1

SADRŽAJ

1. Predgovor........................................................................................................................................2

2. Uvod...................................................................................................................................................3

3. Odvojeno sakupljanje otpada...............................................................................................4-5

4. Reciklažno dvorište...............................................................................................................6-7-8

5. Otpadni papir i tetrapak.......................................................................................................9-10

6. Otpadna plastika..................................................................................................................11-12

7. Otpadno staklo.....................................................................................................................13-14

8. Otpadna odjeća i obuća...........................................................................................................15

9. Glomazni otpad...........................................................................................................................16

10. Električni i elektronički otpad (EE otpad)............................................................................17

11. Zbrinjavanje biootpada......................................................................................................18-19

12. Zbrinjavanje ostatnog otpada................................................................................................20

2

predgovor

Drage sugrađanke i dragi sugrađani,

neodgovarajuće postupanje otpadom jedan je od najvećih problema zaštite okoliša u Hrvatskoj. Prijašnje nedovoljno rješavanje problema svih vrsta otpada dovelo je do kritične situacije u najvećem broju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga je i rješavanje problema gospodarenja otpadom, posebno komunalnim i opasnim, prioritet Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako to određuje i Strategija gospodarenja otpadom u RH.

Razmišljajući u tom smjeru, gradska uprava Grada Valpova u suradnji s Valpovačkim poduzetničkim centrom d.o.o. prijavila je projekt „Zeleno Valpovo“ koji se financira u sklopu Europskog Kohezijskog fonda i u sklopu kojega će se provoditi brojne izobrazno-informativne aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom.

Kao primaran cilj provedbe izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom potrebno je istaknuti izgradnju svijesti stanovnika Grada Valpova o važnosti odgovornog postupanja s otpadom.

Naša je obveza i odgovornost, od koje ne smijemo odstupiti, brinuti se o okolišu u kojem živimo, čuvati ga, održavati i ulagati u njega kako bi u nasljeđe budućim generacija ostavili Valpovo puno zelenila kakvo nam je danas.

U nadi da ćemo zajedno brinuti o našem okolišu i savladavati izazove koji su pred nama, srdačno Vas pozdravljam.

Vaš gradonačelnik

Matko Šutalo, dipl.iur.

3

uvododrživo gospodarenje otpadom

Otpad je proizvod ljudske aktivnosti koji želimo odbaciti jer se smatra beskorisnim. Linearno gospodarstvo i potrošački mentalitet industrijskog društva dovode do sve veće proizvodnje i sve učestalijeg odbacivanja „beskorisnog“ otpada. Naš je planet zatvoren ekosustav s ograničenim količinama sirovina za novu proizvodnju.Posljednjih nekoliko desetljeća sve se više razvija koncept „kružnog gospodarstva“ ili „cirkularne ekonomije“. „Cirkularna ekonomija“ ne odbacuje sirovine koje se mogu još koji put iskoristiti za proizvodnju proizvoda koji ljudima trebaju. Tako manje iscrpljujemo ograničene količine resursa (nafta, željezo, drvo). Na taj način, ono što se odbaci nije jednostavno „otišlo“ i zato je važno i gdje i kako se zbrinjava.

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji znači da naša zemlja mora prihvatiti i primjenjivati čitav niz pravila ponašanja koja su u Uniji već desetljećima uobičajena praksa. Naše zakonodavstvo mora biti u skladu s europskim direktivama. Uredbe se primjenjuju neposredno i pravno su jače od nacionalnog zakonodavstva, a odluke su direktno primjenjive na sve na koje su naslovljene. Za nepridržavanje propisa postoje i sasvim konkretne – uglavnom novčane – sankcije prema državama, koje mogu varirati od plaćanja penala do uskraćivanja sredstava iz EU fondova.

Dijagramom u nastavku pojednostavljenim se načinom prikazuju glavne faze modela kružnoga gospodarstva. Svaka od faza smanjuje troškove i ovisnost o prirodnim resursima, doprinosi rastu i stvaranju novih radnih mjesta te ograničava količinu otpada i štetnih emisija u okoliš. Faze su međusobno povezane: materijali se mogu koristiti u nekoliko navrata tijekom procesa. U industriji se razmjenjuju nusproizvodi.Proizvodi se obnavljaju, prerađuju ili potrošači biraju sustave kojima se kombiniraju proizvodi i usluge. Cilj je smanjiti količinu resursa koji izlaze iz kruga te time omogućiti optimalno funkcioniranje sustava.

