5

SadržajUvod 7

I. DIO: MIGRACIJSKI TIJEKOVI U HRVATSKOM NARODU: UZROCI I POSLJEDICE1. TEORIJE MIGRACIJA 16

2. Migracijski tijekovi u hrvatskom narodu 262.1. Povijest iseljavanja u Njemačku 302.2. Migracijski tijekovi Hrvata u svijetu nakon 1981. 342.3. Hrvatska dijaspora u svijetu 36

3. Demografska slika Hrvatske 37

4. Iseljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine 484.1. Demografska slika Bosne i Hercegovine danas 484.2. Politički aspekti iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine 534.3. Strukturni problemi iseljavanja u BiH 56

II. DIO: SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU5. Suvremene migracije u Njemačku – „lijepa naša Njemačka“ 60

6. Empirijsko istraživanje 736.1. Metodološki pristup 736.2. Sociodemografska obilježja iseljenika 796.3. Različiti aspekti života u Njemačkoj 936.4. Emocionalni doživljaj života u Njemačkoj 1166.5. Povratak 1256.6. Razlozi iseljavanja iz zemlje 138

7. Zaključna razmatranja 154

III. DIO: DODATCIAnketa/upitnik 170Prilog 179Korištena i citirana literatura 184Kazalo slika 191Kazalo tablica 193Kazalo 194O autoru 197

MIGRACIJSKI TIJEKOVI U HRVATSKOM NARODU:

UZROCI I POSLJEDICE

1. Teorije migracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2. Migracijski tijekovi u hrvatskom narodu . . . . . . 26

3. Demografska slika Hrvatske . . . . . . . . . . . . . 37

4. Iseljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine . . . . . 48

26 MIGRACIJSKI TIJEKOVI U HRVATSKOM NARODU: UZROCI I POSLJEDICE

2. Migracijski tijekovi u hrvatskom narodu

Čini se da danas postoje dvije Hrvatske: jedna stvorena na hrvatsko­me etničkom prostoru – Republika Hrvatska, te druga, brojčano po­djednako velika, koju čine Hrvati izvan domovine – iseljena Hrvat­ska. Iseljena Hrvatska svakim danom raste, pa demografska proble­matika za Republiku Hrvatsku neupitno postaje ključno nacionalno, sigurnosno i gospodarsko pitanje.

Hrvatska, kao ekonomski i populacijski slabije razvijena zemlja, u globalizacijskim je procesima više izložena moćnim migracijskim sil­nicama nego što na njih može utjecati, a ulaskom u EU, čija je temelj­na vrijednost mobilnost rada, pozicija Hrvatske u tom je smislu još više oslabjela.38 Neki autori tvrde da je globalizacija zapravo moder­na kolonizacija.39

„Uvučena u globalizacijske procese pod nepovoljnim uvjetima, za-ostala društva postala su još izloženija nesmiljenim zakonima svjetskog tržišta. Kratkoročno, čak i ako ostvare stanoviti eko-

38 Isto, str. 176.39 Khor, K.; citirano prema: Dunne, T. (1999.). The Spectre of Globalization, Indiana Jour-

nal of Global Legal Studies, 7 (7), str. 21. i 22.

utjecaj globalizacije na iseljavanje iz Hrvatske

MIGRACIJSKI TIJEKOVI U HRVATSKOM NARODU 27

nomski napredak, cijenu će, među ostalim, platiti i povećanim pri-tiskom na vanjske migracije.40

Hrvatska se i mimo aktualnog vala iseljavanja ubraja među europ­ske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem kao po­sljedicom brojnih povijesnih, političkih i ekonomskih okolnosti. Ise­ljavanje je počelo još u 15. stoljeću, pa se s manjim ili većim intenzi­tetom u pojedinim razdobljima nastavilo sve do danas. Provalom Tu­raka Osmanlija u hrvatske zemlje iseljavanje poprima masovne raz­mjere. U to se doba stotine tisuća ljudi iselilo u susjedne zemlje. Ise­ljavanje je katkad imalo takve razmjere da se u pojedinim razdoblji­ma više od trećine hrvatskoga naroda nalazilo izvan granica svoje domovine.41

Prema procjenama, danas u svijetu živi oko 7,6 milijuna Hrvata koji su zadržali obilježja hrvatskog identiteta i vrijednosti. 42

Republika Hrvatska 3,8 milijuna

BiH 400 000

ostale susjedne zemlje oko 250 000

klasični iseljenici u drugim državama oko 3,35 milijuna

Mogli bismo izdvojiti šest glavnih motivacijskih čimbenika koji su kroz povijest utjecali na migracije Hrvata.

