava nevladinodjelovanje.Naredniuređenidio iz radana temuanalizepotrebaosiguravapogledna trenutni razvojsituacijeu regiji.Kretanjeodstabilizacijeirekonstrukcijepremaodrživomrazvojuuregijikojajeteknedavnosuočenaseskalacijometničkihsukobaikrvoprolićemmoždajenajvidljivijinaporusmjerenpremapovezivanjuiintegracijisevropskimstrukturama.

Zaštitamanjinajevisokonalistibilateralnihpregovora,posebnouvezisastatusomnacionalnihmanjinaiomogućavanjuprekograničnihkontakataisaradnje.Postignutjeodređeninapredakuublažavanjuposljedicamasovne migracije stanovništva, u smislu povratka izbjeglica raseljenih unutar zemlje, kao i lokalnihintegracionihstrategija.

Ipak,brojniglavniproblemijošuvijekostajunerazriješeni,posebnoupodručjuprocesapomirenja.Naslijeđeetničkihsukobakojiseponavljajukrozraznahistorijskarazdoblja,uključujućinedavninasilniraspadbivšeJugoslavijeiposljedičneetničkenapetostipovezanesratnimsukobima,postajepreprekanaputuubrzanjademokratskih procesa. U ovome trenutku, uprkos znatnim naporima međunarodne zajednice i lokalnihučesnika,procespomirenjajošuvijekostajepodručjeposebnebrige.Zatosusastajalištazaštitemanjinaiborbeprotivksenofobijeidiskriminacijeizrazitovažnanastojanjausmjerenakapomirenjukrozobrazovanje(učenjehistorije),obrazovanjeoraznimkulturama,socijalnirazvojikulturu,međudržavnuiregionalnusuradnjunaraznimpodručjima,uključujućinaukuitehnologijuiliinicijativugradovapobratima.Postalojeočitodajeregionalnasaradnjanaraznimpoljima,uključujućidirektnevezemeđulokalnimstanovništvomkoježivinagraniciotprijezaraćenihzemalja,instrumentrazvojademokratijeinatajnačinpružanaduuistinskopomirenjebudućihgeneracija.Utompogledu,samoodsustvonasiljanijedostatanpreduslov.Potrebnojerazvitipristupzasnovanna zajedničkimvrijednostimakao alternativu većpostojećim i dobropoznatimuzorcimaetničkemržnje.Proteklihgodinauprocesunakonsukobanevladineorganizacijeinjihoveregionalnemrežeodigralesu važnu ulogu, ali je takođe potrebno aktivnije angažovati organizacije etničkih manjina, profesionalneorganizacije(kaoštosuudruženjanastavnika,društvanaučnika,novinaraistudenata)imultietničkeopštine/opštine.NekipozitivniprimjeripartnerstvazapomirenjeustanovljeniizmeđunevladinihorganizacijaizSrbije,Hrvatske, Bosne iHercegovine, uspješno primijenjeni tokom sukoba i isto tako u periodu nakon sukoba,mnogosupridonijeliponovnomuspostavljanjuveza izmeđuprijatelja, intelektualaca, kolega ili raštrkanihobitelji.

Ipak,težakteretnedavneprošlostietničkihsukobazajednosostavštinomautoritarne(totalitarističke)političkekulturejošuvijekostajeglavnapreprekakojujepotrebnorješavatiuvelikomopsegudjelatnostiusmjerenepremaizgradnjidemokratijeipolitičko/ekonomskimreformamauovojregiji,nanjenomputupremaintegracijiuEU.Zbogtogapokretanjeovogprocesakaosveobuhvatnog,odrazineobičnihljudidalje,moglobidovestidopozitivnogishodaupredvidljivojbudućnosti.Putodizgradnjedemokratskihinstitucijaivladavinezakonadouspostavljanjafunkcionalnihdemokratskihdržavazahtijevanajširumogućudruštveno-političkusaglasnost.Takvovlasništvomoglobiusvakomslučajupostatimoćnosredstvozaborbuprotivksenofobije ietničkediskriminacije(Parać,2004.).

BugarskaIako se nalazi u geografskoj blizini regije bivše Jugoslavije, Bugarska nije bila uključena u nasilne etničke sukobe.NapredakzemljepremačlanstvuuEU–određenza2007.godinu–osiguraojeplatformumnogimdebatamanapolitičkoj


irazininevladinogsektoraomjeramakojetrebapoduzetiradipotpunijeintegracijeetničkihmanjinaiprevazilaženjapraksidiskriminacije, posebno prema romskoj manjini. Područje nevladinih organizacija je vrlo aktivno u oblasti obrazovanja imultikulturalnihinicijativa,alijenjegovkapacitetjošuvijekrelativnomaleninjegovipotencijalineravnomjernoraspoređeniurazličitimregijamauzemlji.Pokretzapravaislobodeučešćemukoalicionojvladi2001.godineosiguraojeprilikeregionalnojupravi zauključenje turskemanjineuprocesevlasti.Upraktičnomsmisluovonijepunopomoglo romskojmanjini,ali jestvorilovećibrojuslovadasepremanjojusmjeripolitičkapažnjajerromskamanjinačinidrugipoveličiniudiostanovništvana koji se vladina i nevladina nastojanjamoguusredotočiti kroz različite nacionalne i evropske fondacije za borbu protivdiskriminacijeizapoticanjeuključivanja.

Paraćusvomtemeljnomradu(2004)dajeslijedećipregledprocesauključenjaturskemanjineipodručjadjelovanjanakojimasektornevladinihorganizacijaulažesvojeresursezapotrebeRoma:

Trenutnavlada jekoalicija izmeđuNacionalnogpokretazaSimeonaDrugog(NMSII,političkastrankanačelusbivšimbugarskimmonarhomSimeonomSaxomCoburg-Gothom)iPokretazapravaislobode(MRF),nakonparlamentarnihizboraujunu2001.Zatosu,krozMRF,bugarskiTurcizajednosdrugimMuslimanima(PomacimaimuslimanskimRomima)mogliaktivnijeučestvovatiubugarskompolitičkomživotu.Činećinajvećipostotakizbornog tijelaMRF-a, turska manjina ima aktivnu ulogu u centralnoj i regionalnoj vlasti kroz predstavnikeizabranesmandatimaMRF-a.Ipak,čakiupodručjimagdjeturskazajednicačinivećinustanovništva,jošuvijekpostojivelikinesrazmjerizmeđusudjelovanjamanjineulokalnojvlasti injihovogudjelausveukupnombrojustanovnikaovihoblasti.

Ustavne odredbe antidiskriminacije imaju uopšten karakter, dok su zakoni koji određuju antidiskriminacionemjereprimijećeniupodručjuobrazovanja,zapošljavanjaistambenogpitanja.Velikibrojnevladinihorganizacijaetničkihmanjina(posebnousmjerenihpremaTurcimaiRomima)krozsvojeprogrameuraznimpodručjimaimajuvažnuulogu,saciljempoboljšanjasituacije,alijošuvijeksaograničenimrezultatima.Oniuključuju:•Programezaobrazovanje/treninge•Pravnupomoćuslučajevimakršenjaljudskih/manjinskihprava•Obrazovanjezamultikulturalizam(treninzizaučitelje,priručnici)•Kampanjezapodizanjesvijesti•Humanitarnirad

Južna Rusija: područje Krasnodar Nakonrazdobljameđunacionalnihnesuglasica,nesnošljivostiietničkeirasnediskriminacije,čestouprošlostiizazvaneodstranevlasti,područjedjelovanjanevladinihorganizacijauKrasnodarupokušavastvoritiusloveukojimasepitanjimamanjinapristupanaotvoreniji ipoštenijinačin.SituacijasmešketskimTurcimapredstavlja jedanodnajvećih izazovazanevladinopodručje,koječestomoradjelovati suprotstavljajući sevlastimaprijenegosarađujući snjima.DiskriminacijamešketskihTurakaprisutnajeusvimpodručjimaživota,aliposebnojeoštrananivousudstvaiuobrazovnomsistemu.

Slijedećiuređeniodlomakizradaoanalizipotrebaregijepružaprikazsituacije(Karastelev,2004.):

MešketskiTurcisuMuslimanikojigovoreturskiikojisutradicionalnoživjeliumešketkojoblastiJavakhetiujužnojGruziji.OdavdedolaziterminMešketi.1944.,kaorezultatStaljinovedeportacijecijelognizanepouzdanihnacionalnosti, kao i Čečena, Grka i Nijemaca, 90000 mešketskih Turaka je raseljeno u Uzbekistansku,KazahstanskuiliKirgijskuSovjetskuSocijalističkuRepubliku(SSR).VećinamešketskihTurakapredstavljajusekaoTurci,iakoihserelativnomalibrojsmatrajuGruzijcimaislamskevjeroispovijesti.DanassemešketskiTurcinisuumogućnostivratitisvojojhistorijskojdomoviniuGruzijizbogpreprekakojejepostavilagruzijskavlada,kojanijevoljnaispunitisvojeobavezepredVijećemEurope.

Nekoliko nevladinih organizacija periodično nadgleda problem kršenja ljudskih prava, uključujući etničkudiskriminaciju. Ipak, preporuke za rješenje problema ili nisu predložene ili ostaju samo na papiru jer nepostoji plan za njihovu primjenu. Ipak je nadgledanje omogućilo rast uticaja pokreta za ljudska prava,ujedinilonevladineorganizacije,proširilokontakteaktivistauljudskihpravaipomoglousticanjupotrebnihkvalifikacija.

Poglavlje2.Postojećipristupiuborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobijeuregionima


Nezdrav takmičarski stav koji vlada među nevladinim organizacijama moskovskog područja negativna jeosobinaprinjihovojkonsolidaciji.Danasseprovodinekolikokampanjazaborbuprotivdiskriminacije,rasizmaiksenofobije,alinepostojikontaktizmeđuorganizatoraukoordinacijiaktivnostiiudruživanjusredstava.Čakštaviše,naregionalnmnivouvećposlovičnoučestvujuuvijekistiljudi.Niznevladinihorganizacijausmjeravasvojudjelatnostpremaodržavanjuljetnihkampovatolerancijeukojimaučestvujudjecaizrazličitihetničkihmanjina.Ipak,mogućnostučestvovanjadjeceuovakvimaprojekatimanijevelika.

Najveću ulogu u suprotstavljanju etničkoj diskriminaciji imaMoskovska helsinška grupa i njezini partneri uovompodručjukojiprovodenadgledanje,održavajukonferencijeiseminare,izdajupublikacijeiizjavezamedije.Nekolikonevladinihorganizacijavodesastanke izmeđupredstavnikanacionalnihmanjina ivlasti,alinažalostnatimsastancimavećoposlovičnoučestvujusamoljudikojisuodaniilipodkontrolomvlastištoograničavapreobražavajućiefekatovihsastanaka(Karastelev,2004.).

UkrajinaNacionalnemanjineinoveimigrantskemanjineprolazekroziskustvakojapredstavljajunajhitnijapitanjauUkrajini.KrimskiTatariiRomisučestoizdvajanikaodvijemanjinskegrupepremakojimajediskriminacijapopriličnoočigledna.Postojeraznedržavnesmjernice iodredbekojesebavediskriminacijommanjina, aliproblemičestonisuprepoznatipoštosuustavne izakonskeodredbečestopreopšteineomogućavajurješavanjeproblemaodređenihmanjinskihgrupa.Ovočinipraveizazovezapodručjeukomnevladineorganizacijeradenazadovoljavanjupotrebaraznihranjivihgrupa.Sljedećiuređeniodlomakizradaoukrajinskomkontekstuosiguravaprikaznekihaspekatasituacije(Hrytsenko,2004.):

NadiskriminacijuseiuUkrajiniinazapadugledakaonapravljenjenepravednihrazlikaizmeđunekihgrupailiosobanatemeljunjihoverase,etniciteta,spola,vjereitd,itimeseograničavajunjihovagrupna(ipravaosobekojapripadagrupi)prava.Ukrajinskizakonieksplicitnozabranjujutakvudiskriminaciju24.članomustavaikaoiodredbamadrugihzakona.Ipak,kadapogledamokakosuukrajinskizvaničniciievropskistručnjacikomentarisalinekeslučajevenejednakostiidiskriminacije,razlikepostajuvidljive.

Evropskistručnjacivjerujudaukrajinskizakoniodiskriminacijitrebajubitispecifičnijiikonkretniji:

SavjetodavniodborbilježidapostojeopšteantidiskriminacijskeodredbeuustavuUkrajinekaoiunovompopisukriminalnihzakona,„…ali da ne postoje detaljne i razumljive civilne i/ili administrativne zakonske odredbe koje bi se odnosile na diskriminaciju u specifičnim područjima. Savjetodavni odbor je mišljenja da bi bilo poželjno razviti takve zakone kako bi se pojedinci, na sveobuhvatan način, zaštitili od diskriminacije od strane kako javnih vlasti tako i privatnih entiteta.“

Drugaspornatočkajepovezanaspitanjemizbornihkvota.Ukrajinskevlastivjerujukakobiuvođenjetakvihkvotakršiloizbornapravaonihkojinepripadajumanjinama.Evropskistručnjaci(ikrimskiTatari)misledrugačije:

„…Savjetodavni odbor primjećuje da je odredba sadržana u 24. članku ustava, kojom se određuje kako nema privilegija zasnovanih na etničkom podrijetlu, ponekad korištena u javnim raspravama kao argument protiv uvođenja posebnih mjera u korist osoba pripadnika nacionalnih manjina. To je bio slučaj u kontekstu javne rasprave na temu izbornih pravila usmjerenih prema efektivnom učešću osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama u procesima donošenja odluka. Savjetodavni odbor naglašava da takve mjere ne smiju biti smatrane činom diskriminacije…“.

Ipak,ukrajinskizvaničnicinevidenikakavvelikiproblemuodsustvuizbornihkvotazamanjine,jersučlanovinacionalnihmanjinapredstavljeniuVrhovnomsuduidrugimizabranimzakonodavnimtijelimauraznimregijamaUkrajine.Npr.ubačisarajskomeibjelogorskomeokrugunaKrimu,postotakkrimskihTataraulokalnimsudovimaodgovaranjihovomudjeluuukupnombrojustanovnika.

Moglo bi se zaključiti da je evropskim stručnjacima nejednakost uzrokovana direktnom ili skrivenomdiskriminacijomvažnijaodformalnihantidiskriminacionihzakonskihodredaba.Udruguruku,ukrajinskevlasti,barunekimslučajevima,koristeprotiviskriminacioneodredbekaoizgovorzapostojećenejednakosti(Hrytsenko,2004.).



RadnaborbiprotivdiskriminacijeuUkrajinijeorganizacionojošupovojima,iimapredsobomogromanzadatakprevladavanjavladajućihstereotipaiobrambenihstavovavećine.

PostojećipristupiborbiprotivdiskriminacijeiksenofobijeuregijamaRIMEprojekatavarirajunanekolikonačina.Prvo,postojesmjerniceizakonikojekreirajuvlade.Onisemeđuzemljamaukojimasmoradilivrlorazlikuju.Primjeriseprotežukrozširokrasponobuhvatajućidemokratskopoštivanjemanjinskihpravapadootvorenogzlostavljanjamanjinaodstranevlada.Npr.uBosniiHercegovini iHrvatskojpredstavljanjemanjinajebitandionovijihstrateškihinicijativa.BugarskasepripremazačlanstvouEU i zato ratificirasvevažne instrumente ljudskihprava iosmišljavanacionalnezakonekakobi topopratila.UUkrajinisumanjineslužbenopriznate,dokjedjelotvoranostprogramazapodrškujezikaikulturemanjkava.Naravno,zakonskeodredbenezaustavljajudiskriminaciju,većodređujuočekivanjenačinanakojiseljudiodnosejednipremadrugimaiosiguravaput zaprotestuslučajunjihovognepoštivanja.URusiji trajeborba zapriznanjemanjinausmislupravanadržavljanstvo.Konačno,uGruzijiiAbhazijinedavnisukobiojačalisuodnoseuprkos,iličakzbog,prethodnebliskostidvijuzajednica.Ovojenašemprojekatupružilozanimljivrasponzaučenjeizrazličitihslučajevaipokušajiznalaženjazajedničkogtlazadiskusijuopotrebamasvakogdruštvainjegovihmanjinakrozobliketreningakojibipomogliustvaranjutrajnepromjene.UidućempoglavljupokazaćemonastojanjaRIMEprojekatauosiguravanjuovihrazličitihvrstaantidiskriminacionogtreninga.



Poglavlje3.DoprinosRIMEprojektaantidiskriminacionomtreningu


UvodRIMEprojekat je namjeravao istražiti pitanja koja proizlaze iz procesa primjeneDurbanskog plana.Uz razvoj nacionalnogzakonodavstvakojeprimjenjujetrenutnemeđunarodnezakoneinorme,značajnakomponentaborbeprotivrasizma,ksenofobijeidiskriminacijeetničkihmanjinaidomicilnogstanovništvaoslanjasenapromjenuukulturiistavovimavećinskepopulacije.Kakobipomogaouspostavititakvupromjenu,RIMEnaglašavavažnosttreningaučitelja,ljudikojiradesomladinom,iradnikaunevladinimorganizacijama,sposebnimnaglaskomnaženeimlade.Projekatnastojiobuhvatitiovegrupeudominantnimi manjinskim etničkim zajednicama, zajednicama izbjeglica, raseljenih osoba unutar zemalja i ostalim posebno ranjivimzajednicamateuzajednicamakojedoživljavajunapetostikojeproizlazeiznedavnihnasilnihetničkihsukoba.Podrška,treningiedukacijalokanihradnikaunevladinimorganizacijamaiučiteljapodržavadijalogizmeđupripadnikarazličitihetničkihmanjinaupomoćirekonstrukcijenakonsukobaiusprečavanjudaljegsukobaiizgradnjimultikulturalnihitolerantnihdemokratijaučetiriregijama.

Središnji ciljevi RIME projekata NekeodglavnihpreporukaDurbanskogplanasujačanjenevladinihorganizacijaigrađanskogdruštvauborbiprotivrasizma,obrazovanjuzaljudskapravaimultikulturalnodruštvoipoduzimanjumjerazasvijesti.Uzto,Durbanskiplanprepoznajepotrebuzasuradnjomizmeđuakademskih institucija inevladinihorganizacijakakobisepoboljšalikoncepti ianalize,promovisalaistraživanja,razmijenilaiskustvaiuspješnodjelovanjeupodručjuborbeprotivrasizmaidiskriminacije(Durbanskadeklaracija,odlomak93.)OveciljeveosnažujunedavnaotkrićaEvropskekomisijekojakažudaregionalnovišestranoumrežavanjepovećavaefektetreninga.

OsnovniciljRIMEprojekatajebiodoprinijetiborbiprotivrasizma,ksenofobije,etničkediskriminacijeinetolerancijeputem:a)primjenjivanjaprioritetaDurbanskedeklaracijeb)ohrabrivanjaspolnogapristupaborbiprotivrasizmaietničkediskriminacijeic)razvijanjaodrživognizaaktivnostiusmjerenihpremamladimljudimauregiji.SobziromnaovajosnovniciljRIMEjenastojao:

• Uključitiakademskepartnerekakobi istraživanje osjetljivo na spolpredstavilineakademskimkorisnicimauregiji.Ovipartnerinastojalisuosiguratinovestudijeotomekakoserasizam,rasnadiskriminacija,ksenofobijainetolerantnostodražavajuuzakonima,politici,institucijama,upravnimnormamaidjelovanjuuregijiikakodoprinose viktimizaciji i isključivanju pojedinaca i grupa (posebno prisilnih migranata, izbjeglica, internoraseljenihosobakaoinaročitoranjivihgrupakaoštosuRomi,KurdiimešketskiTurci)

• Doprinijetiindividualnomizajedničkomprocesunadvladavanjaetničkinasilnogsukobaidiskriminacijeputemosiguravanjametodazaradioniceitreningekojeučeučesnikekakodameđusobnopomognujednidrugimauodređivanjuibavljenjupitanjemvažnostipomirenjateprevladavajupsihološkepreprekekojesprečavajuljudedakrenudalje.

• Prepoznavanjekakofaktori koji doprinose „etničkoj politici“uključujuekonomskipritisakipotrebuza žrtvenim jaganjcima,borbezapolitičkumoćiodbijanjedijeljenjasredstavanaširojteritoriji,dovodinasdoposebnogciljaprojekata.Tajciljobuhvatameđusobnurazmjenu naučenih lekcijaorazličitim,alipovezanimiskustvimačetiriregijesudioniceiprocjenumogućnostiprimjeneposebnihaktivnostiujednojilivišeregijaunutarširegpodručjadjelovanja.

• Promovisatiporukukakooveregije nisu nasilne u korijenu ilibeznadezamir,demokratijui ljudskaprava,stvarajućiusmenepričeipamtećidionašihaktivnostiuzajednici.Ovobinam,kakojepredloženo,omogućilopovratakmultikulturalnihiskustavauregijiiprosljeđivanjenjihovihpozitivnihelemenatamlađojgeneraciji.

• Doprinijeti dijalogu koji može omogućiti konceptualni okvir za razumijevanje odnosa između zapadnjačkihdiskursa antirasizma imultikulturalizma i iskustavau ciljanim regijama.Postojala je nada kakobi znanje iosnovudjelovanjaakademskihpartneraipartneraiznevladinihorganizacijakorisničkegrupemoglesakupitiiiskoristitiusuočavanjusdiskurzivnomkonstrukcijomregijainjihovihljudisklonihekstremizmuisukobu.

• Potenciratiznanjeproizišloizistraživanja,kaoiiskustvoidomicilnimultikulturalizamuregijikakobisestvorionizznačajnihaktivnostikojebipomogleuborbiprotivrasizma,rasnediskriminacije,ksenofobijeinetolerancijemeđumlađomgeneracijomregijekojojsetrenutniperiodsukobainetoleranciječinikaonorma.Posebanciljprojekatabiojerazviti iojačatipostojećeprojekatenevladinihorganizacijainastavničkiposao,kakounutartakoiizvanškola.


• Doprinijetiizgradnjiaktivnogiefektivnoggrađanskogdruštvakojebinastaviloovuvrstuaktivnostipozavršetkunašegprojekata,ujedinjujućinevladineorganizacijekojivećradenapodručjupromocijegrađanskogobrazovanjaimanjinskihpravasalokalnimiakademicimaVelikeBritanije, tekrovnimnevladinimorganizacijama,kakobirazvili,ojačaliiproširilipostojećudobrudjelatnost.

Tri teme koje opisuju primjenu Durbanskog plana Uzimajućiuobzirkontekstdubokoukorijenjenograsizma,rasnediskriminacije,ksenofobije inetolerancijeučetiriregijeokojimaseovdjeraspravlja,RIMEprojekatoblikovaojeprogramprimjeneDurbanskogplanaučetiriciljaneregije,apremasljedećetriteme:

• Razotkrivanje institucionalizacije ksenofobije i etničke diskriminacije • Promovisanje izražavanja domicilnog multikulturalizma• Oslobađanje energije mladih ljudi

Ovajporedakposlovajeukorijenjenudubokojosjetljivostizalokalnepotreberegijaiuobaveziuspostavljanjaujedinjenogevropskogpristupaborbiprotivksenofobijeietničkediskriminacijekojićebitiuzajamnorazumljiv,uključivi,kaorezultattoga,snažan.Aktivnostimasenastojalo:

1.utvrditizajedničkinizmjerilazautvrđivanjeksenofobijeietničkediskriminacije;2.osiguratitreninguzmetodukojajeprimjenjivauširokomrasponurazličitihkontekst;3.priznati da snaga za promjene dolazi od pozivanja na lokalno ukorijenjeno iskustvo multikulturalizma, a ne odprimanjavanjskihiskustava;

4.graditinapostojećojdobrojpraksiuregijiosiguravajućiokvirzarazvojiliprodužetakprojekatakojikoristepostojećemetode;

5.prepoznatiranjivostmladihljudiodksenofobičnihporuka,alitakođeinjihovusposobnostdaihiskoristeisuprotstaveimse;

6.naglasitidasurasizamispolnanejednakostisprepleteni.

RIMEprojekatutvrdiojejednuodsvojihprimarnihciljanihgrupa,djecuimladeljude,poštojeuključenjemladihnajvažnijifaktor u postizanju prave promjene (Durbanska deklaracija, poglavlje 120-1). Djeca i mladi u ciljanim regijama prva sugeneracijanovihEvropljanaikaotakvisuiobjektipolitikeetničketolerancije,uključenjaimultikulturalizmauširojEvropi,a takođe isubjekti takvepolitikedok ispitujusvoje ličnestavoveprema lokalnimetničkimmanjinama.Ukratko,oni igrajuogromnu ulogu u uspostavljanju zajedničkog evropskog dijaloga koji im omogućuje da vide dalje od usitnjenih lokalnihetničkihrazlika,stereotipaihistorijeprošlihsukobanaspramzajedničkimevropskimhorizontima.Učitelji,radnicinevladinihorganizacija,radnicisomladinomimigrantimasuciljanagrupazaaktivnostitreningazbognjihoveulogeurazvojutihnovihhorizonatameđunašimciljanimagrupama(djecomimladima,ženama,izbjeglicama,internoraseljenimosobamaiposebnoranjivimetničkimmanjinamaiostalimzajednicama).Učiteljiimajuvažnuulogukakouodržavanjutakoiusuprotstavljanjupostojećimstavovimameđumladimadoksesuočavajusizazovimavlastitogobrazovanjaisocijalizacijeukulturamagdjejeetničkanesnošljivostdubokoukorijenjena.Ženesuprepoznatekaociljanagrupadjelimičnozbogiskazanogciljaprepoznavanjaposebnihnačinanakojesuetničkaispolnadiskriminacijaisprepletene.Njihovoaktivnoučestvovanjeključnojeizbogtogašto:uciljanimregijamagrađanskodruštvoukorijenjenojeuaktivnostimasocijalnogumrežavanjaukomeženeigrajuvodećuulogu;iunjihovimulogamamajki,sestara,tetakaibakaženesusredišteprijenosakulturnihvrijednostimeđugeneracijama.Pokretanježenajezato,kaoimladih,važnosredstvomaksimiziranjaučinkamultikulturalnogobrazovanjaizmeđudominantnogetničkogstanovništvaiosnaživanjaetničkihmanjinaiostalihranjivihgrupa„odozdo prema gore“pristupuunutrašnjostijeovdjepredloženogpristupaitrebalobigaslijedititokomprimjenesvakogprograma.

Razotkrivanje institucionalizacije ksenofobije i etničke diskriminacijeRIMEprojekatzapočeojeanalizompotrebaisituacije,kojaje,sastajalištaregije,uključilaprocjenerazumijevanjaetničketolerancijeinesnošljivostiodstranezajednice,teutvrđivanjepitanjaokokojihsuselokalnezajednicespremneangažovatii tražitinapredaku rješavanjuposebnihproblema.Uključivao je takođe formalniju identifikacijusvihpostojećihprojekata,njihovedjelotvornostiipotencijalazarazvojiregionalnitransfer.

Poglavlje3.DoprinosRIMEProjektaantidiskriminacionomtreningu


Promocija izražavanja domicilnog multikulturalizma Izosnovnihradovairaspravanaradionicamapostalojejasnodasusveregijezaistaiskusileperiodemirnogmultikulturalizmakojisukasnijeprekinutiautoritarnimrežimimai/ilisukobimakojesupokrenulepolitičkegrupestvarajućigranicemeđuljudimaizajednicama.Ipak,napetosti,kakojeprimijećeno,takođeimajuihistorijskekorijene.Npr.uslučajuantisemitizmaitlačenjaRoma.

Oslobađanje energije mladih ljudi Uslučajumladihljudi,aktivnostiprojektasubileusmerenenesamonakontekstučionice,većinaneformalneaktivnostikojesepraktikujuuslobodnovreme.Nedostatakpristupačnihvanškolskihaktivnostijeozbiljanproblemuciljnimregionimaimladiljudisučestosvesnidaovostanjelimitiranjihovosocijalnoiskustvo.Vanškolskeaktivnostidozvoljavajumladimljudimadarazviju,iliaplicirajuspecifičneveštine(fotografija,sport,diskusija)ukontekstumultikulturnog,ilimeđuverskogdijalogačijirezultatmogudananekinačinprezentujuširojjavnostiiizazovunjenereakcije.Spolna jednakost isprepletenost RIME projekat prepoznao je isprepletenost borbe protiv rasizma i spolne nejednakosti. Zato je uključio spolno određenuperspektivuifokusiraoseizravnonapartnerskenevladineorganizacijekojeradesaženama.Teorganizacijesudobilepodrškupriosmišljavanjupopratnihaktivnosti,posebnokrozminiprojekate.

Aktivnosti Projekta RIMELokalne radioniceRIMEjeodržaošestlokalnihradionicaukojimasusesusretalepodvijeregijekakobirazgovaraleoglavnimtemama.Nasvimradionicamapostojalisuakademskipozadinskiradovi,analizepotrebanevladinihorganizacijaielementitreninga.

Nadgledanje lokalnih projekata/aktivnostiLokalniprojekatikreiraninaradionicamaprimijenjenisuodstranelokalnihpartneraiučesnikauregionalnimradionicama.Ovajpriručnikodrediojepristupenakojimasusezasnivaliminiprojekati,iakojeirazvojostalihaktivnostitakođebioohrabrivan.

Završna konferencijaNazavršnojkonferencijipredstavnicinevladinihorganizacija izčetiri regijesu:učestvovalinaradionicamaopriručnikuzatrening,predstavilisvojemaleprojekateiučestvovaliuaktivnostimakojesuvodililokalnipartnerikaoštosunogometzamirioporavakodrataiigranjesmladimljudima.Konferencijajetakođeuključivalai:prikazivanjeRIMEvidea,plesnepredstaveiplenarnudiskusijuoishodimaprojekata.Završnakonferencijajepotaknulaizmjenepozitivnihiskustavaiprakse.Priručnik za aktivisteOvajpriručnikjenapravljenuviduformeotvorenogučenjaimožesekoristitipozavršetkuprojekata.Najvažnije,priručnikjepisannalokalnimjezicimausaradnjisaNGOpartnerima.

Produkcija filma na lokalnim jezicimaZa ilustraciju priručnika i kao samostalno oruđe za podizanje svijesti, projekat je producirao profesionalni video film narelevantnimlokalnimjezicima.Filmprikazujeprimjereuspješnihmini-projekataopodsticanjudomicilnogmultikulturalizmau relevantnimzajednicama.Takođepokazujenakojinačinsumetodeuvedeneupriručniku iskorištene zaosmišljavanje iprovođenjeprojekata.

Dva posebna izdanja dnevnika i uređenih zbirkiFinalnaRIMEaktivnostćebitiobjavljivanjedvatomaakademskihradovakojićedalješiritirezultateprojekataiobavijestitiakademskuzajednicuoinovativnimmetodamakojekombinirajuistraživanjedjelatnostiirazvojotvorenihmaterijalazaučenjezaučesnikeradionicaitreninga.



Metodologija projekata RIME MetodologijuRIMEprojekatanadahnulasutriglavnapristupa.

Materijali za otvoreno učenjeMaterijalizaotvorenoučenjatradicionalnosurazvijanikakobiuključiliučenikekojisupropustiliprilikezaformalnoučenje.UkonteksturegionalnihkorisnikaRIME-aovavrstamaterijalaćebitiveomakorisnapoštonezahtijeva institucijskupodrškutradicionalnihsredstavazaučenje.Umjestotoga,materijalpotičekorisnikadapristupitemikrozsvojenakupljenoiskustvokojećeinteraktivnokoristiti.Vodećiprincipmaterijalaotvorenogučenjanijesamoosiguravanjeinformacije,većipoticanjeanalizeiprogresivnograzvojamišljenja.Navedenozahtijevapropitivanjepredstavljenihzamisliiuspostavljanjeključnihishodaprocesaučenjausmisluvještinakaoštosunačinirješavanjadilemaipromišljanja.Materijalisuzasnovaninaiskustvuipraksi.

Praktično istraživanjePraktično istraživanje nastoji ispreplesti djelatnost zajednice i istraživanje, kako bi to istraživanje učinilo značajnim zauključenezajednice.Ovopodrazumijevauključivanjezajednicauprojekatekakobiseistraživaloneštokorisnozazajednicu.Čestosuspecifičnenepravdeuzajednicamakorištenekaoopravdanjezaprojekatepraktičnogistraživanja.Tojošznačidarezultateuzajednicitrebapredstavitinapristupačannačin,uključujućiaktivnostikojimabiseponovno«adresirala»istraživananepravda.

Istraživanjeaktivnostikorištenojeuedukacijiodranih1970-ihistvorilojeprostorzaaktivnouključivanjeučenikaustvaranjudruštvenepromjene.Usamojsržiistraživanjaaktivnostibilasupitanjaspolnenejednakostiirasneietničkediskriminacije.

URIMEprojekatudioistraživanjaipoduzetihaktivnostitreningabilojerazmišljanjeonačinunakojiseetničkiidentitetimogupolitičkiiskoristititekonstruisatiirekonstruisati.Ovajpristupodnosiosepodjednakonatrenerekaoinaučesnikeuregijamaukojimavećpostojisnažanosjećajpodsticanjastvaranjairazvojaspecifičnihetničkihneprijatelja(nanacionalnim,regionalnimi lokalnim nivoima) od strane centralnih političkih moći kako bi se skrenula pažnja od osnovnih društveno-ekonomskihproblema s kojima se suočavaju sve etničke grupe u regiji. Naš izbor integracije relevantnog istraživanja s djelatnošću iaktivnostimauregijamazasnivaosenapriznanjudajedinoprodubljenorazumijevanjeciljanihregijamožeosiguratipotrebandijalogizmeđuzapadnjačkogdiskursaantirasizmaimultikulturalizmaiiskustavalokalnihaktera,tetakoiosloboditipotisnutidomicilnimultikulturalizamuciljanimregijama.

Oruđa savjetovanjaNadograđujućinaimpresivnukoličinuposlakojusuobavileZajednicezaponovnuprocjenusavjetovanjainedavnoosnovananevladinaorganizacijaUjedinjeniprizaustavljanjurasizma,ovajprojekatželipodržatipostojećeinicijativeuborbiprotivrasizma,ksenofobijeidiskriminacijeuvodećinekajednostavnaidjelotvornaoruđazaučesnikeradionicaitreninga.Ovaoruđazasnivajusenanekolikoključnihsaznanja,razvijenasukrozpraksuovakvogoblikauzajamnogsavjetovanja.Osnovnazamisaojedaljudinefunkcionišuefektivnoiautentičnokadadjelujunaosnovustarihbolnihiskustava.Njihovodjelovanjeseveomapoboljšavaondakadaimajuprilikudaemocionalnootpustestareboli.Tavrstaispusnogventilaumnogomejepotpomognutaprocesomkojipočinjejednostavnosaizmjeničnimslušanjem.Krozdjelovanjeu(malim)grupamaiučenjeizposebnoprilagođeneliteratureovajmehanizammožeseučinitisloženijimiljudidjelotvornijima,upomoćidrugimapriprevladavanjunjihovihemocionalnihgranica,asaciljemosnaživanjaivećedjelotvornostinjihovogdjelovanja.

RazlogzapredlaganjeovemetodologijejenjenausklađenostsaciljevimaDurbanskedeklaracijeiProgramomoljudskimpravimaidemokratijiEvropskekomisije,asaciljemstvaranja lokalnihkapaciteta,omogućavanja lokalnogosnaživanja iosiguravanjavažnostiprojekatazaučesnikeradionicaitreninga.PrimjećujemokakoovoimaposebanodjekuciljnimregijamasprovedbeRIMEprojekata,ukojimajedosadašnjeiskustvopokazalodaintervencijekojeseneoslanjajunajakeljudskeresurseimajuograničenuspjeh,pogotovounjihovimmogućnostimazaunutrašnjuregionalnuimeđuregionalnuprenosivostiodrživost.Zaključak: Rezultati RIME projekata Pažnja,brigaipodrškameđunarodnezajednicečestosubileusmjerenenagrupezahvaćenesukobom.Učinakstvarnepromjeneu stavovima i smjernicama ipak će vjerovatno biti najveći na grupe u situacijama prije ili poslije sukoba. RIME projekatusmjerenjenaregijeunutaršireEvropskezoneukojimajesukobunedavnojprošlostipokretaozajedniceipredstavljaduhprošlostikojisprečavaprihvatanjeetničkihrazlika.Zatojeovajprojekatdjelovaonaraznenačinekakobipoboljšaosituacijuučesnikainjihoveširepublike:



• Unutariizvanregijapodigaojesvjesnostosituacijiciljanihgrupatamogdjesuonezasjenjene(nezavidanpoložajmešketskihTuraka,romskemanjine).

• Osnažioučesnikeradionicaitreningaivođezajednicaprepoznavajućiikoristećinjihovoiskustvoustvaranjuizvornogdijalogaoznačenjumultikulturalizmauraznolikomevropskojzoni.

• OsiguraotrajnupodrškuuoblikuPriručnikaza treneresoruđimaiskoristivimuširokomrasponulokalnihkontekstazaoslobađanjeenergijeuzajednicama.

• Integrisao istraživanje i aktivnosti kako bi ovlastio grupe učesnika da prenesu poruku lokalnim tvorcimapolitike.

• Ujedinioljudeširomregijeuizmjeninajdjelotvornijihiskustavaiprakse.• Okupiojeljudeizcelogregionadarazmeneiskustvaipraksu.




BojanStančević,TransparencyInternational,BosnaiHercegovina

Bosna i Hercegovina: srce zapadnog BalkanaMladiljudiuBosniiHercegovini,kaoisvugdje,sugrupasarazličitiminteresimakojisvejednodijeleodređenodruštvenomjesto:napočetkusuživota,svi imajunadeiželjezabudućnost i,da iskoristimopopularnufrazu,nanjimasvijetostaje.Iskusili su zastrašujući građanski rat koji je uzrokovala generacija njihovih roditelja, baka i djedova; rat na koji su imalivrlomalouticaja,alikojijeimaovelikeposljedicenanjihoveživote.Dokseoporavaknakongrađanskogrataupogođenimzemljamanastavlja,mladitakođenastojeprijećiizjednostranačkogrežimaupluralizam,demokratijuitržišnuekonomiju.Sveovopredstavljadodatneizazoveuionakonestabilnojregiji.

Strah,terorinacionalističkapropagandauništilisuorganizacioneiinstitucionestrukturekojesupovezivaleregijuidijelilejenamaleodvojeneetničkeenklave,samaloilinimalointerakcije. Istojeslučajzastruktureorganizacijamladih.Čakštaviše,iakojebrojnevladinihorganizacijaporastao–štouključujemnogeljudekojirješavajupitanjapovezanasmladima–saradnjameđunjimanalokalnoj,nacionalnojiregionalnojrazinijenakonrataograničena.Razgovorsmladimauregijiotkrivaslabuvjeruupoboljšanjesituacijei–najvišeuznemirujući–osjećajdanadtimnemajuuticaja.Tostvaraosjećajživljenjau‘mentalnomzatvoru’;mladidoživljavajusebekaožrtvepolitičkogsistemasnemogućnošćuuticajanavlastitusituaciju.

PosljednjegodinerazdobljesupolitičkihpromjenakakouHrvatskojtakoiuSrbijiiCrnojGori,štoznačidaprocesipomirenjaikretanjepremademokratijikonačnopolakonapreduju.No,nacionalizamiautoritarnavlastčestosuodređivalipolitičkiplanipromjenakojojsusesvinadalijeutihnulaumnogimpodručjima,štomladeljudečinijošvišerazočaranim.Ovojekontekstu komćuopisati nekeod aktivnosti koje jemojaorganizacijapoduzimala smladimauBiH sa stajalištada treneri svudaprilagođavajumetodukaoispecifičnezadatkepremaposebnimpotrebamanjihovihučesnika.

Analiza i pozadina problema Trenutnopostojemnogerazličiteorganizacijemladihnalokalnim,nacionalnimiregionalnimnivoimauBiH,aliuznedostatakkoordinacije.Čestoimajumaloiliuopštenemajumeđusobnogkontakta,iakodjelujunaistompolju.Osnovniciljosnaživanjaorganizacijamladihkodpreuzimanjaaktivneulogeurazvojugrađanskogdruštvaipromocijipomirenjaidemokratijemoževitivrloapstraktan.Jošjedanključnifaktorjezavisnostmeđunarodnesaradnjeorganizacijazamladeonizuvanjskihfakotrakojisenebitrebalipodcjenjivatiilipojednostavljivati.

DrugiproblemzamladeuBiHjeveomaograničenpristupučešćuuprocesudonošenjaodlukairazvojudruštva.Službenaomladinska politika regije je više-manje koncentrisana na obrazovni sistem, što često služi kao oruđe za umnožavanjenacionalističkih stereotipa. Metode poučavanja ne razvijaju učenikovo kritičko mišljenje koje je potrebno za učešće udemokratskomdruštvu.Posljedično,potrebazanekomvrstomneformalnogobrazovanjapostajesvevećakakouorganizacijamazamlade,takoiustrukturamakojeihpredstavljaju.UnovoobjavljenomizvještajuMladiuBiHsezaključujedavišeod69%mladihljudiuBiHželinapustitizemlju,jerseosjećajuzapostavljenima.Ovobiznačilodasumladipasivniinedostajeimželjezapreuzimanjemaktivneulogeurazvijanjudruštva.Tučinjenicupokazujeivisokstepennezaposlenostimeđumladimauregiji.Kakobisenadvladalaovaapatija,važnojedamladiljudiuBiHiuširempodručjuJugoistočneEurope(JIE)iskusekakoaktivnoučešćeurazvojudruštvasasobomnosiiuticaj.Organizacijemladih,kojevećnastojezauzetiaktivnuuloguudruštvu,kaopodsticajtrebajumeđunarodnopriznanjeipodrškukakobinastavileirazvilesvojuaktivnost.

Nacionalističkapropagandastvarastereotipeonamainjimaistvarastrahoduljezakojisprečavademokratskirazvojuregiji.Ovojepreprekadijaloguipluralizmuzasnovanomnapoštivanjurazličitihstavova.