Jeste li znali?

Prosjek količine otpada koji svaki građanin proizvede u jednoj godini je

386 kg

4

ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA

Razvrstavanjem i odvojenim sakupljanjem čuvamo prirodu i okoliš te činimo dobro za naše zdralje i budućnost. Odvajanje korisnih sastojaka otpada je vaša zakonska obveza, ali prvenstveno apeliramo na vašu savjest i molimo vas za suradnju. Ako sav otpad bacamo u jedan spremnik, korisne sirovine završavaju na odlagalištu!

SPRIJEČIMO NASTANAK OTPADA

PONOVNO UPOTRIJEBIMO PREDMETE

ODVOJIMO OTPAD

Kupujmo proizvode u rinfuzi

Prenamjenimo stare predmete

Koristimo platnene vrećice

Popravimo što je neispravno

Koristimo punjive baterije

Obnovimo stari namještaj

Birajmo veće pakiranje umjesto nekoliko manjih

Budimo kreativni

5

Jeste li znali?Staklo može beskonačno reciklirati, da za 1 tonu papira treba posjeći 24 stabla, a da se od plastike mogu izrađivati odjevni predmeti, igračke, nova ambalaža?

U odnosu na običnu proizvodnju papira, recikliranje smanjuje zagađenje vode za 35 % i zagađenje zraka za 74 %. List papira moguće je reciklirati četiri do šest puta prije nego što se potpuno raspadne.

Recikliranjem plastike čuvamo i štitimo prirodne sirovine (naftu, zemni plin) koje se upotrebljavaju u njezinoj proizvodnji te pomažemo u očuvanju prirode. Plastična vrećica koristi se prosječno 12 minuta, a u prirodi se razgrađuje više stotina godina!

Recikliranjem metala štedimo rudače kao vrijedne prirodne sirovine. Aluminij i čelik recikliranjem ne gube svoja karakteristična svojstva. Bez obzira na to koliko se puta recikliraju, ostaju jaki i izdržljivi.

Jeste li znali?Energija koja se uštedi reciklažom samo jedne staklene boce (a da se ne proizvodi nova) dovoljna je da električna žarulja svijetli puna četiri sata.Recikliranjem plastičnih boca nastaje sirovina koja se može koristiti za proizvodnju odjeće, vreća za spavanje, igračaka i raznog uredskog materijala.

6

RECIKLAŽNO DVORIŠTEReciklažna dvorišta su posebno opremljena mjesta za odvojeno sakupljanje iskoristivog i problematičnog otpada iz domaćinstava. Namijenjena su isključivo građanima koji ovdje mogu odložiti brojne vrste otpada, primjerice: papir, karton, plastiku, staklenu i metalnu ambalažu, , limenke, stiropor, stare baterije, PET boce, ...

RECIKLAŽNO DVORIŠTE VALPOVO

Reciklažno dvorište Valpovo na raspolaganju je svim našim korisnicima sa područja Grada Valpova, te Općina Bizovac, Koška i Petrijevci svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 07:00-20:00 sati te subotom od 07:00 do 17:00 sata ( Dnevna pauza od 10:00-10:30 te od 17:00 do 17:30). Nedjeljom i blagdanima reciklažno dvorište neće raditi.

Pravnim osobama odlaganje otpada na Reciklažno dvorište Valpovo nije dozvoljeno. Obveza im je otpad zbrinjavati putem ovlaštenih sakupljača i oporabitelja.

Reciklažno dvorište Valpovo nalazi se na adresi Sunčana bb Valpovo.

7

Jeste li znali?Jedna litra motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode.Otpadna jestiva ulja mogu se iskoristiti (npr. u proizvodnji biodizela) te se time potpuno izbjegava zagađenje voda i troškovi čišćenja otpadnih voda.