Tablica 2.1. Glavni motivacijski čimbenici iseljavanja Hrvata kroz povijest

1. Ekonomski čimbenici – privlačnost zemalja s boljim životnim standardom, gospodarskim rastom i mogućnošću zapošljavanja.

2. Potisni čimbenici u zemljama s lošim upravljanjem, velikom korupcijom te slabo razvijenim obrazovnim i zdravstvenim su­stavom.

3. Demografski čimbenici koji se pretežito odnose na nadoknadu radne snage u razvijenim zemljama onom iz nerazvijenih zbog pada stope nataliteta i starenja stanovništva.

40 Mesić, M. (2014.), nav. dj., str. 161.41 Čizmić, I., Sopta, M., Šakić, V. (2005.), nav. dj., str. 14.42 Šterc, S. (2017.). Šokantni podaci iz nove studije našeg demografa. Računao koliko će u

RH 2031. godine živjeti ljudi ako ništa ne poduzmemo i došao do zapanjujuće brojke, Jutarnji list, 13. veljače 2017. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sokantni-podaci-iz-nove-studi-je-naseg-demografa-racunao-koliko-ce-u-rh-2031-godine-zivjeti-ljudi-ako-nista-ne-poduzmemo-i-dosao-d (pristupljeno 28. ožujka 2018.).

razlozi iseljavanja iz Hrvatske u prošlosti

procjena i struktura Hrvata u svijetu

glavni motivi migracija u povijesti

SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

5. Suvremene migracije u Njemačku – „lijepa naša Njemačka” . . . . . . . . . . . . . . . . 60

6. Empirijsko istraživanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

7. Zaključna razmatranja – Conclusion . . . . . . . . 154

60 SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

5. Suvremene migracije u Njemačku – „lijepa naša Njemačka”

Stanovnici EU-a rođeni u drugim zemljama čine oko 10 % njezina ukupnog stanovništva. U pojedinim europskim državama živi i mno-go veći postotak stanovnika koji su rođeni negdje drugdje: u Irskoj ih je 14,1 %, u Francuskoj 10,7 %1, a Njemačka, s više od 10 milijuna stranaca, u tome zauzima prvo mjesto u Europi.

Slika 5.1. Postotak ukupne iseljene populacije iz zemlje podrijetla u Europi

11,7

18,87,6

3,73,4

5,0

4,4

5,84,7

10,8

3,3

2,722,3

5,4

7,415,1

17,1

18,9

15,6

13,0

17,56,0

6,36,7

8,8

8,0

16,5

4,0

4,938,8

24,822,1

43,3

20,46,8

10,9

8,0

21,8

11,5

Izvor: UN (2015.) Ujedinjeni narodi.

1 Mesić, M. (2014.), nav. dj., str. 162.

SUVREMENE MIGRACIJE U NJEMAČKU – „LIJEPA NAŠA NJEMAČKA” 61

U Njemačkoj je ukupan udio imigranata (zajedno sa stranim radnim migrantima i „povratnicima”, pripadnicima njemačke etničke manji-ne iz istočne Europe) u cjelokupnoj populaciji 14 %, čime je, prema svim pokazateljima, postala tipična useljenička zemlja. Prema naju-žem shvaćanju pojma stranac, broj stranaca u Njemačkoj iznosi više od 10 milijuna (DESTATIS), što je ujedno i najveći broj stranaca u ne-koj europskoj državi (nakon nje je Francuska s 3,8 milijuna te Velika Britanija s 2 milijuna stranaca).

U Njemačkoj su najbrojniji Turci, kojih je službeno oko 3, 5 milijuna (1,35 milijuna bez njemačkog državljanstva), zatim Poljaci (703 080) te Talijani (557 400).2 Danas je u Saveznoj Republici Njemačkoj toliko stranaca da odgovaraju populaciji nekih europski zemalja srednje ve-ličine, primjerice Belgije ili Grčke. A Njemačka je i posljednjih godina prijavila najveći broj useljenika (2015. godine uselilo je 1 543 800).3

Slika 5.2. Stranci u Njemačkoj od 1985. do 2016.