Ujedinjavanjemmladihstvaramoprostorzasuprotstavljanjetimmitovimaidajemoljudimaprilikudavidekakoomladinaimazajedničkiinteresudobivanjupristupastrukturamamoćiidaćeudruživanjemsnagapostatijači.Ovoće,nadamose,dovestidostvaranjareprezentativnihorganizacijamladihistrukturakojećedatiglasmladimanalokalnom,nacionalnom,regionalnomimeđunarodnomnivou.

Profil učesnika seminara ili zasjedanja tokom treninga Učesnici treninga trebali bi biti odabrani na osnovu otvorenog poziva svim potencijalno zainteresovanim partnerskim


Poglavlje4.Radsmladimljudimaudruštvuposlijesukoba

organizacijama i institucijama sa kojima organizatori sarađuju. Organizatori se prvenstveno trebaju pozabaviti stvaranjemraznolikegrupeučesnikasposobnihbavitisesloženimpitanjimatreninganaosnovunjihovogvlastitogznanjaiiskustva.Grupatrebabitisastavljenaodučesnikarazličitogorganizacionog,institucionog,nacionalnogikulturnogporijekla.Učesnicitrebajudolaziti iz nekoliko glavnih vrsta organizacija: vladine organizacije/vlasti, nevladine omladinske organizacije (nacionalneimeđunarodne); i institucije kojeprovode istraživanjaomladim ljudima.Korist ove raznolikosti jeujedinjavanje različitihučesnikakojimogurazgovaratiozajedničkimpitanjimainaučitikakomeđusobnerazlikenisusamopreprekeukomunikaciji,većuistovrijemepolazištazajedničkograda.

Metodologija i metodeOpštimetodološkikontekstmogadjelovanjamožeseokarakteriziratikao:

• interaktivan• pristupačan• usmjerenpremaučenjuuiskustvima• koristisegrupomkaosredstvom

Razlikujemčetirinizaneformalnihmetodaučenjaipoučavanja,kaoštoslijedi:1. metodezasnovanenakomunikaciji:interakcija,dijalog,meditacija2. metodezasnovanenaaktivnosti:iskustvo,vježba,eksperimentisanje3. društvenozasnovanemetode:partnerstvo,timskirad,umrežavanje4. metodeusmjerenepremasebi:kreativnost,otkriće,odgovornost.

Ovemetode,kojeupotrebljavamkaopravilonasvomtreningu,nisujedinstvenezapodručjeradasmladima,dugosukorišteneuširokomrasponudjelatnostiobrazovanjauzajednici iobrazovanjaodraslih.Možeseutvrditikakosuneformalnemetodeučenjaipoučavanjarazvijeneiprimjenjivaneprvenstvenoukontekstutemeljnogobrazovanjaodraslih,posebnoonihkojiživeuizolovanimregijamaizemljamaurazvoju.Nasuprottome,tradicijaradasmladimajepodvelikimuticajemdruštvenogodgojapremanačelimabrigeikontrole,jersuorganizacijemladihuvijekuključivale–implicitnoilieksplicitno–društveno-političkuuloguimisiju.Promišljanjeobrazovnihdimenzijaaktivnostipodručjaradasmladimarazvijaloserelativnosporoidjelomično,teponekaduzodređeniotporjer,naposlijetku,osnovniciljjenebitipoputškole.

Većaosviještenostoobrazovnojdimenzijiiistovremenirazvojodgovarajućihmetodaoblikovanisuprijesveganapodručjuobrazovanjaopolitičkomdjelovanjuiučenjuomeđusobnomutjecajurazličitihkultura.Ovetemeosiguralesupravisadržajučenjaipoučavanjakojiležiusrcuneformalnogobrazovanjaupodručjuradasmladima.Naizbormetodautičuupravozahtjeviove vrste sadržaja.Ključni aspeklt takvog izbora je uvjerenje daobrazovanje za aktivnuulogugrađaninaudemokratskomdruštvusmeđukulturalnomkomponentommožebitiuspješnosamoakosuriječidirektnopraćenedjelima,ateorijepraksom.Poučavanjeojednakimpravimamorabitipraćenoravnopravnimodnosomizmeđuučiteljaiučenika.Tolerisanjenepoznatoginejasnogstičesepažljivopripremljenimotkrivanjemisuočavanjemsčudniminerazumljivim.Cijenitivrlineparlamentarnedebatekaooblikademokratskogodlučivanjapostajerealnoikorisnokadamladiljuditakođenaučeipraktičnevještinegrupnediskusije,pregovaranjainagodbe.

Učesniciradionicaitreningakojiradeusistemuformalnogobrazovanjamoglibiproturječitidatakođeimajukoristiodtihmetoda učenja i poučavanja: u većini slučajeva takve tvrdnje su opravdane. Ipak, formalna okruženja nisu čak ni glavnakomponentasvegaštočine.Prvo,školeifakultetidoslovnosuobavezni,pokritištoširiprogramkojijejošuvijek,skoroucijelosti,zasnovannapredmetuzakojiječvrstoustanovljenaposebnadidaktika.Otvorenijemetodeučenjaipoučavanjalakšeusvajajednagrupapredmetaoddruge.Zanimljivopitanjekojeproizlaziizneformalnogobrazovanjaupodručjuradasmladimaje:postojeliposebnevrstesadržajakojesuuistinunepodobnezaneformalankontekstimetodeučenja?Akoda–zaštoda;akone–zaštone?Postavljanjeovihpitanjapomoglobiupreciznijemrazjašnjavanjunajvažnijihrazlikaizmeđuformalnogineformalnogučenja.Odgovoribitakođemoglipokazativrijednostneformalnihmetodakrozrasponokolinezaučenje.

Postojeibrojnidokumentiraniprimjeripokušajaosavremenjivanjametodaprocjene,kakobiseučinilenesamodjelotvornijimavećihumanijima.Ipak,savršenojerazumljivačinjenicadasepodručjeradasmladimasodređenomoprezomodnosipremapozivunavrednovanjeneformalnostečenihkvalifikacijamladihljudi iusmjeravanjenastojanjapremasistemuzapriznanjena evropskoj razini neformalnih učesnika radionica i treninga. Odgovarajuće metode učenja i poučavanja moraju pratitiodgovarajućemetodepriznanjaiprocjeneuneformalnompodručju.



Vještine trenera i očekivani rezultati pri radu sa grupama različitih veličinaGrupa 1: Rad sa grupama od 3 do 6 učesnikaVještine:

• strpljenje• aktivnoslušanje• vještinevođenja• povjerenjeuvlastitiodnossljudima• tumačenje‘znakovatijela’• entuzijazam• smisaozahumor.

Stavovi:• vjerovatiuvještineiznanjegrupe• izgraditiindirektneodnoseugrupi• podsticatiučestvovanje,stvoritiatmosferutolerancije• reagovatinapotrebeučesnika.

Potrebno znanje:• Dobropoznavanjeteme• Baremosnovnoznanjeoraduugrupama

Grupa 2: Rad sa grupama od 7 do 10 učesnikaVještine:

• sposobnostkorištenjaznanjagrupe• sposobnostmotivisanjaučesnikanaizmjeneideja• sposobnostpokretanjagrupe• sposobnostkorištenjatijelaiverbalnogjezikazastvaranjepovjerljivosti,povjerenjaisigurnosti• sposobnostorganizacijegrupnihresursa.

Stavovi: • poštovatisvekomentareipitanja,čakionamanjevažna• dopustitigrupisamostalnoodlučivanje.

Potrebno znanje:• sposobnostprodubljivanjadiskusije• poznavanjeposebnociljanegrupe.

Grupa 3: Rad sa grupama od 11 do 18 učesnikaVještine:

• komunikacija,potpomaganje,aktivnoslušanje,prilagodljivost• ohrabrenje,empatija,sposobnoststvaranjasigurnogokruženjaispunjenogpovjerenjem• pozitivangovortijela• sposobnostpružanjajačestruktureuzzadržavanjeprilagodljivosti• sposobnoststvaranjaideja,npr.ukolikonetkopriča,svislušaju.

Stavovi:• dopustitiučesnicimadautičunaprogram,npr.razmjenomideja• bitiotvorenzaočekivanja• bitiosjetljivijizagrupnudinamiku,npr.kodominira,konegovori• uključitisvebezprimjenepritiska.



Znanje:• Potrebnojeznanjenaistomnivoukaoza3.grupu

Grupa 4: Rad sa grupama od 19 do 30 učesnika• bitijasanipoučan• koristitikognitivnipristup• tolerisatitjeskobu• ostatiusredotočen.

Grupa 5: Rad sa grupama od 30 i više učesnikaVještine:

• sposobnostiskazivanjavlastitogglasa• pozitivangovortijela• samopouzdangovornik• dobrevještinepotpomaganja• sposobnostorganizovanjaistrukturiranja.

Stavovi:• bitipažljiv• bitiuključiv• očuvatisigurnostprisutnosti• očuvatiodvojenostodgrupe• zabavnipristup• strpljenje.

Znanje:• manjapotrebazadominacijomudiskusiji• dobropoznavanjegrupnedinamike• dobropoznavanjerazličitihmetoda.

Veličina grupa i stepen uključenosti:

Izvor: T-Kit 2000:81



Veličina Komunikacija u grupi Struktura grupe/metode

3-6ljudi: Svigovor Grupakojaraspravlja,npr.metoda66 (6judirazgovaraotemi6minuta) radnegrupe.

7-10ljudi: Gotovosvigovore. Radnegrupe, Tišiljudigovoremanje. maletematskeradionice. Jednoilidvojenesmijugovoritiuopšte.

11-18ljudi: 5ili6ljudigovorepuno, Radionica,plenarnozasjedanje. 3ili4ostalihpriključujesepovremeno.

19-30ljudi: 3ili4ljudipotencijalnodominira. Plenarnozasjedanje(prezentacije /rezultati,film/,kratkateoretska informacija,evaluacije),radnegrupe.

30+ljudi: Najmanjistepenuključenosti. Štojegrupaveća,kraći suplenarnsastanci.

Vježbe treningaAktivatori (energizers) i ledolomci (icebreakers) Aktivatoriiledolomcisusavremenaoruđaneformalnogobrazovanjaosmišljenakakobiosiguraladobrupočetnutačkuzasvakidanilikakobipomoglatrenerukadaonilionaosjetiusporavanjegrupnedinamikeiliučesnicinisuusredotočeni.Učesniciihveomavolejerimpomažuprirazbuđivanjuiomogućavajuimdapokažukreativnostilipočnurazmišljati.Treneriihvolejernakonsamojednetakvevježbesanekomgrupompostajerazumljivanjihovaprimjenaugrupikojutreniraju.Ispodjekratakuvodunekolikoaktivatorailedolomacatenekiodmojihnajdražihpočetakapojedinogdana.

LedolomciLedolomci su alati koji omogavaju vođi grupe nadgledanje interakcije, stimulaciju kreativnog mišljenja, suprotstavljanjeosnovnimpretpostavkama,ilustrovanjenovihkoncepcijaiuvođenjeposebnogmaterijala(Enciklopedija ledolomaca, 1983.).Kaotakvi,ledolomcisemoguupotrijebitiuvijekkadavoditeljtrebaokupitigrupu,ujedinitiihipomoćiimdakrenudalje.

AktivatoriAktivatorisubrzeizabavneaktivnostikojepokrećuljude,nasmijavajuihiopuštaju.Idealnesuzasampočetaksastankailikadastvaripostanudosadneirazvučene.Takođesukorisnenakonpauzejerpomažuljudimadaponovnousmjerepažnjunagrupuiodvratejeodstvarikojimasusebavilitokomstanke.Aktivatorimogubitikorišteniizistihrazlogaiuopštenosesmatrajunajboljimzapitanjausredinisastanka,treninga,radioniceilidrugogiskustvaugrupnomučenju.Nekolikotakvihaktivnostiopisaćemounastavku.

Intervjuiranje i predstavljanje Ledolomaczapočetakdanatokomvišednevnogtreninga[PreuzetoodLynnBrownsdodacimaPeteraHursta]

1. Ciljevi:Naučitidovoljnoonekojdrugojosobikakobismo jepredstaviliostatkugrupe.Sviučesnicislušajuoostalimučesnicimaizperspektivetrećeosobeumjestoodosobaokojimajeriječ.Pomalojenapornozaučesnikezamolitinekogakogasutekupoznalidaimispričadovoljnoosebikakobigapredstavili.

2. Tokaktivnosti:Stvoritiparovemeđuučesnicima.Timovi ispituju jednidruge,apotomse izmjenjujupripredstavljanjudrugogčlana timaukupnomslušateljstvu.Intervjuibitrebalibitiograničeninaotprilike1do2minute,uzavisnostiovremenukoježelitepotrošitinaovuaktivnost.

3. Komentari:Možeteunaprijedpripremitipitanjailiosiguratisamoopštesmjernicezaintervju.Možetetražitiljudedazaintervjuodaberunekogakogajošnepoznaju.

Bacanje lopte / grupno žongliranje • ledolomaczadrugidanvišednevnogtreninga• dobrozagrupuod12do30članovaukojojsenekiljudipoznaju,alicijelagrupasejošupoznaje:

Imatetriteniskelopticepriruci.Grupupostaviteukrug.Voditelj baca jednu loptunekomeugrupi čije ime zna i pri tome izgovara to ime, apotom imedrugeosobe (npr.SandyJohnu).John(osobakojaprimaloptu)bacaloptunekomečijeimezna(npr.JohnPhilu).Philbacanekomečijeimeznaitakodalje,govorećiobaimenacijelovrijemeukrugu.Loptasebacaisključivodokjesviukrugunisudobiliidoksvaimenanisuizrečena.

POTOMvoditeljponovnopočinjeibacaloptuistojosobi(SandyJohnuPhilu,itd.)samoovajputsadvijelopticeredom(neistovremeno),izgovarajućiobaimenadvaputa.Lopticesebacajuistimljudimakojimasuprijebacane,prvojednalopta,ondasljedeća,dokponovonedođudovoditeljaobišavšicijelikrug.





POTOMvoditeljpočinjeponovo,alisadasasvetri lopticame.Govorećiimenasvakiput,svetri lopticesebacajujednazadrugomistimredoslijedomdoksenevratevoditelju.

Kadasedođedofazekadasebacajusvetriloptice,postajepopriličnohaotičnoizabavno.Dosadasusvaimenaizrečenatolikoputadabisvitrebaliznatikojekoibitidobrozagrijaniispremnizapočetak.Ako(iliprijetrebarećikada)netkoispustiloptu,jednostavnomu/jojdajteprilikudalopticupokupiinastavigdjejestao/la–nemapotrebeponovnozapočinjati.

Pronađi predmet•ledolomaczabilokojidanvišednevnogtreninga.

1. Ciljevi:Stvoritiokolinuukojojjesigurnodaljudiuširemsmislunegoštobinormalnobiloprihvaćenoudruštvupričajuotomekosu.Učitiodrugimaugrupi.

2. Tokaktivnosti:Datiučesnicima10minutadapronađupredmetkojipredstavljajednoodsljedećeg:kakosedanasosjećaju,čemuteže,kakoseosjećajunasvomradnommjestu,čegabiseželjeliodreći,štabiželjelidabudeprisutno–mogućnostisuširomotvorene.Učesnici mogu svoj predmet držati ili ga staviti u središte prostorije (što pretpostavlja da su u krugu na podu ili nastolicama).Nekasvakiučesnikpodijelisagrupomštanjemupredstavljaodabranipredmet.Možese ićiporedosljedu,poslijeprvogadobrovoljcaredomgovoreostaliilisedopuštaizlaganjeonomukojespreman(ovamogućnostčestojenajbolja).

3. Nekestvarikojetrebauzetiuobzir:Veličina–izvodiosamovuvježbusnajviše16ljudiivjerovatnojetrajala30minuta.Većinaljudineizdržavadugo.

Prirodnasredinapomažezbogvelikogbrojapredmetakojise tamomogupronaći.Provodiosamovuvježbu ipokućama.Mislimdasemožeizvestiiukancelarijskimprostorijama,alipodpretpostavkomdaučesniciutroševiševremenalutajućiupotrazizanečim.

Pomaženaglasitiučesnicimadanemorajupronaćinjimanajvažnijipredmet,tj.netrebajuprevišerazmišljatinegodopustitipredmetimadagovorezasebe,asvakidetaljtrebaućiurazmatranje.Tojetakođedobarprimjermogućnosti izborautemeljennashvaćanjudaučenjezahtijevaspremnostnariskiranje, jeručesnicimoguodabratikolikosvogaunutrašnjeg životaželepodijeliti.Vježbe tokom treningaVježba 1. Odnosi između manjinskih i većinskih grupa

• UVODZATRENERE

Danasvrločestozahtijevamoodljudidapremanamabudutolerantni.Ipak,pitamolisekolikosmosamitolerantni,gdjesunaševlastitegranicetolerancijeizašto?Kojisukorijeninašegponašanjapremadrugimljudima?Ovametodaistražujepostojećaiskustva,razmatragranicetolerancije,odnoseizmeđurazličitihrasa,diskriminacijuipromovišesolidarnost.

• POTREBNASREDSTVA

Kopijesituacijaiulogaučesnika.

• VELIČINAGRUPE

10do15.Možeseprovestiisukupnimbrojemučesnikapričemusmanjujemoučesnicimamogućnostdazauzmutuđemjesto.Takođesemožeprovestisminimalno5ljudi.Utomslučajumožemokoristitivideokamerukakobismosnimilivježbuiprikazalijeučesnicimaprijerasprave.

• VRIJEME

Približno45do50minutazacjelokupnuvježbu.Potrebnojeplaniratiidodatnovrijemezapauze,kojeobičnotrebajuslijeditinakonrazvijanjascenarijadabiseučesnicimaomogućioizlazakizulogeprijerasprave.

• KORAKPOKORAK:SITUACIJA

Mladića iz diskriminirane grupeX (smislite primjer važan za grupu) iz vašeg grada prilikom izlaska iz klubanapadanasilnagrupamladihkriminalacanauliciposlijeponoći.Teško jepovrijeđen ismješten jeubolnici.Nakon incidentaorganizacijagrupeXvašeggradašaljepismoostalimmanjinskimorganizacijamadasazovusastanakkakobidefinisalezajedničkojavnodjelovanjekaoodgovortakvomrazvojudogađajauvašemgradu.Policijaneulaženikakavnaporkakobiuhvatilanapadače.

• ULOGE

2predstavnikaorganizacijekojasunapisalapismo;1predstavnikdrugelokalnemanjinskezajednice;1predstavnikudruženjaafričkihimigranata;1predstavniklokalnevjerskezajednice;1predstavniklokalnihmedija.

Ulogesemogumijenjatiuzimajućiuobzirciljsastanka.Možeteunaprijedpripremitinekesmjerniceotomekakoulogetrebajubitiodigrane.

• PROMIŠLJANJEIEVALUACIJA

Dalijezadatakbiotežak?Kakosuseglumciosjećali?Kojasuzapažanjaostalih?Kolikoovoodražavastvarnostukojojživimo?Kojisukonkretniproblemikojesteotkrilitokomvježbi?Kako možemo mi sami, ili organizacije koje predstavljamo, doprinijeti rješavanju problema sa kojima smosuočeni?

TEMEOKOJIMASEOVDJERASPRAVLJA:1. ksenofobija2. diskriminacija3. rasizam4. granicetolerancije5. odnosimeđurasama6. odnosiunutarjednegrupe7. ulogavjerskihzajednica8. ulogamedija.





Ovavježbapotičenašukreativnostnapronalaženjerazličitihidejazascenario.

Moramoizgraditiosobnostizasvakuulogu,npr.jednaodpredstavnicamanjinskegrupetrebalabibitiženailihendikepiranaosoba.

Autori:AleksandraRajkovaiAntjeRothemund(1998)

Vježba 2. Mirna borba za vlastita prava (Raspravljanje igranjem uloga)

• SCENARIOA

VistepozorišnagrupakojazasvojepotrebekoristiprostorOmladinskogcentradvaputasedmično.Nepostojijoš jednotakvomjestouvašemgraduidijelite tajprostorsa rock-skupinomikompjuterskimklubomkojiseprostoromkoristeostalimdanimausedmici.

Trebateprostorusubotu–dodatnidan–kakobistesepripremilizavažannastupiisplaniraliturnejuposvojojzemlji zamanjeodmjesecdana. Zatomorateodržavati dodatne i pojačaneprobe. Takođeplaniratepostavitipozorišnupredstavukojabinaprogramubilasvakesubote,počevšiodsljedećegmjeseca.

Nakraju,gledatena rock muzičarekaonaprimitivce.Zavassuonisamoljudikojistvaraju buku.

• SCENARIOB

VistekompjuterskiklubkojizasvojeaktivnostikoristiprostorOmladinskogcentradvadanausedmici.Sličnogmjestanemauvašemgradupadijeliteprostors rock-grupomipozorišnomgrupomiobjesekoristeprostoromostalimdanimausedmici.

Ali, trebaćeteprostorsubotomzadodatnidan jerpostojipovećan interes ljudizavaškompjuterskikurs, inemožetesve rasporeditinadvadanausedmici.Članstvovamseudvostručilo i imate izgledadadobijetevišenovacazavašprojekatKompjuterski kursevi.

Upoređenjusarock-grupomPrimitivciipozorišnomgrupomDame i gospodasmatratedajevašaaktivnostjedinakorisnauCentru.

• SCENARIOC

Visterock-grupakojasekoristiprostoromuOmladinskomcentruzaprobe ikoncertedvaputasedmično.Uvašemgradunemasličnogmjestaidijeliteprostorskazališnomgrupomikompjuterskimklubomkojikoristeprostorostalimdanimausedmici.

Alitrebaćeteovajprostorsljedećesubote–dodatnidan–jerstedogovorilisasvakimčlanomgrupedavježbateposlijepodneiimatekoncertsvakeodsljedećečetirisubotenaveče.

Mislitedapozorišnagrupaneradiništaposebnoidasumlakonje,idasučlanovikopmjuterskogklubaštreberi(dječaciidjevojčicekojiuškolinapornorade,alisenezabavljaju).

Analiza i međukulturalna komponenta igranja uloga

Štaseobičnodogađa?Nekauopštenazapažanjaiztrenerskoguglagledanja:

Pobjedniciosjećajukakosuseveomtrudilidapobijede,pajezatonjihovpočetniosjećajpozitivanzbogpoštenog ishoda. Pobjednička grupa se počinje osjećati neugodno kada im njihova pobjednička strategija postane jasna i počnu ispitivatitakmičarskimomentigre.

Drugi supočeliudobromraspoloženjuvjerujućidajenjihovastrategijaispravna.Njihovavoljapomalojeslabila,alijeucjelinitrajaladokrajaigre.Zatonisunipobijedilinitiizgubili.

Gubitnici nisubilimotivirani.Njihovevještineargumentacijesmanjivalesusetokomigre,dokjenjihovanervozaraslakadasunjihovinerealniargumentiodbačeni.Obrtsedogodiotokomsrednjegdijelaigranjaulogakadasunemuštopočeliobjašnjavatisvojufrustriranost.Raspoloženjegrupenakontogasepopravilo.Nitijednagrupanijedovodilaautoritetsudacaupitanjeniujednomtrenutku.Ponekad,aliveomarijetko,pojavilesuseodređeneagresivnereakcijetokomigre.

Mišljenjaučesnikaoigri: • zabava;• snažantimskiduh• nisujeshvaćaliozbiljno• bilisumanjeilivišeusredotočeni• timskiduhvariraojeodgrupedogrupe• pojavljivalisuseosjećajiisključenostiiuključenosti.

Raspravljaloseotomejesulisesviosjećaliuključenimaijesulisezabavljaliunutargrupe.Osjećalaseipovezanost,iakosuučesnicivladaliengleskimjezikomnarazličitimrazinama.

Pozitivne i negativne osobine vježbe i njen efekat: je li ili nije primjerena vježba međukulturalnog dijaloga?

NE DA

Grupajemeđukulturalnapazatoučesniciučejednioddrugih,uključujućiinačinezajedničkograda.Unekimgrupamapojediniučesnicinisudobrogovoriliengleskijezikpasuimostaliučesnici

pomoglikakobirazumjelipravila.

Grupnadinamikanegovorioučenjumeđukulturalnihrazlika.

Vježbajenamijenjenaosnaživanjugrupe.Vježbanepokrivadovoljnojmjeriučenjeotemu

međukulturalnihrazlika.

Povratna informacija o interakciji i individualnosti:Ovavježbaodučesnikazahtijevaizgradnjuzajedničkoggrupnogduha,aliiistodobnuinterakcijusostalimgrupamapasuzatoučesniciprimorani ispitativlastitevrijednosti tokomizvođenjavježbe:Zaštoseponašamnaovajnačin?Kakoopravdavamsvojestavove?Kakopostavljamgranice?Kakosamnaučio/lapostavljatigranice?Razumijuliostalimojevrijednosti/logikuiobrnuto?Kakosetevrijednostiodnosepremaširimpitanjima?

Učesniciobičnonaglašavajukakojejednoodosnovnihobilježjaovevježbebiloizgrađivanjevrijednosti.Otkrivanjepravilaigreiosjećajdajeishodigrepoznatodsamogpočetka–injihovareakcijanateosjećaje–takođejebiovažandioigre.

Zbog čega ovakva igra uloga?Uključujerazmišljanjeonačinunakojisepredstavljamouprocesugrupnedinamike;kakostvaramokulturu;našemjestounovostvorenojkulturiikakokontrolišemoosjećaje.



Vježbapobuđujevezesa:• raznimprocesimauzajednici• politikomimeđunarodnimsmjernicama• pitanjimavezanimuzokolinu.

Nakrajusvakograzmišljanjaovježbi,učesnicisudobilizadatakpodnazivomkulturnaautobiografija.Odučesnikabisetražilorazmišljanjeipismeniizrazovlastitomiskustvuskulturološkogaspekta:

• onjihovomživotuudruštvu• onjihovomradusmladima.

Rezultatiličnograzmišljanjaobičnosupredstavljeniunutarraznihgrupazapromišljanje,ukojimaserazgovaralookulturološkomimeđukulturalnomučenjuizmeđučlanovaugrupi.Osiguravanje povratne informacije Povratnainformacijajeposebnavrstakomunikacijeizmeđudvijeosobe.OsobaAizvještavaosobuBoimpresijamaireakcijamakojejeosobaBizazvalaunjemu/njoj.AkojepovratnainformacijaonekojradnjiosobeB,ondaosobaAdajeusmenupovratnuinformacijunaglašavajućipritomeponašanje.PovratnainformacijatičeseobjašnjenjaotomuštajeučinjenoikakavjeučinaknaosobuA.AkoosobaAdajepovratnuinformacijuonekomdokumentu(pisanommaterijalu)kojijenapisalaosobaB,on/onaseusredotočujenaopisivanjesadržaja,stila iostalihvažnihdijelovapisanogizražavanja, i takoosiguravaanalizupisanogdjela.

UkupniciljovogpostupkajedaosobaBnaučivišeosebi,kakobipostalasvjesnanakojinačinnjena/njegovadjelovanjaposmatrajudrugi.Pružaocupovratne informacijepostupakmožepomoćidapostane jošosjetljiviji iobjektivniji (samanjeosuđivanja)ukomunikacijisadrugimljudima.Primaocupovratneinformacijepruženajeprilikadaiskustvenospoznarazlikuizmeđuslikeosebiislikekojudrugiimajuonama.

Davanjepovratne informacijepodložno jepravilimakojase tačnim redosljedommorajupratiti, kakobibilodjelotvorano ikorisnosvima.Redoslijedpravilajeovakav:

1. Opisnost Dabismopružilipravupovratnuinformaciju,nemožemorećikakojeneštodobroililoše!Ovavrstakomentarajeveomasubjektivnailjudigačestotumačelično.Zatobinakončitanjanekogdokumentatrebalosamoopisatipročitanoirećikakavutisakostavlja.Nebitrebaloništarećidoknastonezatražiosobakojojjepovratnainformacijaupućena.

2. Konkretnost Trebabitištovišekonkretna.Ovojeprevišesloženonećepunopomoći.Boljejereći,npr.čitajućiovajodlomakimao/lasamutisakdasadržiprevišedugihrečenicasaprevišenerazumljivihriječi.

3. Primjerenost Povratna informacija mora odgovarati na potrebe primaoca, a ne njezinog odašiljaoca. Prije davanja povratneinformacijetrebaprovjeritidalijeonoštoželimoovdjerećiprimjerenotomodređenomkontekstuiodređenojosobi.

4. Korisnost Akoosobanemožepromijenitinekiodređenielemenat,boljejenespominjatigajertomožeizazvatifrustracijunaobjestrane.

5. Željenost Povratnainformacijajedjelotvornasamokadježeljena.6. Pravovremenost Akojemogućetrebajedatičimjepripremljena.7. Jasnoća Uvijektrebaprovjeritidalijedrugaosobarazumjelapovratnuinformaciju



ZaključakUovompoglavljupredstaviosamsvojpoglednaneformalnoobrazovanjeinjegovomjestoutradicijiobrazovanjauzajedniciiobrazovanjuodraslih.Važniaspektiovogpristupasuotvorenoučenjeimeđukulturalnoučenje.KontekstuBosniiHercegoviničini važnim stvaranje uključujućih grupa i osiguravanje obilja ledolomaca i podizača energije, u cilju zadobijanja pažnjeučesnika.Opštinedostatakpolitičkihpredstavnikaipolitičkogangažmanamladihljudirezultirajakimcinizmomprotivkogsemožemouspješnoboritisamoakodamomladimadovoljnoprostorazaizražavanje.

Primjeri vježbi tokom treninga ne moraju se eksplicitno usredotočiti na međukulturalno učenje; njihov izgled osiguravaupotrebubilokogoblikadiskriminacijekaoprimjera.Ovojeposebnoprimjerenovježbitokomkojenizorganizacijaraspravljaonasiljupočinjenomnapojedincu.Drugavježbatokomtreningauključujepunoskupnogradakojijeuvijekdobraprilikazapostavljanjepitanjakojasejavljajuugrupamailiizmeđugrupa.Svakiputjevažnoprimijetitikoječlangrupeikojisuosjećajiizazvaniučestvovanjem.Igra‘pronađipredmet’dajeprilikuzaslušanjemladihdokgovoreosvomporijekluirazumijevanjeodnosaizmeđuporijeklaiosjećajakojesuimaliugrupi.




PaulaRaužaniIrenaBarišićMilunićAgencijalokalnedemokratije,Sisak,Hrvatska

Muškarciiženenisusamoljudskabića;onisutakođediozavičajaukomsurođeni,stanugraduilifarmagdjesunapraviliprvekorake,igreizdjetinjstva,starepričekojesuslušali,hranakojusujeli,školekojesupohađali,sportskeaktivnostikojimasusebavili,pjesmekojesupročitaliiBogukogsuvjerovali.(W.SomersetMaugham,„Ruboštrice“)

UvodNakonštojeuavgustu1995.godine,vojno–policijskomakcijom,Hrvatskaupotpunostioslobodilaokupiranapodručja,patakoipodručjaSisačkomoslavačkeŽupanije,nanjimajeodtogperiodazapočeopovratakizbjeglihHrvata.Istotako,odtogperiodapadodanastrajeipovratakizbjeglica-povratnikasrpskenacionalnosti,kojisunakonhrvatskevojnopolicijskeakcijeizbjegliuSrbijuiBosnuiHercegovinu(viditabliceod5.1do5.3nakrajupoglavlja).Hrvatskajeodtogperiodapasvedodanasupotrebiobnavljanja ratomnarušenestrukturesvojihpodručjakakougospodarskom, tako iuekonomskom,socijalnom,političkomipsihološkomsmislu.

RatnadogađanjanapodručjuHrvatske,njenaokupacija, izbjeglištvoi izbjegličkiusloviživotauticalisunaznačajanrazvojpozitivnih i negativnih stavova prema različitim osobama, objektima i pojavama koji su često neopravdani i koji nemajuuvijek logičkuosnovuu činjenicama.Različite grupe ljudi, različitihdobnih kategorija, političkihuvjerenja, nacionalnosti,vjeroispovijesti,društvenogisocijalnogstatusauposljednjihdesetakgodinatražiodređeneodgovoreuodnosunasvojituđietničkiinacionalniidentitet.

Snimajućipotrebeterena,napodručjuSisačko-moslavačkežupanije,AgencijalokalnedemokratijeSisakupravojeusvrhurevitalizacijemeđuetničkihodnosarazvilarazličiteoblikeprogramaiprojekataukojimajeosnovazaštitaljudskihpravairazvojdemokratije.Uzaštitiljudskihpravairazvojudemokratije,AgencijalokalnedemokratijeSisakusmjerilajesvojradnadjecu,mlade,učitelje,žene,pripadnikeetničkihinacionalnihmanjinaizajednica,pripadnikevećine,predstavnikelokalnihvlasti,vjerskihzajednicairazličitihpolitičkihstranaka.

Svakako,jednaodposebnoranjivihkategorijabilesužene.Tokomratnihgodina,doksuimbračnipartneriuglavnombilinaratištu,ženesupreuzimaledvostrukuuloguubrizizadjecuiočuvanjeporodičnestrukture.Nakonpovratkasratištavelikidiomuškaracaprolazirazličiteoblikepsihičkekrizeisusrećesesteškoćamauostvarenjusvojihprava,štoseuvelikojmjerireflektujenanormalnofunkcioniranjeporodičnogživota.Ženetragajuzasvojomulogom,kojusuimaleuporodiciprijeratnogperioda,iprolazeznačajnekrizeupsihosocijalnomsmislu.Velikibrojženakojesuprošleizbjegličkunevoljutražisvojetničkiidentitetisvojemjestoudruštvu.Programiukojimaseradinastereotipima,predrasudamaidiskriminaciji,akojiseod1998.godineprovodenapodručjuSisačko-MoslavačkeŽupanije,imajuvrlovisokodazivciljanihgrupaivelikimdijelomostvarujupostavljeneciljeve.Svioviprograminašekorisnikeučeiporučujuimda,iakosemeđusobnorazlikuju,nesmijuizgubitipovjerenjeuljude,jerjeonousamojbitiliberalnedemokratije,kaoidaćerazličitenacionalnostiivjeroispovijesti,odnosnorazličitegrupe,moćiživjetiumiruiskladuujednojdržavi,ujedno,kantonu,samoakoturaznolikostshvatekaoobogaćenje.

PROGRAMI AGENCIJE LOKALNE DEMOKRATIJE SISAK AgencijalokalnedemokratijeSisakprimijenilajesljedećeprograme:

1998-2001„INTEGRACIJAPROGNANIKAIPOVRATNIKAUHRVATSKODRUŠTVO“.Usklopuprogramaradiloseuosnovnimškolamasdjecomudobiod9do14godina.

2000 „INTERKULTURALNAEDUKACIJAUČITELJA“.Ovaj program je uključivao razmjenu iskustava hrvatskih i talijanskihučitelja


Poglavlje5.BorbaprotivetničkediskriminacijeuHrvatskoj

2000 „RADIONICESMLADIMA“.Programsesastojaoodniza radionicasasrednjoškolcimanapodručjimaodposebnogdržavnoginteresa.

2002-2003 „ŠKOLA GRAĐANSKOG DRUŠTVA : Instrumenti, prava i dužnosti pripadnika etničkih i nacionalnih manjinai zajednica“. Program je uključivao pripadnike nacionalnih manjina koji žive i djeluju na području Sisačko-moslavačkežupanije,predstavnikelokalnihvlasti,nevladinihorganizacija,kaoipredstavnikerazličitihpolitičkihstranakaimeđunarodnihorganizacija

2003-2004„ŠKOLAGRAĐANSKOGDRUŠTVA:Pravaidužnostipripadnikaetničkihinacionalnihmanjinaizajednica“.Programse odvijao u samo tri opštine i grada na području Sisačko–moslavačke županije, zbog specifičnosti odnosa predstavnikaetničkihinacionalnihmanjinaipredstavnikanacionalnevećine.

2004„KALENDARLJUDSKIHPRAVA“.OvajprogramsastojaoseodradionicasasrednjoškolcimauHrvatskojKostajnici,udobiod15-16godina.ProbniprojekatnagradilajeRepublikaFrancuskazanjegovdoprinospromocijiljudskihpravameđumladimljudima.2005-2006 „SEMINARI U SKLOPU TRENINGA ZA OBRANU I PRAVA ZA VIJEĆA ETNIČKIHMANJINA“. Ovaj projekat seprimjenjujeuSisačko-moslavačkoj županiji iuključujeučesnike iz različitihvijećaetničkihmanjina, lokalnih i regionalnihvlasti,vjerskihzajednicaimeđunarodnihorganizacija.

Korisnici:Korisniciovihprogramasu:

• Djecaimladi(prognanici,povratnici,naseljenici,domicilnostanovništvo).• Učitelji.• Žene.• Pripadnici etničkih i nacionalnih manjina i zajednica s područja Sisačko-moslavačke županije (Srbi,Talijani,Česi,Bošnjaci,Romi,Židovi,zajednicanaseljenihHrvataizBiH).• Pripadnicivjerskihzajednica(katolici,pravoslavci,baptisti,evangelisti,adventisti,pentekostalci).• Predstavnicilokalnihvlasti.• Predstavnicinevladinihorganizacija.• Predstavnicirazličitihpolitičkihstranaka.• Predstavnicimeđunarodnihorganizacija.

Uslovi izvođenja projekata Programisuprimjenjivaniukontekstušireokolineobziromnasljedeće:

• Izrazitovelikiuticajpolitikenaopštiodnospremapripadnicimaetničkihinacionalnihmanjina.• Otporpremaovojvrstiprograma.• Otežanasaradnjaslokalnimvlastima.• Stigmatizacija.• Visokstepenopštenezaposlenosti,aposebnopripadnikanacionalnemanjine.• Siromaštvo.• Rastnasiljauporodici;posebnopovezansPTSP-omialkoholizmom.• Nejednakrazvojinizakstepenobrazovanja.• Otežanmeđuetničkidijalog.• Nizakstepentolerancijeupodručjimaukomseprovodeprojekti.• Visokstepenpredrasuda.• Prekidprogramautrenutkukadasepočnunaziratinekipozitivnikoraciurušenjudiskriminacije–kaorezultat finansijskihproblema

Metode radaDjelujućiizvanformalnogsistemaobrazovanja,specijaliziramosezaneformalnoobrazovanje.Neformalnaedukacijajebilokojaobrazovnaaktivnostizvanuspostavljenogformalnogsistema.Osnovanajenaučenjuiziskustavaukomejepočetnatačka





konkretnoiskustvopojedinacauciljanojgrupi.Procesučenjajeaktivanjerljudiželeznatizaštoučeodređenestvarikakobipovezalisvojeznanje/vještinesasvakodnevnimživotnimiskustvomiliposlom.Želeuticatinaoruđatreningaiuključitiseuodređivanjenačinaobrazovanja.Ljudiželebitislobodniuizražavanjusvogmišljenjai idejaineželedaihse ‘kažnjava’ ilikritikujezbognjihovihgrešaka.

Mogućepreprekeučenjusunedostatakmotivacije,pitanjavezanauzsamospoznaju,strahodpromjene,nedostatakinteresai osjećaj nesigurnosti. Uloga moderatora radionice u neformalnom obrazovanju je da olakšava proces učenja, postavljapitanjaprijeoddavanjaodgovora,potičeljudedasamipronađuodgovore,stvoriprostorzapronalaženjeodgovoraiiskoristirazmišljanjaljudikojaćesmatrativažnima.Prednostneformalnogobrazovanjajenjegovadostupnostsvakomeiiskoristivostiugrupamahendikepiranihljudi.

Najčešćekorištenosredstvounašimaktivnostimajeradionica.Najuobičajenijielementiradionice(neneophodnotimredom)su:aktivatori,predstavljanje,olujaideja,teorijskipodaci,interaktivnaigra,zasjedanjespovratniminformacijama,evaluacijaikraj.

Uzavisnostiodveličinegrupe,mjestu,temiiciljuradaostalesemetodetakođemogukoristitiikombinovari.

AktivatoriAktivatoruvijekpomažepriprobijanjuleda,izgradnjigrupnogduha,pridobijanjupažnjeipodizanjunivoaenergije.Aktivatorinebitrebalibitipreduginipresloženi.Trebajuuključivatisve,bitiprilagođeniodređenimgrupama,zabavni,prizvatiunutrašnjedijeteusvakomodnas,ibitidovoljnozanimljividapridobijupažnjuljudi.Aktivatoribitakođetrebalibitiprilagođenitonudanai temiradionice.Moguseprovoditiprijepočetkaradionice,ali takođeiusrediniradionice,kadanivoenergijepada.Ipak,ponekadgatrebaizbjegavati,npr,akojegrupavećdovoljnoenergična,akojeaktivnostkojaslijedistvarnoozbiljnailiakogrupanijezainteresovanazaigranjeigara.Utakvimslučajevimamoguseumjestoaktivatoraprimijenitiigrapovjerenja,posredovanjaililančaneporuke.OvesevrstevježbipreporučavajuzasmirivanjegrupeakookolinausrediniradionicepostaneprevišehaotičnaPredstavljanje Predstavljanjejepotrebnokakobiukratkoreklinašaimena,našeciljeve(ciljeveprojekatairadionice)irasporedradionice.Onodajeučesnicimajasnuslikutogaštaćeizaštoraditi.Ovojetakođetrenutakukomeseučesnicipredstavljajuuoblikukojijeprilagođenveličinigrupe.

Oluja mozgova (brainstorming)Olujamozgovapomaževoditeljuradioniceuodređivanjunivoaznanjaučesnikaoodređenoj temi injihovograzumijevanjaodređeneteme.

Teorijski podaciKoristimoihzaedukovanje,informiranje,poticanjekorisnikanarazmišljanje,osvješćivanjenjihovihpostojećihznanjaotojtemi.