Potpis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimiti

VRSTA VRSTAOPIS OPIS

8

PROBLEMATIČNI OTPAD

U svakom reciklažnom dvorištu nalaze se posebna spremišta za problematični otpad.Takav otpad se mora odvojeno sakupljati, jer utječe štetno na ljudsko zdravlje i okoliš. 1 tona otpadnog ulja u vodi po svom štetnom djelovanju odgovara količini otpadnog materijala koji stvori naselje od 40 000 stanovnika.Sredstva za čišćenje štednjaka, pećnica i roštilja mogu sadržavati lužine i organska otapala i zato se ne smiju izlijevati u odvodnju ili odlagati u kućni otpad.Kemijska sredstva za čišćenje podova i namještaja mogu sadržavati organska otapala i aromatske ugljikovodike.Baterije i akumulatori mogu sadržavati teške metale koji izravno ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi (živa je npr. jaki nervni otrov, a kadmij ugrožava jetru, pluća i kosti).Sredstva za odstranjivanje mrlja mogu sadržavati klorirane ugljikovodike (i najmanja bočica takve tekućine dovoljna je za zagađenje milijuna litara pitke vode).

Problematični otpad ne prikuplja se na kučnom pragu, već je isti potrebno odložiti u reciklažno dvorište ili ga predati u mobilno reciklažno dvorište. Ne smije se odlagati na javnim površinama niti ga se smije odlagati u spremnike namijenjene ostalim vrstama otpada u okviru javne usluge.

Što se odlaže Otapala, kiseline, lužine, fotografske kemikalije, pesticidi, fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike, ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25, boje, tinte, ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari, deterdženti koji sadrže opasne tvari, citotoksici i citostatici, baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01*, 16 06 02* ili 16 06 03* i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže te baterije, odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadrži opasne komponente, drvo koje sadrži opasne tvari, plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone), ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima, metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale (npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom.

Kontejner za skladištenje opasnog otpada Radnici u sortirnici dodatno odvajaju određene vrste otpada

9

ZAŠTO ODVOJENO SAKUPLJENI OTPAD TREBA JOŠ DODATNO SORTIRATI?

Na taj način se dodatno odstranjuju nečistoće kojih i u odvojeno sakupljenom otpadu uvijek ima, a izbjegnu se i nenamjerne greške u sortiranju koje su napravili građani. Plastični materijali razdvoje se dodatno po vrstama, papir se odvoji od kartona. Tako se dobije dovoljno čista sirovina za daljnju preradu. Može se postaviti i pitanje zašto se uopće odvojeno sakuplja ako se opet sortira. Odgovor je jednostavan: ono što se sakupi u jednoj kanti, pogotovo ako je zagađeno biootpadom, nikad ne može biti dovoljno čisto.

otpadni papir i tetrapakOdvojeno sakupljanje i recikliranje papira najstariji je oblik reciklaže kako u svijetu tako i u našoj zemlji. Prije nego se raspadne, jedan list papira moguće je reciklirati četiri do šest puta. Prvi korak u korištenju starog papira i pripremi za ponovnu upotrebu jest njegovo prikupljanje, a zatim sortiranje. Vrlo je važno da se papir za recikliranje sakuplja odvojeno, zato što je za sam postupak recikliranja teško dobiti kvalitetnu sirovinu ako papir nije odvojen od ostalog otpada.

Papiri koji se ne smiju reciklirati su: kontaminirani papiri iz domova zdravlja i bolnica, higijenski papiri, papiri koji su bili u neposrednom kontaktu s kemikalijama ili hranom, neke vrste starog papira. Takvi papiri i materijali ne koriste se kao sekundarne sirovine za proizvodnju papira već se smatraju otpadom.

Kontejneri za odlaganje starog papira i kartona

10

što se odlaŽeUpotrebljeni i istrošeni uredski papir, bilježnice, stare novine, časopisi, knjige, papirnate vrećice i kartonski omoti, stari kalendari, te razna papirna i kartonska primarna ambalaža.

što se ne odlaŽePlastični fascikli, celofan, iskorišteni higijenski papir, onečišćen papir iz ambulanti, domova zdravlja i bolnica, tapete, ljepljive trake, tetrapak, zauljeni papir te uprljani papir koji je bio u neposrednom kontaktu s hranom ili kemikalijama te sve ostale vrste otpada koje se sakupljaju u okviru Javne usluge.

Tetrapak je postalo uobičajeno ime za pakiranje tekućina, odnosno za kartonsku ambalažu za napitke. Tetrapak se sastoji od 75 % papira, 20 % plastike (polietilen) i 5 % aluminija. Procjena je da se u Hrvatskoj godišnje plasira oko 11 000 tona višeslojne kartonske ambalaže za napitke.