1995.1993.1991.1989.1987.1985. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011. 2013. 2015.0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8

2,0Turska

Italija

Grčka

Poljska

Sirija

EritrejaRumunjska

Afganistan

Hrvatska, Srbija, BiH

2,2mil.

Izvor: DESTATIS (2018.), Statistischen Bundesamtes (Njemački zavod za statistiku), http://www.destatis.de/ (pristupljeno 27. siječnja 2018.).

2 EUROSTAT (2016), European statistics, Main countries of citizenship and birth of the fo-reign foreignborn population, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/File:Main_countries_of_citizenship_and_birth_of_the_foreign_foreign-born_population,_1_January_2016_(%C2%B9) _(in_absolute_numbers_and_as_a_percentage_of_the_total_foreign_foreign-born_po-pulation).png (pristupljeno 28. rujna 2017.).

3 EUROSTAT, European statistics, Migration and migrant population statistics (Statistički podatci o migracijama i migrantnom stanovništvu), http://ec.europa.eu/eurostat/statistics- -explained/index.php/Migration_and_migrant_population_statistics/hr (pristupljeno 28. rujna 2017.).

struktura njemačkih imigranata

SUVREMENE MIGRACIJE U NJEMAČKU – „LIJEPA NAŠA NJEMAČKA” 67

Slika 5.3. Rasprostranjenost Hrvata u Njemačkoj (udio po okruzima)

do 0,3 %

0,3 – 0,6 %

0,6 – 0,9 %

0,9 – 1,2 %

1,2 – 1,5 %

1,5 % i više

Izvor: Kartenseite (2018.), Kroaten in Deutschland – Landkreise, https://kartenseite.wordpress.com/2017/03/26/kroaten-in-deutschland-landkreise/ (pristupljeno 27. siječnja 2018.).

Pogledamo li rezultate Državnog zavoda za statistiku Republike Hr-vatske, vidimo da su podatci DZS-a do apsurda pogrešni.

Tablica 5.4. Broj stanovnika useljenih u Njemačku i iseljenih iz nje u razdoblju 2009. – 2016.

Godina Useljeni Iseljeni Migracijski saldo

2009. 733 459 274

2010. 456 775 – 319

2011. 679 1061 – 382

2012. 620 1883 – 1263

podatci DSZ-a o broju stanovnika useljenih u Njemačku i iseljenih iz nje

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE 87

sektoru. U idućih 25 godina Njemačkoj će nedostajati oko 15 milijuna radnih mjesta u uslužnim djelatnostima.50

Slika 6.11. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Imate li višu kvalifikaciju nego što je potrebna za posao koji obavljate u Njemačkoj?

da

ne

48,7 %

51,3 %

Iako se u domovini često čuje predrasuda kako su Hrvati u tuđini pre-tvoreni u „roblje” i kako po pravilu rade niže kvalificirane poslove nego što bi prema stupnju obrazovanja trebali, vidimo da ta tvrdnja ne odgovara istini. Posjedovanje više obrazovne razine nego što je potrebna za posao koji radnik obavlja na današnjem tržištu rada u ci-jelom EU-u nije rijetkost (EUROSTAT, 2017.).

Slika 6.12. Grafički prikaz odgovora na pitanje o godini iseljenja u Njemačku (uzorak je praćen do kolovoza 2017.)

0

50

100

150

200

250

300

350

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

2054

180

340335

200

(Napomena: podatci za 2017. nisu cjeloviti jer je istraživanje trajalo do rujna 2017. Na osnovi svih pokazatelja, iseljavanje je nastavljeno jednakim tempom kao i prethodne dvije godine.)

50 Bertelsmann Stiftung, 2015.

odnos stvarne i potrebne kvalifikacije za posao

iseljavanje u razdoblju od početka 2012. do kolovoza 2017.

102 SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

Slika 6.23. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Radite li koji dodatni posao (Nebenjob)?

da

ne

20,1 %79,9 %

U Njemačkoj je trenutačno 39 milijuna zaposlenih, od kojih 2,7 mili-juna ili 6,92 % radi još jedan dodatni posao.88 Od Hrvata u Njemačkoj njih 20,1 % rade dodatni posao, pa zaključujemo da rade više od pro-sjeka u Njemačkoj.

Slika 6.24. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Koliko ste zadovoljni svojim smještajem (stanom i sl.) u Njemačkoj?