Interaktivne igreUnašemradunaprogramimadiskriminacijekoristilismointeraktivneigrekojesubilemetodaupoučavanjuirazvojuznanja,vrijednostiivještina,akojesuzahtijevalestvaranangažmanučesnika,obuhvatalekontaktsasamimsobom,kontaktsaljudimaokosebeisaokolinom,teomogućavalepunirazvojpojedinca.Uodnosunadrugepristupe,interaktivnipristupnajbliži jestvarnomživotuipripremajezaizazoveimogućnostikoježivotčestostavljapredčovjeka,pajetakoomogućioivježbanjekomunikacijezastvarneživotnesituacijeususretusdiskriminacijom.Interaktivnipristupsadržiobilježjabiheviorističkogihumanističkogpristupa,auključujetehnikeindividualnograda,radauparovima,umanjimivećimgrupama.Takođesmouinteraktivnompristupukaotehnikeradakoristili:grupneigre,olujuideja,ljudskibarometar,kviz,igranjeuloga,simulaciju,slobodnopisanje,intervjuisanje,razgovor,pričanjepriče,dovršavanjepriče,stvaranjepriče.



Zasjedanje s povratnim informacijama (debriefing): Potrebnojenakonsvakeaktivnostiimatizasjedanjespovratniminformacijamakojisenesmijeizostavitijeručvršćujeprocesučenja. Tokom zasjedanja s povratnim informacijama učesnici sagledavaju ono što su naučili tokom aktivnosti. Čak će inepričljiviučesnici,uznenametljivu igotovonevidljivupomoćvoditelja,doćidonekihzaključaka.Važno jepozvatisenaosjećajeučesnika,pitatiihštosunaučili,ijesuliusvojilinekenoveinformacije.

Rad socijalizacijskih grupa i individualni radRadusocijalizacijskimgrupamaomogućavarazličitimkategorijamakorisnikada,krozinteraktivnoučenjeirazličitesocijalneaktivnosti, osvijeste vlastite i tuđe stereotipe, predrasude te diskriminacijske oblike ponašanja, ali i kroz oblike učenja iziskustavausvojenekevještineimodeleponašanjakojisuodpomoćiusuočavanjusnjima.Čestojepotrebanindividualnioblikrada(najčešćesavjetovanjeipodrška)sakorisnicima,naročitosadjecom,kadaseonineznajuilinemogunositiipostavitispramnekihoblikadiskriminacijskogponašanja.Osnovnicilj individualnograda je takvosazrijevanje i razvojpojedincaukomepodrškaizokolineprelaziupodrškusamomsebi.

Igre Igresujedanodnajboljihoblikaposrednogučenja,poštojeučenjeuskopovezanosazabavom.Zatosmounašimprogramimapošli od pretpostavke da je putem igremoguće korisnicima približiti neke sadržaje,motivisati ih za određene aktivnosti,educiratiihonekimvažnimčinjenicama,pružitiširiizbormodelaponašanja,upoznatiihboljesasamimasobomisasvijetomkojiihokružuje.Svakaigraimasvojspecifičnicilj,pažljivouklopljenuširutematskucjelinu,područjenakomeseradisadjecom.Nekeigreseprovodenanačindaseprijeigreobjasnepravilaigreinačinnakojiseigra,anakonigreseraspravljaonjezinomtoku,otomekakojujekodoživioikakoseosjećao,štajedobioodigre,aštanije.Drugeseigreigrajubezsuvišnihracionalnihobjašnjenja,ostajućinadoživljajnomnivou.Igremogurazvedritiatmosferu,posebnokadaseradineštoozbiljnoiliemocionalnonaporno,ilićetekuslijediti.Kreativne (ekspresivne) tehnike Razvijanjeumjetničkihpotencijalanijeniukomslučajujedniniciljkreativnihtehnika,negosamojedanodciljevaukontekstugrupnograda.Kodprimjenekreativnihtehnikaneocjenjujesekvalitetaradova,negoseuočavanjihovosimboličkoznačenjeunutarsvijetasvakogpojedinogučesnika.Istotako,kreativnetehnikesuvažanmedijpomoćukojegučesnicilakšeizražavajusvoje stavove i osjećaje. Kreativne tehnike (ekspresivne) tehnike – slikanje, modeliranje, šaranje, zamišljanje, maštanje,slaganje – su adekvatni načini izražavanja dječijih emocija djeci pružaju iznimno iskustvo doživljavanja sebe, što je biloposebnovažnouradunapreventivnimprogramimapredrasuda,stereotipaidiskriminacije.

Diskusije Osnovne karakteristike grupnih diskusija sumogućnosti da svako otvoreno iskaže svojemišljenje o bilo kompitanju, dačujemišljenjesvihdrugihidaučestvujeukonstruktivnojraspraviimogućemodgovoru.Voditeljigrupeusmjeravajuipotičurasprave,čestoihzapočinju,alitonijepravilo.Osimverbalnog,intelektualnogsegmentadiskusije,kojiseodnosiprijesveganapoznavanječinjenica,stavoveisistemevrijednostikojekorisniciiskazujuotemiokojojsegovori,ugrupnojdiskusijidoizražajadolazeiobliciemocionalnogreagovanja,neverbalnogizražavanja,aistotakoiodnosiipozicijedjeceunutargrupe,kaoistepensuradnjeiuvažavanjadrugih.

Postojeraznialternativninačinivođenjagrupnediskusije:npr.grupasepodijeliudvijemanje,ukojimapojedanvoditeljvodidiskusiju,ilisegrupapodijeliuvišemalihukojojizaberusvogvoditeljakojinakrajuprezentujezaključkeitokdiskusije.Čakivrijemeprovedenouparovimamožepomoćiljudimausuvislomisigurnijemizražavanjustajalištapredvelikomgrupom.

Stvaranje plana aktivnosti Ovomožebitiposebnokorisnokodosmišljavanjabudućihkampanjailiaktivnostietničkihinacionalnihmanjina.Ipak,uvijekjedobropraktičnosefokusiratinasljedećekorakečakutreninzimazavećine;ovozadržavaefekattreningačakikadaseučesnicivratesvojojsvakodnevnomživotu.

Javne debate Javnedebatesuoblik javne raspraveopitanjimavažnimzaodređenodruštvo ili zajednicu,kaošto jeproblemstereotipa,predrasuda i raznihoblikadiskriminacije.Onedaju jasnijiuvidu temu/problem iosiguravajuprilikuzaučesnikeda javnoiskažusvojestavoveiupravomsmjeruuputesvojapitanjaisumnje.



Treninzi Kroztreningeučesniciseusmjeravajunaprihvatanjetogadaučenjenijeisključivoupijanječinjenicaistvaranjemišljenja,većdapravoučenjerezultiraakcijomipromjenom.Pokazalosedajeučenjekrozakciju,dovelodojačanjasposobnostiučesnikazarješavanjekonkretnihproblemausuočavanjusdiskriminacionimoblicimaponašanja.

Seminari, regionalne i međunarodne konferencije Krozseminare ikonferencijeomogućeno jenesamodirektnimkorisnicima,nego isvimaonimakojisunabilokojinačinzainteresovanizaodređenutematiku(direktnikorisnici,relevantneinstitucijeizainteresiranigrađani),daseuključe,razmjeneiskustvaisteknunekanovasaznanja.Rad sa različitim grupamaKakobiseosiguralidaćenašposaoprenijetiporukunapravinačin,različitegrupezahtijevajurazličitemetode.

Uradusdjecomnajboljiefekatsepostižekrozmetodeigre,kreativnihiekspresivnihtehnika.Djecijekrozigrumogućepribližitisadržajevezaneuzpredrasude,stereotipeidiskriminacijuinatajnačinpružitiimispravnemodelereagiranjaiponašanjateihboljeupoznatisanjimasamima.Našaiskustvapokazujudaonadjecakojaživeusredinibezpredrasuda,auporodicamaukojimapostojepredrasude,isamarazvijajuteistepredrasudekojevodeudiskriminacioneoblikeponašanja.Istotako,onadjecakojaživeusredinikojaimapredrasude,auporodicamaukojimaonenepostoje,saminemajupredrasude.Jednaodotežavajućihokolnostiunašemradusadjecomnaproblemimapredrasuda,stereotipaidiskriminacijebilajetaštonismobiliumogućnostiparalelnoiuistovrijemeraditisnjihovimroditeljima,takodajenašradproizveosamoodređeninapredak.Istotako,svakakojebilovažnoštosmouradusdjecomparalelno,naistojproblematici,radilisanjihovimučiteljima.Pokazalosedasuučiteljiuključeniuprogramemeđukulturalnogobrazovanjaimalinapočetkunašegradarelativnovisokstepenpredrasudaistereotipakojihnisubili,upsihološkomisociološkomsmislu,upotpunostisvjesni.Krozmetodeigranjauloga,diskusijeiraspraveučiteljisudobilijasnijiuvidusvojeituđestavovepopitanjuodređenihstereotipa,štoimjeomogućilopozitivnijiodnospremapripadnicimarazličitihetničkih,vjerskihinacionalnihgrupa.

Najvažnija metoda rada s mladima zasniva se na osobnim iskustvima (igranje uloga, rasprava, studija slučaja, kreativnetehnike).Natajnačinmladidobivajumogućnostuvidauvlastitidoživljajodbačenosti,stereotipnihidiskriminacijskihoblikaponašanja.Svakako,toimtadaomogućavavišeispravanikritičnijiodnosipoglednarazličitosti.Važnojenaglasitidamladisadržajeusvajajuputeminteraktivnogučenja,idanevoleprevelikateoretisanjaopojedinojtemi.

Uraduspripadnicimarazličitihetničkihinacionalnihmanjinaizajednicanajboljametodajekombinacijateorijeiiskustvenogučenja(radumalimgrupama,diskusijairasprava).Našaiskustvapokazujudauradusnacionalnommanjinominacionalnomvećinompostoji nizak stepenmeđusobnog razumijevanja, prihvatanja i tolerancije, te samim tim visoknivo stereotipnih idiskriminacionihoblikaponašanja.Kakobismoublažilipredrasude,iuticalinasmanjenjediskriminacije,krozinformisanje(teoriju) i iskustvenuradionicu,nastojalismoučesnikeupoznatisnačinima isocijalnim ipsihološkimelementimakojisemogukoristitikadajesusrećemousvakodnevnimradnimiživotnimsituacijama.Metodekojesmoprimjenjivaliuradusovimgrupamasuteorijaiiskustveneradionice.Izradaplanadjelovanjaiosmišljavanjeaktivnostipripadnikaetničkihinacionalnihmanjinaizajednicainacionalnevećinejevažanrezultatzajedničkogradairazbijanjauzajamnihpredrasuda.

Kakobismouticalinasmanjenjenasilničkogponašanjauporodiciiosvijestilipoložajženarazličitihetničkihgrupauhrvatskomdruštvu,provodimorazličiteoblikeedukacijaijavnihraspravanamijenjenihmjerodavniminstitucijamakojemogunatouticati,kaoštosuučitelji,socijalniradnici,psiholozi,pedagozi,javnitužitoci,policijaimediji.Metodekojesmoprimjenjivaliuradusovimgrupamasu:teorija,iskustveneradionice,interaktivnoučenje,kreativneiekspresivnetehnike,igranjeulogaisimuliranjestvarnihsituacija.Osimtoga,važnielementisuipromotivno-edukativneaktivnostikrozštampanjeletaka,brošura,plakataipriručnika.



PRIMERI RADIONICA

RADIONICE SA DECOM U OSNOVNIM ŠKOLAMARADIONICA 1 [OsmisliohrvatskiCrvenikrižzaraduizbjegličkimcentrima]

Cilj:Osjetitidiskriminacijuipredrasudepremadrugačijimljudima

Štajošpostižemoovomradionicom?• pokazujemomeđusobnerazlike• pozitivaninteresdjecezapripadnikestranihkulturailjudi• razvijamosaosjećanjesaodbačenimidiskriminisanimosobama• izazivamosolidarnost• podstičemokreativnoizražavanje

Vrijeme:90minVeličinagrupe:10-15Materijali:Kartonskiikolažpapir,Ljepilo,makaze,flomasteri,bojice.Voditeljica/voditeljtrebapripremitionolikopotpunojednakihsiluetaizrezanihodkartonskogpapirakolikodjeceočekujenasusretu.

Razgovoropričiiizradakolaža:Susretzapočinjerazgovoromosiluetama(kojeovo,kakvisuoni,jesuliisti...).Djecaihopisujuipridajuimkarakteristike(dobar,pametanisl.),anakontogasesanjimarazgovaraotomekakosuzaključilidajejedanovakav,adrugionakavlik,asvesusilueteiste.Razgovornetrebatrajatisuvišedugo(desetakminuta).Nakonrazgovoratrebaispričatipriču(likovimoguimatidrugaimenailiihuopštenemorajuimati).Vežba–priča:Najednommalomostvrvuživjelojedvojestaraca,JolkoiMila.Voljelisusejako,alisubilinesretni jernisuimalidjece.Jednogjedanastrašnonevrijemeizbacilonaobaluprednjihovukućuogromnuribu.JolkoiMilasujeučudugledaliiodlučilisujevratitiumore.Strašnosusenamučilikakobiteškuribuvratilinazadumore.Kadasukonačnouspjeli,ribaježivnulaiprogovorila:„ZovemseTinLinijakosamvamzahvalanštostemispasiliživot,zatoćuvamispunitivašunajvećuželju.“JolkoiMilasusezamisliliirekli:„Hvalati,dobraribo,alimiimamosveštonamjepotrebno.Imamokućicudovoljnovelikuzanasdvoje,imamočamacipsaimačku.Onoštobismonajvišeželjeli,bojimosedanamtinemožešostvariti.Našajenajvećaželjadaimamodijete.“TinLinsenasmijaoirekao:„Nemaproblema.Sjeditenamojaleđa,idemonakratakput.“JolkoiMilasuzbunjenisjelinaTinLinovaleđa,čvrstoseuhvatilizanjegovuperajuivrtoglavavožnjajepočela.UbrzosustiglidoobaladalekeKine.NaobaliježalosnosjedilodvojemalihKineza,djevojčicaidječak.TinLinjerekao:„Evoiditenjimaipovediteihkući.Oninemajunikog,malisuiuplašeni.“JolkoiMilasusezgrozili:„Ali,TinLin,papogledajih!Kakvasutodjeca?!Žutasuiimajuočipotpunodrugačijeodnaših.Ne,minjihneželimo.“TinLinsemalonaljutio,alinijeništarekao,samojekrenuodalje.OdveojeJolkaiMiludoobalaJužneAmerikegdjesuživjeliIndijanci.Ponovojepronašaodvojedjecebezroditelja,ponovojerekaoJolkuiMilidasutodjecakojatrebajuroditelje,alisuJolkoiMilabilizgranuti:„Pakakvisutekovi,smiješnaribo?!Njihovajekožacrvena,aodjevenisuuperje?Zarzaistamislišdabismonjihpovelinašojkući?“TinLinserazbjesnioibacioJolkaiMiluuduboko,dubokomore.Valovisuihgušili,stalnosutonuli,borilisezavazduhinapokonseonesvijestili.Kadasukonačnoprogledali,nisuvjerovalidasuživi.Svejeokonjihbiločudno.Čulisububnjevekakoodzvanjaju,ugledalisukućiceodšiblja,apokrajnjihjestajalodvojemalihcrnčića,dječakidjevojčica.„Tkostevi?“upitalisuJolkoiMila.Djecasenasmijašeirekoše:„Talasisuvasbacaliuokolo,mismovasspasilisnašimčamcemkojisunamostaviliroditelji.Možeteostatisnamakolikogodželite,bitćenambašzabavno.“JolkoiMilasusepostidjeli:„Kakosmosamobiliglupi!Kakosmomogligovoritiimislitilošeodrugimljudimasamozatoštoizgledajudrugačije?Ovadjecasunasspasilaipružajunamutočišteusvomdomu.Onisudobriidragi.Pitaćemoihdalibihtjeliživjetisanama.“Dječakidjevojčicabilisupresretnijersuponovodobiliroditelje,aJolkoiMilasukonačnoostvarilisvojunajvećuželju–imalisudjecu.Živjelisuzajednosretniizadovoljninamalomostrvu.“



Zasjedanjespovratniminformacijama:Nakončitanjapričedjecutrebapitatznajulikakoizgledajupripadnicidrugihkultura,gdjesuihvidjeli(televizija,slikovnice,knjige,časopisi,uživo).Trebaihpitatipočemuseonimeđusobnorazlikujuusvojojgrupi,ištamisle,jelitodobroililoše?Nakonkraćegrazgovoraikomentarapričesilueteseoblače,ukrašavajukolaž-papirom,bojicama,flomasterima,kaopripadnicirazličitihkultura(svakodijetemožesvojusiluetuukrasitikakoželi).Dobrojesilueteizraditisraširenimrukamaipozavršetkuizradestavitiihnapanotakodasedržezaruke.Napomenezavoditelja/icuradionice:Važno je podsticati djecu na otvoreno izražavanje svojih osjećaja imišljenja o drugim ljudima oko njih, a koje smatrajudrugačijima,tezbogčegaseželeilineželesanjimadružitiirazgovarati,atekondaihvoditiusmjeruprednostikojenampružajumeđusobnerazlike.

Izražavanje svojih osobnih mišljenja i osjećaja o drugim ljudima pomaže osobama uključenim u ovu vježbu da čujurazličitestavove,uskladeihsasvojimvlastitim,dajusebimogućnostdarazumijudrugeiuvidekakoneštoizgledaiz˝tuđeperspektive“.

RADIONICA 2[PreuzetaodVijećaEvrope1995.]Cilj:Povećanjeosjetljivostizaemocionalnodoživljavanjeodbacivanjaiizoliranja(pozicijadiskriminiranog)Štojošpostižemoovomradionicom?

• Uživljavanjeunegativanosjećajkadadrugeodbacujemo.• Razvijamoodbrambenemehanizmeipronalazimoizlazeiztakvihsituacija.

Vrijeme:60minVeličinagrupe:10-15Materijali:PapiriihemijskeolovkeBojiceimarkeriVježba–„Nisumehtjeli“:Grupasepodjelinamanjepodgrupeodkojihsvakasjediokojednogastola.Objasniteimdasesvakozasebepokušasjetitinekesituacijekadasesanjimnisuhtjeliigrati,nisugapozvalinarođendan...Zatimsvakomdjetetudatepapirkojijepodijeljenna4jednakaprozorčića.Svakiprozorčićimasvojuuputuzacrtanjepremasljedećimpitanjima:

1. Nacrtajsebekaoglavnogjunakasvojepriče.2. Nacrtajgdjesudrugibilipozvani,atisiželioistoići,alitenisuhtjeliiželjelipozvati.3. Nacrtajštasitadaradioikakosiseosjećao.4. Nacrtajkadaikakobitrebalatvojapričazavršiti.

Zasjedanjespovratniminformacijama:Naosnovucrtežasvakodijetepričasvojupriču.Cijelagruparaspravljaopričama.Ukolikonekoneželipričatisvojupričuilineželidaseonjojraspravljamožetorećipredsvimaitoondatrebapoštivati.Međutim,važnojedaučesniciispričajusvojupričuidaseonjojraspravlja,jertodajemogućnostdadobijuuviduemocionalnostanjeosobakojesuponekadizrazličitihrazloga bile odbačene. Takođe, diskusija dajemogućnost učesnicima da pronađu što objektivniji razlog tog odbacivanja,ojačajujednidrugeipronađuonemodeleponašanjakojićeimomogućitidatakveisličnesituacijeboljerazumijuilakšesanjimaizlazenakraj.

RADIONICE S ČLANOVIMA RAZNIH ETNIČKIH I NACIONALNIH MANJINA I ZAJEDNICARADIONICA 3Naziv:„DISKRIMINACIJAUNAŠEMDRUŠTVU“[OsmislilaALD,Sisak]

Ciljevi:• Učenjeirazvijanjesvijestiomanjinskimzajednicama,strukturamauzemljiimeđunarodnimorganizacijamauvezisrazličitimoblicimadiskriminacijeprisutnimunašemdruštvu.• Učenje o zakonu, socijalnim i psihološkim mehanizmima iskoristivim u borbi protiv diskriminacije usvakodnevnomživotuiliradnimsituacijama.

Vrijeme:3-4sataVeličinagrupe:15-40Materijali:Flipchart,MarkeriTeoretskapozadina:Uvodno predavanje zasnovano je na historijskom, teoretskom i političkom kontekstu tumačenja zločina govora mržnjeuHrvatskoj.Svaki teoretskidio je takođepraćenkonkretnimprimjerima iznašegdruštva.Zločingovoramržnjesmatraseintervencijomujavnojsferikomunikacijeikarakteriziraga:

1.Namjernokorištenjekarakterizacijepunenegativnihvrijednosti(uključujućiuvredeiklevetu)oosobama,osobnostimaiposebnogrupamabezuvjerljiveosnoveupozadiniargumenata;2.Korištenjeemocionalnoopterećenih termina,posebnoonihpovezanihuznacionalnu tradiciju, ipredrasudaprotivetničkihilidrugihzajednica;3.Izražavanjeapsolutnonegativnihželja,nadailipozitivnoprocijenjenihiskustavapovezanihuzopstanaketničkihilidrugihzajednica.;4.Korištenjeteorijezavjere;5.Javnopromicanjeantagonizmapremaliberalizacijidruštva.

UteoretskomdijeluDeklaracijeizSchlainingaProtivrasizma,nasiljaidiskriminacijeovaradionicajetakođepredstavljena.Radumalimgrupama:Učesnicisupodijeljeniupodgrupe.Zadatakjeanaliziratiposebanoblikdiskriminacije,njeneoblikeielementezaštite.Sljedećioblicidiskriminacijeponuđenisusvakojmalojgrupi:

• nacionalnadiskriminacija• religijskadiskriminacija• diskriminacijazasnovananaspolu• diskriminacijazasnovananaobrazovanju.

Zasjedanjespovratniminformacijama:Nakon rada umalimgrupama, voditelj radionice otvara raspravu tokomkoje svi imaju priliku izreći svoja pitanja ikomentare.

RADIONICA 4[OsmislilaALD,Sisak]

Naslov:„POZICIJAIODNOSIIZMEĐUVJERSKIHZAJEDNICANAPODRUČJUSISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE“

Ciljevi:• predstavljanjepozicijevjerskihzajednicauHrvatskoj• utvrđivanjenjihovihosnovnihosobina• otkrivanjenjihovogstvarnogučinkanasadašnjusituaciju



Vreme:3-4sataVeličinagrupe:15-40Materijal:FlipchartMarkeri

Teoretskapozadina:Predavačpredstavljapodatkedobijeneusocijalno-religijskimanketamaprovedenimuHrvatskojuposljednjihpetgodina.Očitojedatokomprijelaznogperiodasvevišeljudiželipripadatireligijskojzajedniciizanjupokazujezanimanje.Premapodacima,76,6%stanovništvasukatolici,11%supravoslavci,1%članoviislamskezajedniceiostatak,manjeod1%,sučlanoviraznihprotestantskiikršćanskihzajednica,4,5%pripadajuostalimreligijamai3,9%stanovništvadeklarišusekaonevjernici.

Sličneanketepokazujudase,kadajeriječoreligijskomopredjeljenju,80%anketiranogstanovništvasesmatrareligioznimai50%sevidekaovelikivjernici.RezultatinekihstarijihistraživanjapokazujudajereligijauHrvatskojvrloorjentisanapremacrkvi,tradicionalna,kolektivnaisnažnovezanauzporodicuinaciju.

Osimindikatoraovogtradicionalnogoblikareligijskeprakse,učesnicisuupoznatisaosobinamarazličitihreligijskihzajednicaiučekriterijezaraspoznavanještaje,aštanijevjerskazajednica.

Predstavljanje:Nakonprezentacije,predstavljajuseučesnici iz raznihzajednica, ističupreprekeusvomdjelovanju inaglašavajunačine ioblikemeđusobnogisporazumijevanjaunutargrupeisaradnjekojesmatrajuzadovoljavajućim.

Radumalimgrupama:Učesnicisupodijeljeniupodgrupe.Zadatakjeraspravitistavoveosljedećimtemama:

• Vjeronaukauškolama–zailiprotiv(zašto)?• Trebalidržavafinansiratireligijskezajednice–dailine(zašto)?• Kojisukriterijumipremakojimaseodlučujedalijenekazajednicavjerskailine(zašto)?• DalijecrkvauHrvatskojodvojenaoddržaveiline(zašto)?• JesulimanjinskezajedniceuHrvatskojdiskriminisaneiline(zašto)?

Rasprava:Predstavnicimalihgrupaiznosezaključkesvojegrupe.Oovimzaključcimaseraspravljanaplenarnojsjednici.

Zasjedanjespovratniminformacijama:Našzaključakjedasuovakvisusretidobrodošliipotrebnijerboljerazumijevanjeisaradnjaizmeđusljedbenikaraznihreligijamogupomoćiupoboljšanjusadašnjesituacije,sobziromnapoštivanjeraznihmanjinailjudskihpravasvakogpojedincailipripadnikagrupe.

Postojalojevelikozanimanjezaovopitanje,saobziromnačinjenicudajevjeravažandiosvakodneviceuHrvatskojiimavažanutjecajusvakomsegmentudruštvenihkretanja.

RADIONICE SA MLADIMARADIONICA 5[UsvojenoodServiceCivilInternational2003]

Naziv:„LJUDSKAPRAVAIJA“

Ciljevi:• Podsticatirazmišljanjeoiskustvimakojasetičuličnihljudskihprava.• Upoznatiučesnikesdiskursomidoktrinomljudskihprava.

Vrijeme:90minVeličinagrupe:7-15Materijali:Papiriihemijskeolovke,Flipchart,Materijalioteorijiljudskihprava





Vežbazagrevanja(energiser)–Pingviniirode:Odreditepodručjeukomeseučesnicimogukretati.Jedanučesnikigrarodu,aostalisupingvini.Rodasekrećeskačućinajednojnozi,apingvinisekrećuteškimkoracima,širomrastavljenihnogu.Rodapokušavadauhvatisvepingvine,kojipostajurodanakonštosuuhvaćeni.

Vježba–individualnirad:Učesniciindividualnoodgovarajunasljedećapitanja:

1. Kakoljudskapravautičunavašsvakodnevniživot?2. Jesteliikadabilisvjedokkršenjaljudskihprava?3. Imajuliljudskapravaistoznačenjezasve?

Vježba–radmalihgrupa:Učesnicisupodijeljeniumalegrupe.Zadatakjerazgovarationjihovimodgovorimanapitanjairazmijenitiiskustva.

Teorijskapozadina:Voditeljradionicepredstavljakratkuverzijuhistorijeljudskihprava,pozadinu,osobineinajvažnijedokumente.Preporučavasekorištenjeraznihvizualnihsredstavadabiseprezentacijaučinilazanimljivijomilakšomzapraćenje.Prijeprezentacije,voditeljradionicemožeprovesti5minutnuvježbuolujeidejanariječiljudskaprava(poizboru).Natajćenačinučesniciivoditeljgrupečutiprveasocijacijeljudinakonceptljudskihpravaiprocijenitivećpostojećeznanjeotemi.

Rasprava:Voditeljradionicepitaučesnikeukojojmjerisestvarnostpodudarasteorijomištasvakoodnjihmožeučinitidabiteoriju(ljudskihprava)učinioštoprimjenjivijom.Nakrajuradionice,učesnicidobivajumaterijale

Evaluacija:Svakiučesnikdobijalistpapiranakomujecrteždlana.Jednopitanjejenapisanonasvakiprst:

1. Štajebilodobro?2. Štatrebapoboljšati?3. Štanijebilotakodobro/Štajebilološe?4. Štastenaučili?5. Kakosteseosjećali?

Učesniciodgovarajunapitanjaiskrenoianonimno.Ovaevaluacijadobrojeprihvaćenameđumladimazbogvizualnogoblikazbogkojegganedoživljavajukaoobičniupitnik.

Savjet: Ova radionica može poslužiti kao dobra priprema za sljedeću. RADIONICA 6 [UsvojenoodizdanjaVijećaEvrope:Svirazličiti–svijednaki,obrazovnipaket,VijećeEurope,Upravazamlade,Strasbourg,Francuska,1995]

Naslov:„DISKRIMINACIJAIKSENOFOBIJA“

Ciljevi:• Podstaknutiučesnikedamisleosvojimpredrasudamaistereotipima.• Naučitirazlikuizmeđu‘predrasuda’i‘stereotipa’.• Pokazatikakopredrasudeistereotipimoguvoditikadiskriminacijiipovrediljudskihprava.

Vreme:90minutaVeličinagrupe:7-20Materijali:Flipchart,Papiriihemijskeolovke,Markeri,Kolažpapiri(nijeobavezno)Papiriiolovke



Aktivator–Krugpovjerenja:Učesnicistojeučvrstomkrugu.Jednaosobajeusrediniiimazatvoreneoči.Taosobaseprepustipadu,anetkoizkrugajeuhvatiinježnogurnenazadusredinu.Ovosetakođemožeprovestiugrupamaodtrojeljudi,sjednomosobomusrediniidvijekojijehvataju.Igrajedobarpočetakzaozbiljnijuradionicu(aktivnost),ilizasmirivanjegrupe.Takođejeidobraigrapovjerenja.Savjet:možesedogoditidanefunkcionišedobrougrupamaukojimaseljudivećnepoznajuodprijebaremmalo.

Vježba–„Euro-voz“:Voditelj radionice kaže učesnicima da zamisle da su sami na sedmodnevnom putovanju vozom. Svaki sudioniksamostalnonapišetriosobespopisaporedkojihbiradijesjediliukupeuvozai3osobespopisaskojimanebisjedili.Sljedećesuosobezapisanenaflipchart:

• Skinheadstetovažomkukastogkrsta• Ženasmalombebom• Krupančovjekkojijedemasnuhranu• D.J.kojislušaglasnumuziku• Homoseksualniparkojiseljubi• Opaticakojapričaopobačaju• Crnacreper• Narkomankojijeočitopoduticajemdroga• TražilacazilaizTurske• Čovjekbeznogusvelikimkoferom• MladaporodicaRoma

Nakonštosuučesniciodabrali,odnjihsetražidaučineistoumalimagrupama.Morajusesložitiokosvojihizboraisačinitizajedničkipopislikova.

Utomprocesusvidijelesvojestereotipesostatkomgrupe,objašnjavajućisvojeizbore.Kasnije,zajedničkeraspravesvakegrupepredstavljajuseuplenarnojsjednici,nakojojseraspravljaotimizborimaiupoređujuserezultatimeđugrupama.

Nakonrasprave,voditeljradioniceiznosidefinicijustereotipaipredrasuda.

Zasjedanjespovratnominformacijom:Voditeljradionicepitaučesnikeopredrasudamaistereotipimaskojimasesuočavajuusvakodnevnomživotuidalijemogućebitibezpredrasuda.Zasjedanjespovratnominformacijombitrebalopokazatidajenemogućebitibezpredrasudaistereotipa,alijevažnopokazatiučesnicimakakobinapredovalipremaukidanjudiskriminacije.

Evaluacija:Učesnicivrjednuju zasjedanje (uodnosuna značaj,naučenenovestvari, korisnost itd.)dajućiocjene.Potrebno je izraditiskalu,npr.stavljajućikolažpapiresbrojevima(1-10)napod/zidove,itražitiodučesnikadastanukrajbrojakojipredstavljanjihovomišljenje.Ukolikopostojeznačajnerazlikeumišljenjima,možetezatražitiodnekihučesnikadakomentarišuiobjasnesvojemišljenje.

Savjet: Likovi se mogu mijenjati zavisno o zemlji ili zajednici u kojoj se radionica sprovodi i o njezinim problemima. Npr. ispred likova se može postaviti sklop nacionalnosti ili dodati novi likovi. Naslov aktivnosti se takođe može izmijeniti zavisno o mjestu gdje se sprovodi, npr. azijski voz, ruski voz itd.



RADIONICE S UČITELJIMA, SOCIJALNIM RADNICIMA, PSIHOLOZIMA, PEDAGOZIMA, JAVNIM TUŽIOCIMA, POLICIJOM I MEDIJIMARADIONICA 7[PreuzetoodVijećaEvrope:Svirazličiti–svijednaki,obrazovnipaket,VijećeEurope,Upravazamlade,Strasbourg,Francuska,1995]

Naslov:„IZBACIULJEZA“Koželibitiunjihovojgrupi?

Obrađivanapitanja:• Većinsko-manjinskiodnosi• Diskriminacija

Ciljevi:• Započetiraspravuorazličitimgrupamaudruštvu• Podićinivosvijestiopredrasudamaidiskriminaciji• Poticatiempatijusiskustvimaodbacivanjaiisključivanja.

Vreme:10minutaVeličinagrupe:16+Materijal:Obojeneljepljivetačkeodpapira.Naprimjer,zagrupuod16ljuditrebaćete4plave,4crvene,4žute,3zeleneijednubijelutačku.

Vežba:1. Zalijepitejednutačkunačelosvakogigrača.Igračinebitrebaliznatikojejebojetačkananjihovučelu.2. Reciteigračimadaseokupeugrupusonimigračimakojiimajutačkuisteboje.3. Nikonesmijepričati;smijesekoristitisamoneverbalnakomunikacija.

Zasjedanjespovratnominformacijomievaluacija:Pomozitegrupiuistraživanjunjihovihosjećajaotomeštasuradiliištasunaučili:

• Kakosteseosjećaliutrenutkuukomsteprviputsrelinekogastačkomistebojekaoštojevaša?• Kakoseosjećalaosobasdrugačijomtačkom?• Jestelijednidrugimapokušalipomoćikakobiserasporediliugrupe?• Kojimrazličitimgrupapripadate,npr.fudbalskomtimu,školi,crkvi/džamiji?• Moželisenetkopridružititimgrupama?• Kosuuljezi(drugačiji)unašemdruštvu?

Savjeti za voditelja: Budite svjesni toga ko dobiva bijelu tačku. Možete iskoristiti priliku da namjestite konačne grupe, ali ne činite to tako da bude očito. Neka igrači vjeruju kako su tačke raspoređene slučajnim odabirom. Ova aktivnost se može koristiti i kao ledolomac i za formiranje grupa za drugu aktivnost.

Varijacije:1.Koristitetačkepapiraubojikaoštojeopisano,alibezuljeza,takodanakrajusvizavršeugrupama.2.Pripremakaozaprvuverziju.Zamoliteučesnikedaseokupeugrupe,takodasvizavršeunekojgrupi,alinijednagrupanesmijeimativišeodjedneosobesistoobojenomtačkomtj.dobićetevišebojnugrupu.

3.Koristite‘slagalice’odslikakojećepotaknutiraspravu

Savjet: Nalijepite slike na karton prije nego što ih izrežete

Prijedlozizapopratneaktivnosti:Ponovitekodeksečlanstvauvašojgrupiiliorganizaciji.Moželiseikopridružiti?Štamožeteučinitidabivašaorganizacijapostalaotvorenijaisvimapristupačnija?



Biti uljezne znači uvijekda smo isključeni; ponekad tomožebiti naš izbor, kada želimobiti po strani i razlikovati seodostalih.

RADIONICA 8[PreuzetoodVijećaEvrope:Svirazličiti–svijednaki,obrazovnipaket,VijećeEvrope,Upravazamlade,Strasbourg,Francuska,1995]

Naslov:„SAMOTOUČINI“Ponekadljudi,kaoštosuroditelji,šefoviiodrasli,mogubitivrlouskogrudni…,alizartonismoponekadimisami?Ovaaktivnostjesimulacija.

Obrađivanapitanja:Diskriminacijaljudikojisurazličiti.Mehanizmikojizadržavajumanjineunašemdruštvuuugnjetavanompoložaju.

Ciljevi:• Iskusitidiskriminaciju.• Analiziratinačinenakojediskriminišemoodređenedruštvenegrupeiuistovrijemeihkrivimozasituacijuukojojsenalaze.

• Podićinivorazumijevanjaotomekakopomažemouočuvanjunepoštenihdruštvenihstruktura.

Vrijeme:60minutaVeličinagrupe:Najviše40.Trebapodijelitiučesnikeu4podgrupeMaterijali:

• 4velikalistapapira• 4staračasopisa• 4paramakaza• 4pakovanjatankihflomasterauboji• 4tubeljepila• Nijeobavezno:4kompletaostalihsitnica:npr.konop,vuna,dugmad,spajalice.• Papiriolovkazaposmatrače• Zidniiliručnisat

Vežba:1.Podijelite igračeučetirigrupe i zamolitesvakugrupudasjedneućošakprostorijeukomsemožeudobnosmjestitiiraditi.

2.Zamolitesvakugrupudaimenujejednogposmatračakojićebilježitištagovorečlanovigrupe.

3.Objavitedaćeteredomobilazitigrupekakobiimdalimaterijaleiuputezarad.

4.Iditeprvojgrupi,dajteimkompletmaterijalaijasnokažite:„Imatelistpapira,časopis,makazeiljepilo.Trebatenapravitikolažproljeća.Zatoimate20minuta.Počnitekadželite.“

5.Ondapriđitedrugojgrupi,dajteimkompletmaterijalaijasnokažite,„Imatelistpapira,časopis,makazeiljepilo.Trebatenapravitikolažproljeća.Zatoimate20minuta.Počnitekadželite.“

6.Zatimideteutrećugrupu,dajeteimnjihovematerijaleikažete,„Imatelistpapira,časopis,makazeiljepilo.Trebatenapravitikolažproljeća.Imate20minuta.Počnitekadželite.“

7.Nakontogapriđiteposljednjojgrupi,dajteimnjihovematerijaleijasnokažite:„Mso,flosamdlorerabtbzlosnisebauqvxapoyeks,nseioamanssajiyudolaverzalosifalitome.Zatoimate20minuta.Možetepočetikadaželite.“

8.Dokgruperade,obilaziteih,ohrabrujteipodržavajteprvetrigrupe,alikuditečetvrtugrupuzbogtogaštoneradeonoštosteimrekli.

9.Nakon20minutaprekiniteaktivnostitražitegrupedapredajukolaže.Akoprvetrigrupenisuzavršiledajteimjoš3ili4minute.

Zasjedanjespovratnominformacijomievaluacija:Počnite od onih koji su igrali. Pitajte ih kako su se osjećali tokom aktivnosti, kako su sarađivali i jesu li sviučestvovali?



Zatim pitajte posmatrače da kažu šta se događalo u svakoj grupi. Onda uključite sve u raspravu o vezama sastvarnošću:

• Viditeliikakvupovezanostsastvarnimživotom?• Unašemdruštvu,kojeučetvrtojgrupi?• Nakojinačinsmosklonikrivitižrtvedruštvenenepravde?• Kakoljudikojiseosjećajukaožrtvedruštvenenepravdereaguju?• Reagujulinaistinačinkaoštosureagovaliljudiizčetvrtegrupe?

Savjeti za voditelja:Ako radite sa samo nekoliko ljudi prilagodite igru i stvorite dvije podgrupe, prvu s jasnim uputama i drugu sa zbunjujućim. Umjesto davanja besmislenih uputa, četvrtoj grupi možete dati upute tako da ih izgovorite vrlo brzo ili na drugom jeziku.

Imajte na umu da ova igra može izazvati snažne reakcije od članova četvrte grupe, zbog toga što su frustrirani, ne razumiju uputstva i još ih se za to krivi. Ponekad se naljute na voditelja i odu; ponekad svoju frustraciju usmjere prema drugim grupama i ometaju ih u njihovom radu; ponekad zadržavaju svoje osjećaje i ostavljaju agresiju za kasnije. Zato predlažemo sljedeće: • Pobrinite se za to da su grupe sastavljene nasumično kako bi se izbjeglo da se bilo tko u grupi osjeća kao

žrtva. • Prije početka evaluacije ključno je razjasniti da je ovo bila simulacija i da moramo izaći iz svojih uloga.• Važno je ostaviti vrijeme tokom evaluacije za izražavanje osjećaja svih učesnika prije nego što se pređe

na analizu onoga što se dogodilo. Ako to ne napravite, ti osjećaji će kasnije isplivati na površinu, što će otežati dobru evaluaciju.

Varijacije:Akoželiteigruučinitiizazovnijomilinematematerijala,možetetražitiodgrupadaizvedumaliskeč.Ovodonosijošvišestresačetvrtojgrupikojaćese,utomslučaju,moratibrinutiotomedaizvedeskečipritomneispadneglupo.

Prijedlozizapopratneaktivnosti:Daljerazmotritegrupeunašemdruštvu.Kakoviditeljudekojebiopisalikaodruštvenegubitnikeionekojeviditekaodruštvenepobjednike?Osjećajisključenostisestvarakakobiučesnicidobilijasnijiuvidusituacijeukojimasusamibilidiskriminisaniiliukojimasuonidiskriminisalidruge.Sprovođenjeoveradionicesaraznimgrupamapokazalonamjedaraspravaoosjećajimaodbačenosti idijeljenje tihemocijasostalimauprviplanstavljaosjećajekojisusenakupljalikrozdugiperiodvremena.Preporučavaseradionicuprovoditiugrupikojavećradizajednonekovrijemeiukojojvećpostojiodređennivouzajamnogpovjerenja.



APENDIKSTabela5.1Sastavstanovništvapremapopisustanovništvaiz2001.

Republika Hrvatska

Broj %Stanovništvo ukupno 4 437 460 100Hrvati 3977171 89,63

Odčega:* 331383 7,47

Albanci 15082 0,34

Austrijanci 247 0,01

Bošnjaci** 20755 0,47

Bugari 331 0,01

Crnogorci 4956 0,11

Česi 10510 0,24

Mađari 16595 0,37

Makedonci 4270 0,1

Nijemci 2902 0,07

Poljaci 567 0,01

Romi 9463 0,21

Rumuni 475 0,01

Rusi 906 0,02

Rutenci 2337 0,05

Slovaci 4712 0,11

Slovenci 13173 0,3

Srbi 201631 4,54

Italijani 19636 0,44

Turci 300 0,01

Ukrajinci 1977 0,04

Vlasi 12 0

Židovi 576 0,01

Ostali 21801 0,49

Neizjašnjenihpremanacionalnosti

Odčega 89130 2,01

Izjašnjenihpremaregionalnomključu

9302 0,21

Nepoznato 17975 0,41

*Deklarisanemanjine**LjudiizBosneiHercegovine.TerminBošnjaciovdjenijeprihvatljiv.

ZajedničkizbirHrvata,(3977171),deklarisanihmanjina*(331383)iostalih,onihkojisenisuizjasniliinepoznatih(128906)činiukupanbrojstanovništva(4437460).

Tabela5.2Sastavstanovništvapremapopisustanovništvaiz2001.