Tetrapak ambalažu prije odlaganja treba isprazniti i izravnati kako bi se izbjegli nepoželjni mirisi i smanjio volumen odložene ambalaže.

Do primjene novih PHD spremnika koje će osigurati JLS i davatelj usluge svim korisnicima koji su se putem izjave o načinu korištenja javne usluge izjasnili za potrebu takvih spremnika, tetrapak odvajati putem PVC vrečica za kompozitni materijal.

Postupak odlaganje ambalaže od tetrapaka

tetrapak

11

otpadna plastikaPlastika je sintetički materijal koji se već desetljećima koristi za izradu različitih proizvoda i može vrlo efikasno zamjeniti prirodne materijale i sirovine. U svakodnevnom životu postala je nezamjenjiva zbog osobina kao što su cijena, laka prerada, mala težina. Plastika može biti čvrsta kao kamen, jaka kao čelik, prozirna kao staklo i elastična kao guma. Lako se može obojiti i otporna je na vodu i različite kemikalije. Plastika se koristi u građevinarstvu, elektrotehnici, poljoprivredi, autoindustriji, a najčešće je susrećemo u vidu ambalaže.

Otpadna plastika odlaže se u namjenske spremnike (vreće, posude ili kontejnere) određenog volumena ovisno o potrebama korisnika, a prema odluci o načinu korištenja javne usluge prikupljanja MKO i BKO.

što se odlažePlastične boce bezalkoholnih pića i napitaka, omekšivača, šampona, prehrambenih proizvoda, kanistri, polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.; čaše i posude od jogurta, sira i sl. - mogu imati na sebi oznake: PS, PP; boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl odnosno sva ambalaža koja na sebi ima jednu od oznaka da se može reciklirati.

Prikupljanje i odvajanje otpadne plastike, priprema za mljevenje

Dodatno sortiranje plastike i Sortirana plastika odlazi u tvornice za dodatnu preradu

12

što se ne odlažePlastična ambalaža motornih ulja i zaštitnih sredstava (pesticida, herbicida,insekticida), drugih otrova i slično što čini opasni otpad, celofan, plastične kantice i limenke s ostacima od boja, lakova i ulja,te kemikalija, boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina, boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce).

ZAŠTO PLASTIKU TREBA OPORABLJIVATI?

Zato što je nafta osnovna sirovina u proizvodnji plastike, a ona je neobnovljivi prirodni resurs. Važno je znati da se ciklus oporabe plastike može ponavljati više puta.

polietilenska folija

U svakodnevnom životu vrlo je često, a potpuno pogrešno nazivamo „najlon“. Pa govorimo o „najlon vrećicama“ u kojima kući donosimo stvari iz trgovine, „najlonu“ koji koristimo u građevinarstvu i slično. Pravi najlon je sintetičko vlakno koje se koristi za izradu ženskih čarapa, padobranske „svile“ , vrećice za kupovinu, građevinske folije i sličnih proizvoda.Do primjene novih PHD spremnika koje će osigurati JLS i davatelj usluge svim korisnicima koji su se putem izjave o načinu korištenja javne usluge izjasnili za potrebu takvih spremnika, plastični otpad odvajati putem PVC vrečica za plastični otpad.

Proizvodi dobiveni recikliranjem plastike

13

OTPADNO STAKLODa bi staklena boca imala budućnost, moramo je reciklirati. Budući da je staklo materijal koji se može u potpunosti preraditi i to bezbroj puta, treba prikupljati što veće količine starih staklenki i boca i vraćati ih u tvornicu stakla.

Iz stare staklene ambalaže koja u reciklažu najčešće dolazi pomiješana (u svim bojama) nužno je prvo izdvojiti pojedine boje stakla – bijelo, smeđe, zeleno, plavo. Ovako usitnjeno staklo naziva se staklenim lomom, koji potom treba podvrgnuti procesu reciklaže stakla.