1 2 3 4 5

30 (2,5 %) 55 (4,7 %)232 (19,7 %)

334 (28,4 %)

527 (44,7 %)

0

100

200

300

400

500

600

Ispitanici su pokazali visoku stopu zadovoljstva i u tom aspektu živo-ta u Njemačkoj. Ocjenom 5 (na skali od 1 do 5) svoje je uvjete stano-vanja ocijenilo 44,7 % iseljenika, a 28,4 % navelo je ocjenu 4. Nezado-voljno je samo 2,5 % njih.

Pretpostavljamo da je stopa nezadovoljstva smještajem najveća u gradu Münchenu i Stuttgartu. Naime, prosječna cijena metra kva-dratnog stana u Njemačkoj iznosi 10,43 eura, no u metropolama po-

88 DESTATISTA (2017.), Das Statistisches Bundesamt, https://de.statista.com (pristupljeno 2. studenog 2017.).

dodatni posao

zadovoljstvo smještajem u Njemačkoj

prosječna cijena metra kvadratnog stana

u Njemačkoj

116 SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

6.4. Emocionalni doživljaj života u Njemačkoj

Slika 6.30. Grafički prikaz odgovora na ponuđene tvrdnje o emocionalnom odnosu hrvatskih iseljenika prema Njemačkoj

100

200

300

400

500

600

700

0

u potpunosti se slažem

ne slažem se

Osjećam se generalno

bolje nego u domovini.

Imam osjećaj da više

dobivam u stranoj zemlji

nego što gubim u

domovini.

Osjećam se lošije nego u

domovini.

Osjećam se osamljeno i

otuđeno.

U Njemačkoj imam

ispunjene sve uvjete za

dobar život.

U Njemačkoj se osjećam

kao stranac.

Njemačku doživljavam

kao svoju novu

domovinu.

Osjećam nostalgiju.

Radim napornije

nego u domovini.

uopće se ne slažem

slažem se nemam mišljenje o tome

Odgovori na pitanja kojima su provjeravana emocionalna stajališta hrvatskih migranata u Njemačkoj pokazuje da se većina njih osjeća „generalno bolje” nego u domovini, da nostalgija nije prevladavajuća emocija (kako se često tvrdi) te da znatna većina osjeća kako u Nje-mačkoj više dobiva u subjektivnome i objektivnom smislu nego što u domovini gubi.

Vidimo da nije potvrđena ni teza da hrvatski iseljenici napornije rade u Njemačkoj, a i široko rasprostranjena predrasuda da se hrvatski iseljenici u Njemačkoj osjećaju otuđeno te da imaju izrazit osjećaj da su stranci također ne vrijedi. Zanimljivo je primijetiti i da velik broj naših iseljenika počinje doživljavati Njemačku svojom domovinom. Istraživanje pokazuje da se velika većina osjeća bolje u Njemačkoj nego u domovini. To potvrđuje i iduće kontrolno pitanje.

emocionalni odnos prema Njemačkoj

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE 117

Slika 6.31. Grafički prikaz odgovora na tvrdnju: U domovini sam živio/živjela mirnije i imao/imala sam manje briga, tj. bio/bila sam manje tjeskoban/tjeskobna.

da

ne

16,1 %

83,9 %

Odgovori na ovo pitanje također potvrđuju da čak 83,9 % ispitanika ne smatra kako im je život u domovini bio mirniji ili da su bili manje tjeskobni.

Slika 6.32. Grafički prikaz odgovora na tvrdnju: U Njemačkoj su se ispunila moja očekivanja.

da

ne20 %80 %

Prema istraživanjima Katice Ivande (2007.), druga i treća generacija Hrvata iseljenih u Njemačku 1960-ih i 1970-ih godina „dobitnici” su migracijskog procesa svojih roditelja. Prva generacija doseljenika po pravilu živi mnogo teže od svoje djece i unuka.127 Hoće li se ta teza odnositi i na novije hrvatske iseljenike, moći će se provjeriti tek u bu-dućnosti. Zasad vidimo da su se očekivanja koja su imali od života u Njemačkoj uglavnom ispunila.

127 Ivanda, K. (2007.), nav. dj.

usporedba života u Njemačkoj i u domovini

ostvarenje očekivanja

118 SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

Slika 6.33. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Kako domovinska Hrvatska gleda na iseljenu Hrvatsku (na iseljenike u Njemačkoj)?

200

300

400

500

600

700

100

0

u potpunosti se slažem

ne slažem se

U domovini vladaju brojne predrasude

(nostalgična hrvatska emigracija).

Domovinska i iseljena Hrvatska

dobro su povezane.