Sisačko-moslavačka županijaBroj %

Ukupno stanovništvo 185 387 100Hrvati 152196 82,10

Odčega* 26053 14,05

Albanci 511 0,28

Austrijanci 6 0

Bošnjaci** 1137 0,61

Bugari 12 0,01

Crnogorci 70 0,04

Česi 670 0,36

Mađari 148 0,08

Makedonci 125 0,07

Nijemci 54 0,03

Poljaci 19 0,01

Romi 708 0,38

Rumuni 8 0

Rusi 20 0,01

Rutenci 11 0,01

Slovaci 243 0,13

Slovenci 181 0,1

Srbi 21617 11,66

Italijani 192 0,1

Turci 5 0

Ukrajinci 309 0,17

Vlasi 1 0

Židovi 6 0

Ostali 2137 1,15


Odčega 4442 2,4


2 0

Nepoznato 559 0,3

*Deklarisanemanjine**LjudiizBosneiHercegovine.TerminBošnjaciovdjenijeprihvatljiv

UkupanzbirHrvata(152196),odčega*(26053)iostalih,onihkojisenisuizjasniliinepoznatihzajedno(3150)činiukupanbrojstanovnika(185387).





Tabela5.3Sastavstanovništvapremapopisustanovništvaiz2001.Grad Sisak

Broj %Ukupno stanovništvo 52 236 100Hrvati 43402 89,09

Odčega* 5684 10,88

Albanci 149 0,29

Austrijanci 0

Bošnjaci** 795 1,52

Bugari 3 0,01

Crnogorci 40 0,08

Česi 100 0,19

Mađari 28 0,05

Makedonci 62 0,12

Nijemci 16 0,03

Poljaci 6 0,01

Romi 436 0,83

Rumuni 1 0

Rusi 5 0,01

Rutenci 2 0

Slovaci 13 0,02

Slovenci 90 0,17

Srbi 3897 7,46

Italijani 15 0,03

Turci 3 0,01

Ukrajinci 21 0,04

Vlasi 0

Židovi 2 0

Ostali 1420 2,72


Odčega 1611 3,08


0

Nepoznato 119 0,23

*Deklarisanemanjine**LjudiizBosneiHercegovine.TerminBošnjaciovdjenijeprihvatljiv.

UkupanzbirHrvata(43402),odčega*(5684)deklarisanihmanjinaiostalih,onihkojisenisuizjasniliinepoznatihzajedno(3150)činiukupanbrojstanovnika(52236).


Poglavlje6.TreningzademokratijuuSrbijiiCrnojGori


StankaParac,AgencijalokalnedemokratijeSubotica,SrbijaiCrnaGora

Uvod RazdobljeposlijesukobauJugoistočnojEuropi(JIE)obilježenojeprocesompolitičkihiekonomskihreformikarakterističnihzazemljeutranziciji,iintenziviranimzakonodavstvomiostalimmjeramausmjerenimpremaevropskimintegracijama.MultietničkiimultikulturalnisastavstanovništvabivšeJugoslavijeprošaojekrozbrojnepromjenenakongodinarata,etničkogčišćenjaimasovnihmigracija.TosevećinomvidiupovećanombrojuizbjeglicakojetražeskloništeuopštinamaširomSrbije,BosneiHercegovineiHrvatske(uglavnomSrbi,HrvatiiBošnjaciizratnihpodručjaiinternoraseljeniljudinaKosovu).Utrenutnomstadijumuprocespovratkailokalneintegracijeovihetničkihomogenihgrupajošuvijektraje,doksenjimebavemeđunarodnazajednica,različitinivoidržavnihvlastitenevladineorganizacijedržavaokojimajeriječ.

Kratakprikazproblemakojiizviruizostavštineprošlihsukobauključuje:• povećanoudaljavanjeinesnošljivostizmeđunaroda• etničkudiskriminaciju(posebnozajedniceRoma)• govorjavnemržnje(nerazvijenukulturupolitičkogdijaloga)• nesposobnostpomirenjasanedavnomprošlošću

Osimusvajanjaodređenogbrojameđunarodnihpravilaupodručjuzaštite ljudskihprava imanjinskihprava,obrazovanja iinformatizacije,premalosepostiglopriuspostavljanjuprimjerenoginstitucionalnogokvirazaborbuprotivprethodnospomenutihetničkihnesnošljivosti,ijošuvijekpostojiočitapotrebazaopipljivijimrezultatimapolitičkogdjelovanjaiuključenostiNGO-ananivoulokalnihopštinaiunutarokvirameđunarodnesaradnje.Upravosenalokalnomnivoujavljanajvišeproblema,alisamoseograničenbrojmožeuspješnorješavatizbogsmanjenograsponamoćilokalnihvlasti.Istovremenoseprekograničnasaradnjaunutarregijekojapovezujebivšezaraćenestranejošuvijekneprihvatakaoinstrumenatilisredstvoširegdruštvenogiekonomskognapretka,negoprijekaopotencijalniizvornapetosti.

Multietničkelokalnezajedniceuregiji(posebnoupograničnomdijeluSrbije)utomepogledususuočenesbrojnimproblemima,kojiuključuju:

• nedostatakdruštvenog,socijalnog ilipolitičkogkoncenzusa,štopredstavljapreprekuprocesuodlučivanjanasvimnivoimavlasti• nedostataklokalnihrazvojnihstrategija• rijetkoilislaborazvijenemehanizmeučešćanalokalnomnivou(sveuključujućipristup)• sukobeizmeđunovopridošlihizbjeglica,raseljenihosobaistarosjedilačkihmanjinskihgrupa• nedostataklokalnihinstitucija/mehanizamazazaštituljudskih/manjinskihprava• izostanak pristupa „razmjene dobronamjernog djelovanja“, odnosno prekograničnog učenja ili širih regionalnihiskustava.

Izgradnjalokalnihkapacitetajejedanodglavnihciljevaprimijenjenihprogramakojisuosmišljeniradipodizanjarazinesvijesti(uključenihciljanihgrupaivećine)opotrebipostojanjasveobuhvatnihinstitucionalnih,političkih,ekonomskihizakonskihreformi.Programitakođenastoje:

• pomoćipovećavanjepoznavanjavještinaneophodnihzatolerantanpolitičkidijalogumultikulturalnojokolini• podržatistvaranjesavremenog,društvenoosjetljivogpolitičkogvođstvarazvijanjemsposobnostikomunikacije,timskogradaiupravljačkihvještina

• podržatiprocesstvaranjanovekulturepolitičkogdijalogautemeljenenademokratiji,građanskojodgovornosti,političkompluralizmuitoleranciji

• doprinijetiponovnomuspostavljanjuiosavremenjivanjusveuključujućegkonceptalokalnezajednice(uključujućinjenedecentraliziraneoblike)

• pokušatirazvitinovipolitičkipristupbezpredrasudainesnošljivosti• predstavitinoveinformacijeotrendovimaudrugimdržavamaipodićistandardedjelovanjamladihlokalnihpolitičaradostepenakojijeprihvaćenuEuropi

• poučitipolitičaremeđukulturalnomdijaloguitoleranciji.• omogućitimladimpolitičkimvođamaizsusjednihzemaljasusrete,razmjenuznanjaisticanjevještinazakvalitetnoizvršavanjezadatakalokalnevlasti.

• nakonmnogihgodinaizolacijepodautoritarnimrežimomuSrbijistvoritiprilikuzauspostavljanjeirazvijanjeprekograničneimeđunarodnesuradnje

AktivnostikojejeprimijenilaALDizSuboticeumnogočemupredstavljajudoprinosširomrasponuinicijativakojepreduzimajurazličitestranezainteresovanezarestrukturiranjedemokratijenalokalnomnivou(lokalnevlasti,nevladineorganizacijeimreženevladinih organizacija, i obrazovne organizacije). Međunarodna saradnja, iskoristivost naših potencijala, partnerstava izajedničkihprogramauvelikepredstavljajudodatnuvrijednostnašihprograma.

VećinaprogramazatreningkojejeprimijenilaALDizSuboticespartnerskimorganizacijamaosmišljenisuipripremljenizasljedećeciljanegrupe:

• članoverazličitihetničkihmanjina• izabrane,odnosnoimenovanemjesnevijećnike(izetničkimješovitihgrupa)• mladepolitičkevođe(izetničkimješovitihgrupa)• lokalnenevladineorganizacijeiaktivisteizsusjednihzajednica.

Od 1993. do 2000. programi ALD-a koji uključuju manjinske zajednice sastojali su se uglavnom od trening seminara omeđunarodniminstrumentimazaljudskaimanjinskaprava,otvorenih,tj.javnihraspravaomjesnojtolerancijitepromotivnimkampanjamavezanimuztapitanja.Školagrađanskogdruštvabilajenaprimjervišegodišnjiprogramnamijenjenčlanovimalokalnihmanjinskih zajednica i grupamamladih koji promoviše saradnju i razmjenu programa sa partnerskimnevladinimorganizacijamaiobrazovniminstitucijamasusjednihzemaljaBosneiHercegovineiHrvatske.Važnojespomenutiteškoćekoduspostavljanjakomunikacije,uzimajućiuobzirtadašnjuautoritarnuvladuuSrbiji(odnosnoSaveznojRepubliciJugoslaviji),izolovanostzemljeietničkenapetosti.Sveopštapercepcijanevladinihorganizacijaodstranejavnostiivladajućegrežimautovrijemebilajekrajnjenegativna,pajenjihovradsmatranizdajničkom.Podjelana„rodoljube“i„izdajnike“bilajeprodubljivanarazličitimaktivnostimaslužbenihineslužbenihpočiniteljaetničkemržnjeinetolerancije.

Nakondemokratskepromjenevlade2000.godine,aktivnostivladeiNVO-auSrbijiusmjeravajusena:a)usvajanjezakonausklađenihsmeđunarodnimstandardima(posebnonapoljuzaštiteljudskihimanjinskihprava,telokalnesamoupraveiobrazovanja)b) sveukupne aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o potrebi reforme te stvaranje šire okoline pogodne za primjenuzakonskihpromjena.

Programi za trening i brojnioblici programaneformalnogobrazovanja zademokratiju supokrenuti u različitimsektorima,uključujućiprofesionalnegrupe,(uglavnomučiteljeilinovinare),grupemladih,manjinskegrupeipolitičare.ALDjeuSuboticibilauključenauprogrametreninganamijenjenegorenavedenimciljanimgrupamanalokalnomnivou.Nekavažnazapažanjaiznašegiskustvaoširemkontekstuovihprogramauključujusljedeće:

• opštepodjeleudruštvu(posebnovezaneuzetničkoporijeklo)• opšteosiromašenje• snažanuplivpolitike• nizaknivokultureipolitičkogdijaloga• jakuzatvorenostiizostanaksaradnjesdrugimdržavama• radikalninacionalizamusukobusdemokratskimliberalizmom• nedovoljanprotokinformacijaisaradnje• nedostatakpouzdanjauinstitucije(nedovoljnavladavinazakona)• visokstepenkorupcije.

Programinamijenjenimanjinskimgrupama,anajvišehrvatskoj imađarskojzajednici,usmjerenisunapodizanjesvijestiomeđunarodnimstandardimaiobavezamadržavnihvlastikojeseodnosenanjihovuprimjenu.SpecifičneciljanegrupebilesuNVO-ilokalnihetničkihmanjina,vijećaetničkihmanjinapostepenoosnivanauVojvodini,lokalneobrazovneinstitucijeiudruženjaučitelja.Sprovedeneaktivnostiuključivalesuseminare,radionice,studijskaputovanjaijavnerasprave.

Programi za lokalne izabrane/imenovane vijećnikeuključivali su trening seminareo raduu lokalnoj samoupravi, ulogamalokalnihvijećnikailjudikojiodlučuju,stvarajusmjernice,omogućavajuilibaremolakšavajuprocese.Radionicatreningajesadržavalavježbezarazumijevanjepostojanjarazličitihpogleda.CiljanagrupasastavljenajeodčlanovanesamoizSuboticevećiizostalihopštinauVojvodini.

Programi treninga za mlade političke vođe takođe su bili ciljani na rad lokalne samouprave, proces donošenja odluka iučestvovanjegrađana.Posebnapažnjausmjerenajenaupravljanjesukobima.



SaobziromnaprocjenupotrebairezultatagorespomenutihaktivnostiALD-a,nekivažnirezultativrijednispomenasu:• uključenostkorisnikabeneficijainjihovoaktivnoučestvovanjeuživotulokalnezajednice(izabranivijećnici,uključenjeudrugeprojekate)• povećanasvijestopotrebireformi,posebnonalokalnomnivou.

Ograničenja pri preduzimanju aktivnosti uglavnom se odnose na kritičan stav prema mogućnosti promjene i, u nekimslučajevima,odvišeformalanpristupsadržajuprograma.Nedostatakkomunikacijeizmeđumanjinskihgrupaibilokojegoblikameđusobnesaradnjetakođesuizdvojenikaospecifičniproblemi.Nisustvoreniprimjereniuslovizaprimjenustečenihvještinai znanja. Politička pripadnost takođe je činila slučajnu prepreku kreativnom učestvovanju i vjeru umogućnost promjene.Nedostatakmeđusobnog povjerenja još je jedan faktor koji je odigrao ulogu, kako umanjinskim grupama tako i izmeđumanjinskihivećinskihgrupa.Spomenutojenaglašenoopštimnedostatkompovjerenjauinstitucijevlasti.

MetodologijaPrimijenjenametodologijajeutemeljenanateoretskimtemeljimakojejeosiguralagrupaautoraizCentraUjedinjenihnarodazaljudskanaselja(UNhabitat)predvođenihprofesoromFredomFisherom,uglavnomupriručnicimaoupravljanjusukobom,zajedničkomplaniranjuivještinamarukovođenja.TajnizpriručnikaodemokratskojpreobrazbilokalnesamoupravedizajniranjeuCentruUjedinjenihnarodazaljudskanaselja,ispitanipotomprimijenjenuzemljamaJIEutranzicijipočevšiodsredine80-ih(Slovačka,Poljska,RumunjskaiČeška),teodsredine90-ihuSrbiji,BosniiHercegovini;HrvatskojiMakedoniji.Njihovtematski rasponpokrivakonceptevještina rukovođenjausavremenoj lokalnoj samoupravi, vještineupravljanja sukobom iproceszajedničkogplaniranja.Takođesuprimijenjenetehnikeivještinestečeneširokimspektromtreningazatrenerekojesuorganizovalemeđunarodneorganizacijeikonsultacijskegrupe.Ovdjećemopredstavitidvaprimjerametodologijeorganizovanihtreninga:

1.treningkrozseminarezamladepolitičkevođe(višegodišnjiprogram)2.treningkrozseminarezalokalnanevladinaudruženjaijavneslužbenike(višegodišnjiprogram)

Obaprimjeratreningakrozseminaresastojeseoduravnoteženihprezentacijateoretskihkoncepataipraktičnihvježba.Prvisevišeusmjeravana teorijske ideje,uzimajućiuobzirpredavačeveprezentacije različitihaspekata funkcioniranja lokalnihsamouprava,dokjedrugiprimjerusmjerenisključivonakoncepteupravljanjasukobomipraktičnevježbeuvezisastrategijamaupravljanja sukobom.Objegrupeučesnika sučlanovi različitih etničkih zajednicau subotičkimopštinama ili iz susjednihopština,udobiod23do55godina(štoneodražavanužnoukupnuetničkuproporcionalnostlokalnogstanovništva).Vježbe i primjeri iz prakse Razumijevanje prirode sukoba: različite percepcijeSukobjeposljedicapostojećihrazlikakojimatrebarukovoditi.Sukobjezatoneizbježan,neutralaniličakpozitivan(usuprotnostisnjegovomuvijeknegativnompercepcijom),oopštimjepitanjima(ne ličnim) imožebiti izvorenergije.Sukobjerezultatrazlika,anenjihovuzrok.Rečenojedapercepcijatvori99%stvarnosti(ilineštomanje),aliutvrđivanjerazličitihpercepcijapredstavljadobarpočetakusuočavanjusizazovomrukovođenjasukobom.Akomislimodajeneštostvarno,toijestestvarnodokneutvrdimodrugačije.

Vežba zagrevanjaCiljeviučenja:Usvojitigledišteopostojanjuvišenačinaposmatranjaproblemailisukoba.Potrebnovrijeme:20do30minuta



Proces:1. Nacrtativelikutabelu(kaoštojeprikazano)naflipchartubezprevišeobjašnjavanjailiuvodnihprimjedbi.Zamolitiučesnikedapažljivopogledajutabeluinapapiruodgovorenasljedećepitanje:„Kolikokvadratavidiš?“

2. Datiučesnicima30sekundizapismeniodgovor.3. Kadasvinapišu,trenerprikupljaodgovoreiraznebrojevebilježinaistiflipcharttakodabuducijelovrijemevidljivi(odgovoriobičnovarirajuod16do30)

4. Nakonštozabilježisveodgovore,trenerpitaučesnikekojijepravi.Nekiučesnicimoglibishvatitidasepitanjeodnosinabrojkvadrata„kojivide“,anekolikokvadrata„ima“iupravotareakcijasadržinjihovuličnupercepcijuonogaštojetačnoidajeimprilikudatootkrijuilikažudrugima.(Našapercepcijajestvarnostkojuuočavamocijelovrijeme).

5. Pitatiučesnikeštasuosjećalikadbinetkoutvrdiodajevidiovišekvadratanegooni(sumnja,znatiželja,nesigurnost,...).Drugokorisnopitanjeještasučinilikadasushvatilidajenekidrugiučesnik/cavidiovišekvadrata(jesuliponovnoprovjeravali,dokazivaliiliutvrđivali).

6. Započetiraspravuoveziizmeđurazličitihmišljenjaobrojukvadratainačinanakojiljudidoživljavajupitanjaukonfliktnimsituacijama.

Kroz vježbu je prošlo nekolikogrupamladih političkih vođa različitog etničkogporijekla unutar programa treninga koji jeprimjenjivantokomposljednjihpetgodina(nakondemokratskepromjeneuvladiSrbije2000.).



Uzroci sukoba i strategije intervencijePrimjer iz prakse: Susjedstvo se pokrenulo(Konfliktnasituacijaupotrazizarazumijevanjemirješenjem)Članovisteistraživačkogtimakojijezamoljendapružipomoćmalomgraduuvašojregijiukomesunapetostimeđugrađanimasveveće.Zapravosuseuposljednjevrijemedogodiliodređeniružnisukobi.Gradonačelnikjeizjaviodarazumijeuzroksukoba,alipotrebeipoglediljudiizvanabaziralisusevišenačinjenicamanegonaemocijama.Tajgradsa10000stanovnikapoznatje kao tržišno, uslužno i poljoprivredno središte, alimnogeokolne farme više nisu produktivne, pa je padpoljoprivredneproizvodnjeuticaonaopštuekonomskusituaciju.Stopanezaposlenostiugraduiokolinijevelika.Kao štogradonačelnikopisujeprirodunedavnih sukoba, oni se javljajuu jednomposebnomstambenompodručjugrada.Mjesnazajedcnicaukojojjesukobnajoštrijijestarijestambenopodručjegradasodređenimbrojempraznihkućaikućakojeodsutnivlasniciiznajmljujuporodicamasaniskimprihodomkojesusedoselileizdrugihslabijerazvijenihpodručjatokomnedavnihgodina.

Naseljejesmještenoizmeđudvijevodenepritokekojeseulijevajuuvećurijekuucentru.Vlažnozemljištesmještenouzovetokovestanovnicisutradicionalnokoristilizaobrađivanjevrtova.Svemanjestarosjedilacauređujevrtove,aobalevodenihtokovapostalesuodlagalištasmeća.Jedanodnovihstanaraunaseljučakjedovukaostarovozilonarubparcelenakojojživi.Postojeglasinekakoplaniranapravitismetlište,jersečinidanemazakonakojibitozabranio.

Starijistanarikojitamoživegeneracijamaponosesekakosusvojeposjedeisusjedneotvoreneprostoreodržaliunedirnutomstanju.Ali,mnogiodnjihsadasuuodmaklojživotnojdobiinedostajeimizdržljivostidabrinuosvomeposjedukaonekada.Ipak,uznemirujeihpromjenaunjihovomsusjedstvu.Čestosuzvalipolicijukakobisepožalilinabuku,prljavštinuinebrigunjihovihsusjedadaodržeposjedeijavneprostoreudobromstanju.Kaoštojejedanodstarihstanararekaoistraživačkomtimu:

„Nerazumijemkakoljudimoguovakoživjeti!Nemajupoštovanjazaprivatnovlasništvo,njihovadjecadivljajupoulicama;bacajupraznekonzervepivaupotokeismećeuznjihoveobale.Zaštosenevrateuzemljuizkojedolaze?“

Većina pridošlica pripadaju određenoj etničkoj grupi koja je na glasu po različitom stilu života od lokalnog stanovništva.Došljacisudruštveniji,uživajuuzačinjenojhrani, zabavljajusedugonakonštosusjedstvoutoneusan, zarađujuzaživottrgujućirobomiuslugamakojeutopodručjestižuizdrugihzemalja.Nemajumjestazaparkiranjesvojihkamioavikendimaiovojetakođerkamenspoticanjameđususjedima,kaoštojeistraživačsaznaoujednomodprvihprikupljanjapodataka.

Ciljučenja:sakupljanjepodatakaosukobu,povećavanjesposobnostirazumijevanjaprirodesukobaipotencijalnihrezultataupotreberaznihstrategijaupravljanjasukobom.

Uvodnebilješketrenerasadržeopisstepenasukobainjegovuanalizu:Stadijisukoba:1.Predviđanje:nemasukoba,alidogodilasepromjenapolitikeilijedonesenanepopularnamjera.2.Neizraženarazlika:početaknapetostikojejošnisuotvorenoizražene(latentnisukob).3.Rasprava: uključivanje izražavanja razlika, često od ljudi koji imaju slična mišljenja, bez pokušaja utvrđivanja ilirješavanjarazlika.

4.Otvorenisukob:jasnerazlike;uključeniakterimisledasuoniupravu,adrugiukrivu.5.Otvoreni/neproduktivnisukob:objestranesudubokouključene,doksena ishodgledakaona„mipobjeđujemo,vigubite“.

Analizasukoba(pitanjakojatrebapostavitikakobipomoglirazumjetiprirodusukoba):• Konajvišedobiva/gubinastavljajućisukob?• Kojeupozadinisukoba?• Kojijeglavniuzroksukoba?• Kolikodugosukobtraje?• Kakosesukobmanifestuje?





• Kadasesukobpojavljuje?• Gdjesesukobodržava?• Kojebibileposljedicerazrješenjasukoba?• Kojekulturneaspekte(razlike)sukobuključuje?• Zaštosukobpostoji?

Grupni zadatak je razviti plan i alate procjene konfliktne situacije prije spajanja stranaupokušajunadvladavanjanjihovihrazlika.Dokseuplanprocjenemoguuključitiraznialatiprocjene,odgrupaseočekujedarazvijuupitnikzaintervjukakobidobiliodgovorenapitanjakaoštosu:

• Kojasupitanjausrcusukoba?• Kojeuključeninakojinačin?• Kolikodugosukobtraje?• Štajevećučinjenokakobisesukobriješio?• Kojebimoglebitiposljedicenepronalaženjanačinazarješavanjesukoba?

Po završetku svog zadatka grupe pripremaju izvještaj, uključujući sve podatke i opis sukoba. Podsticane su na izmjenustajalištairaspravuosličnostima/razlikamausvojimopažanjima,pristupimaprocjeni,metodologijiivrijednostimasistemskogprikupljanjapodatakaprijeintervencijezarješenjesukoba.

Rasprava o ulogamaCiljučenja:Razumjetikakodaserazjasneipromijeneočekivanjauvezisaulogamaiodnosimapojedinacailiodnosimameđučlanovimagrupe.

Ovavježbasastojiseodutvrđivanjaočekivanjauvezisulogamaiodnosimaunutarspecifičnihgrupaodkojihseočekujezajednički rad. Proces zahtjeva simulaconu vježbu (igranje uloga u kojima učesnici preuzimaju uloge saradnika, članovaorganizacije, grupe zaposlenika, poslodavaca/upravnika, formalnog udruženja ili tima zaduženog za primjenu projekta) ipredstavnikavlasti(jedanučesnik).Tehnikapretpostavljadajeradugrupipovezansinterakcijomčakiuslučajuneriješenogsukoba,različitosti ilinesporazuma.Oddvijegrupeučesnika(kojisuupoznatisavećdefinisanimsukobomipripadajućimulogama)tražeseodgovorinasljedećatrizahtjevavrste„trebaobih“:

• Trebao/labihovoraditičešćekakobisvipovećalisvojuefektivnost.• Ovobihtrebao/laraditirjeđe(iliprestati)kakobisvipovećalisvojuefektivnost.• Trebao/labihnastavitiraditistvari(navesti)kojesunamsvimapomoglepridjelovanju.

Nakonprezentacijagrupa,voditeljpružapotrebnapojašnjenjačijajeulogatumačitipitanjakojazabrinjavajugrupe.Posljednjistadijumjedavanjeprednostipitanjimaokokojihbiselakopostigaodogovorikojabiselakopredstavilauoblikupismenogugovornogsporazumaizmeđuuključenihstranakaokonačnirezultatvježbe.

UGOVORNI SPORAZUM Pristajemoprihvatitiiraditinapoboljšanjuvršenjaulogekaoštojenavedeno.Direktor/icapristaje:

1._________________________________________________________2._________________________________________________________3._________________________________________________________Udruženjenastavnikapristaje:1._________________________________________________________2._________________________________________________________3._________________________________________________________

Koristi moći: svađa oko građevinske dozvole Ciljučenja:Uvježbavanjevještinaupripremizaposredovanjeistvarnoposredovanjeusvađiokoprovođenjazakonaogradskomurbanističkomuređenju.



Proces: Studijslučaja raspraveograđevinskojdozvolipružamaterijalzavježbusimulacije i tičesesvađe izmeđugradskihvlasti ilokalneproizvodnekompanijekojojnije izdatagrađevinskadozvolaza izgradnju tvornicezbogkršenjazakonaogradskomurbanističkomuređenju.Učesnicisupodijeljeniugrupekaoštojeopisano.

Šeficakancelarijezazaštituokolineodbilajeodobritigradnjunoveproizvodnetvornicenapodručjugradazbogformalnostiokoispuštanjagasnihsastojakakojiza5%prelazidozvoljenuvrijednost.Onaimapodrškunekolikolokalnihorganizacijazazaštituokolineiopštinskog/općinskogvijeća.

NakonštosučuliodlukuKancelarijezazaštituokoline,gradskaupravailokalnaprivrednakomoraodržalisukonferencijuzaštampunakojojsukritikovaliovuodlukutepritompotvrdilikakokomoratakođebrinezazaštituokoline.Nakonferencijizaštampubiojeprisutaniglasnogovornikproizvodnekompanijekojiplanirauložiti2,5milionaeurautvornicu.Onjeizjaviodajekompanijaspremnapronaćidrugulokacijuakoseovajproblemočitogbirokratskog apsurdaneriješi.

Nedavnoizabranigradonačelnikusvojojkampanjijeobećaopovećatimogućnostizazapošljavanjeugradu.Novaproizvodnafabrikaotvoriće1500 radnihmjestaočajničkipotrebnihugradu i regijiuneposrednojblizini.Aligradonačelnik je takođepoznatposvojojodanostiipoštovanjuzakonskihregulativa.Kadaseprijetrigodinekandidovaozamjestogradonačelnika,imaojeipodrškuorganizacijazazaštituokolineinjihovihčlanova,ipoznatjeposvojimčvrstimstavovimaozaštitiokoline.

Gradonačelnik jeupravoobjaviosazivanjesastankanakojemćečutiargumenteobjestrane i razmotriti ihprijedonošenjakonačneodluke.Zadatak:PU svojoj grupi podijelite uloge kako su navedene i osmislite argumente koje ćete predstaviti na sastanku sagradonačelnikom.Grupa I:voditeljkancelarijezazaštituokoline,okolnezajednice,članoviopštinskog/općinskogvijeća.Grupa II:člangradskeuprave,investicionakompanija,privrednakomora,Zavodzazapošljavanje.

Ova studija slučaja (uključujući varijante prilagođene postojećim i lako ustanovljivim lokalnim situacijama) obično seprimjenjujeugrupamakojesesastojeod različitih zainteresovanihstrana (dioničara ili ulagača) idaje izvrsne rezultateupogledupažnje iaktivnogučešća.Mogusestvoritistvarneživotnesituacijeukojimabivježbali igranjeuloga,provođenjevlastiiprocesdonošenjaodluka.Ovojejednaodnajvišekorištenihinajboljeprimljenihinteraktivnihvježbikojusmodosadaprimijenili.

Učenje načina kulturnog razgovora Štap koji priča:Štapsedodajeodjednogdodrugogučesnika,kakobioznačilikojenaredudagovori.Običnoseovaigraradisagrupamamladihpolitičara,dabisespriječiloistovremenopričanjeiusporilazahuktalarasprava.

Pravila: Odabran je jedanpredmetrazgovoraokomeučesnicigovorenajmanje tri rečenicekadananjihdođered.Vježbasemožeprimijeniti(iliponoviti)ilinapočetkuradailitokompauza,imožesekoristitizaboljemeđusobnoupoznavanje.

Zadatak:Učesniciodabirutemuzakojuvjerujudabimoglabitipredmetpotencijalnogsukoba(predlažejetrenerilionisami:odnosimeđuspolovima,istospolnibrakovi,politika,trenutnospornopitanjeunjihovojzajednici,zemljiiliregiji).Posmatrači daju svoje utiske i specifičan pogled na to jesu li ili nisu članovi grupa tokom rasprave slijedili predloženauputstva. Pretpostavke o identitetimaUčesnicidobijajuspisakraznihzanimanja(zatvorenpopis)idrugispisak(sistimbrojemlinija)različitihnacionalnosti.Ciljjepovezatinacionalnostiizanimanja,itakootkritibrojneskrivenepredrasudeokojimasenakontogaraspravljaugrupnomradu.Primjenjujesekaodiosamoprocjene,iuvećojmjerisekoristiutreningusaizabranim/imenovanimvijećnicima.Nakonotkrićaiprezentacijamogućejeizazvatizanimljiverasprave.



Ovosupopisi:1. Pilot 1.Amerikanac2. Vozač 2.Srbin3. Miner 3.Holanđanin4. Čistačulica 4.Makedonac5. Službenik 5.Italijan6. Krojač 6.Hrvat7. Trgovac 7.Mađar8. Pjevač 8.Rom9. Menadžer 9.Nijemac10.Sveštenik 10.BugarinNivoprihvatanjavježbiiigarakorištenihsaraznimgrupamabilajerazličitanasvakomoddosadaodržanihtreninga.Zanimljivojedasumladipolitičkiliderirazličitoreagovalinanekeistevježbe(4grupeu4godine),štosemožeobjasnitipostupnimpromjenamašireokolinetokomprethodnečetirigodine.Raspravesaizabranim/imenovanimvijećnicimapokazujuvećupotrebuzametodologijomkojubiprimijeniliusvomsvakodnevnomradu.Ovosenepodudarasaodređenimpretpostavkamakojekažudaizabraniliderinisuvoljnidasepodvrgnuovomprocesuučenjazbogpristupa „izabrani su, kompetentni i sve znaju“.

Poglavlje7.RadnaAntidiskriminacijiuUkrajini


KaterinaŠalajeva,Lobimladihžena,Ukrajina

Ovopoglavljepredstavljauvodnimodulantidiskriminacionedjelatnosti.Sastojiseodosnovneiunaprijeđeneverzije.Modulsemožekoristitizajednodnevnekursevetreninga,ilisemožeorganizovatinakursodnekolikodana.Filozofijamodulapočivanapretpostavcidaseprijeizricanjamišljenjaipreduzimanjaaktivnostitrebastećidetaljnoznanjeizauzetiodređenistav.

Ukrajinski kontekstUkrajina stiče nezavisnost 1991. suočavajući se s ekonomskom, političkom i socijalnomkrizom,Ukrajina je bila na rubuetničkogsukobaipodznačajnimekonomskimipolitičkimuticajemRusije,pajenjenostanovništvosačinjavalovelikibrojizvornihRusakojisudošliuUkrajinuudvatalasa,odkojihjeprvibiotokomvladanjaruskogacara,adruginakonsovjetskogrežima.ZavrijemenezavisnostiUkrajinasesuočilasapovećanimbrojemdeportovanihpovratnika(međunjimasukrimskiTatari,Grci,Nijemciidrugi)kojisuprošlikrozdvatalasadeportacijeuosamnaestomidevetnaestomvijeku.UtimnimalolakimuslovimaUkrajinajemoralapronaćinačinuspostavljanjademokratskogiistinskimultikulturalnogdruštva.

Gledajućihistorijski,Ukrajinajebilamjestogdjesuzajednoživjeleraznekulture,vjere,etničketradicije,jeziciinačiniživota.Premapopisustanovništvaiz2001.uUkrajiniživi48,2milionaljudi,uključujućivišeod130etničkihgrupa.VelikavećinastanovništvaizjašnjavajusekaoetničkiUkrajinci(77,8%).DrugagrupapoveličinisuRusi(17,3%)ivišeod130etničkihgrupačinipreostalih4,9%.

OvibrojevipokazujudastanovništvoUkrajineustvarnostičinedvijeglavneetničkegrupe.SvakišestidržavljaninUkrajineimaruskoporijeklo,asvakitrećičovjekuUkrajinisaporijeklometničkemanjinejeRus.Zatopostojihistorijskoobjašnjenjeitrenutnočiniukrajinsko-ruskeodnoseprimarnimpitanjem.

DetaljnastudijaetničkogsastavasavremeneUkrajineukazujenadodatnuvažnuinformacijuopovijestietničkihveza,kaoinamogućnosttrenutnogsuživotaraznihetničkihgrupaunutarUkrajine.

Šesnaestjeetničkihgrupasabrojemstanovnikaizmeđu30.000i300.000.(vidiTabelu7.1.)Trinaestetničkihgrupaimajubrojstanovnikaod3000do12000ljudi.(vidiTabelu7.2.)Ostaleetničkegrupeimajubrojstanovnikaod1000do3000(vidiTabelu7.3.)Etničkegrupesbrojemstanovnikaod300do500uključujukrimskeJevreje(406);Burjate(391)imešketskeTurke(336).

Ipak,jezičkaidentifikacijaukrajinskogstanovništvarazlikujeseodetničke.Zato71%Poljaka,42%Čeha,41,5%Slovaka,21%Roma,16,5%Bjelorusai14%Židovasmatrajuukrajinskisvojimmaternjimjezikom,dok88,5%Grka,83%Židova,62,5%Bjelorusa,58%Litvanacai43%Armenacasmatrajuruskisvojimmaternjimjezikom.MeđuonimakojisesmatrajuUkrajincimasamo85%(premaukrajinskompopisustanovništva)govoreukrajinskikaomaternjijezik,doknekeempirijskestudijenavodenižustopuod71%(Khmelko).Većinaukrajinskogstanovništvajeunajmanjurukudvojezična.

Svakaetničkagrupa imavlastituHistorijuuUkrajini.Posebnapažnja jeusmjerenapremadomicilnimgrupamakaoštosukrimskiTatari(248.200osoba),Karaimi(1200osoba)ikrimskiŽidovi(40osoba)jersestvaranjenjihovihetničkihentitetadogodilo isključivo unutar teritorije Ukrajine i nikada nisu bili dio bilo koje državne tvorevine izvan Ukrajine. Domicilnostanovništvočini0,5%odukupnogbrojapasenaKrimu,gdjevećinaiživi,tajpostotakpenjena12,3%.

TrisuvrsteetničkihmanjinaprisutneuUkrajini:autohtone,tradicionalneinove.Autohtonemanjine(Moldavci,Mađari,Rumuni,GagauziiSlovaci)broje604.500osobaidjelomičnoserazvijajukaoetničkientitetiunutarteritorijeUkrajine.Tradicionalnemanjine(Bjelorusi,Bugari,Poljaci,Židovi,Armenci,Grci,Tatari,Romi,Nijemci,Litvanci,ČesiiAlbanci)broje1,09milionastanovnika i krozhistoriju živena teritorijiUkrajine.Novemanjine (Azerbejdžanci,Gruzijci,Korejci,Uzbekistanci,Čuvaši,Mordvinci,mešketskiTurci,Kazahstanci,Letonci,Oseti,Lezgijanci,Votjaci,Tadžikistanci,Baškirci,Marijci,Turkmenistanci,Ostjaci, Čečeni, Estonci, Komi, Dagestanci, Karelijci, Avari, Abhazijci, Kirgistanci i Lačani) čine 194.200 ljudi u ukupnojpopulaciji.NastanilisuseuUkrajinitokomdvadesetogvijekainemajuhistorijuživotauUkrajiniprijetoga(Nakhmanovych,2004.).

Takođejebioprisutanpozitivanprilivnovihzajednicaimigranatatokomnekolikoposljednjihdesetljeća.NajvećeodtihsuAfganistanci,Iračani,Kurdi,Arapi,KineziiVijetnamciisvizajednobroje1,5milionaljudi.Službenibrojizbjeglicaprikazanjeutabeli7.4.VećinatakvihimigranataživiuUkrajiniilegalnojernedobijajusviboravišnedozvole.



Tabela 7.1. Grupe u Ukrajini sa brojem stanovnika od 30.000 do 300.000

Izvor:NacionalnisastavstanovništvaUkrajinepremarezultatimanacionalnogpopisastanovništvauUkrajini2001.,Državniodborzanarodnostiimigracije,dostupannainternetadresi:www.scnm.gov.ua(naukrajinskom,ruskomiengleskomjeziku).

Tabela 7.2. Grupe u Ukrajini s brojem stanovnika od 3000 do 12000 ljudi


(Ukupanbroj) (%odukupnogbrojastanovnika)

Bjelorusi 275,800 (0.6%)

Moldavci 258,600 (0.5%)

KrimskiTatari 248,200 (0.5%)

Bugari 204,600 (0.4%)

Mađari 156,600 (0.3%)

Rumuni 151,000 (0.3%)

Poljaci 144,100 (0.3%)

Jevreji 103,600 (0.2%)

Armenci 99,900 (0.2%)

Grci 91,500 (0.2%)

Tatari 73,300 (0.2%)

Romi 47,600 (0.1%)

Azerbejdžanci 45,200 0.1%)

Gruzijci 34,200 (0.1%)

Nijemci 33,300 (0.1%)

Gagauzi 31,900 (0.1%)

Korejanci 12,700 (0.03%)

Uzbekistanci 12,400 (0.03%)

Litvanci 7,200 (0.01%)

Slovaci 6,400 (0.01%)

Česi 5,800 (0.01%)

Kazahstanci 5,500 (0.01%)

Letonci 5,100 (0.01%)

Oseti 4,800 (0.01%)

Tadžikistanci 4,300 (0.008%)

Baškiri 4,200 (0.008%)

Turkmenistanci 3,700 (0.007%)

Albanci 3,300 (0.006%)

Asirci 3,100 (0.006%).



Tabela 7.3 Grupe u Ukrajini s brojem stanovnika od 1000 do 3000


Tabela 7.4 Kontinent porijekla izbjeglica u Ukrajini na dan 1. januara 2005.

Europe

Asia

Africa

Europe 201

Asia 1933

Africa 318

Izvor: Državni odbor za narodnosti imigracije, Zemlja porijekla izbjeglica u Ukrajini na dan 1. januara 2005.,dostupan uelektronskomobliku:www.scnm.gov.ua(naukrajinskom,ruskomiengleskomjeziku).

Estonci 2,900 (0.005%)

Kurdi 2,100 (0.004%)

Karaimi 1,200 (0.002%)

Komi-Permijaci 1,200 (0.002%)

Kirgistanci 1,000 (0.002%)

Poglavlje7.RadnaAntidiskriminacijiuUkrajiniU tomkontekstu jevažnonaglasitidaempirijska istraživanjapokazujuda62%ukrajinskogstanovništvamislidau zemljipostojeetničkenapetosti,a7%njihmislikakosunapetostiveomaozbiljne.U istovrijeme27%mislikakousavremenojUkrajininemaetničkihnapetosti(Centarzadruštvenaistraživanja,2004.).Čakštaviše,etničkarazlikapovećavaseizmeđuvećinskihetničkihgrupainovihmanjinai izbjegličkihzajednica.Većinanovihukrajinskihstanovnikaslijedikulture,vjere,jezikeinačineživotakojiserazlikujuodstarosjedilačkog,većinskogdijelastanovništva.Prijedeportovanipovratnici,kaoštosukrimskiTatariivećinaizbjeglicaizAzijeiAfrikesunaprimjermuslimani,štopovlačistarapitanjaunovomkontekstu.

Konkretno, pitanja koja zahtijevaju hitno razmatranje su:• Visokstepenasimilacijemanjihetničkihgrupakojivodidoslabljenjamultikulturalneprirodedruštva.• Emigracijskitrendovimeđumanjinskimetničkimgrupamakojiograničavajunjihovumotivacijuzaučestvovanjeuizgradnjidruštva.

• Nedostatakhistorijskekulturebavljenjanovimmanjinama,prijedeportiranimljudimaiizbjeglicama.• Nedostatakkulturnetolerancijepremaonimakojiživeuistinskivišejezičnomdruštvu.• Internaliziranougnjetavanjeunutaukrajinskogdruštvakojesepretvoriloupotraguzaodgovoromnapitanje„kojedovoljnoUkrajinac?“

• Velikaetničkarazlikaizmeđuhistorijskihvećinskihgrupainovihetničkihgrupa.• Prevazilaženjeetničkogomalovažavanjaumasovnojkulturi,kaoikorištenjeetničkiuvredljivihšalainadimaka.

• Nizakstepenpolitičkeijavnedebateoaspektimavišestrukihidentitetateomultikulturalnim,višejezičnimimultireligijskimaspektimaukrajinskogdruštva,štorezultirasvakodnevnomdiskriminacijom,kojauključujefizičkonasiljeprotivmanjihetničkihgrupa

Publika • Donosiociodluka• Svidržavljani• Međunarodnazajednica• Mladageneracija• Žene• Novinari• Akademskiradnici

Ovajmodul jezaonekojidonoseodlukeuvladi,zajednicama,NVO-ima.Prošavši treningekojiuključujutakvufilozofiju,nadamo se kako će lideri naših društava, nevezano za područje u kojem rade, prepoznati etničku netoleranciju, sukob idiskriminacijukaosvojudirektnuodgovornostirazumjetidautemeljimadruštvenograzvojaležekulturnarazličitostimir.