Zbog pomiješanih nečistoća (keramika, metal, ulje, masnoće boje i dr.), tako sakupljeni stakleni otpad NEPRIHVATLJIV JE ZA PONOVNO RECIKLIRANJE.U novom sustavu gospodarenja otpadom davatelj usluge zadržat će PVC spremnik/vrećicu kapaciteta 70 L za odvojeno sakupljanje otpadnog stakla u dane odvoza po dostavljenom kalendaru odvoza.

važno je znati

14

Otpadnim staklom u okviru Javne usluge smatra se isključivo ambalažno staklo.

Način odlaganjaOtpadna staklena ambalaža odlaže se u namjenske spremnike (vreće, posudeili kontejnere) određenog volumena ovisno o potrebama korisnika, a premaOdluci o načinu korištenja javne usluge prikupljanja MKO i BKO.

što se odlažeStaklene boce od pića i napitaka, staklenke od džemova, namaza i zimnice.

što se ne odlažePlastične boce i čaše, kristalni i keramički predmeti (tanjuri, vaze, zdjele), ravno prozorsko staklo, automobilsko staklo, žarulje, te sve ostale vrste otpada koje se sakupljaju u okviru Javne usluge.

Zapamtite

Sve ovisi o vama: ako iskorištene boce/staklenke uvijek budete odlagali u spremnik za staklo ili vraćali u trgovine, čarobni krug recikliranja nikad se neće prekinuti. Time pokazujemo koliko volimo prirodu i što smo sve spremni napraviti za nju. Sačuvajmo prirodu i za sebe i za buduće naraštaje! Pobrinimo se, kao aktivni sudionici „kružnog toka proizvoda”, da staro staklo završi na jedinom primjerenom mjestu – u tvornici za preradu stakla.

Staklena ambalaža je za ljude i okoliš najzdravija i najprihvatljivija ambalaža.Zbog svojih materijalnih svojstava, staklo ne utječena proizvod koji se u njega pakira (hrana i napitci), na njegovu prirodnost i svježinu.Staklo je jedini ambalažni materijal koji se može 100% reciklirati.

Jeste li znali?

15

otpadna odjeća i obućaIako su na raznim prikladnim mjestima postavljeni kontejneri za odlaganje tekstila, odjeće i obuće, mnogo toga završi u kontejnerima za miješani komunalni otpad. Što je još žalosnije, mnogo toga završi odbačeno u prirodi.

Procjene i iskustva pokazuju da godišnje nastaje cca 8,5 kg otpadnog tekstila po stanovniku. Zapamtite da 90 % otpadnog tekstila može biti ponovno uporabljeno, materijalno ili termički iskoristivo.

Korisnici svoj otpadni tekstil mogu odložiti u reciklažno dvorište, vodeći računa kakav tekstil i koje vrste otpadnog tekstilka odlažu.

što se odlažeČiste i suhe majice, košulje, veste, hlače, traperice, suknje, kapute, jakne, donje rublje, čarape, pokrivala za glavu i ruke i sve ostale odjevne predmete namijenjene zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja, kućanski tekstil (plahte, ručnici, zavjese), cipele, čizme, sandale, obuća za sport, japanke, klompe.

što se ne odlažePrljava, mokra i raspadnuta odjeća, obuća i tekstil, jastuci, popluni, tepisi,kišobrani, torbe, plišane igračke za djecu.

Odlaganje odjeće human je i društveno koristan čin

U sortirnici se roba pregledava i sortira, zatim balira i šalje u trgovine rabljenom robom

16

GLOMAZNI OTPADGrađani često ne razmišljaju o načinima zbrinjavanja starog namještaja, a posljedica ovog neodgovornog ponašanja su divlja odlagališta u prirodi. Pojedinci se glomaznog otpada rješavaju tako da ga odvoze u prirodu, čak i desetke kilometara dalje od svojeg doma. Očito ne znaju da postoje reciklažna dvorišta u kojima sav glomazni otpad mogu besplatno predati.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

što se odlažeNamještaj: ormar, ladičar, vitrina, noćni ormarić i sl., polica, stol, stolac, klupa, barska stolica, zidni/stolni sat , fotelja, naslonjač, krevet, madrac, nadmadrac, podnica,...Vrtna oprema: ograda i vrata, vrtni namještaj, vrtni alat, strojevi za vrt (tačke, kosilica i sl.), sjenica za vrt (rastavljena na dijelove dimenzija pogodnih za prijevoz),,...Kupaonska oprema: kada (plastična, fiberstaklena, metalna i sl.), tuš kada, sauna, kada za djecu, kupaonski ormar i police, zavjesa, umivaonik, toalet i bide, ogledalo,...Kuhinjska oprema: kuhinjski elementi, sudoper, radna površina, šank, ...Stvari za djecu: krevet za dijete, hodalica za dijete, veće igračke, dječja kolica, ..Podne obloge: tepih, laminat, linoleum, parket, krzno i sl.Ostalo: rolete, žaluzine, tende i sl., ljestve, zavjese i nosači zavjesa, vrata (npr. sobna, ulazna i dr.), oprema za kućne ljubimce većih dimenzija (akvarij, žičani kavez, i sl.), daska za glačanje,...

što se ne odlažeGrađevinski otpad, miješani komunalni otpad, biootpad, opasni otpad, elektronički i električni otpad, auto gume, dijelovi automobila

Osim predaje u reciklažno dvorište, korisnici mogu zatražiti i besplatan odvoz glomaznog otpada do 2m3 jednom godišnje pozivom na broj 031/656-070

Ilegalna odlagališta otpada najčešće se nalaze u blizini gradova i u samoj prirodi

17

električni i elektronički OTPADElektrični i elektronički uređaji i oprema su svi proizvodi koji za svoje pravilno djelovanje ovise o električnoj energiji ili elektromagnetskim poljima, no kada vlasnik odluči, bilo zbog kvara ili zamjene za novi, bolji uređaj, odbaciti svoj televizor, perilicu rublja, računalo, hladnjak, mobitel, usisavač, tada taj uređaj postaje električni odnosno elektronički otpad (EE otpad).

ODVOJENO SAKUPLJANJE

Elektronički otpad NE SMIJE završiti nekontrolirano odbačen, tim više što je svim korisnicima omogučeno naručiti BESPLATAN odvoz svih vrsta EE otpada na cijelom području Republike Hrvatske i to na nekoliko načina: •pozivom na besplatni telefon: 0800 444 110 •slanjem SMS poruke na telefonski broj: 098 444 110 •putem elektroničke pošte na: prijava@eeotpad.com •unosom naloga na web stranici: www.eeotpad.com

Građani mogu EE otpad i osobno dostaviti u najbliže reciklažno dvorište ili u trgovine ovlaštene za preuzimanje EE otpada.

18

ZBRINJAVANJE BIOOTPADA

Biootpad čini gotovo trećinu Vašeg kućnog otpada!Biootpad je sirovina za dobivanje komposta!Kompost je koristan dodatak tlu!

Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Postupak se zove kompostiranje, a znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao konačni produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to moguće (voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprivredna, stočarska i šumarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti). Posebnoveseli kada kompost koristimo za povećanje kvalitete vlastitog vrta, cvjetnjaka ili travnjaka.

Na dno kompostera potrebno je posložiti neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, a potom treba staviti lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal poput piljevine. Zatim prekriti tankim slojem zemlje ili komposta. Na to se stavlja kuhinjski otpad za kompostiranje koji povremeno treba promiješati. Kompostnu hrpu potrebno je zaštititi od sunca, vjetra i kiše poklopcem ili drugim pokrovom.

Za uspješno kompostirje najvažnije je osigurati dovoljno različitog biootpada, stalnu i dostatnu vlažnost, dostatnu količinu zraka i odgovarajuću temperaturu. Sve sastojke potrebno je usitniti na dužinu do 5 cm kako bi se olakšao posao mikroorganizmima. Zeleni biljni materijal mora uvenuti prije stavljanja u kompost. Kompost ne smije biti previše mokar, stoga se povremeno trebaju dodavati suhi sastojci poput slame ili piljevine.

Jeste li znali?

ŠTO KOMPOSTIRATI?Ostatke voća i povrća, ljuske jaja, listove

salate, krumpirova kora, lišće, suho granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, talog kave, vrećice

čaja, piljevinu, koru drveta, slamu...

ŠTO NE KOMPOSTIRATI?Kuhane i tekuće ostatke hrane, ostatke mesa i ribe, pepeo, novinski papir i časopise u boji, ulje, mast, obojeno i lakirano drvo, mliječne

proizvode, prerađevine...