Tajmoduljeuopštenoprimjenjivzagrađane.Politikavladeodražavavrijednostiizbornogtijela.Akograđanivjerujuumir,vladasenećeponašatiagresivnounutariliizvanzemlje.Kadabiljudiostaliravnodušni,nebikontrolisali,nitiograničavaliprirodnoširenjemoći,inakrajubipatili.

Moduljezameđunarodnuzajednicu.Preduzimanjeakcijesolidarnostiprekomeđunarodnihgranicamožestabiliziratisituacijuipomoćiuodržanjumira.Ljudimogustatinakrajužasima,akopreuzmuodgovornostzasvoježivote,životesvojihkomšijaunutariprekogranica.Ovajmoduljezamladugeneracijuučijeimesuseodlukeuvijekdonosile.Čovječanstvojeuložilogodine,desetljećaivijekoveusukobe.Trošilojeprirodneresurse,ljudskipotencijal,živuenergijuiindividualnopovjerenjeuneštoodčeganikonemakoristi.Ovajmoduljezaonekojimoguzamislitinapredakkojibiljudskavrstapostiglakadabisvetouložilaumir.

Ovajmoduljezaženekojesudobroupoznatesadiskriminacijom.Zaštonepromijenimosituaciju?Krozovajmodulmožemonaučitikakojetoosjetitidiskriminaciju.Možemonaučitisarađivati.Ovajmoduljeojačanjukolektiviteta.

Ovajmoduljezanovinare.Mi,ostaliljudi,gledamosvijetvašimočima.Istinaiprevarakojuvidimonaekranumoženasuplašitiilioslabiti,učinitinashrabrijimijačim.Ovajmodulpozivanaprofesionalnuetikunovinara.




Ovajmoduljezaakademskeradnike.Znanjejemoć.Ohrabrujemovaszaučešćeujavnomživotudabiojačali toleranciju.Ignorišućiagresiju,govormržnjeietničkenapade,dopuštamorazvijanjesukoba.

Zasvuciljanujavnostmoduljeosmišljenzaljudekojiželeneštopromijeniti.

Principi Kadasmoopisalipotencijalnupubliku,možemoformulisatitriglavnaprincipanašegmodulatreninga.Ovajmodulosmišljenjeradi:

• izgradnjesolidarnosti• razmišljanjaovrijednostima• pokretanjapromjena.

TehnikeIzmeđuraznihtehnikakojesmokoristiliutreninguodabralismonekolikokojenajboljeodražavajuprirodumodulatreningajer:

1. integrirajusvetrivrsteopažanja:audielno,vizuealnoikinestetičko2. izazivajuraspravu,dozvoljavajuraznovrsnamišljenja,alinepredlažukonačnuodlukuzasve.3. Nadograđujuindividualnaiskustvaipomažuprisaosjećanjusadrugima.

Vježbetreningapredstavljeneuovommoduluodražavajuprirodupristupatreningukrozučešćeiukorijenjenesuuširokomspektrukoncepata,metoda ipristupakojesamupotrebljavao tokomposljednjihgodina.Zahvalansamsvimučesnicimauvježbamaionimakojisuradilisamnomkaotreneriitakodalidoprinosrazvojuovdjeopisanogmodula.

Osnovna verzija modula treningaI faza. Uvodne vežbe.Stepen 1. Uvodna vježba „Vrteška“(trajanje:od45minuta)

Cilj:pokrenutipitanje,razjasnitipozicijeivježbatidebatiranjeuvećojgrupi.

Opis: Grupasjediukrugulicemulice.Petučesnikanalazeseusredištukrugatakođelicemulice.Trenerpostavljaglavnopitanjerasprave,npr.„Imalisvakaetničkagrupapravonaosnivanjedržave?“

Ljudiusredinipočinjuraspravljatiimoguizrazitisvojemišljenjeotomepitanju.Akosenekoizvanjskogkrugaželiuključitiuraspravu,ona/onsepomičeusredinu,štoznačidasenekoizsredinemorapomaknutipremavanjskomdijelukruga.Uunutrašnjemkrugumožebitinajvišešestljudiodjednom.

Dabizaključilivježbu,zamoliteučesnikeuobakrugadaseuhvatezarukeizatvoreoči.Nekazamisledarukekojedržeusvojimpripadajurazličitimljudima,neprijateljimaiprijateljima,bliskimljudimaipotpunimstrancima.

Varijacija:Grupamožeraspravitiranijepripremljenapitanjakojajednopojednopredlažetrenerkadasuzavršilisaprethodnimpitanjem.Brojpitanjazavisioraspoloživomvremenuisituacijiukrugu.Preporučujemonajvišečetiripitanjazaovuvježbu.Učesnicimaizvanjskogkrugamožemodatiprilikudasvojapitanjapostaveučesnicimauunutrašnjemkrugu.

Bilješke:• Idealanbrojučesnikazaovakvuvježbujedo24,alijemožemoraditiisanajmanjedvostrukovećomgrupom.Debatapostajeenergičnija,alitomožezahtijevatipostavljanjevećegbrojaljudiusredište.

• Ovavježbadobrajezauvježbanupubliku,kaoizapočetnikeimiješanegrupe.Dobrajekakozanacionalnetakoizameđunarodnegrupe.

• Nepreporučujemoovuvježbukaoprvuzagrupekojesuproživjeleetničkisukobitežepomirenju.Ipak,vježbumožemokoristitiuzavršnomstadijumutreninga,ondakadaosjetimodajegrupaspremnazamanjekonfrontacionedebate.Tadabipitanjatrebalabitiusmjerenanapomirenjesukobljenihgrupa



Stepen 2. Produbljivanje i razmišljanje „Lica“(trajanje:od60minuta)

Cilj: Razmotritisebe,razmijenitiemocijeiosjećajenavišestruktuiranitolerantnijinačin,vidjetituđimočima

Opis:Jedanpojedanpostavitinazidnekolikolistovapapirazaflipchart.Ovojepodručjenaševježbe.DatigrupiA4papireimarkere.Usmjeriteučesnikedarazmišljajuoetničkimsukobima.Tražiteodgrupedanacrtakrugipodijeliganačetiridijela,crtajućidvijelinijekojesepresijecaju.

Ugornjilijevidiokrugaupišite„nasilje“.Udonjilijevidionapišite„diskriminacija“.Ugornjidesnidioupišite„ja“.Udonjidesnidioupišiteupitnik„?“.

Sadasegrupamožefokusiratinapronalaženjeriječiislikakojepovezujemosasvakimodimenovanihdijelovakruga.Učesnicimogucrtatiilipisatiilisamopratitimarkeromoznakenapapiru.Diokugaoznačensa„?“ostajeprazan.Ovdjeučesnicimoguizrazitineštonovo,neštoštonespadaukontekstimenovanimdijelovimakruga.

Kadasurazmisliliopojedinačnimlistovimapapira(štomožetrajatiod10do20minutailidovišeodjednogasata,atozavisiovremenukojegimamonaraspolaganju),učesnicipostepenoprilazeziduiprecrtavajucrteženavelikelistovepapira.Kaorezultatdobijamoplakatsaraznim„licima“kojaodražavajustavovegrupaoproučavanompredmetu.

Svakomoženacrtationoliko„lica“kolikomislidajepotrebno.

Nakonštosuprecrtalilicanajedanplakat(crtežisemogusamoobjesitinazidakonemavremenazaprecrtavanje),grupamožeprovestido30minutautišini.Nakontogatreneromogućavarazmjenumišljenja.Učesniciopisujuštasunacrtaliištamisledagovore(znače)ostalicrteži.

Bilješke:• Ovavježbafunkcioonišeubilokojojgrupiiposebnojekorisnazameđunarodnegrupe,zadjecuitinejdžere,kaoizagrupesjezičkompreprekom.• Upodručjimakojasenalazeuperioduposlijesukobaovavježbapomažeprirezmjeniemocijauneverbalnojsituaciji,samimtimograničavamogućigovormržnjeipokazujedasvipatimozbogistihstvari.• Precrtavanjenazidimasvojrazlog.Osiguravadodatnuprilikuzarazmišljanjeosadržajimadijelovakrugaiomogućavaučesnicimadaoriginalezadržezasebe.Ali,ukolkonemamodovoljnovremenapametnobibilopreskočitiprecrtavanjeiumjestotogasamookačitioriginalnecrteženazid.

Stepen 3. Uređivanje grupne dinamike aktivatorima„Pokrenimose“(trajanje:od30minuta)

Cilj:Približitisukobljenestrane,izmiritisukobtemeljennakinestetičkomiskustvuteneverbalanosvrtnagrađane.

Opis:Zamolitegrupudaustaneisklonitesvestolice.Trebateslobodanprostor.Sadatražiteodučesnikadasepolakokrećuireciteimdaslijedevašeupute(idejapreuzetaodMacyiYoungBrown1998.).

1.Zamislitedasekrećetekrozgužvuubučnojulici.Žuritese.Imatevažnogposla.Nerviravasštodruginemajunikakvogposla.Okovassusamolijeniljudi.Krećeteseodređenimtempom.Akonekohodaistimputemkaovi,promijenitepravac.Nekoncentrišiteseninašto.Nastavitesvojputkrozgužvu.Sprečavajuvasukretanju.Stalnosuvamnaputu.Jakosteljutijerstetakovažnaosoba.2.Ovdjeusporite.Počinjeteprimjećivatidrugeljudeipriznavatinjihovoljudskodostojanstvo.ČinisedanistejedininaZemlji.Sadapokušajtegledatisitnedetaljenanjihovimhaljinama,licima,njihovhodiizgled.Nezaboravitedamoratehodatiodređenimtempom.3.Uovomtrenutkususrećeteselicemulice.Nađitenekogapredsobomistanite.Međusobnosepozdraviteosmjehom,klimnite glavom, rukujte se ili na bilo koji drugi način, ali u tišini. Zapitajte se „Imate li išta zajedničko?“, „Kojaiskustvamoždadijelite?“,„Kakomožetemeđusobnopomoći jedandrugomeurješavanjupravihpitanjakoja imatedanas?“



4.Napravitejošjedankorakprematojnovojosobi,pozdravitejeisjeditezajednosanjom.Sadamožeterazgovaratiipodijelitisvojeutiskeovježbi.Akovrijemedozvolinekaučesniciproveduoko30minutauparovima.

Varijacija: Trenerimogu pripremiti nekoliko važnih pitanja o kojima semože raspravljati nakon vježbe.Nakon rasprave uparovima cijela grupamože formirati krug, takoda svi koji žele govoriti tomogu i učiniti. Trener, takođe,možepostavitiodređenapitanjazacijelugrupu,npr.„Kakoovavježbapomažeuklonitidiskriminaciju?“

Bilješke:• Važnojedaučesniciimajudovoljnovremenauparovima.Akozavršesarazgovorom,mogusamoostatiutišini.Akopostojijezičkaprepreka,trenermožezamolitiučesnikedacrtajuiliglume.• Crtanjeiliglumamožebitiglavnametodakomunikacijeuparovima.Toćepomoćiuuspostavljanjuneverbalnevezeizmeđuučesnikaiuključitivizuelnoopažanjekaododatak(verbalnomikinestetičkomopažanju)zaiskazivanjeznanjaiosjećaja.• Ovojesnažnavježbapomirenja.Učesnicineznajunakojojstranićezavršitisvojekretanje.Primamljivojezaljudskuprirodu posmatrati ljude koje smo prije smatrali neprijateljski nastrojenim ili strance i udruživanje sa „suprotnimtaborom“možedonijetimnogaiznenađenjaiizazove.• Akoučesnicinisuvoljnipronaćipartnera,trenerihmoželaganospojitiuparove• Akoseučesnicineradokreću,pokušajteihohrabriti.Naprimjer,trenersemožepočetikretatizajednosagrupom.

Stepen 4. Evaluacija.„Zapiszabudućnost“(trajanjezavisiodveličinegrupe,od30minuta)

Cilj: Omogućitiprostorzarazmišljanjeugrupi,osiguratipredanostaktivnosti.

Opis:Zamolitigrupudasevratiupočetnikrug,alisadasamojedankrug.Rećiučesnicimadajeovoprilikadarazmisleorezultatimamodulaizabilježesvojeosjećaje.Utomzapisuobratićemosebudućimgeneracijamailičaksebisamima,aliudesetljećimaodsada.Ovojenašaprilikarećiljudimasutrašnjicestvarikojećeihspriječitidapočineistegreškekojevodediskriminacijiteorezultatimaovogtreninga.

Varijacija: Pravimozapisekakobiinformisali:budućiradistegrupe;drugugrupukojaradiparalelnoovojilizavanjskisvijetsaciljempromoviranjaraspraveotojtemi.Zapisisemoguiskoristitiuizvještavanju,razvojupreporukazasmjerdjelovanjaiplaniranjepropratnihaktivnosti.Bilješke:

• Zapisisemoguvršitikasetofonomilikamerom.Svitrebajupričatiponekomreduilibititihi.Zavizualnobilježenjemoramodobitisaglasnostsvakogčlanagrupe.

• Kadagrupauđeukrug,zamoliteihdasedržezarukekaoupočetnojvježbiizahvalesvojimkolegamanauzajamnompoštovanjuistrpljenju.

Povratna informacija o modulu Uprobnojfazizamolilismoučesnikedadajupovratnuinformacijuomodulutreninga.Bilonamjevažnorazumjetikakobitreningbioprihvaćenmeđurazličitimučesnicimaidalibiprofesija,starost,jezikilikulturnoiskustvopredstavljalipreprekuuspješnojrealizacijitreninga.Odgovornamjepomogaouosiguravanjudodatnih,specifičnihkomentaravježbamatreninga.Nakonraspraveučesnicisudalisljedećepovratneinformacijeomodulutreninga:

• Živopisanizanimljivtrening;• Nesamodajeizazvaoraspravuvećjeipomogaorazvojukulturedebatiranja;• „Vrteška“pomažeuprodubljivanjuproblema,izbjegavanjupovršnostiilikategoričkogpristupa;• „Vrtuljak“omogućavaučesnicimauspostavljanjeprvogkontakta;• Stvorenojeprijateljskookruženje;• Nemapodsticajazadavanjejednogpravogodgovoravećzaraspravuoproblemu;• Kaonastavni/camogukoristiti„Vrtešku“kaopraktičnosredstvouteoretskojiakademskojraspravi;• „Lica“donoseličnaiskustvakrozraspravuunutarigre;• Moglismoosjetitivlastitimdoživljajima;

• U„Licima“jevažnorazgovaratiprekoslikajerželimosanekimpodijelitistvari(osjećanja);• Proizvodivrijednenovemisli;• Riječiicrtežisubilineočekivaniiiznenadilisume;• Nakon„Lica“četirisuodjeljenjaumojojglavi,svesesložilo;• Vježba„Pokrenimose“izazivaosjećaje,usmjeravanaspremaodređenimiskustvima;• Vježbahodanjastvarapovjerenje;• Naglašenohodanjenakonkojegadolaziopuštanjedobrajekombinacija;• Izazivarazmatranjestilatreningakojijevrlospecifičan;• Imaelementeigre,intelektualnerasprave,introspekcijeljudskihodnosa.

Unaprijeđena verzija modula treninga Uovomdijelupredlažemonekevježbekojećepomoćitrenerimauobogaćivanjumodulaantidiskriminacionogradakorištenjemunaprijeđeneverzije.

Vrsta: Ledolomac/Aktivator„Sretanživot–aktivnapjesma“

Cilj: Stvoritipozitivnuokolinuiprobitiled

Riječi pjesme:Akoživišsretanživotnapraviovo:JEDAN,DVA,TRIAkoživišsretanživotnapraviovo:JEDAN,DVA,TRIAkoživišsretanživot,smijisedesnoismijiselijevo!Akoživišsretanživot,napraviovo:JEDAN,DVA,TRIBilješka za trenere:

• JEDAN,DVA,TRIpredstavljapokret(npr.pljeskanjerukama)kojijeistizasvačetiristiha.• Trenervodiokotrikrugasodređenimpokretimaiondapredlažeučesnicimadanastavepjevatisanovimvođamaizgrupe.

• Ovavježbamožeseiskoristitikao«ledolomac»tokomuvodnogdijelaikaodobarprovodnikenergijeizmeđudijelova.

• Ponekadučesniciuvodepjesmutokomcijelogtrajanjadogađaja.Akosegrupisviđapjesmamožetejekoristitizastvaranjeatmosfereprijepočetkagrupneevaluacije.

• Melodijapjesmejeritmična.

Veličinagrupe:nijeograničenaVrijeme:kakoodreditrenerKomentar:NEbijetrebalokoristitiupodručjimasukoba

Vrsta: Grupna vježba „Stvaranjeveze“

Cilj:Podstaknutikritičkomišljenjeoraznolikostiivišestrukostiljudskihvezakojemogupomoćiuprevladavanjudiskriminacijeudanašnjemsvijetu

Opis:1. ZamolitiučesnikedanacrtajukartuEvrope(ilisvijeta,vašezemljeilineketeritorijezavisnooporijekluučesnika)ioznačezemlje(zajedniceiligrupe)kojesupredstavljenenatomdogađaju.

2. Zamolitiučesnikedanacrtajugranicemeđuzemljama(zajednicamailigrupama)ukolikoznajuzaodređenevezemeđunjima.

3. Objasnitedatevezenisuograničenenahistoriju,kulturu,turizam,porodičnevezeitd.4. Učesnicibitrebalipronaćištoviševezaizmeđuodređenihiliusvimzemljamaiopisatipronađenevezenaistomkomadupapirailinanovompapiru,itoriječimailisimbolima.

5. Kadasutoučinili,učesnicistavljajusvojecrteženaizložbenizidimoguhodatiuokolodabipregledalisvecrteže.6. Učesnicićemoždaželjetidapredstavesvojecrteže,pabitadatrenertrebaopronaćivremenazatakvuaktivnost.



Ukupnovrijeme:40-60minBrojučesnika:do40ljudi(alimožesekoristitizavećegrupeuzposebneizmjene)Materijali:A4papir,markeri.

Vrsta: Studije slučaja/Vježba za trening„Jezeroproblema:Shvaćanjeetnicitetaipola“

Cilj:Integrisativizijuspojaetnicitetaispola;razmotrititemusarazličitihaspekata;utvrditistrategijeiliinstrumentetreningazabavljenjepredmetom

Opis prve faze 1. Ovavježbarazvijenajezatreningspolovaikasnijekorištenazadrugetemesličneprirodekaoštosuetnicitetirasa,uključivanje,nasiljeitd.tamogdjejebilopotrebnoizraditidetaljnustudijusituacijeuspecifičnompodručju,zemljiiliregiji.

2. SvakisudionikdobivaA4papiriodnjegatrebanapravitičamac.Trenerpokazujenakojinačin.3. Učesnicitrebajunapisatisvojuzemlju(regijuilizajednicu)navrhčamcaispecifičnaobilježjaspolnihietničkihproblemanadnočamca.

4. Učesnicidonosesvoječamcenaodređenomjesto,kojejeobičnousrediniprostorijeikojesimbolizirajezeroukojemplovečamcisproblemima.

5. Trenercrtatabečukojućeiskoristitizasistematizacijuraznihproblemapovrstama.Predlažemočetiriosnovnevrstezakoloneutablici:a. ijelo–sviproblemikojeuzrokujuuglavnomtjelesniodnosi;b.stereotipi–sviproblemikojeuzrokujeuglavnomkrutnačinrazmišljanja;c.strukturalnadiskriminacija–sviproblemikojeuzrokujeuglavnomraspodjelamoćiudruštvu;d.ostalo–sviproblemikojinespadajuuutvrđenisustavilisukontraverzni.

6. Trenernasumiceuzimačamce,prozivazemlju(regijuilizajednicu)iproblemiliproblemesadnačamca.Autorčamcamožekratkokomentarisatiproblemepremasvojojželji.

7. Pozavršetkuradasasvimčamcimatrenerčitacijelutabelu.

Trajanjeprvefaze:90min

Bilješka za trenere: • Akopostojipotreba,možeteodlučitidadubljepronikneteusvakuodčetirivrsteodmahnakonštojetabelapopunjenailijojsevratitiukasnijojfazitreninga/seminara.

• Nanivouseminarazauspostavljanjekontaktadovoljnojeproćisamoprvidiovježbe.

Opis druge faze 1.Učesnicisuzamoljenidaodaberugrupukojaće raditi sa jednomodkolona.Pomogućnostibi trebao jednakbrojučesnikaraditiusvakojgrupi.

2.Svakagruparadićesajednomvrstom(tijelo,stereotipi,diskriminacijailiostalo).3.Na tematskomseminaru zadatak zagrupe je, kaoprvo, raspraviti sve ili određeneproblemespomenuteunjihovojkolonii,kaodrugo,razvitistrategijezarješavanjeproblema.

4.Natreninguzatrenerezadatakgrupeje,kaoprvo,daraspraveodređeneproblemespomenuteunjihovojkolonii,kaodrugo,dapronađusrodnetehniketreninga.

Trajanjedrugefaze:90min

Opis treće faze 1.Svakagrupapredstavlja rezultatesvogarada.Sveostalegrupe imajuprilikupostaviti jednopitanje.Na tematskomseminarusvakagrupaima10minuta.Naseminaruzatreneresvakagrupaima25minuta.

2.Konačnaraspravaikomentari.





Trajanjetrećefazenatematskomseminaru:60minTrajanjetrećefazenaseminaruzatrenere:180min

Ukupnotrajanjetematskogseminara:4sataUkupnotrajanjetreningazatrenere:6sati

Brojsudionika:24Materijali:A4papi,flipchartpapir,markeri

Vrsta: Vježba simulacije Moćisudjelovanje:Izgradnjanovogdruštva

Cilj: Razviti viziju principa zamirnu izgradnju društva; podučavati vještine u harmoničnoj društvenoj interakciji s raznimgrupama.

Priča(zapročitati/podijelitiučesnicima):Nalazitesemeđu40(n=brojučesnikaitrenera)ljudikojisupreživjelibrodolom.Talasiokeanadonijelisuvasnanenastanjenoostrvo.Naovomostrvunikonikadniježivionitijenjimevladao.Imatejedinstvenuprilikuispočetkazapočetisvojživot.Četverosabroda(treneri)odabranisukakobinadgledali izgradnjunovogdruštvanaostrvu.Četvorka jeodlučilasazvati izborezaVijećemudraca.

Kakobiseizboriodržali,odsvakogučesnikaseočekujeda:1.Seujedinisostalimakakobiosmisliliprogramgrupekojimorasadržavati

• prioriteteuizgradnjidruštva;• sistemliderstvainačindonošenjaodlukanaostrvu;• strategijeizbornekampanje.

2.Provodikampanjusasvojomgrupomdabipromoviraoprogramgrupe.3.Glasatajnimglasanjemnezavišeoddvaprogramagrupa.4.DođeiizrazisvojemišljenjeoizborimanaOpštemsastankupreživjelih

Bilješka za trenere:• Treneridijeleučesnikepogrupamailionisamibirajugrupukojojseželepridružiti,poduslovomdaujednojgrupineradivišeod7imanjeod6osoba.

• Ukupanbrojučesnikanajmanjeje24,anajviše60(alimožebitiivećagrupauzposebneizmjene).• Vrijeme(sagrupomodoko40ljudi):izradaprogramatraje40minuta,kampanje50minuta,glasanje10minutaievaluacija40minuta.

• Izvođenjekampanjamožebitiorganizovanoredom,tj.Grupejednazadrugomprezentujusvojeprograme.• Sredstva:velikasobazazajedničkisastanakinekolikomanjihprostorazaradgrupa,materijalizakampanje(flipchartpapiri,papiriuboji,markeri,makaze,ljepljivatraka,itd.),kutijazatajnoglasanje,A5papirizaglasačkelistiće

PredloženapitanjazaevaluacijunaOpštemsastankupreživjelih:• Kakvisubiliprioritetirazličitihprogramagrupa?• Kojevrsteliderstvasupredložene?• Kojemetodeprovođenjakampanjesukorištene?• Kakvesuslikeiporukekorištene?• Kakvajebilapodjelaulogauvašojgrupi?• Kojajebilavašamotivacijazaglasanje?• Štastenaučili?

Bilješka za trenere: UovojfazisemožekoristitiBilokojasrodnatehnikaraspravljanja.

Poglavlje8.BorbaprotivksenofobijeuokruguKrasnodar,južnaRusija


VadimKarastelev,OdborzaljudskapravaNovorusiskiŠkolamira,Rusija

Uvod OkrugKrasnodarjednojeodnajprosperitetnijihpodručjanajuguRusijesavelikimprirodnimbogatstvimaiugodnomklimom.Ipak,uočljivaetničkairasnadiskriminacija,nesnošljivostisukobmeđunacionalnostimaprvenstvenosuizazvanepostupcimalokalnihvlasti.Tokomprošlogdesetljećapolitičkevođeuregijisudavaleantisemitskeirasističkeizjave,afederalnevlastisklonesuihdirektnoiliindirektnopodržavati.Nezavisninovinariipublikacijesurijetki,anivokorupcijejedanjeodnajvišihuRuskojFederaciji.Gotovosvioblicimasovnihmedijasuvlasništvoregionalnihvlasti,aostalisupodnjihovomkontrolom.Većinaorganalokalnevlasti,gradonačelnicigradovaiokrugateorganivlastisvihnivoavlastisuzavisnioddržavnevlasti,usprkos formalnoj nezavisnosti organa lokalne vlade od državnemoći. Čak i institucije pod federalnom upravom – FSS(Federalnaslužbasigurnosti),sudovi,pravneinstitucijeipolicija–zaviseododlukakojedoneseupravaregionalnevlasti.Ovaregijaje,kakonavodiautor,utompogledujedinstvenauRuskojFederaciji,štoistraživanjeokrugaKrasnodarčiniposebnozanimljivim.TojejošuvijekslučajzatoštosupredsjednikRuskeFederacijeVladimirPutiniostaliruskivlastodršcinavrhusuvišenegojednompodržaliregionalnevlastiunjihovimnastojanjimakojauključujunpr.diskriminacionupolitikupremamešketskimTurcima.

UposljednjihnekolikogodinajedinojeČečenijaispredokrugaKrasnodarpoučestalostipojavljivanjauizjavamaaktivistazaljudskaprava.Regionalnevlastistvorilesumitskikrugproblemairazvileposebandiskurszaopravdavanjesvojediskriminativnepolitike.Osimovoga,donesenjeinovizakonkojiprotivriječikakomeđunarodnomtakoifederalnomzakonu.Npr.od1992.Turcisukaopripadnicietničkegrupepodvrgnutiposebnomdiskriminacionomtretmanuodstraneregionalnihvlasti.24.aprila1996.,ZakonodavnovijećeokrugaKrasnodar(ZVKK)donijelojeOdluku291-PpremakojojsuodraslimešketskiTurciobavezniprolazitiposebneprocedureprijavljivanjalokalnojpolicijisvakatrimjeseca.OdtadajeuregijidonesenojošnekolikozakonakojiutvrđujuposebnezahtjeveprijavezamešketskeTurke.Ovimseupraksiodređenojetničkojgrupiuskraćujemogućnostprijaveumjestuprebivališta.ČakimešketskiTurcikojisudobiliruskodržavljanstvoikojisuregistrovaniizvanregije,dokustvariživeunutarregije,takođersusubjektitakvogdiskriminacijskogtretmana.Samaodsutnostprijavečakštaviševodiuskraćivanjuostalihprava.

OrganivlastiuokruguKrasnodarčestoizjavljujudaćestvoritinepodnošljiveuslovezaTurkeiostale„ilegalnemigrante“,kakobiihotjeraliizregije.Ruskipredsjednik,vladaijavnitužiteljneodgovarajunatakveizjaveusmjereneprotivmanjinakaoštonereagujuninailegalneradnjevodstvaokrugaKrasnodar.Čakštaviše,predstavniciPredsjedničkeupraveRuskeFederacijeizjavilisuvišeputadanemaproturječjaizmeđumigracijskeietničkepolitikefederalnihvlastiivlastiuokruguKrasnodar.

NakonukidanjagorespomenuteOdluke291-P24.aprila1996.,ZVKKdonosisljedećeodluke:20. februara2002.Odluku1363-P „ododatnimmjerama za smanjivanjenapetosti umeđuetničkimodnosimau regijamas velikimbrojem raseljenihmešketskihTurakakojiprivremenoboravenateritorijuokrugaKrasnodar“iOdluku1381-P27.marta2002.„omjeramazajačanje državne kontrolemigracije i administrativnoj deportaciji osoba ilegalno prisutnih na teritoriju okruga Krasnodar.“RegionalnizakonodolaskuiboravkunateritorijiokrugaKrasnodarod27.marta2002.takođeruvodiadministrativnotijelosanejasnimovlaštenjimakojenacionalnozakonodavstvonijepredvidjelo:član4,paragraf4.Okružnakomisija(opštinska,regionalna)zamigracijskukontrolujetijelozajedniceosnovanopremaodlucišefaupraveokrugaKrasnodar(odnosnošefaopštinskogobrazovanjaugradovimairegijama)radirješavanjaproblemapovezanihsostvarivanjempravadržavljanaRuskeFederacije,stranihdržavljanaiosobabezdržavljanstvanaulazakiboravakuokruguKrasnodar.

NakonprotestaaktivistazaljudskapravaKancelarijajavnogtužiocaokrugaKrasnodarulažežalbunaZakon460-KZokrugaKrasnodar„odolaskuiboravkunateritorijuokrugaKrasnodar“od11.aprila2002.kojijekonačnopotvrđenuljeto2004.Poštosuukinulijedanzakon,izabraničlanoviZVKKodmahsudonijelidrugi–Zakon735-KZokrugaKrasnodarod2.jula2004.„omjeramazasprečavanjeilegalnemigracijeuokruguKrasnodar“.NakontogavoditeljUpraveokrugaKrasnodarizdajeOdluku715-KZ2.jula2004.„omjeramasprečavanjailegalnemigracijeuokruguKrasnodar“ukojojsuosiguranitemeljikomisijezamigracijskapitanja.

DvačlanakojaslijedesuizZakona735-KZkojijedanasnasnazi:Član 1. Dolazak u okrug Krasnodar državljana Ruske Federacije, stranih državljana i osoba bez državljanstva („ilegalnihmigranata“) izostalihdržava iRuskeFederacije i/ilinjihovboravaknaspomenutomteritorijukojikršiodredbe federalnogzakona.„opravimadržavljanaRuskeFederacijenaslobodukretanja,izboramjestastanovanjaiboravkaunutargranicaRuskeFederacije“i„ozakonskompoložajustranihdržavljanauRuskojFederaciji“smatraseilegalnommigracijom.



Član 2.Organi državne vlasti u okruguKrasnodar i organi lokalne vlade u okruguKrasnodar će sarađivati kod društveneintegracijemigranata koji su zakonski na teritoriji okrugaKrasnodar, a u saglasnosti sa ustavnimprincipom zabranebilokakvogpraktikovanjapravanaslobodukretanja,odabirmjestastanovanjaiboravkanateritorijiRuskeFederacijepojedinacakojeuključujekršenjepravaiinteresadrugihljudi,uključujućistalnestanovnikeokrugaKrasnodar.

Ovadvačlanasadržetemeljzadaljudiskriminaciju.NanašupitolegalitetuovogzakonauregionalnomUreduglavnogtužiocarečenonamjedajeglavnitužilaculožioprotestprotivovihčlanakazakonanatemeljunjihovogneusaglašavanjasafederalnimzakonom.Imajućinaumunačinnakojisuslužbeniciodgovorilinaprijašnji tužiočevprotest, jasnojedabičakiukidanjezakonavodilosamonjegovojzamjeninovimdiskriminacijskimzakonom.

Preporukemeđunarodnihinacionalnihorganaiorganizacijakojesebavetrenutnomsituacijomjošseuvijekignorišu.

Premanašemmišljenju,osnovniproblemještofederalna,regionalnailokalnavlastodbijapriznatiproblemetničkediskriminacije;ignorišepitanjaodstranevećinemasovnihmedijaipodržavanacionalističkeidejeodstranelokalnogstanovništva.Sanašegstajalištaproblemetničkediskriminacijepotrebnojerješavatiutrifaze:prvo:nedozvolitipogoršanjeproblema;drugo:oslabitiitreće:konačnoeliminisatidiskriminacionozakonodavstvoipraksu.Dabisetopostiglopredviđamodaseaktivnostinaovompodručjumorajusastojatiodsljedećihkomponenti:

1. Politička – predstavljanje alternativnih izvještaja međunarodnim i partnerskim organizacijama i informisanjepredstavnikarazvijenihdržavaosituaciji.

2.Medijska–stalaniprofesionalanradsameđunarodnimnovinarimaiširenjenašihmaterijala.3. Obrazovna–osiguravanjeprofesionalnihkursevazapoboljšanjekvalifikacijanovinara,predstavnikaetničkihmanjinaiaktivistazaljudskaprava.

4. Umrežavanje–efektivnakoordinacijauloženihnastojanjazainteresiranihstrana.5. Sredstva–pristupfinancijsko-organizacionimbogatstvimanijemogućbezprivlačenjapažnjedonatora,investitora,dobrotvornihfondovaipoduzetnika.

Upraktičnomsmisluciljeviodređenizarazdobljeodsljedećihpetgodinasu:1. Dokumentovanje,publikovanjeisticanjepoštenogzakonodavstvauvezisvećinomslučajevaetničkediskriminacijeuzpomoćnacionalnih imeđunarodnihzakonskihsredstava.Prioritetuodabiru ilustrativnihslučajeva trebaju imatislučajevietničkediskriminacijedjece.

2. Uspostavljanjemrežezastalnoinezavisnonadgledanjeetničkediskriminacije.Onikojivršenadgledanjetrebajubitiškolovaniljudiizrizičnihgrupa,tj.predstavnicietničkihmanjinakojisuosjetilietničkudiskriminaciju.

3. Osnaživanje materijalnih i organizacijskih temelja lokalnih NVO-a. Praktično je nemoguće raditi bez kancelarije,sredstavakomunikacije,pristupaInternetu,prevozaitehničkogosoblja.

4. Potrebanjesistemaktivnostizakoordinacijuuloženihnaporasvihzainteresovanihstrana,pajezbogtogapotrebnoodržavatigodišnjekonferencijepodpredsjedanjemautoritativnihdržavnihimeđunarodnihorganizacija.Posebnapažnjatrebadaseusmjerinaosnaživanjeirazvojsaradnjeizmeđuruskih,međunarodnihiinostranihorganaiorganizacija.

5. Provođenjeistraživanjasituacijaetničkediskriminacijeiaktivnostiraznihsubjekataiakteraunutarnjih.

Sve gore navedene aktivnosti nemogu biti provedene bez odgovarajućeg treninga. Trening kojimi sprovodimousmjerenjenapostizanjetihciljeva.Jednaodosnovnihprednostiovogtreningajetaštojeuskopovezanisalokalnimproblemimau regiji, jezikomučesnika, prakticiranjem ljudskih prava, i isto tako sa kontekstom zajedničkih aktivnostiNVO-a i ostalihzainteresovanihstrana.

Učešćeraznihsubjekataurješavanjugorespomenutihproblemanijeveliko.Veomajeteškookupiti30ljudizaspecijalizovanukonferenciju.BrojNVO-akojisebaveovimpitanjimaveomajemali,injihovajeefektivnostmanjkava.JavljaseparadoksalnasituacijaukojojNVO-iizMoskveimajustručnijeznanjeoproblemuipunosuaktivnijiodlokalnihNVO-a.

Političkonačelolokalnihorganavlastiglavnijeizvordiskriminacije,pajezbogtogateškozamislitibilokakvusaradnjusanjimaubudućnosti.Jedine institucijekojesuuključeneuproduktivnudjelatnostnaovompodručjusuUprava federalnogzatvoraipredstavnikzaljudskapravaokrugaKrasnodar.Ipak,njihoverukesuvezanesaobziromnatoštamoguučiniti.

Obrazovnopodručjeuvelikojmjerioživotvoravapolitičkesmjerniceregionalneuprave.Postojeteksporadičnipokušajinekih



aktivnihškolaurazvojutemeljudskihprava.Čakštaviše,ovaaktivnostimasamoindirektnuvezusaproblemomuklanjanjadiskriminacije.Dugoročnoobrazovanjezaljudskapravajeveomavažno,aliusrednjoročnomrazdoblju(npr.uidućih10do15godina)nećedovestidoiskorjenjivanjadiskriminacije.

Kakobismopobližepratilisituaciju,otvorilismolinijuzapomoćžrtvamaetničkediskriminacijeiukolikojepotrebnatrenutnapravnapomoćkaododataksavjetovanju,osigurana jeodstranenašihpravnika iz zakonskihustanovagdjestudentipravazavršavajusvojpripravničkistaž.Naša aktivnost u borbi protiv ksenofobije Glavniobjektidiskriminacijeiprogonasupredstavnicietničkihmanjinaiorganizacijekojeseborezaljudskapravačijejeznanjeozakonskojzaštiti–kaoštojepokazaloanketiranjepredstavnikaetničkihmanjina–manjkavo.Određenibrojmeđunarodnihorganizacija,npr.UN,VijećeEuropeiruskevlastikaoštosujavnitužilac,policijaisudovičineveomamalokakobipodržaliljudskapravailismanjiliksenofobijuuokruguKrasnodar.Ključnirazlozisutišto:nemasistemakojibiosiguraopovratnuinformacijuizmeđumeđunarodnihorganizacijailokalnihvlasti,nitibilokakvogsistemazarazvojpozitivnepolitiketamogdjesepojavi;nepostojidovoljanbrojdokumentovanihdokazakojibipokazalikršenjaprava;prisutanjeinformacionivakuumuzraširengovormržnjeumasovnimmedijimauvezizloupotrebeljudskihpravanacionalnihmanjinai,konačno,aktivistizaljudskapravanisudovoljnokvalifikovani.

Samimtim,našradseusmjeravapremaaktivnimčlanovimaetničkihmanjinakojisuizloženidiskriminacijiuokruguKrasnodar(70%svihučesnika).Uznjih,natreninzimatakođeučestvujunovinari,aktivistizaljudskapravaipredstavnicivlasti(kadajepotrebno).

Slabostnašegpristupajetaštojevrloteškoodržativišeodpettreningazajednugodinu,štoznačidabrojučesnikanijenikadavećiod100iakojepotražnjaiveća.Jošjedanproblemještotreneritakođeradeuorganizacijamakojeseborezaljudskaprava,papredstavnicivlasti,poznavajućinašupoziciju,ponekadodbijajuučestvovatiutreninzima.

Prednostinašegpristupasusljedeće:1. Objektivanizboručesnika.Akoželimodaaktivistiizetničkihmanjinskihgrupanakontreningamoguuspješnoraditi,morajuučesvovatinatreninguuzsvojekolege.Iztograzloga,kadabiramoučesnike,preferiramoonekojesupreporučililiderietničkihzajednicakojisusamiučesnicitreninga.Razumljivojedaprvitreningomogućavasamoupoznavanjeučesnikasakonceptimainovimstilovimasaradnje.Zbogtoga,akobudžetdozvoli,uvijekprolazimodrugozasjedanjesadrugačijomtemomkakobismoučvrstilirezultate.

2. Međusobnodjelovanjeiokolinakojaulijevapovjerenjedopuštasvimadaseizrazeiučestvujuusvakojvježbi.Ukupanbrojučesnikatreninganikadaneprelazi25,uključujućitrenereiorganizatore.Svimasegarantujedabiloštadasureklitokomtreninganećebitiotkrivenobeznjihovogdopuštenja.

3. Rezultati i povratna informacija su poboljšani kroz uključivanje učesnika treninga u planiranje i primjenu događaja iaktivnostinakonzavršetkanjihovogvlastitogtreninga.Zadnjegdanatreninga,kojiobičnotraječetiridana,planiraseradzasljedećiperiod.

4. Odabir relevantnih tema i odgovarajućih vježbi za trening.Upitnicima saznajemo koje su teme važne i prilagođavamosadržajidućegtreninga.

5. Vodimoračunaopitanjimaspola.Ženeuetničkimanjinskimgrupamatradicionalnozauzimajusekundarneulogepajezbog toga teškoodnjihovih porodica dobiti dozvolu za njihovoučestvovanje u treningu.Puno vremena se provodi uuvjeravanjuvođaetničkihmanjinskihzajednicakakojeučestvovanježenapotrebno.Trenutnosebrojženakojeučestvujuunašimtreninzimapenje.

6. Povratnainformacijaučesnika.Nakrajusvakogdanainakrajutreninga,učesnicisuzamoljenidadajupovratnuinformacijuoonomeštasmatrajudajebilopozitivnonakursuištamisledabisemoglopoboljšati.Poredtoga,učesnicinasvimzasjedanjimaispunjavajuposebneevaluacijskeobrasceisklonisudavativisokeocjene,kakotreningu,takoikonferenciji(vididole).Primilismokonstruktivneprijedlogeopoboljšanjunašegrada,npr.opovećanjubrojaučesnika.



7. Uključivanjeraznihmaterijalaioblikaigaranakojimasevježbetemelje:rasprave,igranjeuloga,vježbezagrijavanjaprijesvakogzadatka,radnaplakatima,malifudbal.

8. Moduli treningamogu se iskoristiti za organizaciju određenih događaja, npr. seminara za studente/učenike, igara saškolskimučenicimairadionicasaplakatimazadjecuiodrasle.

Naša metodologijaNašaaktivnostzasnivasenaprincipu„nepodučavamotolikokolikopokazujemo“.Zbogtoga,važnuuloguutreninguimajustvarnedemonstracijeodređenihodluka,kaoinjihovihposljedica.Danas,naprimjer,pojedincumožebitilakšeriješitisituacijutakoštoćepodmitipolicajca,doksesutramoženaćinasuduzbogpodmićivanjaosobenavlastiisavnovacmumožebitizaplijenjen.