Biootpad, kompostiranje i kompost

KORAK PO KORAK DO KOMPOSTA

SAVJETI ZA DOBAR KOMPOST

19

KAKO KOMPOSTIRATI

Kompostirati je moguće u vlastitom vrtu, zajednički (npr. u naselju) ili u velikom kompostištu, u koje se odlaže odvojeno prikupljeni biootpad.

Za korisnike koji nisu u mogućnosti sami kompostirati svoj biootpad, davatelj usluge će sukladno o izjavi i odluci korisnika osigurati PHD spremnik 120 L (smeđa kanta) i sadržaj istog prikupljti jednom tjedno.

što se odlažeKBO 20 01 08 – ostaci od pripreme i konzumiranja hrane od voća i povrća, ljuske od jaja, vrećice od čaja, drvene štapiće i čačkalice, talog kave, iskorištene papirnate maramice i ubrusi, ohlađeni pepeo iz peći na drva, upotrebljena zemlja i uvenule biljke iz lončanica. KBO 20 02 01 – pokošena trava, lišće, granje od drveća i grmlja, biljke iz vrta.što se ne odlažeOsjemenjeni korov, ljuske i lišće od oraha, češere, pluto, kosti, novinski papiri časopise u boji, pelene, higijenski ulošci, sadržaj vrećica za usisavače te otpatke koji sadrže opasne kemikalije kao što su ulja, stari lijekovi, bojano iimpregnirano drvo, stiropor, kuhinjski tekući otpad (ostaci tekuće hrane, juha, variva i sl.), pečeno, kuhano ili sirovo meso, kamenje i šuta, izmet domaćih životinja i kućnih ljubimaca, vrući pepeo te sve ostale vrste otpada koje se sakupljaju u okviru javne usluge.

DRVENI KOMPOSTER

KOMPOSTIRANJE NA HRPI

ŽIČANI KOMPOSTER

PLASTIČNI KOMPOSTER

KOMUNALNO ZBRINJAVANJE BIOOTPADA

20

ZBRINJAVANJE OSTATNOG OTPADAOdvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka (primarna selekcija u našim domovima) omogućuje recikliranje korisnog otpada i njegovu preradu u nove proizvode. Radi zaštite okoliša moramo iz otpada izdvajati sve korisne sirovine, ali uvijek postoji ostatak koji se ne može reciklirati (npr. higijenski papir, onečišćena jednokratna ambalaža, plastični tanjuri, čaše i slično). Ostatni otpad upućuje se na zbrinjavanje.Miješani komunalni otpad (MKO) tzv. ‘’OSTATNI OTPAD’’ odnosno otpad čija se vrijedna svojstva ne mogu iskoristiti odlaže se u namjenske spremnike (posude ili kontejnere) određenog volumena ovisno o potrebama korisnika, a prema odluci o načinu korištenja javne usluge prikupljanja MKO i BKO.

što se odlažeU zelenu kantu bacamo samo ono što nikako nije moguće iskoristiti. Sav ostali neiskoristivi otpad kao što je npr. otpad od pometanja i usisavanja, upotrebljene vrećice od usisavača, higijenski proizvodi (pelene, ulošci, vata), celofan, prljavi i masni papir i folija.

Otpad se desetljećima zakapao pod zemlju u odlagalištima otpada. Ovo je bio najjeftiniji, ali i za okoliš najopasniji način zbrinjavanja, jer su odlagališta zagađivala podzemne vode te u zrak ispuštala plinove koji dodatno uzrokuju globalno zatopljenje. Zbog toga je Europska unija odlučila ostatni otpad zbrinjavati tako da se neobrađeni otpad ne odlaže, nego da se najprije prerađuje i odlaže tek onda kada postane neopasan za okoliš.

ŠTO MORAMO ZNATI?Obrada otpada višestruko je skuplja od njegovog odlaganja na klasična odlagališta, pa će i računi građana koji otpad ne razvrstavaju čini većima. Ovo je dodatni motiv za odvajanje korisnog otpada na kućnom pragu, tako da što manje nerazvrstanog otpada završi na obradi u centru za gospodarenje otpadom. Što bolje razvrstamo otpad kod kuće, to će rezultirati manjim brojem pražnjenja zelene kante, a time i manjim iznosom na računu za izvršenu uslugu skupljanja MKO.