Podučavanjemetoderazmišljanjajeveomaznačajandionašemetodezahvaljujućikojemjepostalomogućenesamopokazatimodele ponašanja u teškim situacijama (pregovori sa vlastima, rješavanje sukoba, komunikacija sa novinarima), već iučinitinevidljivovidljivim.Gledamona razmišljanjekaonakolektivni činkojinampomažedapogledamošta jeučinjenosaposmatračke tačkegledišta i učvrstimouodređenoj tezi, znaku ili šemi znanjedobijenoovim zapažanjem.Naprimjer,predstavnikdiskriminiraneetničkemanjine igraulogupolicajca i zatimdijelisvojeutiskeo tomešta je razumio/razumjelaizovogatipičnogiskustva,dokostaliučesnicikojipromatraju igranjeulogakomentarišu.Koristećiovemetodemogućejeostvaritiproduktivnusaradnjunesamotokomtreningavećikasnije.Stavljanjezabilješkinaploču(flipchart)takođejebitaninstrumentdjelotvornogtimskograda.Dobrakombinacijaradamalihgrupa(5do7ljudi)iradasukupnimbrojemučesnikaomogućavabržeodvijanjetreningaodonogukomesekoristitradicionalnatehnologijapredavanjaiseminara.

Našpristupsezaistamoženazvati„igrajućisetrenera“,štoznačidapodučavamostvariukojimasamiučestvujemo.Treninzinisujedinopodručjespecijalizacijenašegtima;devedesetpostonašegvremenaodlazinasavjetodavnuaktivnostpovezanusauslugamazaklijenteizakonskompomoći,podučavanjemstudenatapravnogifakultetapsihologijezaradnatelefonskojliniji zapomoć,planiranje i izvođenje raznihaktivnostivezanihuzodbranu ljudskihprava, raduneformalnim imedijskimpodručjima,samostalantreningistručnousavršavanje.

Našametodasličnajemetodiučenja„prenošenjaiskustava“,samoštounašemslučajustavljamonaglasaknastvarnuaktivnostikolikogodjemogućeuzimamouobzirspecifičankontekstiproblemeregijedoksamitreneriradeuzakonskompodručjutezbogtogauistovrijemeradekaostručnjaciisavjetnici.

Nemamostandardnikurs treninga.Svaki treningkreiran je za jedinstveniproblemustvarnomkontekstuuzimajućiuobzirspecifičneučesnike.

Ciljnamjestvoritisituacijuukojojučesnicimoguanaliziratisvojeponašanjekakobipostaojasannačinnakojiseodređeniljudipozicionirajuunutartreningakaoiizvannjega.Zbogtoga,utriiličetiridanaposlapostajejasnosakojimučesnicimasemožeuspješnonastavitisradom,asakojimaćebititeškonastavitiraditi.Tojezbogtogaštavođaetničkemanjinenijesamoosobanapapiruiumislimavlasti,većiustvarnimkomunikacijskimiprocesimazaštiteljudskihpravaiobrazovanjanovihvođa iaktivistaza ljudskaprava.Uovomsmislunašametoda jedijagnostička,posebantestzasaradnjunapolju ljudskihprava.

Želimodaljudiuzpomoćnašemetodeshvatedajenjihovaulogauodbraniljudskihpravajednakovažnakaoodbranadržaveisvjetskihinstitucija.Neki primjeri vježbi tokom treninga

Kako učesnike rasporediti po grupama?Cilj:Stvoritigrupeukojimavladajuprijateljskiodnosimeđuučesnicimai,akosenepoznaju,unutarkojihsemogupredstavitijednidrugima.

Opis: U zavisnosti od broja ljudi, voditelj predlaže da učesnici imenuju nekog od njih kao vođu grupe. Npr. ako ima 25učesnika,voditeljtraži5vođagrupa.Zatimsesvakiodvođagrupapoimeničnoobraćapreostalimučesnicima–naprimjer:



„Lena,želio/labihdabudeščlan/icamogtima.“Lenamožeodgovoritipozitivnoipridružitisevođigrupeiliodbitiiprihvatitipozivjednogodostalihvođagrupe.Vrijeme:5–7minuta.

Vježba „Monolog iz šešira policajca“Cilj: Raditinastrahovimaučesnikaodstvarnihsituacijaukojimaljudipostajužrtveproizvoljnogponašanjapolicije.

Komentar:URusiji imnogimpost-sovjetskimdržavama ilegalne radnjepolicijesuuobičajene.Policajci iznuđujunovac ivrijednosti,amoguifizičkiozlijeditinevinebezstrahadaćebitikažnjeni.Mnogiljudi,posebnoetničkemanjine,dotemjereseplašeljudiupolicijskimuniformama,danekadnemoguniprogovoritikadaihpolicijazaustavi.Umeđuvremenu,policijaiskorištavatajstrahinastavljadjelovatisamovoljno.

Opis:Radiseuzajedničkomkrugu10minuta.Trenerzahtijevaodgrupedanađupredmetusvojojokolinikojiprvenstvenoprivlačinjihovupažnju i izazivanegativnaosjećanja.Štamislitesačimebi tiosjećajimoglibitipovezani?Kojevammislipadajunapamet?(Odpočetkavježbenavidljivomjestosmještenjepolicijskišešir.)apotomod5do7minutaučesniciradeumalimgrupamaod3do4čovjeka.Svakamalagrupasmišljapričuodpolicijskogšešira.Pričustvarasvakičlangrupeporedu,rečenicuporečenicu.Svakičlangrupedolazinarednekolikoputa.Pričisemogudodaticrtežiprijenegoštasvakagrupapredstavisvojupriču(do7minuta).Rasprava(30minuta): tokomraspravejevažnoobjasnitikakosupričenastale,štasuosjećaliučesnicitokomrada,kakoseosjećajunakonizvršenjazadatkaištaželenapravitidalje.

Vježba „Pokaži mi svoje dokumente! “ „A vaše?“Cilj:Razumjetisvojeosjećajetokomzamjeneulogausituacijiinterakcijesapredstavnikompolicije.

Komentar: Ovavježbanastavlja iučvršćujeefekatprethodnevježbe.URusijipolicijaneprovodizakon iposlovičnosenepredstavljaljudimanitipokazujesvojeisprave.Zbogtoga,uslučajunezakonitogponašanja,nemogućeježalitise,jernampozicijaiprezimepolicajcanisupoznati.

Opis:Grupajepodijeljenauparove,učesnicisumeđusobnookrenutilicima.Jedanjepolicajac,drugiprolaznikNazahtjevpolicajca„Pokažimisvojedokumente!“,prolaznikmoraodgovoritirecipročnimzahtjevom„Avaše?“.Razgovortraje3minute.Zatimučesniciraspravljajuozakonskojosnovipočetnogirecipročnogpitanjaidijelesvojeosjećajeoigranjurazličitihuloga(15minuta).

Materijali:Letakotomekakoseponašatiuslučajuprovjereispravaodstranepolicijedizajniranjetakodastaneupasošimožesenaćinanašojinternetstranicinaruskomjeziku(http://ww.hro.org/ngo/nov/index.php).

Vježba „Paralelni redovi“Ovojevježbaizražavanjazaparovekojiseobraćajuzamišljenompolicajcukojije,unekomtrenutkuuprošlosti,bioneugodanipremanamaseodnosiosnepoštovanjem,prekršionašaprava,pazbogtogaizakon.

Ciljevi: Riješitinegativnereakcijeiliposljedicesusretasapredstavnicimakojiprovodezakon.

Opis: Učesnicisupodijeljeniuparoveistojeudvareda,svakiparjedannasuprotdrugome.Upočetkusviljudiujednomredugovoreistovremeno2minutenazadanutemu,zatimslušaocidajupovratnuinformacijuosvojimosjećajimaiutiscima(1minuta),ondagovoridrugired(2minute)nakončegaponovnoslijedipovratnainformacijaslušačaizprvogreda.

Osnovni zadatak: razmisliotomeštaželišrećiuokviruzadatka–svibitrebalizamislitidaseobraćajunekomekosprovodivlast(policajac)ikoihjeponizio(zasnovanonadogađajuizličnogiskustva).Vašpartner/icaigrauloguteosobenavlastikojojsteuvijekhtjelirećikakosteseosjećali,alinikadaprijenisteimaliprilikudatoučinite.

Preporuke za slušače:Partnerkojislušaneuključujeseurazgovor,samoslušailiklimaglavom.Osnovnojezadržatisvojeosjećaje,alisenetrebaprevišekoncentrisatinato,negosamopažljivoslušatigovornika.Preporukezagovornike:Nekolikoriječimožeterećidirektnoslušaču–npr.„tisiIvanPetrović“–ilijoj/mukrakoobjasnitikontekst,iakonijeobavezno.



Pitanjakojatrenerpostavljaučesnicima(nakonvježbe,tokomdavanjapovratneinformacije):Možetelijednomriječjuizrećikojiseglavniosjećajjaviotokomvježbe?Štajebilonajlakše?Štajebilonajteže?

Tolerantni fudbal za odrasle i djecu Ciljevi aktivnosti:

• Uspostavljanjevezaširokograsponaizmeđudjeceitinejdžeraučestvovanjemuutakmicamamalogfudbala;• Ohrabrivatitolerancijumeđudjecomitinejdžerimakroznovaiskustvameđusobnogpregovaranja.

Rezultati:Iskustvopregovaranjairadaumješovitimtimovimaradipostizanjazajedničkogcilja;uspostavljanjenovihvezameđudjecomitinejdžerima.

Organizacija i vođenje fudbalaPripremnafazauključujesljedećeaktivnosti:

• Oniodgovornizascenarij,organizacijuivođenjeaktivnostiimenovanisuiodabrani(poželjnojeprisutvopsihologadokseraspravljaopravilimaidokseuspostavljaju).

• Vrijemeimjestoutakmicemalogfudbala,kaoidob,spolibrojučesnikasuodređeni.Takođebitrebaloodreditidvasuca(učenicinajstarijegrazredaškole)izamjene.

• Mjesto i vrijeme susreta učesnika određeno je, timovi okupljeni, raspravljeno o pravilima i određene prihvatljivestrategijeigre.

• Objavljenojevrijemeimjestosastankaučesnikazadogađajkojipredstoji.• Predloženesunagradeiučestvovanjesponzora.• Pozvanisunovinari.

Tokom sastanka organizatori se unaprijed dogovaraju da: • svakitimtrebaimatinajmanje2-3djevojke(uzavisnostiodbrojaigračausvakomtimu)• svakitimtrebauključivatiraznenacionalnosti• zatimovejebitnodasumiješani,svakitimbitrebaouključivatipredstavnikerazličitihgrupa(razreda,škola)• učestvovanjejedobrovoljno• bilježenje rezultata u svakoj novoj utakmicimože početi tek nakon što djevojčica postigne pogodak, a tek ostalepogotkemogupostićidječaci

• Sucidolazeizzavršnegodineškolovanjaunekojškoli

Faza dogovora uključuje sljedeće korake:• Uprisutnostiposrednikapredlažesedaučesniciigreprođukrozpravilapokojimaćeigratiiupoznajusesanjima.Nakonštosučulinovopredloženapravilaizabilježiliihnaflipchart,učesniciglasajuzacijelulistupravilailirazmatrajusvakoposebno.

• Smatrasedajepraviloprihvaćenotekkadagaučesniciprihvatejednoglasno.Akojebaremjednaosobaprotiv,praviloseneusvaja.

• Redigrejeodređen–kaouolimpijskomsastavu(najmanje2utakmicezasvakitim)ilićesamoprvedvijenagradebitidodijeljene.

• Formirajuse4miješanatima,štosemožeučinitiunaprijednasljedećenačine:i) Kapitenisebirajuizsvakeodranijeosnovanihgrupaioniodlučujukogaće,odsvihkojiželeučestvovati,odabratizasvojtim,auskladusaranijepostavljenimpravilimauvezisastavljanjatimova;

ii)Nakontogasepredlažedatimoviimenujusvojunovugrupuidodijelerazneulogeutimu(golman,odbrambeniigračitd.).

• Istotako,omehanizmimapremakojimaćeseposmatratipravilatrebaraspravitiiimenovationekojiće,osimsudaca,bitizaduženizakontroluinadgledanjeigre.

• Važnojemeđusvimučesnicimapostićidogovoronačinunagrađivanjapobjednika.

Kada se postigne dogovor o pravilima ona se sastavljaju, zapisuju i potpisuju ih svi učesnici igre, uključujući i suce (uživopisnomprotokolu).Jedannačinzaovojedaseugovorenapravilanaplakatuistaknunaterenukakobiihsvividjeli.Odmahprijeigrepredloženojedakapiteniždrijebomodluče:

• Koćeigratiprotivkogaikojimredom(koristećimetodu„izvlačenjaizšešira“),npr.jedanodsudacaizvučekomadpapirasanapisanimimenimatimova.



• Koćebranitikojigol(bacanjemnovčića).

Igra (mali fudbal):• Redigreuspostavljenjenadogovoreninačin.• Navijačibitrebalibitiprisutni.Moguizmislitipjesmekakobibodrilisvojtim.• Ključnitrenucitrebajubitifotografisani,anakontogasemoguiskoristitizazidnumapu.• Utiscioutakmicitrebajusetankimflomasterom/hemijskomolovkomzapisatinaflipchartodmahnakonnjenogzavršetka.

Radionica izrade plakata tolerancijeCilj:Razumijevanjeikorištenjetolerancijekaoformeisadržaja.

Uslovi za održavanje radionice:• Trajanjeradionice–3sata.• Učesniciradionicepodijeljenisuugrupe(najviše3usvakojgrupi).• Nakrajuradioniceučesnicimoguiskoristitiplakatestvoreneudrugimradionicama(iliobjavljenimaterijal),alisamonakonštosuzavršilisaradionicom.

Potrebnasredstvazaodržavanjeradionice:plakatseradiodobojenogpapira,uzpomoćmakazailjepilanaA1flipchartformatu.Uobičajenojedaseflipchartpoložinastopodužini,dokseplakatizrađuje.

Osnovne faze radionice:1.Voditeljigrupaiučesniciseupoznaju.2.Upoznavanjestemama:

• Razlikovanjeprirodeiljudskevrste.Kojisuzakoniprirodnogsvijeta(„zakondžungle“)?Kojisuprincipi(pravila)premakojimaseponašaljudskodruštvo?• Štajetolerancija(sposobnostdapodnosimojednidruge,sporazumijevanje,jedinstvomnogihoblika)?• Jezikkaooblikkomunikacijeisaradnje.• Uvodudiferencijaciju:verbalni(riječ,fraza,priča,roman)ineverbalni(gesta,pokret,pogled,radnja)oblicijezika.• Grupnarasprava(cijelagrupa)raspravljaotomekojibijezičkioblikpristajaostiluplakata,akojicrtežuilislici.• Ilustrativnijezikioblicikomuniciranjanjime:crte,znakovi,šeme,oblicikojiseprenosekrozslikuiliplakat.Gruparaspravljaoilustrativnomjezikuslike(crteža)iliplakata.Zaplakattosu–crte,simboli,znakoviišeme,azasliku–oblici.Odučesnikasetrebazatražitidavanjeprimjeraznakovakojepoznajuiraspravaovažnostinjihoverazumljivostiiprepoznatljivosti.

3. Praktični dio: • Upotrazizaslikomtolerancijesvakiučesnikmoraindividualnonacrtati3znakailisimbolai3do5riječiilifraza(slogana)–10minuta.• Grupasedijeliutrojke.Svakatrojkaraspravljaoraznimznakovima,riječimaifrazamaindividualnostvorenimuprethodnojfazi–odovihbitrebaliodabratijednumogućnost–15minuta.Izradaplakata–30-49minuta.Plakattrebabitirazumljiv,suvisaoiizražajan.• Raspravaiorganizacijaizložbe.

Bilješka:Bilabiprednostzavoditeljeradionicaakoimajunekakvoumjetničkoobrazovanje,iakoovonijeobavezno.

Vježba izgradnje timskog duha (team building) Radnaizgrađivanjutimskogduhaimeđusobnomrazumijevanjuugrupipremazajedničkomstvaranjudjela.

Cilj:Doprinijetidobroorganizovanojaktivnostiutimu,koalicijiilimreži.

Opis:učesnicisupodijeljeniutrigrupe(svakaima5do7ljudi).Zadatakjesljedeći:3grupetrebajunapravititriptihkakobi


plakatsvakegrupedopriniocjelokupnojslicikojaizražavaciljmreže/koalicije/tima.Samovoditeljitimovamoguraspravljatioidejitriptihaituraspravuostaliučesnicinebitrebaličuti.Svakivoditeljsasvojomgrupomtakođeraspravljaoidejiprimjenenjihovogdijelatriptiha.PlakatseradinaA1papiru.Vježbatrajeoko2sata,aposlijenjeslijediraspravaodoko40minuta.Vježbajasnopokazujekakodobroučesnicisarađujuidoprinosetimskomradu.

Bilješke:Nadgledanje zadatkaukazujedapribližno70%predviđenogvremenaodlazi naplaniranje rada, a samo30%nanjegovostvarnoprovođenje.Zaoneorganizacijekojeneuspijuzavršitizadatakuzadatomvremenuovavježbajedobralekcijazarazmatranjevlastitogpristupa.

Rad sa posebnim grupama i povratna informacija učesnikaZa set vježbi povezanih sa policijom, ciljane grupe su diskriminisani članovi etničkihmanjina, aktivisti za ljudska prava,novinariimladiljudi.

Fudbal tolerancijedobar jezaškolskudjecu,studente iliodrasle,posebnousaradnjisapredstavnicimaetničkihmanjina.Održanesuuspješnemješoviteutakmiceukojimasuzajednoigralidjecaiodrasliuistomtimu,alinikadajedniprotivdrugih.Vježbaizradeplakatatolerancijedobrajezaučenikeumjetničkihškola,školskudjecuizetničkihmanjinailokalnemanjine.

Vježbatriptihapogodnajezaaktivistenevladinihorganizacija,novinare,hendikepiraneljude,mladeiljuderazličitihprofesijakojiradenazajedničkomproblemu.

Zanasjebilopozitivnoiskustvokadasmonakontreninganatemu‘pregovorislokalnimvlastima’održalikonferencijupodnazivom „Ljudska prava u okrugu Krasnodar: situacije i program aktivnosti“. Učesnici treninga učestvovali su u situacijiigrenakonkojesuuključeniustvarnepregovoresapredstavnicimavlastikojiprovodediskriminacijskupolitiku.Učesnicisu zaključili da bi trebali povećati vlastite vještine, poznavanje zakona, posavjetovati se sa aktivistima za ljudska prava ipravnicima,komuniciratisanovinarimaipovećatimogućnostradanaInternetu.

Komentariučesnikauključivali susljedeće:Jakomisesvidjelo igranjeulogauvježbi „Pokažitemisvojedokumente!“ „Avaše?“.„Svidiomisedioukomeseupoznajemoipostavljamociljeve.Ovojestvoriloosnovukomunikacijeiplodonosnograda,stekao/lasamprijateljeipronašao/laistomišljenike.Postao/lasamuvjerenupotreburadanapoljuljudskihpravaidanisamsam/automuvjerenju;„Moramvišeraditinaovome.Stekao/lasamsamopouzdanjekakoimampravakudagoddapođem.“

Oostalimdijelovima treningaučesnicisunapisalisljedeće:„Svidjelomise igranjeuloga“Pregovori izmeđupredstavnikaetničkihmanjinaivlasti’itakođekompetentnikomentaristručnjakakojisuuslijedili.“

Nakonferencijikojusmoodržalirečenonamjesljedeće:„Svidjelomiseraditiumalimgrupama,jersebržepronalazizajedničkijezikiidejekojeproizlaze“;„OkruglistoLjudskapravauokruguKrasnodarbiojeodpomoći.Uspješnojepokazaomeđusobnupovezanostizmeđuostvarivanjarazličitihprava“;„PredstavaPozorištatolerancijebilajestvarnouspješna,stvarnoslikovita“;„Stekao/lasamnovepoznanikeisaznalanjihovomišljenjeopitanjimarasprave.Razmislićuotomepočemusetamišljenjarazlikujuodmoga“;„Zacrtalismomogućevrstesaradnjesarazličitimorganizacijama“;„Iskustvorazgovorasavlastimaisabraniocimaljudskihpravabilojeplodno.“

Upraksisenaševježbemoguiskoristitiuradusbilokojedvijesuprotstavljenestrane,alipredstavnicisvakestranemorajubitipodjednakoraspoređenimeđugrupama.Istotako,ugrupamamorajubitiljudikojinemajuvezesasukobom.Mogućejeuzetirazličitemodulesapopisagorenavedenihvježbii iskoristiti ihubilokojojobičnojprostoriji,bezpotrebeputovanjanatrodnevnitrening.Naprimjer,održalismoradionicuizradeplakatatolerancijeuzatvoruuNovorusiskusamladimprestupnicimaipsiholozima.Uzimajućiuobzirspecifičnostruskesituacije,preporučilismodaljudiizrazličitihćelijanikadanebuduuistojgrupi,jerznajubitineprijateljskinastrojenijednipremadrugima.Umjestomakazazarezanjepapiramožesekoristitiobičanlenjir.

Tokomodržavanjanašeradioniceizradeplakata,učesnicinebitrebalidobivatitankeolovke(penkala),bojice,većsamopapiruboji,ljepilo,makazeiobičneolovke.Usuprotnomslučajuučesniciradecrteže,aneplakate!Zajedničkafotografijaučesnikakakodržesvojeplakatejedobraideja.




Uradilismovježbu„Pokažitemisvojedokumente!“„Avaše?“sastudentimapedagoškogfakultetakaopredavanjeoljudskimpravima.Nakonuvodanatemuljudskihpravaučesnicisuraspoređeniugrupeitražiloseodnjihdastvoremodelzaponašanjeljudiususretusapolicajcem.Nakontogasekratkoraspravljaloomodelima,iučesnicisukratkoinformisaniotomekakobipremazakonuprovjeradokumenatatrebalabitisprovedena,kojeimapravosprovestiipodkojimokolnostima.Radiutvrđivanjainformacijavježba„Pokažimisvojedokumente!Avaše?“jesprovedenakaoiostalizadacispomenutiuprethodnomdijeluteksta,uzavisnostiodvremenskogograničenja.

„Tolerantni fudbal“ se ne bi trebalo provoditi kao običan događaj, nego u posebnim prilikama, kao nešto što ne činimosvakodnevno. Zbog toga bi se priprema, igranje igre, bilježenje rezultata i dodjela nagrada trebale odvijati u veselomambijentu.Našstavjedanebitrebalodavatitačneprocjeneouspješnostidogađajatokomtreningailinakonnjegovogzavršetka.Teknakonodređenogvremena,običnonajmanjedvamjeseca,umogućnostismoizvućizaključkeouspjehunašegradaitonaosnovuanalizeonogkojesupozitivnestvariučesnicipočeliraditinaosnovudobivenogznanjaivještina.


Poglavlje9.„Srušimoprepreke“:multietničkikampzamladeuBugarskoj


EmilijaDimitrova,NVOforumTrgovište,Bugarska

UvodBugarskajesmještenauJugoistočnojEuropii,premabugarskompopisustanovništvaiz2001.,imablizu8milionastanovnika,saoko76%etničkihBugara,12%etničkihTuraka,8%Romai4%ostalih.Romiživeugotovosvakojregijiiopštinizemlje.EtničkiTurcikoncentrisanisuuglavnomupetregija,aregijaTrgovištejejednaodnjih.Trgovištejenajvećaodpetopštinauregiji.Etničkaraspodjela,ponovopremapopisustanovništvaiz2001.,lokalnihstanovnikaje10%Roma,27%etničkihTuraka,59%etničkihBugarai4%ostalihnarodnosti.

BugarskajenapraguulaskauEvropskuunijuitajprocesbiojenajvažnijepitanjeuzemljiodpadakomunističkogrežima1989.Uaprilu2005.potpisanjepredpristupniugovorulaskauEvropskuuniju.GotovosviljudiuBugarskojseradujučlanstvuzemljeuEU:višeod90%Bugaranesamodaodobravapristup,većsetakođenadajudaćeistipoboljšatinjihovživotnistandard.Kakobiseprilagodila zahtjevimaEUvlada jepoboljšala zakonodavnestandarde i takodala ljudima temelj zadokazivanjespremnostidaživekaoEvropljaniikaotakvidijeleistaprava.Uodlučnostidaispunizahtjevezačlanstvo,bugarskavladajepotpisalavažneugovoreisporazumeoljudskimpravimaislobodama,uključujućioneuvezismultietničkimodnosima.Vladajetakođedonijelairevidiralazakoneorasnojdiskriminacijiimanjinskimpravima,štoipaknijedovoljnozapromjenupostojećihstavovaiuslovazastvarnuprimjenuovihzakona.Ucjelini,nanivouvlade,postojiprotivrječjeizmeđuobjavljenihnamjeraiprimjeneustvarnosti.PrimjerzaovosuusloviukojimaRomiidanasžive.Usprkosnovijimprogramimaiprojektimazanjihovu integraciju,nastavljajuživjetiusiromaštvu,nedovoljnosuobrazovani i trpe lošeuslovestanovanja.Umnogimnaseljimaživeuodvojenimčetvrtimakojiličenagetaukojimasuusloviživotaloši,infrastrukturaslabaistvarnanezaposlenostiznosi preko 80%. Kao rezultat tome, ove četvrti su pravi su rasadnici kriminala, gdje siromašni ljudi pribjegavaju krađikakobipreživjeli.DjecaRomaobičnopohađajuškoleukojimasesprovodipodjela.Nekiodnjihupotpunostiostajuizvanobrazovnogsistema,dokostali,zbognedostatkafinansijskihsredstava,jedvauspijevajuzavršitiosnovnuškolu.Lokalnevlasti,predstavljeneopštinskimvijećemikancelarijomgradonačelnika,neuspijevajuosiguratidovoljnafinancijskasredstvadabiuspješnoriješiliovajproblem.Vrločestoimnedostajepotrebnamotivacija,znanjeivještinezaprimjenupolitikekojabidoveladostvarnepozitivnepromjeneuuslovimaživotamanjinskihgrupa.SveovoostavljapunoposlazaNVO-e.

Iakosu,kadagledamoizvana,svipreduslovizačlanstvouEUispunjeniiBugarskaspremnazamoderan,civiliziranmultietničkisuživotbezpredrasuda,unutrašnjaslikanijetakoružičasta.Unašemradunaglašavamopotrebuzapromjenomstavovakaoizaprimjenomanti-diskriminacijskihzakonaipodržavamolokalnezajedniceuposredovanjuzavrijemesukoba.Velikapitanjakojaostaju,anakojajošnemaodgovorasu:„Kakorazneetničkegrupekoegzistirajuuovomsvakodnevnomživotu?“;„Kakorazumijuipokušavajuriješitiproblemediskriminacije,ksenofobijeirasnihpredrasuda?“;„JesuliseikakvestvarnepromjenedogodileustavovimaBugarauvezisastereotipimaiprihvaćanjemrazlika?“.

NVO-iuBugarskoj jošuvijeknemajudovoljno iskustvani kapaciteta za radnavelikim izazovimaprelaskaudemokratskodruštvo. Neke organizacije u violonterskom sektoru osnovane su na totalitaristički način, tj. osnovane su od strane višihinstanciislužeinteresimapojedinaca.Generalnogledajući,lokalnemjesneorganizacijenemajupotrebnogsamopouzdanja,autoriteta,znanjanivještinazastvaranjeresursaugrađanskomdruštvuizaodbranunjihovihinteresa.UovojfazisveaktivnostiNVO-afinansirajuuglavnomdonatoriizvana,pazbogtogasebinemogupriuštitiodržavanjekonzistentneidugotrajnepolitikezapostizanjesvojihciljeva.Čestoihnilokalnevlastineprihvataju.OdnosnonegledajunaNVO-ekaonaorganizacijekojesusposobnedasebaveodređenimproblemima.

Kako bi promijenili stavove većine i nedostatak samoorganizovanjamanjina,NVO-i igraju važnu ulogu u obrazovanju. Zasada većinu obrazovnih institucija u Bugarskoj posjeduje država. Ova situacija znatno je uticala na njihovu sposobnostprilagođavanjananoveusloveizahtjevedruštva.ŠkolskisistemuBugarskojjejedanodnajizolovanijihinajkonzervativnijihsistemaukomejeprocesuvođenjaisprovođenjanovihradnihmetodaveomaotežan.Obrazovnisistemjejošumnogočemucentralizovan,štostvarabrojnebirokratskeiadministrativnepreprekeučiteljimaiostalimkojisvojimradomnastojepostićidruštvenupromjenu.NašeudruženjeNVO-auTrgovištusastojiseod34organizaciječlanice.Njihoveaktivnostiusmjerenesunaraznapodručjaživotauzajednici,kaoštosuobrazovanje,kultura,pitanjaokolineizdravstvenazaštita.Uključujemoorganizacijekojeradeshendikepiranim ljudima, rizičnimgrupamadjece i ljudimasposebnimpotrebama, žrtvamaporodičnognasilja i žrtvamatrgovineljudima.Članoviovihorganizacijadolazeizsvetrinajvećeetničkegrupeuregiji:etničkiBugari,RomiietničkiTurci.


Naosnovuovog,našeudruženjesakupilojemnogovrijednogiskustvauradunapodručjumultietničkihodnosa.Organizaciječlanicekoristezanimljiveiuspješnemetoderadanapoljuodnosameđuetničkimmanjinama.Ovdjebihposebnonaglasilajednuodnjih,jermislimdajevrlokorisnauradusmladima.Multietnički kamp za mlade: „Srušimo prepreke“. Nakonispitivanjalokalnihpotrebadirektnopovezanihsaproblemimaksenofobije,diskriminacijeiizloženostidiskriminirajućojpraksi,zaključilismoslijedeće:

1.Mladiljudiuregijisklonisuetničko-kulturnojpodjeli.2.Etničkeikulturnepodjelestvarajustereotipekojisuukorijenjeniunemogućnostiobrazovanjainedostatkukomunikacijeizmeđurazličitihetničkihkultura.

3.Nedovoljnojerazumijevanjemeđumladimljudimaizrazličitihetničkihgrupakoježivenaistompodručjuiprisutanjemanjakinformacijakojeimajujedniodrugima.

Ciljna grupaLjudipozvaniukampzamladesu:učenici,mladiljudi,djecaškolskedobikojasuostalaizvanobrazovnogsistemaiuopštenotinejdžeri.Smatramodajeovonajpogodnijagrupazaradnarazvojumultikulturalneitolerantnedemokratije.KaoštonavodiDurbanskadeklaracija(pasus120-1),uključivanjemladihljudijevrlouspješnastrategijaijamčipravepromjene.Kamppohađa30do40djeceilimladihljudiizsvetrivećeetničkegrupe.Kaododatak,15mladih–takođečlanovasvetrietničkegrupe,akojemoguće–djelujukaosavjetnicivolonteri,aizlokalnezajednicepozvanojei13stručnjaka/profesionalacaizrazličitihpolja.

MetodologijaKampzatreningtrajedevetdana.Uidealnimuslovimakampjepostavljenizvanstambenogpodručja,učistomprirodnomambijentu,namjestukojepružaodgovarajućuopremukaoštojepozornica,dvorana,kantina,sportskeprostorijeitd.ZanaškampkoristimoprostorijezasmještajNacionalnogkompleksazadjecuuseluJastrebino.OdgradaTrgovištaudaljenjeoko40kmisadržisveštojepotrebnozatrening.

Našametodapodučavanjauključujesljedećeključnestvari:1.Štampanematerijaleipredavanjalokalnihstručnjakaivoditeljaoodabranimtemama.2.Raspraveumalimgrupamanakonpredavanja,kojevodesavjetodavcikojisunaistomnivoukaoučesnici(peereducators).

3.Predstavljanjeofolklorurazličitihetničkihgrupaodstranelokalnihtradicionalnihetničkihgrupa,uključujućiprilikuzakratkeuputeučesnikakampaopredstavljenimpitanjimaetničkihgrupa.

4.Analizarezultata(evaluacijastečenogznanja)krozupitnikekojemladiispunjavajuprvogizadnjegdanaukampu.5.Zamisaoprogramazajedniceirazvojmaterijalazadodatnitrening.6.Ponavljanjeobrazovnogprocesameđuučenicimadrugihškolauregiji.7.Primjenaprogramatimskogsaradničkogpodučavanjaotemamaproučavanimukampuidrugimškolamaugradu.

Metodologijamultietničkihkampova zamladeuključujeprimjenunekolikoširokopoznatihmetoda,kaoštosu:obrazovnemetode(uključujućimeđukulturalnoobrazovanje);predavanja(kojaosiguravajudidaktičkoznanjeotemamakojeseobrađuju);rješavanjesukoba;igranjeuloga;igre;posredovanje;obrazovanjenaistomnivouiaktivnoslušanje.

Cijeliobrazovniprogramdizajniranjetakodaizazoveosjećaje,utvrdimeđuetničkirazgovormladihljudiistvoriprostorzaizražavanje razlikameđu kulturama.Glavnapodručja i posebne teme iz kojih učesnici stiču znanje i dalje izgrađuju svojevještinesu:

1.Liderstvo–štaznačibitilider?(vrstelidera,osobinedobrogilošeglidera)2.Osnaživanjetima–definicija;razlikeizmeđu‘grupe’i‘tima’;raspodjelaulogaiodgovornosti;pravilaprimjenjivanaosnaživanjetima.

3.Volontiranje – ko je volonter? Profili različitih vrsta aktivnosti; motivacija; nagrade, učestvovanje u aktivnostimarazličitestrukture.

4.Aktivnevještineslušanja–verbalneineverbalnetehnikenjihoveprimjene;koristiodnjihoveprimjene.5.Postupcietničkediskriminacijeiksenofobije;predrasudaistereotipa–definicije,primjeri(uključujućioneizličnogiskustvaučesnika);studijeslučaja;aktivnostobjašnjavanja.



6.Historija–kratkainformacijaoproučavanometnicitetu,odvremenaprvihnaseljenikanaovompodručjudodanas.Posebnosevodiračunaotzv.„procesuobnove“kojijebioprocesnasilneasimilacijemanjinskihgrupa,provedenodstranebivšegkomunističkogrežimauperioduod1980.do1988.Uključivaojezatiranjeetničkihobilježjamanjina,posebno njihove kulture, jezika, vjere, posebnog načina života, običaja i tradicija. Vrhunac ove crne stranice ubugarskojistorijibiojenasilniprocespromjeneimenameđupripadnicimaetničkihmanjina1985.(nasilnazamjenanjihovihimenabugarskim).Oovimpitanjimaukampuseslobodnoraspravljalo;učesnicimajedataprilikadaizrazesvojestavoveiosjećaje,odkojihsunekirazvijenikaorezultatčinjenicedasunjihoviroditeljimoglibitižrtveovogprocesa.

7.Kultura–načinživotaikulturarazličitihetničkihgrupapredstavljenisunaprivlačannačin.Etničkekulturnegrupepredstavljajufolklorodređeneetničkegrupe.Učesniciučeonekimnjihovimnajpoznatijimosobinama(npr,pjevatibugarskioro,zajednopjevatimeđunarodnopriznatuhimnuRomaĐelem,Đelem,plesatiturskičočekitd.).

8.Demokratija–definicija,vrste;učesnicističuznanjeoosnovnimtemamakaoštosunacionalnost,nacija,manjine,javniugovor,političkisistem,itd.

9.Rješavanjesukoba–vrste,upravljanjesukobom,metoderješavanjasukoba;posebnapažnjajedatameđuetničkimsukobima–primjerisaBalkana,metodeisredstvaprevencije.

10. Postizanjecilja–krakoročni, srednjoročni idugoročni ciljevi,priprema zanjihovopostizanje, značajodabranihstrateškihpravacaitehničkipristupinjihovomostvarivanju.

11. Posredovanje – vrste, svrha, funkcije, uloga obrazovanja posredovanjem, ko može biti posrednik; učesnici suupoznatisosnovnimtehnikamaposredovanja.

12. Zdravljeiseksualnoobrazovanje–učesnicikampastičuznanjeopreventivnojzdravstvenojzaštiti,higijeni,značajufizičkihaktivnostiisporta,lošimnavikama(duhan,pušenje,alkoholidroge).Posebnapažnjaposvećujesesigurnomspolnomodnosu,AIDS-uiostalimspolnoprenosivimbolestima.

Nivo isloženostmaterijalaobuhvaćenogtemamazavisiodstarostiučesnika.Krajnji ishodi i rezultatimultietničkogkampazamladevideseurazvojukapacitetazajednice,rezultatimakojesučlanovizajednicestekliizprojekta,posebnimostvarenimciljevimaipostignutojodrživosti.Našeiskustvogovoridamultietničkikampdoprinosirazvojupotencijalaikapacitetazajednicenasljedećenačine:

1.Mladiljudisuuvježbanidapreuzmuobavezeipostanuaktivnijiunutarsvojihzajednica.2.Mladiljudiučekakodaiskoristenovostečenoznanjeurazvojuprogramazajednice.3.Mladiljudističusamopouzdanjepostajućitrenerinaistomnivouiomladinskilideri.4.Dobrelokalnezajednicevišesuiskorištenezbogpoboljšanekomunikacijemeđumladima.5.Zajednicaucjelosti,aposebnomladi,uvelikojjemjeriupoznatasapitanjimameđuetničkesaradnje.6.Lokalnimeđuetničkiodnosinaličnomnivousupoboljšanizbogboljekomunikacijeizmeđumladihrazličitogporijekla,kojiinačenebibiliumeđusobnojinterakciji.

Nakon sprovedbemultietničkog kampa zamlade zajednica će, kao cjelina, imati značajne koristi. One uključuju: sticanjenovih znanja i bolje razumijevanje istorije, kulture i tradicijeglavnihetničkihgrupau zajedniciodstranemladih; sticanjeznanjainovihvještinamladihodemokratiji,multietničkomživotu,posredovanju,rješavanjusukoba,liderstvu,timskomraduizdravstvenomobrazovanju.Zajednicićetakođekoristitipovećanoučestvovanjemladihuaktivnostimazajednice,povećannivoprihvatanjarazlikauzajednicikrozsavladavanjepredrasuda.Takođe,poboljšaćeseaktivnasaradnjairazumijevanjeizmeđurazličitihetničkihgrupa.Nakraju,zajednicaćeimativećeznanjeoličnojhigijeniipitanjimaseksualnosti.Kamptakođepružaprilikuprimjeneiponavljanjamultietničkogkampazamladeudrugimzajednicama.Postoje posebni načini organizacije kampova koji ih čine održivijima. Na primjer, opremanje svih učesnika sa pisanimmaterijalimasasvihpredavanjakojemoguupotrijebitiinakonsprovedbeovogprojektaistvoritiprogramzajednicekojimoguiskoristitiusvojimškolamatokomidućeškolskegodine.Dabiomogućiliprocesprenošenja temeljnih idejakampauširuzajednicu,predavačiisviostaliučesnicidolazeizlokalnezajednice,štoosiguravadugoročnostidostupnostuspostavljenihkontakata.Čakštaviše,podrškalokalnihstručnjakaobičnosenastavljanakonzavršetkakampa,pasetakvavrstapodrškečestodogovaratokomkampa.

75



Program kampa za mlade održanog u avgustu 20041.i2.dan–15mladihsavjetnikapohađajuseminarnatemegrupnogposredovanjaiolakšavanja,liderstvaitimskograda.Tojepotrebnokakobisepripremilizavođenjeipomoćučesnicimakampaunjihovojpotrazizaznanjem.

3.dan–30mladih ljudi izTrgovišta iokolnihselastižuukamp.Dobijajuuputekampa, igraju igrezaosnaživanje tima iispunjavajuupitnike.

4.dan–Savjetnicivodegrupneraspraveo liderstvu,vrstama ikvalitetama lidera,dobrovoljnomradu(štasudobrovoljci,kojekoristiodvolontiranjaimajuonisamiinjihovezajedniceisl.).Uposlijepodnevnomdijelumjesniučiteljfilozofijevodiraspravuoprincipimademokratije,posebnootomezaštojevažnaikakofunkcionirauBugarskoj.Nakontogaodržalismogrupnoglasanjeotomekojićemofilmgledatitevečeri.Posljednjidiobaviosetemomstereotipa,predrasudaislikeosebi.Savjetnicisuvodiligrupnuraspravuodefinicijiirazlozimastvaranjastereotipa,kaoiprimjerimastereotipausvakodnevnomživotu.Nakontogasmoraspravljalionačinimanakojestereotipiutičunaslikuosebi.

5.dan–Stručnjakzarješavanjelokalnogsukobajevodiojednodnevnikursnatemuupravljanjasukobomiraspravljaloseoraznimstudijamaslučajevaimetodamarješavanjasukoba.Održalismoigranjeuloga,grupneraspraveiigralijošnekeigre.

6.dan–Doktoriizlokalneagencijezasanitarnuinspekcijuodržalisupredavanjenatemuopštegzdravlja,higijene,droge,alkohola,pušenjaipolnogzdravlja.PopodnejelokalnistručnjakzabugarskuistorijuodržaopredavanjeohistorijietničkihBugara.Posljednjisastanakbiojeposvećenbugarskomfolkloruitradiciji–lokalnabugarskafolklornagrupapredstavilajenekolikoplesovaipodučilaučesnikekampaizvođenjuistih.7.dan–Modelliderstva–grupalokalnihlideraraspravljalajeosvometničkomporijekluizanimanjima,teškoćamasakojimasusesuočavalitokomsvogobrazovanja.Postavljenoimjemnogopitanjanakojasudragevoljeodgovorili.PopodnejelokalnistručnjakodržaopredavanjeoistorijiturskeetničkegrupeuBugarskoj.Posljednjisastanakbiojeposvećenturskomfolkloruiobičajima–lokalnafolklornagrupajepredstavilasvojutradicijuiobičaje.8. dan–Vodili smo rasprave o diskriminaciji, ksenofobiji i rasnimpredrasudama koje su vodili savjetnici. Predstavljenesu definicije, vrste i studije slučajeva. Odglumili smo svoj scenario, da bi ilustrovali pitanja o kojima se raspravljalo.PoslijepodnevneraspravebilesuposvećeneistorijiRoma,njihovimobičajimaifolkloru.

9.dan–Togadanazavršenjeprogramzarazvojzajedniceiispunjeniupitniciradipovratneinformacije.

IgreAktivnostiuvelikojmjerikoristeigranjeuloga,interaktivnevježbeiigresaciljemsticanjanovihživotnihiskustava.Nekedobropoznateigresu:bojenaleđima,čarobnjak,divoviipatuljci,igramaske,gradnjatornja,igračvora,utrkaštafeta,igrapokrivačaistvaranjemreže.Uilustrativnesvrheopisujemdvijeodovihigara.

Boje na leđima Učesnici supodijeljeni u grupeod10 ljudi i svakom je dato imeboje koju imaju zalijepljenuna leđima. Trebali bi imatičetiriodabranebojezatrigrupebojapotribojeijednusasamojednombojom;nikonebismioznatisvojuboju.Objasniteučesnicimadasetrebajuokupitiugrupekojenoseistuboju,bezupotreberiječi.Dozvoljenajesamoneverbalnakomunikacija.Recitedaćetemjeritivrijemedabividjelikolikobrzotomoguučiniti.Kadaje igrazavršena,razgovarajteotomekakavjeosjećajkadastejedinibezsvojegrupe,kakosutretiraniodgrupaištasugrupemislileoovojosobi.Natajnačinučesnicističuiskustvootomekakavjeosjećajbitidrugačiji.

Stvaranje mrežeTrebaćeteklupkodebelogkoncailikonopca.Učesniciseokupljajuukrugu.Rečenoimjedabacajuklupkokoncaosobiprekoputaukrugu(alitrebajučvrstodržatikonopacuruci).Nakonnekolikobacanjastvarasečvrstamrežameđuučesnicima.Snagamrežedemonstrirasetakodasenanjustavitežakteret.Cilj igrejepokazatikakoseudruženimnaporomljudiizrazličitihetničkih,socijalnih,institucionalnihilidrugihgrupamožepostićimaksimumefektivnostiiotpornostiprilikomostvarivanjacilja.Igrarezultirasloganom„Efektivnijismokadasmopartneriikadasmoujedinjeni“.



Natemeljurezultatakampovakaometodetreningazamladeljudeumultietničkomokruženju,vjerujemodaseovametodamožeuspješnoprimijenitiudrugimmultietničkimzajednicamauBugarskoj,kaoiudrugimzemljamaIstočneEvrope,iliuopštenouzemljamaukojimajedemokratijaurazvoju.Radoćemodatidodatneinformacijeonašojmetodisvimzainteresiranima.Detaljiokontaktusanašomorganizacijomnavedenisunakrajupriručnika.





UvodOvopoglavljepredstavljapristupinekealatekojapomažuuborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobije.Tialatiseodnosenaobrazovanjeitreningkakobipromijenilistavoveivrijednostikojaodržavajudiskriminacijukaosistem.Uključujuupotrebuvještinaslušanjaugrupama,u rasponuodparovaprekogrupazapodrškuodoko8 ljudido radasavećimgrupa.Premaposebnojteorijiupozadinitihalata,svjesnoslušanjepomaželjudimakodemocionalnogoporavkaodbolnihprošlihiskustava.Tojediospontanogprocesaozdravljenjakarakterističnogzasveljude.Povredemogubitifizičkeilimentalne,individualneilisistemske.Ovajnačinradaprepoznajevažnostulogeidentitetauljudskomživotu.Akoprimijenimoistuosnovnuteorijunapovredezasnovanenaidentitetu,dopuštajućiizražavanjeosjećajavezanihuzidentitet,uspostavitćemoefektivnijeodnosemeđuljudimaunutarjednegrupekaoimeđuljudimaizgruparazličitihidentiteta.Slijedećiovajprocestakođestvaramosnažnijapartnerstvazadruštvenepromjeneisprečavamosindromizgaranjaljudiaktivnihprimijenjanjunejednakostiudruštvu.

Ovdje podvlačim kako ta saznanja mogu biti od posebne koristi pri aktivnostima u borbi protiv etničke diskriminacije iksenofobijeidajemkratakprikazotomekakosmoihmiiskoristiliuregijamaučesnicamaprojektaRIME(vidipoglavlje3.ovogpriručnika).Završićunekimprijedlozimazauopštenokorištenjeovihalatakodaktivnostitreneraiučiteljauborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobijeipredstavitinekeizvoreikontaktezadaljeučenjeoovompristupu.

Osnovna teorija uzajamnog savjetovanjaOvopoglavljeoslanjasena teoriju ipraksusavjetovanja zaponovnuprocjenu(SP),kojepočinje50-ihgodinaidanasgakoristeljudiuvišeod 96 zemalja. Nedavno osnovana nevladina organizacija Ujedinjenizaustavimo rasizam (UZR) koristi se njime za aktivnost koja stremiukidanju rasizma, etničke diskriminacije i ksenofobije. UZR želipodržatipostojećeinicijativeuovimpodručjimapredstavljanjemalatasavjetovanja praktikantima koji se zalažu za zaustavljanje svih oblikadiskriminacije. Osnovnamisao je da ljudi ne funkcionišu efektivno iautentično kada djeluju na osnovu starih bolnih iskustava. Njihovodjelovanje bitno se poboljšava kada imaju šansu da se emocionalnooslobode od tih starih povreda. Ovaj tip oslobađanja uveliko jepotpomognut procesom koji počinje jednostavno izmjenom jednakodugihperiodaslušanja.Krozpraksu,učenjeodiskusnijihsavjetnikailiteraturu o savjetovanju za ponovnu procjenu ovajmehanizammožepostatisloženiji,a ljudiefektivnijiupomaganjudrugimadaprebrodesvojeemocionalnepreprekekakobifunkcionisalimoćnoiefektivno.

Govornik,jednomkadajeuspostavljenodovoljnopovjerenje,pokazujesvojedubokeosjećajeobliskomproblemu,npr.kadaga/jepitajudali je doživio/jela diskriminaciju. Emocije semogu izraziti energičnimgovorom,bezponavljanja,aliistotakoizijevanjem,plakanjem,smijehom,drhtanjemiliznojenjem.Oviznakoviemocionalnogolakšavanjaodnosesenaposebnapodručjaosjećaja,kaoštosutugailigubitak,strahilifizičkapovreda.Usvimkulturamaovi znakoviemocionalnogprocesaozdravljenja zabunom će se zamijeniti sa stvarnom boli i zbog togaprekinuti.Svimasunamkroz životgovorili daneplačemo,da senesmijemoglasnoidanepokazujemostrah,asvinamtiobliciponašanjapomažudazaliječimonašepovrede.

Sprečavanje izražavanjanašihosjećajaoddjetinjstvanasdovodidosve težeg jasnograzmišljanjauposebnimpodručjimaboli.Oviemocionalniiskaziponekadsenazivajupražnjenjem.Ukolikobolinisuizbačene,njihoviefektisetaložeiakumulacijaometanašerazmišljanjeutimpodručjima.Poštoneliječimopovrede,doživljavamozbunjenostiponašamosenanačinkojinepredstavljatačanodgovornanovusituaciju,štonalazimokaodefinicijuinteligencijepremateorijisavjetovanjazaponovnuprocjenu.Tislučajeviukojimareagiramokaodaponavljamostarusituacijuzovuseuzorciboli.Naprimjer,ukolikonasje

Poglavlje10.Ponovnaevaluacijasavjetovanjakaooruđeuborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobije

Efektivno slušanje Nečiniti:• komentarisatiilidavatisavjete• usmjeravatirazgovornavlastitaiskustva• postavljatiznatiželjnapitanja

Štačiniti:• pokazatizadovoljstvoosobomkojapriča• ohrabritigovornika• uspostavitikontaktočima• dotaknuti govornika ili se držati za ruke(akojeprigodno)

Oblici emocionalnog olakšavanja

• pričanje

• smijanje

• zijevanje

• plakanje

• drhtanje

• znojenje


Poglavlje10.Ponovnaevaluacijasavjetovanjakaooruđeuborbiprotivetničkediskriminacijeiksenofobijepovrijedionekosaposebnimosobinama,možemosastrahomreagiratinanoveljudekojiličenaosobukojanasjepovrijedila.Iliakosmobilipovrijeđenitokomposebnevrstevremena,tovrijemenasmožečinititužnimaubudućnosti.Ukontekstuetničkediskriminacijemnogisunačininakojestarepovredeodređujuodnosemeđuljudimaposebnihgrupa.Stereotipinikadanisudobraosnovainteligentnogponašanja,jernisuzasnovaninatačniminformacijamaoosobi,grupikojojpripadailiposebnojnovojsituaciji.

Srećom,odpovredasemožemooporavitiiupotpunostipovratitinašuinteligencijučakidugonakonpočetnogporemećaja.Naizmjeničnimslušanjemipodsticanjempražnjenja,uistovrijemepoštujućiosobukojagovori,svisemožemovratitinašemprirodnomprocesuizlječenjaipovratitipunuinteligenciju.Unašimnastojanjimauborbiprotivrasizma,etničkediskriminacijeiksenofobije,svisečestosusrećemosastereotipimaiisključivimdjelovanjem.Njihbibilolakšeprekinutikadabisastraneostavilibolikojesmosamiiskusiliutompodručju.Nećurazmatratikakoovdjeopisanaosnovnateorijadjelujepodjednakopriradusaraznimidentitetimakojidrželjudeodvojenimičineihnejednakim.

Osnovnihpravilakojapomažudobromdjelovanjunapodručjuprocesaizlječenjajenekoliko.Svipodacimorajubitipovjerljiviinanjihsenesmijemopozivatibezdozvoleosobekojaihjeizrekla.Kaovoditeljiobjašnjavamodasusviljudirođenikaointeligentnaipotpunodobrabića;abilokakvipodcjenjujućiosjećajipremadrugimailipremasebirezultatsupovredekojajevodilousađivanjutakvihstavova.Mnogiljudisesjećajutugekojusuosjetilikadaimjerečenodaodređeniprijateljvišenijedobrodošaozbogsvogporijekla.Nakraju,procespražnjenjadjelujeboljeakoseuzdržimoodupotrebealkohola,kafe,čajaibilokakvihdrogakojemijenjajuhemijumozga,uključujućiiprepisanelijekove.

Identiteti i oslobađanje od ugnjetavanjaKao dodatak ovoj temeljnoj teoriji oporavka od prošlih povreda kroznaizmjeničnoslušanjeipražnjenje,konceptsavjetovanjazaponovnuprocjenuje razvio teoriju o tome kakomožemo iskoristiti ovaj proces u borbi protivugnjetavanja.Ukontekstuugnjetavanjaženanalaziseprvaspoznajadaljudinemaju samo individualne ili lične povrede, nego one koje su počinjenesistematski,premanjihovimidentitetima.Nekolikosavjetnicabilojeaktivnouženskompokretuiuranim70-imaigovorilesuospecifičnimnačinimanakojesubilevrijeđanekaožene.Savjetnicisuseondaokupiliugrupamapremanjihovimposebnim identitetima,kaoštosumuškarci, žene,Jevreji,crnci, ikasnijevisoka,srednjairadničkaklasa.Otkrilisukakosumnogapodručja,ukojimanisumogliispravnorazmišljatizbogprošlihpovreda,povezanasatimidentitetima.Dabiseoporaviliodtihpovreda,razvilisuspecifičnapitanjaoidentitetimakojasuimpomoglauoporavkuodtihboli.

Potisnuto ugnjetavanjeSpecifičan termin razvijen tokommeđusobnog savjetovanja je potisnuto ugnjetavanje. To znači kakopojedinac vjeruje dajeporukastereotipaistinitazanjega/njuidrugeiznjegove/njezinegrupe.„Potisnutougnjetavanjejeokretanjeprotivsebe,svojeporodicaisvojihljudi,uzorakabolikojinastajukaorezultatugnjetavanjaodstranevećinskogdruštva“(Lipsky1987:3).Primjerpotisnutogugnjetavanjasudjeca,pripadnicimanjina,kojavjerujukakosudjecavećinskegrupeljepša,inteligentnijailiprivlačnijaodnjih.Jošjedanprimjerjekritičnostkojučlanovigrupeimajujednipremadrugima,štaihsprečavausaradnjikojatežisocijalnojpromjeni.

Tipovi ugnjetavača Jošjednootkrićesavjetovanjazaponovnuprocjenubilojedasuljudikojiusvomponašanjuiskazujustereotipeisaminanekinačinbilipovrijeđeni.Prirodaponašanjakojusupokazalikaougnjetavačidrugihnijenjihovapravaprirodakaoljudskihbića.Iakosviimamoobavezudasetomesuprotstavimoiradimonazaustavljanjuugnjetavanja,nemožemoličnokrivitivećinskuskupinukojavršidiskriminaciju.Arogancijaipredrasudenisuprirodneosobineljudskihbića;ovistavovirezultatsusistemnogpovređivanjaipromatranjaugnjetavačkihstavovaiakcijakrozkojeljudiprolazekaomladi.Bolnojebititretirankaodanisteljudskobićeilividjetidrugekojisutakotretirani.Takođejebolnobititretiran/akaobolji/aodostalih,jerdoprinosirazdvajanjuljudipogrupama,azasnovanojenakrivimshvatanjimaljudskevrijednosti.

Pitanja korištena u radu s identitetima:

Kostevi?

(etnički/nacionalno)

Štajedobroutomeštostex?

Naštasteponosnizatoštostex?

Štajeteškokadastex?

Štavišenikadneželitečuti?


Poznatojedaćedjecaizporodicaspredrasudamarazvitivišestereotipanegodjecaizmanjediskriminirajućihporodica(vidipoglavljePauleRaužan).Konceptsavjetovanjazaponovnuprocjenujeotkriodavrijeđanjemdrugihpokazujemodasmoprvoisamibilipovrijeđeni.Procesusvajanjadiskriminacionihstavovabolanjezasamodijete.Značigubitakprijateljakojisurazličitizbogtogaštoroditeljizabranjujuigrusnjima.Toznačiiostatiodvojenodgrupakojediskriminiramoštajesamoposebigubitak,jerdruštvenikrugdjetetaposljedičnoostajeosiromašen.

Primjer 1NajednomodtreningauBugarskojskupinaturskihBugaradirljivojepričalaosvojimiteškoćamanjihovihporodicatokomposljednjihgodina.NakontogajeumalimskupinamajednaodženakojapripadavećiniuBugarskojjakoplakala.ReklanamjedajespoznalakakosuljudiizturskemanjineuBugarskojupravokaoona.Ovosekosilosasvimstereotipimakojejenaučilakaomladadjevojčica.Uzavršnomkrugudogađajaonaiostaliprišlisučlanovimamanjinskeskupineizagrliliih.Mnogiodnastadasuplakalijošviše.

Srećom,procesuzajamnogsavjetovanjajetakođeefektivanisatakozvanimvrstamaugnjetavača. Istiprirodniproces izlječenjadovešćedooporavkaakose ljudicijene iako ihseefektivnosluša.To impomažedapovratesvoju punu inteligenciju i dozvoljava da uspostave dobre veze sa svimljudima. Na radionicama puno radimo na izgrađivanju odnosa izmeđuugnjetavanihgrupaigrupaugnjetavača,uključujućiaktivnostkojaprelazinacionalnegranice.

Mnogedrugeorganizacijetakođevjerujuumoćnupriroduizgradnjeodnosa,npr.unastojanjimazaizgradnjumira.Ovavrstaaktivnostipotencijalnojevrlomoćna u borbi protiv etničke diskriminacije i ksenofobije. To značida ljudekojikadakomuniciraju iliseponašajupremastereotipima trebazaustavitibezkrivnje.Trebaihposlušatisarazumijevanjemipomoćiimuizgradnjiodnosasaljudimaokojimasumislilikaomanjevrijednima.

Dvostruka diskriminacija: žene i mladi ljudiUnovijojliteraturiiaktivnostimeđunarodnihorganizacija(posebnoUN-aiVijećaEvrope)zasituacijeukojimaljudiimajudvaidentiteta,aobavodediskriminaciji,koristiseterminisprepletenost.Terminznačijednostavnodanekodoživljavadvostrukudiskriminaciju,npr.ikaoženaikaočlanmanjinskegrupe.Ovojenajpoznatijiprimjer,doksenaravnoidrugioblicidvostrukediskriminacijemogupojavitikodljudikojisudiskriminiraninaosnovuvjere,hendikepa,seksualneorijentacijeilipolitičkogmišljenja.Durbanskiplanposebnoprepoznajeoblikevišestrukediskriminaciježenaidjevojaka.Navodi:

„Uvjerenismodaserasizam,rasnadiskriminacija,ksenofobijaivezanenesnošljivostirazličitomanifestirajuuodnosunaženeidjevojkeimogubitimeđurazlozikojivodepogoršavanjunjihovihživotnihuslova,siromaštvu,nasilju,višestrukimoblicimadiskriminacije iograničavanju iliuskraćivanjunjihovih ljudskihprava.Prepoznajemopotrebuza integracijompolne perspektive u važne strategije, programe i politiku aktivnosti protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije ivezanihnesnošljivostikakobiradilisvišestrukimoblicimadiskriminacije”(Durbanskadeklaracija,poglavlje69).

SapanaPradhan-Mallanavodiprimjeredvostrukediskriminacijeupodručjimaoružanogsukoba,trgovineljudima,zdravstvenezaštite,kriminalističkogprava, tržišta rada ipremještanja (Pradhan-Malla,2001.). Iz iskustvapartneranašegprojekta (vidipoglavljePauleRaužaniIrėneBârišićMilunić)možemododatiipodručjeporodičnognasilja.

Kaopojedincisvikombinujemoidentitetežrtvesaidentitetomtlačitelja.Nepostojihijerarhijaugnjetavanjaineželimotakmičenjeizmeđuljudi iligrupautomekojenajvećažrtva.Svimoramopreuzetiodgovornostzaokončanjesvihoblikapovredakojeljudinanosejednidrugimaisvojojokolini.Emocionalnimoslobađanjemodstresauzrokovanogulogomžrtvepoboljšavamonaše dobro stanje, ali takođe razmišljamo jasnije o aktivnostima koje možemo preuzeti prema promjeni institucionalnogugnjetavanja.Radećinasvojimemocijama(iliemocijamasvojihpredaka)uuloziugnjetavačaipriznajućidasmosami(inašnarod)vrijeđalidruge,možemopreovladatinekeodteškihosjećajakrivice,kakobiseosjetilibolje.Ovosavremenomotvaramogućnostmnogopozitivnijegodnosapremagrupi„žrtava.“


Pitanja za identitete ugnjetavača• Kostevi?• Štajedobro/naštosteponosnikodx?• Štajeteško?• Štavišenikadneželitečuti?• Kakostečulizamanjinuz?• Kojepredrasudestenaučilioz?• Štaćetepreduzetikakobi:a) Zaustaviliugnjetavanjez?b) Promijenilisvojeosjećajeoz?c) Izgradiliodnosesaz?


Rad s mladim ljudimaRad smladim ljudima obično je uspješniji ako uvedemo puno igre. Predavanja i rasprave ne smiju biti preduge i još jevažnijeraditiinteraktivnoisvimadozvolitiučestvovanje.Mladiljudidijeleidentitetpremakomeseugotovosvimdruštvimavršipritisak.Nikoihnesluša,podcijenjenisu,isključeniizpolitike,radniživotivelikidijelovisocijalneinterakcijesamosunekiodprepreka sa kojimasemladi suočavaju.Potisnutougnjetavanje takođečini teškimostvarivanjebliskihodnosasadrugimmladimljudima,jerpostojenekiuzorcibolikojiuspostavljajukulturukritičnostiinasiljameđumladimljudima.Kaododatakovome,mladiimajuidentitete„dječaka“i„djevojčica,“ionepripadnikaetničkihgrupa.Stereotipimogubitispecifičniipovezanisasvimovimrazlikama.Stereotipisudrugačijizadjevojčicuizetničkemanjine,zadječakaizetničkemanjineizanjihovogvećinskogpara.

Prijedlozi grupnih aktivnosti

Kola: početni i završni krugoviKolokratkihodgovoranaobičnopitanjenapočetkuaktivnostimožebitidobarnačindasesvačijiglasčujebaremjednom.Kolozahtijevaodsvihdaslušaju,makarkrako,svedrugeučesnike.Nemaprostorazakomentare,iakoljudičestopočinjuspominjatisvojdoprinosštostvaraosjećajsigurnostiipovezanostigrupe.Obično,kadasusesvijednomčuli,ikadasuihdrugičuli,svimapostajelakšeučestvovatiuaktivnosti.Ovojeposebnovažnoakojegrupasastavljenaodmješovitihidentiteta.

Početni krug takođe može uspostaviti pozitivnookruženje za aktivnost, npr. dijeleći pozitivnaiskustva i uzbuđenje zbog rada u grupi iliprepoznavajući da su svi doprinosi vrijedni i dasvakovećznaneštootemi.

Krug zatvaranja pruža priliku da se učvrstipovezanostgrupe.Ontakođedajeprilikuzaučešćeonimakojinisumnogogovorilitokomaktivnostiiomogućavadasečujunaknadnamišljenjaiocene,kaoidasedobijejasnijaslikaotomekakoseljudiugrupiosećaju.

Poštovanje voditeljstavaPosebandiozavršnogkrugajeprocijenitivoditelja.Čestosevoditeljiiizlagačiosjećajulošezbogsebeisvojeuloge,zboguzorakabolikojerazvijamouvezisapričanjempredgrupama.Odranedobinasučedabudemokritičnipremasebiidrugima.Samoprocjenajevažandiobilokojegprocesaučenja,aliuzrociboličestozanasčinenevidljivimdijelovekojesmoizvelidobro.

Grupastvarnomožepomoćitakodauzavršnomkrugusvikažuneštoštocijenekodvođenja.Nakonprezentaciječlanagrupe,možemozamolititrojeizgrupedakažujednustvarkojaimsedopalauprezentaciji.Ovopodsjećagovornikadasubaremtetristvarinaišlenaodobravanjeučesnika.On/onatadamogujasnijerazmislitiotomeštajebilodobroištabiidućiputučinilo/ladrugačije. Mini sesijeMalisastanakjekratkiperiodvremena(manjeodpetminuta,pet,desetilipetnaestminutasvaki)ukojemdvojeljudiizmjeničnoikvalitetnoslušajednodrugo.Mogupričatiobilokojojtemikojaihtrenutnozaokuplja(štojeodpomoćikadaljudiupravostignusadrugihaktivnostiiliputovanja)ilioposebnompitanju.


Primjeri pitanja za početni krug• Čimesitrenutnozadovoljan/a?• Štatisesviđautomeštosudjeluješuovomprojektu?• Štacijenišunjemudosada?• Štavećznašotemi?

Primjeri pitanja za završni krug• Učemusiuživao/štosinaučiodanas?• Ujednojriječikažištomisliš/osjećašoovomsastanku?• Čemuseveseliš?


Kratki sastanci takođemogu koristiti učesnicimadaotpuste svoje osjećaje nakon šta su neko vrijemenekogaslušali;bilozbogtogaštotrebajumaliodmorilizbogmogućihemocionalnihreakcijanaproces,npr.nakonštajenekoispričaonjihovupričupredgrupom.Takođemogudobro funkcionisati tokom razbuktalihraspravakaopomoćljudimauoslobađanjuemocija,tako damogu sabrati svojemisli i biti efektivniji uraspravi.

DemonstracijeDemonstracijajekadanekogasavjetujetepredgrupom,dabipokazaliposebnutehnikusavjetovanjailiomogućilinekomdaispričasvojupriču.Važnojedaseosobaslažedaovoučini,itakođedaprviputkadaseodljuditražidatoučine,nebudepredugo.Osobikojajepredgrupom,takođe,trebabitiomogućenodazađedubokousvojeosjećajekolikoželi.Važnojejasnopostavitipravilapovjerljivostisagrupom.Toznači:nikonespominjepričuizvanprostorije,aliistotakonikonespominjepričunikomeuprostoriji.Ovojezbogtogaštoljudimoždaneželedaihsenauzročannačinpodsjećanapričuilisanjomneželebitipoistovjećeni.Održavanjetajnostiuvelikopovećavasigurnostubilokojojgrupiiomogućićeljudimadasveuvećojmjeridijeledubokoproživljeneosjećaje.

Primjer 2NanašojradioniciuUkrajinibilismosvjedocisnažnogprimjeraosobekojaseodričeuzorakaugnjetavanjapredskupinom.Ruskivojniveterangovoriojeotomekakojeuprošlostiimaostavovenakojesujakouticalepredrasude.Svisubiliganutipričomovogčovjekakadajepokazaokolikoseboljeosjećasadajerseodrekaotihuvjerenja.

Panel-diskusijePanel-diskusijajegrupaod3-5ljudikojisuodabranizbogsvojihposebnihidentitetailipričateimsepredgrupompostavljaistinizpitanja.Običnosjedezajednopredgrupom, licemsuokrenutipublici,avoditelj ilisavjetniksjediblizu.Pitanjaseobičnoodnosenaidentitete.

Panel-diskusijepružajuljudimaprilikudapričajuosvojimidentitetimaizadobijupažnjugrupe;takođesuprilikazaljudekojinemajutajidentitetdasaznajuneštoogrupikojagaima.Uvijektrebamoupozoritiskupinuirećidasenesmijegeneralizirati;jednomkadasučulinečijupričujošuvijekneznajudovoljnodabipredvidjelipričudrugeosobe.Svisujedinstveni.

Panel-diskusije takođe su vrijedni alati ljudi za rad na emocijama koje su povezane s identitetom;mogupričati o svojimunutrašnjimborbamairadostima,izbogtogapristupitiefektimaugnjetavanjaiotpustitiih.Ljudikojislušajuboljećečuti,akoljudisaraznimiskustvimaondakadaosjećaju,pokazujuemocijeiotpuštajuih,negokadaihsamoukrakopredstavljaju.

Primjer 3UsvimradionicamaprojektaRIMEkojesuuključivaletreningodržalismopanel-diskusijessčlanovimamanjinskihgrupa.Usvimslučajevimačlanovipanel-diskusijeaktivnijesuučesvovaliugrupnomprocesunakonštosuudiskusijipostalividljivi.Jednaženajeposlijecijenilaprilikuzarazmišljanjeopreprekamakojestojenaputudobrihodnosasaljudimaistogkaoisaljudimadrugačijihidentiteta.Ljudiupublicipunosunaučiliizovihindividualnihpriča.

Nakonpanel-diskusiječesto jedobroodržatikratkesastankekakobi ljudi izrazili emocijekoje jekodnjih izazvalapanel-diskusija.Ponekadljudipokazujuemocijetokompanel-diskusije;tojeobičnodobro,alitonesmijeprekidatidiskusiju.


Primjeri pitanja za kratke sastanke• Štajedobroinovoutvomživotu?

• Kojijetvojciljzaovuaktivnost?

• Kakojetemaaktivnostiuticalanatvojživot?

• Kakosemožešosiguratidaaktivnostzatebeprođedobro?

• Štaostalimoguučinitikakobitipomogli?

• Kadaimašosjećašdanespadašuskupinu?

• Zbogkojihrazlogaimaštajosjećaj?


Grupe za podrškuGrupa zapodršku jegrupa ljudi koji imaju zajednički identitet i koji na jednakedijelovedijele raspoloživovrijeme.Čestopomažeraditisaspecifičnimidentitetimakojisesastajuuhomogenojgrupi(utompogledu)kakobiljudisaznalioposebnimdijelovimanjihovihpovredakojesupovezanesatimidentitetom.Grupazapodrškučestopomažeushvaćanjudautomiskustvunismosami.Takođepružasigurnostkojajepotrebnazadubokuemocionalnupreraduproblemapovezanihsaidentitetom.

Grupazapodrškumožesesastajati redovno igraditipovjerenje ilibitidiovećeaktivnosti.Podjelaugrupepodrškemožepomoćiposebnokadajeraduvelikojgrupizaljudeprevišekomplikovan.Grupazapodrškumožebitimjestozapokazivanjeemocijaotomeštosmomanjinauvećojgrupiimožepomoćiljudimadakasnijeboljefunkcionišuuvećojgrupi.

IgreUsvakomgrupnom radu igreuvelikomijenjajuokruženjeugrupi.Koristili smo igrekaoštosu ledolomci i aktivatori, jerfizičkipokretomogućavaopuštanjetijelaiinterakcijumeđuljudima.Običnostvarajuživahnuatmosferuičvršćevezeizmeđučlanovagrupe.Takođesmokoristiliigredabiradilinaspecifičnimtemamauključivanjaiisključivanja.Navodimoovdjenekeprimjere.

Voćna salata (Imejepreuzetoizoriginalneverzije,gdjeseljudioznačavajukaovoće)

Svisjedenastolicamaukrugu.Jednaosobastojiusredini.Taosoba izvikujeneštoštazanjumorabiti istinito,kao„svimuškarcikojinosepantole“.Svionikojimisledajetoistinamorajusezamijenitizastolice.Potakniteljudedabudubrzijertopovećavazabavu.Osobausredininastojinaćistolicuzasebepatakonekodrugiostajebeznjeidolaziusredinu.

Običnogrupaproziva„rizičnije“identiteteštosesigurnijeosjeća;činisedajeprirodnasklonostljudidaseznakosuidaznajukojošdijelinjihovidentitet.Npr,izvikivaće„majke,“„sestre,“učiteljeitd.Ilićeizvikivati„nacionalnostx.“Akoseovonedogodispontano,možebitizanimljivonamjestitidasamidođeteukrugiuzvikneteneštoštojevažnozatemudana.Ponekadviknite„bijelci“ili„ljudikojisudoživilidiskriminaciju“ili„ljudikojiimajustereotipe“ili„ljudikojisuvršilidiskriminaciju.“Naučilismodaćeseljudiusuditidapostepenootkrijusvojeidentitete.Jednomkadtoučine,gradisesigurnostugrupi.Igratakođepružalakoćuismijeh,kojimoguosloboditiljudelaganogstrahaineugodnosti.

Zagovaranje mira(Mojnaziv;čuosamganaradioniciuVaršavi,Poljska,2004)

Dvaredaljudidržesezarukeusvakomredu,gurajujednidruge,saciljemguranjasuprotnogredaskrozdokrajaprostorije.Ipak,igranijetakmičarska,jersvakiputkadaseredpoguranazaddovoljnoučesnikatrebadasepomjeriusuprotnired,dabipokušaliponovnouspostavitiravnotežuizmeđudvareda.Ciljjedasepostignesavršenaravnotežaizmeđudvareda.

Uputstvo za trenere:Ova igra dobro je funkcionisala sa mladima na jednoj radionici; ipak u kontekstu Ukrajine gdje su upravo održani protesti okruženi policijom, previše je podsjećala ljude na strah od policije koja je nasilno gurala protestante. Igra nije bila zabavna. Srećom, ovo sam poslije saznao i tako naučio iz situacije. Već sam primijetio nedostatak vedrine u prostoriji pa smo umjesto ove igre igrali voćnu salatu koja je bila zabavna i vedra.

Igragradivezemeđuljudimaiuključujefizičkublizinu,čimesestvarajuvezeugrupi.Takođeuključujefizičkipokret,štomožerazvedritiljude,idovestiihuvezusnjihovimtijelimanakonštasusedugofokusiralinaslušanjeirazmišljanje.Igra potjere(Mojnaziv;čuonaradioniciuVaršavi,Poljska,2004)

Uovojigrisvistojeukrugu,licemokrenutipremasredini,držećisezarukeuparu.Jednaosobajeizvankrugaipokušavauhvatitidruguosobuukrugu.Kadajeuhvati,ulogesezamjeneiosobakojusehvatalo,sadapokušavauhvatitiosobukoja



jebilalovac.Umeđuvremenu,osobakojaselovimožemijenjatistvariipridružitiseparuukrugu.Trebasedržatizarukesajednimodčlanovapara.Osobaizparačijurukutadanedržepostajelovac.Takoponovoosobakojajebilalovacmijenjaulogu,ovajputsanovomosobomizparaukojemjeprogonjenaosobapotražilautočište.

Igrazavršavakadasesviizredajuutrčanjuilikadaseljudiumore.Uraspraviilikrakomsastankumožesespomenutidanemanagradekadasenekoulovi

Uključivi fudbal Ova igrase igrakaoobična fudbalskautakmica,alicijeli timsedrži za ruke.Ako jeovopreteško izvesti, timovisemogupodijelitiuparoveilitrojkekojesedržezaruke.Dobrojeimatimalesastankenakonoveigredabiseriješiliosjećajafrustracijeisuparništva.Igrajeidealnazaljudesnekimhendikepimakojijeusporavaju.

Kao učitelji i treneri radimo za pravduNašeulogeedukatoraudjelovanjupremadruštvenojpromjenisusameposebivrijednerazmatranjaunašemposlusaalatimameđusobnogsavjetovanja.Igramovažnuuloguutomprocesuikorisnojeposmatratisebeizteperspektive.‘Učitelj’,‘trener’i‘aktivist’sutakođeidentitetiisasobomnoseposebnepredrasudeipritiskedruštva.Njihnamprenoseostali(školskipedagozi,roditelji,našeporodicaiprijatelji),alitakođesasobomnosimoipotisnutougnjetavanje.

Nekizajedničkiuzorcibolitičusekritičnostiitakmičenja:rijetkosmozadovoljnisaonimštoradimo,toštoradimonikadnijedovoljnodobroikritikujemodrugezbognjihovogpristupa.Moždaseneodmaramodovoljno,uznemirenismoiljutinaostatakdruštvajersenekrećedovoljnobrzo.

Stereotipi o borcima za društvenu promjenu nas opisuju kao idealiste, naivce i utopiste. U mnogim društvima borcimaza društvene promjene prijeti hapšenje, nasilje i smrti. To je danak našem fleksibilnom razmišljanju. Važno je izbaciti iliemocionalnootpustitiosjećajeosebiiostalimugrupi.

Možemokoristitisvealatesavjetovanjazaponovnuprocjenukaoaktivistiitreneri;malisastancii,usituacijamaukojimasmosaostalimsličnimsebi,grupezapodršku.Uvećimgrupamamožemoorganizovatipanel-diskusijekakobiprogovoriliosebikaoborcimazadruštvenepromjeneiodredilipitanjazakratkesastanke.Nakraju,možemonaučitisavjetovanjezaponovnuprocjenuuumreženomrazreduiliugrupiblizunasimožemosepridružitizajednicamasavjetovanjazaponovnuprocjenu


Povratna informacija gruzijskog sudionika ove igre u Srbiji: Posebnocijenimigranjeoveigre.Učinilojemnogolakšimzajedničkiradnatežimpitanjima.Nisamseovakoigraoodkadasambiodječak.




UvodSaciljemsastavljanjaovogpraktičnogpriručnika,usklopuprojektaRIME,organiziovanajejednosedmičnaaktivnostzatrenerenakojojserazgovaraloopoglavljimaipriručnikuucjelini.Širokspektarmišljenjaiobjašnjenjarazličitihkontekstaurazličitimregijamaizemljamabiojevrlokoristan.Nijebilomogućeuključitibogateraspravenitiujednopoglavljeposebno,pasmozbogtogaodlučilizavršitipriručniksapoglavljemkojeodražavanašerasprave.Složilismoseokolistepitanjakojaodražavajunašeintereseukorištenimpristupimaizajedničkastajalištaunašojborbiprotivrasizma,etničkediskriminacijeiksenofobije.Kaoštosmoobjasniliuuvodnimpoglavljima,korištenjezamisliivažnostposebnihpristuparazlikujusemeđulokacijamapartnera.Uovomzavršnompoglavljuzbogtogarazmatramoonoštasmonaučiliizopširnihraspravaprekonacionalnihgranica.

Složilismosedaseizmjenjujemoupriči.Svićedatisadržajnekomentarenapitanja.Ondakrećemoispočetkaisvimogudodatnopokazatisvojuglavnumisao.Nakonovadvakrugaimaćemoslobodnuraspravuukojojbiiznijelibilokakvedodatnekomentare.Kakobi izbjegliuvijek istomjestoukrugu,naizmjeničnosmopočinjali, takoda jesvakopočinjaonadrugompitanju.Zbogjasnoćeisažetostiuredilasamodgovore,izbacujućionekojiodražavajuneprimjenjivostpitanjaokolnostimaukojimatrenerdjeluje.Učesniciuraspravisu:Vadim(Rusija),Paula(Hrvatska),Bojan(BosnaiHercegovina),Stanka(SrbijaiCrnaGora),Katerina(Ukrajina),Emilija (Bugarska),Apostol (Birmingham,Engleska iBugarska) iChristien(Birmingham,Engleska).

Koja je (dugoročna) važnost obrazovanja djece o ljudskim pravima u kontekstu diskriminacije?V(Rusija)–ObrazovanjedjeceoljudskimpravimauRusijitrenutnonestojibašdobro,takodabihuovomtrenutkupotvrdiokako,akouzmemouobzirpozicijunastavnikaikorištenemetodeuškolama,nijekorisno.Učitidjeculjudskimpravimabićeefektivnojedinouslučajubliskesaradnjeizmeđuraznihinstitucija,kaoštosunovinari,škole,organizacijekojeseborezaljudskaprava,političariitd.Najvećiefekatobrazovanjaoljudskimpravimapostigaobiseupraktičnompodručju,krozposjetesuduiposmatranjedogađajaustvarnimsituacijama.

P(Hrvatska)–Mislimdajeobrazovanjeoljudskimpravimazamladeodvelikogznačaja,posebnokadapostanuodrasli.Onoomogućavaosnaživanjeraznihgrupaukontekstudiskriminacije.Ipak,bezroditeljskogdoprinosaobrazovanju,ononećebitiefektivno;roditeljitrebajubitiuključeni.

S (Vojvodina,Srbija iCrnaGora)–Pomommišljenjuobrazovanjeo ljudskimpravimazadjecu jevrlovažno,posebnoukontekstunašihzemalja (zemaljabivšeJugoslavije).Trebalobiuključivatipodizanjesvijestikoddjeceopravimakojavećpostoje.Kaodugoročniciljuzemljamakojeprolazeprocesdemokratizacijevažnojepodučavatioljudskimpravima,kakokrozformalnitakoikrozneformalniobrazovnisistem.Takođebipreporučilauvođenjeoblikademokratskoggrađanstva,kaodijelaobrazovnogprocesa,gdjebibilauključenaljudskaprava.Smatramovovažnimpodručjemdjelovanjajermeđusobnopovezujeraznegeneracije.

E–(Bugarska)Dugoročnoobrazovanjeoljudskimpravimajevrlovažno.Onočemudanasučimodjecu,dobićemozauzvratkroz20godina.Unašemdruštvujevažnodjecupočetiučitidemokratijiodranedobi.Uprincipimademokratijenalazimoosnovneprincipeljudskihprava.Principidemokratijetakođebitrebalibitiuključeniuneformalneoblikeobrazovanja.

V–OdvijanjemasovnogobrazovanjaoljudskimpravimauRusijiunutarformalnogobrazovnogsistemavodilobiukatastrofu.Ljudikojidonoseobrasceobrazovanjaimajutotalitarističkinačinrazmišljanja,pabiučiteljizauzimalikrivipristup,naprimjer,jošbiseuvijekpozivalinaMarxaikoristilipolitičkinekorektneterminekaoštosucrnci.Zbogtogamislimdanebibilostvarnoefektivno.URusijiraspraveodemokratijivećimajunegativnekonotacijezbogtoga.Kadabinekopoučavaoljudskaprava,tonebifunkcionisalozboglicemjerjaupodučavanjudemokratijeiljudskihpravausadašnjemsistemu.

P – UHrvatskoj su djeca imladi već zasićeni terminima kao što su ljudska prava i demokratija, i ne žele učestvovati uaktivnostimakojesebaveovimpitanjima.Zbogtoga,akoželimopodićinivosvijesti,trebamomijenjatinačinprezentacije,kakobibilolakšepreraditisadržaj.

Poglavlje 11. Pogledi trenera na oruđa u borbi protiv rasizma, etničkediskriminacijeiksenofobije*

*AutorposebnozahvaljujeJeleniObradovićkojajevodilabilješketokomjednosedmičneaktivnostizatrenere.


S–USrbijijeovatemavećbiladioobrazovnogsistemačetirigodine.Ipak,njenvelikidioseobrađujeukontekstuvjeronauke.Utokujedebataotomedaliidaljedijelitidjecusaobziromnanjihovuvjerskupripadnostilipoboljšatiobrazovanjeoljudskimpravimaumješovitimgrupama.Postignutisunekirezultatiuširenjuobrazovanjaoljudskimpravima.

E–RazumijemV-ovkomentarjersmotakođebiliutakvojpoziciji.NijeslučajnostštoseBugarskaspominjekaošesnaestarepublikaSovjetskogSaveza.Sveštoongovoriotomekakoseljudiplašegovoritiodemokratijiiljudskimpravimajeneštoštolakomoguzamisliti,jersustvarikodnasprije1990.bileiste.Ipak,upravoiztograzloga,uvjerenasamdaobrazovanjemmožemopromijenitistvari.IzonogaštoopisujeS,ovojeslučajiuSrbiji.C–Imalijoškomentara?

(nema)

U odnosu na ovo pitanje, koja je važnost a) aktivnosti koje su poduzeli učesnici nakon treninga i b) njihovog iskustva stečenog na treningu?

P–Poduzeteradnjezaviseodciljatreninga,alisuvažnezbogodrživostipoduzetihakcijautokutreningaitakođezbogefektaumnožavanja.

B–Zamenejetreningnajvažnijizbogkapacitetakojidajezaindividualnousavršavanje,učenjekrozupoređivanjeipodizanjanivoasvijesti.

S–Relativna težinaaktivnostipoduzetihnakon treningazavisiogrupi,ciljevima treninga i razvijenimvještinama,kao ioindividualnompristupuovojvrstitreninga.Premanašemiskustvunajefektivnijirezultatinakonnekihdogađanjautreningubilisusalokalnimvijećnicimazbognekevrsteaktivnostikojajepreduzetanakontreninga.Posebnouzimajućiuobzirdasuljudibiliizrazličitihopćina/opštinaidasenisupoznavaliprijetreninga,iakosusviradiliulokalnimgradskimvijećima,treningjebioefektivanijizbogspecifičnihaktivnostipoduzetihnakonnjega.Nekeodtihaktivnostisukasnijeponovljeneuposebnimodjeljenjimavijećnika.

E–Onoštasedogađanakontreningajevažno,alijevrloteškoiponekadnemogućekonkretnoizmjeritištasedogađajerradimonapromjenistavova.Takođetrebamoimatinaumudanijetolikovažnoštasedogađaodmahnakontreninga,jersestvarimijenjajukroziskustvostečenonatreninguipostepenimprocesomučenjatokominakontreninga.

V–Kadaidemouprodavnicukupovatiodjeću,biramojepremanašojvisiniitd.Nećenamsvakaodjećakojanampristajestvarnoiodgovarati.Istovrijediizatrening.Nikadanećemootkritivažnosttreningazasvakogposebno.Zbogtogapokušavamoevaluiratinašuaktivnostutreningusanaglaskomnaaktivnostimapreduzetimnakonnjega,iidejamazaaktivnosti.Mislimdanijedovoljnosamopromijenitisvijestučesnika;moramomijenjatiipraksu.

K–Iskustvoiaktivnostmogusesagledatikaodvaoblikaistestvari.Nemožetepreduzimatiakcijebeziskustvainemožeteuspješnoponovitistvaribezpreduzimanjaaktivnosti.Iskustvojeprvinivo,aaktivnostdruga.Nakontreningabitrebalepostojatidodatneaktivnosti.Trebalabipostojatipodrškazaljudekojisuprošlitrening.Aktivnostisamezasebenebimoglepredstavljatistvarnost.

Kakvi su načini policijskog zastrašivanja u vašoj regiji?

B–UBosniiHercegovinipolicijavasnesmijezaustavitiukolikonisteprekršilizakon,štoznačidavasnesmijuzaustavitisamodabivamprovjerilidokumente.Usuprotnostisanekimmjestimaukojimaradedrugiljudi,miizgledamoisto,takodanemoguuočitikojeHrvat,Srbinitakodalje.

P–Nijeuobičajnodapolicijanekogazaustavinaulici,osimuslučajuremećenjamirakasnouveče.Utomslučajupolicijavammožetražitidokumente.Uposljednjevrijememedijiizvještavajuoslučajevimaukojimapolicijazloupotrebljavasilunadljudimaupritvoru.Nemožemopružitidokazezaovutvrdnju,poštonemamostatističkepodatke.Unašemkantonuimamodobrusaradnjusapolicijom,alinadržavnomnivoujošpostojestvarikojepolicijanerješavaefektivno.Naprimjer,bio ječovjek(bivšipripadnikvojske)kojisetokomrataborionahrvatskojstrani,aoniimajuposebanstatus.Nažalost,ubiojesvoju

Poglavlje 11. Pogledi trenera na oruđa u borbi protiv rasizma, etničkediskriminacijeiksenofobije


ženuinjenedvijeprijateljice.Ovopokazujedanavišemnivoupolicijanijekakotrebaobavilasvojposao,poštojeonimaodozvoluzanošenjevatrenogoružjakojunijetrebaoimati.Ali,štosetičeetniciteta,popriličnojesigurnobitinahrvatskimulicama.

E–TrenutnouBugarskojpostojiprogramzareformupolicijskogsistema.Njegovasvrhajerestrukturisatipolicijskesnage,dabiihosavremenilaipribližilaonimauEvropi.Nekidijeloviprogramaseposebnobavepitanjimaljudskihpravaidiskriminacije.Dogodilasepromjenapravnogsistema,kojajeodgovornostpolicijepreusmjerilausmjeruboljezaštiteljudskihprava.Radimsapredstavnicimapolicijeiznamdajeprovedbatihpromjenateška,alipostojipredanostsanjihovestrane.Naprimjer,ljudikojimajedijagnosticirananekapsihičkabolestprijebisilombiliodvedeniuinstitucije,alisadajepristuppunodrugačijiidemokratskiji.Tokomposljednjih10-15godinajasnojevidljivapromjenaustavovimapolicijepremadruštvuiustavovimadruštvapremapoliciji.Ljudiznajudapolicijanepostojikakobiprovodilarepresivnemjere,apolicijaznakakopostojidabipružilapomoćdruštvu.StatistikepokazujudrugačijuslikuposebnokadaseradiozajedniciRoma.Onisučaktužilipolicijukojajezatopredsudomodgovaralazajedanslučajzlostavljanja.StavpolicijepremaBugarimabijelcimajekorektanjervasnemajupravazaustaviti,aliRomisuočitovidljiviičestoihzaustavljaju.

V–Nivopolicijskogzastrašivanjauregijinebitrebaloprosuđivatisamonaosnovuučestalostipokojojljudezaustavljajunaulici,većipotomekakotretirajuljudekojepriveduustanicuiljudenasaslušavanjima.Takođebitrebalirazvititreningzapolicijuotomekakoprivestiljudebezpovredeljudskihprava.

K–Dvaputamezaustavilapolicijazbogprelaženjacestenapogrešnommjestuipolicajacmijetražionovac.UobičajenojedamigrantekojidođuuBugarskunaulicizaustavljapolicija.Utakvimslučajevimapolicijaobjašnjavadasedogodiozločinitražedokumente,aliustvaritragajuzailegalnimimigrantima,uglavnomizAzijeiAfrike.Ljudistihkontinenatasučestolažnosumnjičenizaraspačavanjedroge,štojejošjedanrazlogzbogkojegabivajuzaustavljeninaulici.

Na koji način radite s (etnički/spolno) miješanim grupama? Obraćate li pažnju na, ili utičete li na broj učesnika iz posebnih grupa? Pazite li na lično iskustvo? Postoje li granice u tome šta se govori o ljudima sa različitim porijeklom?

E–Obično radimo s etničkimiješanimgrupama. Sastavljamogrupe sa otprilike istimbrojem ljudi iz tri etničke grupe uBugarskoj(etničkihBugara,turskihBugaraiRoma).Neradimosagrupamaukupnovećimod30ljudi,doksugrupeod12-15učesnikanajefektivnije.Uvećinislučajevatusutreneripomoćnitrener.Uobičajnojedatrenerpripreminekolikovježbi,apomoćnitrenermupomaže.Kadgodjemogućenastojimodauparovimatrener-pomoćnitrenerbuduljudiobapola.Idealnobibiloraditisaženama/muškarcimaizetničkihmanjinakojeučestvuju,alitojošuvijekniječestoslučaj.Obraćamopažnjunaličnoiskustvokoristećiraznealatekojiodučesnikamamepriče.Mislimodajeovotemeljtimskograda,poštoljudiučeizsvojihituđihiskustava.Nepostavljamograniceuonomeštosegovori;svimogurećištažele.Čakiakojeneštouvredljivo,trenerpomažeučesnicimapreoblikovatifrazutakodanikoganevrijeđa.Ulogatreneranijedasudivećdapreformulišefrazunaneutralannačin.Ljudisepozivajudadijeleosjećajeakosuuznemireni,alisenatoneprisiljavaju;možemosamopodsticatitakavproces.

V–Uvijekradimosmiješanimgrupama,iakopriodabiruučesnikaetničkapripadnostnijetolikovažnakaoličniintegritet.Zanasjevažnodaosobukojupozovemopreporučietničkazajednicakojojpripada.Zbogtogabrojljudinijenajvažnijifaktor;važnijejeznatidaćeprisustvovati.Takođesesuočavamosateškoćamasaobziromnapozivanježenaizetničkihmanjina.Tojenajvišezbogobičajakojeimaju,pajeučinjenznatannaporkakobipostiglidanekeženeučestvujuuovimseminarima.Akoimamogrupuod20ljudi,uspijevamopozvati4do5ženaizetničkezajednicekaoinekolikoženatreneraipravnica,štoznačidasutrećinagrupežene,aostalimuškarci.Saobziromdanemapunoženanaseminarimamipredlažemomuškarcimadauključeženeuseminareoljudskimpravima....Čestopozivamovođeetničkihzajednica,kojisunaviklinadiskriminacijuiuspjelijenadvladati,dadođuipričajuosvojimličnimiskustvima.Veličinanašegrupejepribližno20-25ljudi.Granicekojepostavljamorazlikujuseuspecifičnimprilikama.Timsesastajeprijeseminarakakobiraspraviopravilatreningakaoištasesmije,aštanesmijerećitokomtreninga.

K–RazličiteorganizacijeuUkrajiniradesarazličitimmanjinama,jerugraničnimregijamapostojedrugačijemanjinenegousredišnjimdijelovimazemlje.Ja imamiskustvonapodručjuradaskrimskimTatarima idrugimmuslimanskimgrupamaizbjeglica.RomiiPoljaciživeurazličitimpodručjima.Najednomseminaruradilasamsarazličitimgrupamaitreniralalokalne



poslanike.PrisustvovalasudvakrimskaTatara,mumakazaciženakojinisubiliusrodstvu,ionoštojebilozanimljivojedamuježenapeglalakošulje,iakosenikadprijenisusreli,aobojeradekaolokalniposlanici.Kadasujeupitalizaštotoradi,reklaje„zatoštosamžena.“Onisuuprofesionalnompogledujednaki,alinaličnomnivoujošuvijekpostojinejednakost.Zbogtoga,kaddođemonatrening,vrlojeteškoprosuditiiodabratimetodologijuievaluiratijenakraju,jeronoštoprihvaćajuUkrajinciiononaštasegledakaonadiskriminacijuženajepotpunosuprotnozakrimskeTatare.Natreninzimapreferiramodvojitigrupe,radijeodržavamspecifičantreningsaobziromnapolbezobziranaporijeklo.Akonemamtupriliku,ondapokušamvježbesagrupamapremapolu,samuškimiženskimpomoćnimtrenerimakakobisamamoglapromatratištasedogađa.Osjećamdaako(kaožena)uđemumuškuskupinu,tovećsamoposebistvaranapetost.Primijetilasamdaspolnoodređenegruperazličitofunkcionišuodmiješanihgrupa,naprimjer,bilasamugodnoiznenađenakreativnošćumuškegrupe.Nakonradaugrupamaučesnicitrebajuprezentiratimuške/ženskestereotipeoženama/muškarcimairazgovaratiotomedabuduotvorenijiismanjebrojstereotipa.Tojeneštoštonebimogliučinitikadabiimalietničkimiješanegrupe.

B–Nikadprijenisamradiougrupamaistogspolailiistenacije.SituacijauBosniiHercegovininakonratajetakvadajebilonemogućeimatigrupusačinjenuodučesnikajednenacije.Ljudisubilivrlostrogikadaseradiloouključivanjusvihzajednica.Običnonapripremitreningaradimutimuodčetverodopeteroljudi.Grupesakojimaradimoobičnoimaju20ilivišeljudi.Nastojimbitiosjetljivipokušavamorganizovativježbe,takodaprevišeneizazivajuemocije,jernisampsiholog.Običnoseumojimtreninzimanedotičemopravehistorije,takodaneznamdalisenekagrupailiosobaosjetilapovrijeđenoiliodbačeno.Ponekadsedogodemalinesporazumi,kaoutreninguukojmesejednadjevojkanijeosjećaladobroposlijeodređenevježbe.Odmahsamotišaodonjeipočeogovoritikakobismoriješiliproblem.Nevolimpostavljatibilokakvegranice.Jedinakojesamsvjestanjevremenskagranica.Nikadausvomradunisamnametaograniceutomeštosegovori.Svevježbepotičuprocesrazmišljanja,alinisutolikopovezanesanašimličnimiskustvimailinašomnovijomhistorijomdabiseljudiuvrijedili.AkoimamgrupeljudinedajemimpravaimenakaoBugari,većnenacionalnaimenailinekakojanepostoje.

P – Koji god projekat sprovodimo, svi naši učesnici su pomiješani sa obzirom na etničko porijeklo i spol. Kada radimoposebnonapitanjimaetnicitetailipola,postojerazlike,posebnoubrojuučesnika.Našprojekatzaetničkemanjinesetemeljinapoluotvorenimseminarima.Običnojenanjimaoko50ljudiiimajuspecifičnustrukturu.Utreninzimakojisebavepitanjempolaučestvujedo25ljudi,uglavnomprofesionalacakojisuupozicijiizkojemoguuticatinaproblemnasiljauporodica.Uprojektimazaetničkemanjine imamopredstavnike izstvarnorazličitihmanjina,oko16ukupno;većinanjihsumuškarci iuglavnomstarioko50godina.Tražilismoodnjihdauključeimladeljude,inaposljednjemseminarunekiodnjihsudoveliisvojesinove.Uprojektekojisebavepitanjempolauključujemouglavnomžene,alitojezbogtogaštauškolamakaonastavniciiostaloosobljeradeuglavnomžene.Saobziromnatokakvonamjeličnoiskustvo,veomasmosenzibilini.Mislimodajezauspjehsvakog treningaglavnokada idejanijeučesnikenaučitineštoosnovno,većnadograditinjihovopostojećeznanje iiskustvo.Postavljamonekauobičajnapravilaradakojaodređujunašegranice,kaokadaimamosamojedanmikrofonisl.Ovosutipičnestvarizaradioniceitreninge.Takođenedozvoljavamoličneuvrede.

K–Jasamoželimnaglasitivezuizmeđuetničkepripadnostiispola.Mogubitieksplicitnijaumojimseminarimazaistopolnegrupe.Možemoraspravljatiostvarimakaoštojerecimopitanje:«možetelibitifeministicaakonositešamijunaglavi»itd.Drugiuticajiigrajuuloguinemožemootomepričatiotvorenokadasmoumiješanimgrupama.Neznamkakoovofunkcionišesamuškarcima,iakoimamiskustvodasemuškarciosjećajukrivimaondakadapriznajusvojestereotipeumiješanimgrupama;otvorenijepričajuusamomuškimgrupama.Govoreoodređenimstereotipimameđumuškarcimakadasuuistospolnojgrupi,alikadaihtrebajuprezentovationdaonjimarazmišljajuizbognjihseosjećajukrivima.

Kakvu ulogu u vašem treningu imaju lično iskustvo, pričanje priča i osjećaji?

V–Ličnepričevrlosuvažnezatreningsačlanovimaetničkihmanjina,jernamonipričajusvojeličnepričeotomekakoihjezaustavljalapolicijaitd.,aonesuvažnejerunjimamožemovidjetiprimjerekakoonibranesvojaljudskaprava,aondaseotomerazvijediskusija.Osjećaji:utreningu,nakonsvakevježbepitamoučesnikekakoseosjećaju,jerjevažnovidjetikakosudoživljavalivježbeiseminare.

B–Nakonprezentacije,namnogimtreninzima jepostalonormalnodasamčiniovišestvarikojesusezasnivalenamomličnomiskustvuitamogdjejeprikladno,koristiopričanjepriča.Neuključujemtolikoosjećajeutrening,iakoihnaravnoimampremaučesnicimaigrupi.Saobziromnatopozivamli ih janaučestvovanje iline,njihoviosjećajiseprodubljuju;ako jetreningzatrenerenečinimto,aliakoradimsarazličitimtemamameđukulturnogučenjaili„braindrain-a,“normalnojedaćetubitiuključenenekeličnepričeiosjećaji....Kaoštasamprijenaveo,uprimjeruodjevojcikojaseosjećalalošenakonjedne



posebnevježbe,posmatramiprimjećujemosjećajedrugih.Istotakovrlorijekoradimsam,jerjelakšepoklonitinekompažnjudokdrugivodiskupinu.Ponekadmiučesniciprilazeigovore„moždanijeureduštavamtogovorim,alionilionaseosjećaloše,možetelipopričatisnjom/njimmolimvas?“.Uovomprimjeruproveosamdvadesetminutasadjevojkomnapauzizakafu,aonajepočelaplakati.Savjetovaosamjedaprošeta,ionasenakonšetnjeosjećalaponovosposobnadaučestvovajeugrupi.Ovosetakođeodnosilonanjezinoličnoiskustvo,jerjeovobiloprviputotkakojeuinostranstvu.Kaotrenernastojimdanepokazujemosjećaje,jerjesanjimalakomanipulirati,štonijeetično.PonekadsamnameđunarodnimkonferencijamastrožijipremaučesnicimaizbivšeJugoslavije,alitojezbogtogaštoihboljepoznajemisvjestansamgranicadokojihmoguići.

P–Unašemradusva3elementasuvrlovažna.Ličnoiskustvojeosnovadaljegrada.Nismoupozicijiučiteljaodkogaseočekujedasvezna;neučimoučesnikesamonovomznanju.Unašojmetodinaravno,iugrupnomilidrugačijemradu,ličnoiskustvomoraisplivatinapovršinu.Osjećajisutakođeizuzetnovažnizagrupnudinamikuiličniefekattreninga.Ustvari–kadatakogovorimootomezvučikaodaosjetitevelikukoličinuosjećaja,aliponekadtoinijetakopuno.Čakikadaseučesnicipovršinskibavesvojimosjećajimanaradionicionisuvećtadavrlovažni.Ponekadimatesituacijuukojojsenekiučesnikneosjećadobroimorakanaliziratiosjećaje.Nemožetedopustitidanekozavršitreningosjećajućiseloše.E–Govorićuodogađajimanatreninzimaradijenegooseminarima.Ulogaličnogiskustvajevrlovažna.Podstičemoljudedadijelesvojepriče.Uvijekjeulogatreneradasezahvaliljudimakojiodlučepodijelitisvojaiskustva.Kadajenekapričastvarnovažna,iiznjemožemoizvućinekevažnezaključke,koristimoipsihološkudramudabiiznjedobilivažnestvari.Naprimjer,akoimamoslučajženekojaježrtvanasilja,kojasanamadijelisvojaiskustva,kojatočininavrloemotivannačin,tadabigrupipredložilimetodupsihološkedramekakobi jošdublje istražilisituaciju.Učinilibi igranjeulogaukojembisedobrovoljcistaviliuuloguženeimuškarca,atobibioonajmumakazackojijemoždabiousličnojsituaciji,moždabihtioigratiulogupočinitelja.Ukrako,kadseljudiudružeuovojvježbiotkrivajuiskustvacijelegrupe.Ovoigranjeulogaomogućavaostalimadadajupovratnu informacijuo tomekakosuseosjećali, štonamomogućava razumijevanje različitih reakcija iz različitihpozicija.Najvažnijastvarjeonoštosuljudidoživjeliipodijelili,nesamoonikojisuučestvovali,većionikojisubilisamoposmatrači.

K–Svakitrenerimaposebnesklonosti.Mislimkakonajsnažnijeiskustvodolaziizfazedjelovanja.Umomtreningumožebitikratkaživahnadiskusija,aliglavnoiskustvodobivamoizsimulacijskihigarailiizvedbeidodatneraspravenakontoga.

P–SlažemsesaK,jermorateučinitineštodabiizazvaliosjećajeividjeliiskustvoljudi.

B–Ilimožetečitatioslučajevimaljudiusličnimsituacijama,štojedobraosnovazapočetak.

Da li je „stvaranje“ negativnih osjećaja (kao u igrama iz Paulinog poglavlja u kojima se ljudi isključuju i oni doživljavaju negativne osjećaje unutar konteksta ili grupe) a)moralno b) korisno?

E–Imoralnoikorisno.Kakobipostiglipromjenumorateprevladatiotporipreprekekojeučesniciimaju.Kadasrušiteotpor,uvijeksuumiješaninegativniiuzburkaniosjećaji,bilosvjesniilipodsvjesni.Nemadrugognačina;uvijekmorateprolazititajproces.Nemorasenužnodogodititokomtreninga,aliakosepromjenadogodiuvijekmorateraditinarješavanjunegativnihosjećaja.Unašem radu se ne bojimonegativnih osjećaja, ali način na koji prelazimo tu preprekune smije dopuštati timosjećajimadapostanudestruktivni.Natreninzimavrločestoradimosaosjećajima.

V–Stvorilismoigrukojakoristinegativneosjećaje,kaorecimokadaosobaimanegativnaiskustvasavlastima.Otkrilismokakoovakvaupotrebanegativnihosjećajapomažeuodbraniljudskihprava,jerseosobaoslobađanegativnihosjećajapremapolicajcima,štojeodpomoći.

K–Jošuvijeksesjećamzamenenajtežegoblikaisključivanja.Dvaplemenaimajuinženjerekojidolazeuselokakobiizgradilimost.Grupainženjerapostavljapravila,naprimjer,„ženamanijedozvoljenokoristitimakaze“.Grupasetrebaponašatipremapravilima.Jediniobliksamokontroleinženjerajetajšoamorajuizgraditimost,patrebajufunkcionalnugrupuzaovajzadatak.Ali,ciljuovojigrinijepostignut,jernakrajunikonerazumijerazlogzaovuvježbu,svisesamoosjećajuglupoštoneznajuštatrebaraditi....Iakojeovaigravrlopopularnanameđukulturalnimtreninzima,ličnomisenesviđa.Mislimdasusesviosjećaliisključenobaremjednomusvomživotu,takodanemoramoponovostvaratiovajosjećajnatreningu.Sadrugestrane,mislim



damoramopomiritioveosjećaje.Usvakomzadatkumožebitiljudikojisuisključeni,premasvojojželjiiliizdrugihrazloga,patako, tokomdavanjapovratnihinformacija,možemopostavitipitanje„jeste liprimijetilida jenekobioisključen?“.Timpitanjemmožemovoditigrupudorazmišljanja,alibezovihekstremnihvježbi.

Ponekadsedogodidamislimdanekoimanegativneosjećaje,alikadaga/jepitamtoporeknu.Zatim,ponekadneprimijetimdaseučesnicistvarnoosjećajujadno.Neznamštabiutojsituaciji.Samoznamdasenatreninzimatomožedogoditi,papokušavambitipažljivaiotomevoditiračuna.

B–Lakomijeotkritikadasenekoneosjećadobro.Naprimjer,djevojkaizFinskeokojojsamranijegovorio.PokušavalajeobjasnitigrupidaFincinisuhladni,aligrupajeustrajalanatojpredrasudi.Ondajestalaiogradilaseoddaljerasprave.Kadaviditedanekoneželinastaviti,iakoimapravorećivišejerseradionjemu/njoj,ondaviditedajošuvijekneštonijeuredusatomosobom....Nebitonazvaomoralnim,alibinazvaokorisnimstvaratinegativneemocijeugrupnimvježbama.Naravnodasmosvinekadausvojimživotimabiliisključeni,alinijeciljpokazatikakoisključivanjepostoji,negopokazatikakodasesatompojavomnosimo.Korisnojeakogledamodugoročno,iakomoždatrenutnonijeprimjereno.

C–Akosedržimoovakvihargumenata,dalijemoralnomučitinekoganatreningusamozatodanaučikakotrebazaustavitimučenjeudruštvu?B–Nikadaihnebimučio.Akojošuvijeknastavljajus igrom,značidaihonanemuči.Uvijekgovorimučesnicimadanepokleknu.Zaustavite igruakoseneosjećatedobro.To jeonošto japodstičem.Neželimdaseosjećaju loše.Nemorajuučestvovati.Nikadanekažemdaneštomoraju.Kažemimdaposmatraju.P–Etičnojezameneteškariječ.Reklabidajemoralnoikorisnozbogtogaštosuosjećajivažnikadaradimonasebi,kaoštajeErekao.Akosuosjećajivažnizaučenjeraznihoblikaponašanja,ondatoznačidaakoizazovemonegativneosjećajeikanaliziramoihupozitivne,ciljjepronaćimehanizampreovladavanjaodređenogponašanja.Akogovorimoodiskriminaciji,akojeiskusimo,boljećemorazumjetiosjećajedrugihutojpoziciji.Igreidrugemetodekojeizazivajuoveosjećajenisuuvijekkorisneusvakomkontekstu.Zatouvijektrebabitioprezaniiskusankakobiodlučiliukojojgrupićemoihprimijenitiiuobradikojeteme.Važnojekovodiradionicuiliigru.Mislimdatonemožebiloko,jerutomslučajuunebiznalištakasnijeučinitisatimosjećajima.Zatotomorabitiiskusnaosobasanekimiskustvomutompodručju.

K–Jabihtakođeželjelaistaćirazlikuizmeđugrupnogiindividualnogisključivanja.Gubitničkagrupadijeliosjećajegubitka,aliakostegubitnikkaopojedinac,ondasenemategdjesakriti.Akoseradiosuočavanjupojedinacasanjihovimnegativnimosjećajima,ondanisamzakorištenjeovakvihvježbi.Bezobzirakakavsistempovratnihinformacijakoristili,pojedinacsejošuvijekmožeosjećatiloše.

E–Mislimkakojeetičnoiznositinegativnaiskustvaitomoguilustrovati.Akonegativnaiskustvaizađunapovršinuiuključitesveučesnike,akokaotrenerdatevremena,mjestaiprilikuzaučesnikedarazmisleotomeštasedogodilo,ondajeturiješenopitanjeetičnosti,jerneostavljateosobusanjenimlošimosjećajima.Naprimjer,uvijekihtrebatepitatikakoseosjećajuurazličitimtrenucima.Takođe,pitajteidrugeutomokruženjukakoseosjećajuiosjećajulisekaoosobaokojojjeriječ.Iliihmožetepitatidalisuseikadaosjećalikaotaosobaimogulitosanamapodijeliti.Ovonikadanijeličnizahtjev,negoseodvijanadobrovoljnojosnovi.Tako,uzpružanjepodrškemožemoučinitistvarietičnima.

P–Kadaigramoovakvuvrstuigregovorimoosobidaigraulogu.Nakonigregovorimojojdaizađeizuloge.Nakonigrejezatuosobuvažnodaodtreneradobijepunopozitivnihporukaipovratnihinformacija.

E–Da,kaotrenerbisetrebalisjetitirećiljudimadaizlazeizsvojihuloga;ponekadsamtozaboravilaučiniti.

Šta ste naučili ili činili drugačije nakon što ste imali iskustvo sa drugim metodama ili čitali o njima? Šta nije primjenjivo/korisno

B–Svejekorisno,alineiprimjenjivo.Akouporedimsvojusadašnjumetodusanačinomnakojisamradio2000.godine,oko50%mojihvježbisudrugačije.Prilagođavamsvojevježbeiradnovimstilovimaitehnikamakojesepojavljujusvakidan.Poljenašeaktivnostipunojekretanjaipromjenei,akosekaotrenerinemožemoprilagoditi,propašćemo!Radokoristimmetode,kojepokušavamprilagoditiakodobijemdozvoluautora.



C–Imalineštoizovogsedmiceštoćeškoristiti?B–Običnootomerazmišljamnakrajudogađaja.Čitamonekimstvarima,aliihnisampunovidio.Nekesuintrigantneisigurnoćuihjošrazmotriti.Svakiseminarjekoristaninasvakomučitenovestvari,čakikaotrener,alinisusveprimjenjive.Neketrebausvojiti,ostalestvarinemožetekoristiti,aliihjesvejednokorisnoznati.

P–Slažemsedasusvestvarikorisne,alinisusveiprimjenjive.Odlučićukasnijeotomeštasamnaučilaovesedmice,aličulasamnekestvarikojemoguupotrijebiti.Trebamponovopročitatipoglavljakakobividjelakojestvarisemoguizvesti.Sigurnasamdaćupronaćineštoštobihmoglaiskoristiti,alištomoždanećuupotpunostirazumjetipaćupisatiljudimaipitatiih.

E–Postavilasamsebikaozadatak,prijeobjavljivanjapriručnika,predstavitinekaotkrićairaspraveljudimasakojimaradim.Ustvari,ovojeteškopitanjejerjošnismoimalivremenapreraditiinformacije.Imavrijednihstvarikojetrebaširiti,alitonijebioosnovnizadatak.

C–KadasamsevratiosaradioniceuSiskuusvojiosamjednuodmetoda-izradaplakata-kojajeizvrsnofunkcionisala.Takođesampokušao„vrtešku“(vidipoglavljeKateryneShalayeve)itojebilakatastrofa!Mojiučenicisusmatralidaimtaaktivnostnamećeprevišeograničenja,pajevišenisamkoristio.

V–današnjaraspravajevrlovrijedna.Vidiosamdvijestvarinakojećusefokusirati.Prva:priručniknećebitizbirkametoda,negospecijalizovanvodičukonteksturazličitihregija.Posebnomisedopaloštasmoraspravljaliugrupama,alismotakođeimaliprilikudaodgovaramoiodvojeno.Ovumetodusamzapisaoikoristićujeugrupama100%.Predložiobih,Christiene,datoimašnaumuikoristišsetimeponovnouprojektu.Sviđamiseslušatiodgovoresvihčlanovagrupejernisamimaodovoljnovremenaupoznatisveponaosob.Volimkoristitiicrtežekojesamnapravioinadamsedasuučinilistvarirazumljivijim.Sviostaliihistomoguupotrijebiti.K–Usvompristupukoristimmetodedrugihtrenera.Moguihkritikovati,štosečestoidešavauvježbamasuočavanja.Onoštojeprimjenjivoikorisnozavisiovremenuisituaciji,početkuilikrajutreningaitakodalje.

P–Štetaještonismostvarnomogliiodigratiigreokojimasmopričali,alitonijebioovosedmičnicilj.Zatoimamoradioniceunašimregijama.Čakiakojaponekadnevidimkakoigranapreduje,akojedobroobjašnjena,možetejekoristitiitojesvrhaovogpriručnika.Ponekadpokušavamneštoitekondavidimkakofunkcioniše.

E–Ubudućnosti,akobinekoželiokoristitinekeodtihmetoda,bilobidobrodatipovratnuinformacijuautorimatakodaznamoukojimokolnostimajevježbafunkcionisalailinije.

Jesu li (etnički/nacionalni) identiteti važni a) sada? b) na kraju? U odnosu na ovo, u kom pravcu bi naš posao trebao ići? Vidite li mogućnost za promjene u vašem društvu? I u grupama sa kojima radite? Kako možemo više uključiti nevidljive manjine? Ko su „ostali“ u statistikama stanovništva P–Važni su ako su etničkegrupe i nacionalnosti temao kojoj govorimou svojimgrupama.Ali akogovorimooopštimproblemimakaoštojeekonomija,ondanisuvažni.Nijekrucijalan,alijebitan.Akosterazličitenacionalnostiodnekoga,toneznačidanematestomosobomništazajedničko,aliljudisujošuvijeksvjesnisvogporijeklaiporijekladrugih.Mislimdaćeostatitakojošnekovrijeme.Unašemdruštvustvarisemijenjaju.Ovojasnovidimkadauporedimnačinnakojijemojaorganizacijaradilaprije8godinasastvarimakakvesudanas.Ipak,mnogestvaritrebaučiniti.Ugrupisakojomradimoprisutnajepozitivnapromjenaumnogimstvarima.Dabudemiskrena,nikadanisamrazmišljalaonevidljivimmanjinama.V–Umojimseminarimaučestvujusamopredstavnicietničkihmanjinakojisuprošlidiskriminaciju,štosamoposebistvaraetničkeidentitete.Zbogtogasuetničkiidentitetivažnizatrenerekaoizaučesnikeizanjihtrebabitiodgovoranuseminarimauovomposlu.Kadaradimosamladimamanjesefokusiramonaetničkeidentitete,avišenaonoštoihujedinjuje.Nakraju,nadamsedanikonećepričatioetničkojpripadnosti.Uvjerensamdapostojipozitivnapromjenauruskomdruštvu,posebnonakonštosamučestvovaouradionici.Kakosenositisapitanjemnevidljivihmanjinajošmiuvijeknijejasno,alisenadamdaćemosebavitinjimeiuključitinevidljivemanjineunašradubudućnosti.



K–PitanjeetničkepripadnostiuUkrajiniuvijeksepojaviprije izbora.Vjerujemdasusve te izjaveoetničkojpripadnostiispolitizirane;vrlojelakomanipuliratitimpitanjem.Nevidimvelikubudućnostzaetnicitetiakobiubudućnostimoglopostojatineštosačimebise identificirali,ali tonećebitietnicitetkakvimgadanaspodrazumijevamo.Etnicitet igrasvojuuloguzamanjinskegrupe iliudruštvimakojapodržavaju imperijalističkeuloge.TakouUkrajininemamohistorijuetničkogsukobauunutrašnjostizemlje.Ppozitivnepromjenesuvidljive,akouporedimdanašnjusituacijusonomiz1992./93.Kadasambilanaizletusaškolom,našučiteljruskognamjerekaodanegovorimoruski.Osjećalismoseugroženoi, iakonasnikonijenapao,strahodnapada jebiouobičajannapočetkunezavisnosti,alisada jedostadrugačije.Sada touopštenijepitanje.Možetegovoritijezikomkojimželite.TovidimonaprimjerukrimskihTatara.Oniseuvelikorazlikujuodostatkastanovništva,alisuprihvaćeni.Jedinisukobkojiimajujesaruskimstanovništvomtamogdježive.Nijedninidruginemajuvlasništvonadzemljom.ZbogtogasuusukobukojiRusijauvijekraspiruje.Nismoimalimnogoprogramapomirenjauveziukrajinsko-ruskihnapetosti,alismoihnekakonadživjeli.Zbogtogamislimdasmonanekinačinsretništonismoimalivišesukobaodtoga.Voljelabihznatikosu„ostali“!

B–Mislimdajeetničkapripadnostvažnaonimakojijošuvijekživeuprošlostiipolitičarima.UBosniiHercegoviniimamoizboresvakedvijegodine.Iakodržavnestrankesarađujutokomgodine,iznenada,kadadođevrijemeizbora,svepatriotskestranke pune su nacionalističkog govora. Više smo fokusirani na etničku i nacionalnu pripadnost nego na važnu stvar:ekonomiju.Okoetničkeinacionalnepripadnostisemogugodinamaraspredatipriče,aokoekonomijenemogu.Postojenekepozitivnepromjeneunašemdruštvu.Prijedesetgodinanijebilomogućeputovatibez razmišljanjaoratu,alidanas jeste.EtničkočišćenjedovelojedotogadagotovosvakigraduBosniiHercegovinisadaima95%jednenacijei2%druge,anikonečininištakakobistvarivratiouprijeratnostanje.NijepostojalaporodicauBosniihercegovinikojanijeimalaprijateljailirodbinuna„drugojstrani“.1995.nikonijemogaozamislitidaćeBosnabitiujedinjenakaoštajedanas.Imamoistuvalutu,istipasoš.Ugrupamaskojimaradimo,postojipozitivnapromjena,jersesatimljudimanemoželakomanipulisati,kaoštojetoslučajsmnogimdrugim....Smjernašegdjelovanjajetežeodrediti jerBosnaiHercegovinajošnijepolitičkistabilna.Jedinastvarkojajeodržavajestpolitika,kojakažekakonemapromjenagranicanaBalkanu.AlisituacijanaKosovućedovestibosanskeSrbedopitanja„akoonimogupostatinezavisni,zaštanebismoimi?“Zbogtoga,razvojnašeaktivnostizavisiiopravcuukojemideBosnaiHercegovinakaocjelina.Trenutnonijelegalnadržava....Uzimajućiuobzirnevidljivemanjine;imamo300.000građana,odkojihse20.000 identifikujekaoHrvatiuBanjojLuci.Ustvari,ovi ljudisukatolici isamo ihje10.000Hrvata;ostalosuMađari,Slovaciitakodalje.NjimajekaokatolicimakorisnorećidasuHrvati.NeštosličnosedogađasaUkrajincimaunašemgradu.NekovrijemesmoihizgubiliustatistikamajersusepočeliopredjeljivatikaoSrbizbogzajedničkevjere,alisadasusevratilitomeiidentifikujusekaoUkrajinci.Pakakoihmožemouključiti?Beznjihovevlastitesvijestiotomekosu,nemožemoučinitipuno.Nemožemoumjestonjihodlučitionjihovomidentitetu.Onimorajuučinitiprvikorak,amiihutomemožemosamostimulisati.

E – U različitim prilikama znala sam se identifikovati kao da sam drugog etniciteta. Govorimo o etničkoj pripadnosti inacionalnostiusmisludaljudijošimajupotrebuidentifikovatisekaotakvi.Nemavezeodakleosobadolazi.Doklegodseželiidentifikovatinaodređeninačinmoramotopoštovati.DoćićevrijemekadaćemosesviidentifikovatiprijekaobićasaplaneteZemlje,negokrozetniciteteibićevažnijerazgovaratioplaneti,aneozemljama.Unekojfazimoždanećebitinizemaljaninacionalnosti.

K–SvremenanavrijemenacionalistiprotestujuprotivmuslimanauUkrajini.SadanapetostnedolaziodsuprotstavljanjaRusaiUkrajinacavećodUkrajinacaiMuslimana.Muslimanskazajednicajevrlomala,pazbogtoganeznamoštabiučiniliuveziovenapetosti.Nemapolitičkevoljezazaustavljanjeovesituacije.Nemainicijativepolitičkihstranakadaseonazaustavi.ToćeuUkrajinibitipitanjebudućnosti.



Bibliografija:

CouncilofEurope,YouthDirectorate(1995)All Different – All Equal.Educationpack,Strasbourg.

Fisher,F.(1999)Strengthening the Management of Local Self-government,TrainingManualsSeries,UNHabitat.

Fisher,F. (2000)Building Bridges Between Citizens and Local Government to Work More Effectively Together Through Managing Conflicts and Differences,PartIITrainers’Toolkit.

Forbess-Greene,S.(1983)The Encyclopaedia of Icebreakers,SanDiego:UniversityAssociates.

Hrytsenko, O. (2004) ‘Imagining the community: Several ways to look at Ukraine’s ethnocultural diversity’,neobjavljeniradpredstavljennaradioniciRIMEprojekta,Kijev,januara2005.godine

Karastelev,V.(2004)‘EthnicdiscriminationinKrasnodarskiiKrai(RussianFederation):Problems,discourseandapproachestosolutions’,neobjavljeniradpredstavljennaradioniciRIMEprojekta,Kijev,januara2005.godine

Kauffmann,K.andNew,C.(2004) Co-counselling. The theory and practice of Re-evaluation Counselling,HoveandNewYork:Brunner-Routledge.

Khmelko,V.S.Lin structura Ukrainy: regionalni osoblyvosti ta tendentsii zmin za roki nezhalezhnosti,dostupnouelektronskomoblikuna:www.kiis.com.ua.

Lipsky,S.(1987)Internalized Racism,Seattle:RationalIslandPublishers.

Macy, J.R. andYoungBrown,M. (1998)Vozvrashchenie k zhizni: sistema uprazhnenii dlila vossoedineniia s zhizniu i mirom,Chernigov:Ahalar.

Nakhmanovych, V. (2004) Dynamika etnonatsionalnykh protsesiv v Ukraini i zavdannia derzhavnoi polityky,Aktualni Pytannia Vitchyznianoi Etnopolityky,91-107.

Parac,S.(2004)‘MinorityrightsprotectioninSEE:Fromregionalco-operationtoinclusionintoawiderEurope’,neobjavljeniradpredstavljennaradioniciRIMEprojekta,Sisak,septembar2004.godine

Pradhan-Malla,S.(2001)‘Genderandracism’inS.Feldman(ed.)Discrimination and Human Rights. The case of racism,OxfordUniversityPress.

ServiceCivilInternational(2003)Human Rights Message – Learn, Train & Experience,Poznań.

StateCommitteeforNationalitiesandMigration‘NationalCompositionofthePopulationofUkraineaccordingtotheresultsoftheNationalAll-UkrainianCensusof2001’dostupnouelektronskomoblikuna:www.scnm.gov.ua.

StateCommitteeforNationalitiesandMigration‘CountryofOriginofRefugeesinUkraineasof1January2005’dostupnouelektronskomoblikuna:ww.scnm.gov.ua.

The Encyclopedia of Icebreakers,SanDiego:UniversityAssociates,1983.

T-Kit, 6 (Training Essentials), 2000, dostupno u elektronskom obliku na: http://www.training-youth.net/INTEGRATION/TY/Publications/tkits/tkit-6

Tsentr‘SotsialnyiMonitoryng’(2004)Rezultaty Doslidzheniia Kyiv:Fond‘Demokratichniinitsiativi’.

VandenAnker,C.(2000)‘Cosmopolitanismandimpartialconflictresolution’,Global Society,14(4):611-630.

Weissglass,J.(1994)‘Reflectionsoneducationalchangesupportgroups’,People and Education,2(2):225-248.

Weissglass,J.(1994)The Social and Psychological Dimensions of Educational Change: Reflections on working with teachers,SantaBarbara:CenterforEducationalChangeinMathematicsandScience.

Weissglass,J.(1999)Ripples of Hope. Building Relationships for Educational Change,SantaBarbara:CenterforEducationalChangeinMathematicsandScience.


DesignedandPrintedbyWarwickPrint

1. ApostolApostolov...................... UniverzitetuBirminghamu(VB)[email protected]

2. EmilijaDimitrovaBalukova......... NVOForumTrgovište(Bugarska)[email protected]

3. IrenaBarišićMilunić................... ALD-Sisak(Hrvatska).............................................ldesk-si@sk.htnet.hr

4. VadimKarastelev........................ OdborzaljudskapravaNovorusisk(Rusija)[email protected]

5. KaterinaŠalajeva........................ Lobimladihžena(Ukrajina)[email protected]

6. StankaParac.............................. ALD-Subotica(SrbijaiCrnaGora)[email protected]

7. PaulaRaužan............................. ALD-Sisak(Hrvatska).............................................ldesk-si@sk.htnet.hr

8. BojanStančević.......................... TransparencyInternational(BosnaiHercegovina)[email protected]

9. ChristienVanDenAnker............ UniverzitetZapadnoEngleski(VB)[email protected]

Ostale korisne adreseCentarzapromjenuobrazovanjaumatematiciiznanosti,KalifornijskiuniverzitetSantaBarbara,CA93106http://ncee.education.ucsb.eduUjedinjenizaustavimorasizam.Projekatmeđunarodnihzajednicazasavjetovanjepriponovojprocjeni,719SecondAvenueNorth,Seattle,Washington98109,USAwww.rc.org/uer

Informacijeokontaktusaautorimapriručnika

97



Documents

Sadržaj - omladina-bih.net · bio ograničen unutar autoritarne monokulture, dok je raspad sistema oslobodio mnogobrojne centrifugalne sile unutar tih višekulturalnih država. (Hrytsenko,