Hrvati u domovini ne uviđaju prednosti

života u Njemačkoj.

Hrvati u domovini imaju negativan

(podcjenjivački) odnos prema Hrvatima

u iseljeništvu.

Hrvatska u skladu sa svojim mogućnostima čini sve da pomogne

hrvatskim iseljenicima.

uopće se ne slažem

slažem se nemam mišljenje o tome

457

395

183

17 25 25

92

204

334319 317

211

425

164 174

302

243

85 74 7154 58

336

110

619

Hrvatski leksikon pojam dijaspora (grč. raspršenost, rasipanje) defi-nira kao raseljavanje pripadnika nekog naroda, vjerske zajednice i sl. u krajeve izvan njihove postojbine, pri čemu oni ipak zadržavaju svo-ju kulturu, vjeru, tradiciju i običaje.128

Dijaspora je deteritorijalizirana grupa koja je minimalno organizi-rana kao mreža, a maksimalno kao asocijacija ili skup institucija.

128 Hrvatski leksikon (2017.), https://www.hrleksikon.info/definicija/dijaspora.html (pristupljeno 7. li-stopada 2017.).

doživljaj odnosa domovinske Hrvatske

prema iseljeništvu u Njemačkoj

dijaspora

136 SUVREMENO ISELJAVANJE HRVATA U NJEMAČKU

votnih iskustava i s vremenom oslabljenoga socijalnoga kapitala ise-ljenik se počne osjećati strancem i u rodnome kraju.173 To dovodi do toga da sve rjeđe dolazi i nakraju često prekine sve veze s domovinom.

U idućoj smo tablici izdvojili neke od 947 odgovora ispitanika, iz ko-jih se razloga Hrvati ne vraćaju u domovinu. Naredni rezultati dobi-veni su kvantitativnim i kvalitativnim istraživanjem. Izjave su nave-dene iz intervjua.

Tablica 6.4. Odgovori na zamolbu: Navedite razloge zbog kojih se ne biste vratili u Hrvatsku.

Najčešći razlozi Neke izjave

politika (40) (muškarac, 37 g.) Nestabilna budućnost, nebriga za radnike, nemogućnost planiranja obitelji i, nakraju, očajna i lopovska vlada i država.

posao (20)

nezaposlenost (20)

korupcija (10) (žena, 53 g.) U mojim godinama više ne mogu naći posao niti živjeti od svojega rada.mala plaća, potplaćenost (21)

financije (10) (žena, 42 g.) Tu manje radimo i ja i suprug, a normalno živi-mo. Živimo kao kad bismo u domovini radili ‚punom parom‘… žao nam je posljednjih 15 propuštenih godina… školstvo, be-splatne knjige, bolje zdravstvo i lijekovi...

loša kvaliteta života (7)

budućnost djece (6)

obitelj (5)

razočaranje (4) (muškarac, 35 g.) Država bez sigurnosti i budućnosti, izrablji-vanje i potplaćenost radnika, korupcija, zakon na strani oda-branih...

ekonomsko-politička situacija (9)

ekonomska situacija (9) (muškarac, 39 g.) Muka mi je od lopovštine svih vlada do sada, zlo mi je kad vidim za što su ljudi platili svojim životom. Jednostavno, volim svoju zemlju, ali ona ne voli mene, i zašto da joj se onda vratim!?

loši zakoni i politika (4)

rat (2)

lopovština (12) (muškarac, 42 g.) Negativna politika prema narodu puna tri desetljeća, korupcija, nepoštovanje zakona od najviših insti-tucija, nepostojanje pozitivnih planova za budućnost.zdravstvo (5)

nepotizam (3) (žena, 31 g.) Neuređenost ustanova, zakona (…), sve je preko veze kad treba rješavati papirologiju ili ići doktoru. Više me ci-jene kao radnika ovdje u Njemačkoj. Nijemci mi se ne smiju zbog moga neznanja njemačkoga, štoviše, pomažu mi da ispravno govorim. Radim u Policiji i na Carini kao čistačica, što u Hrvatskoj, svojoj zemlji, ne bih mogla bez velike veze i poznanstva.

pravna nesigurnost (3)

nesigurnost (5)

mentalitet, negativan i nezadovoljan narod (9)

male mirovine (4)

173 Hockenos (2003), str. 264, citirano prema: Vori Lalich, W. (2014.), nav. dj., str. 342.

razlozi zbog kojih se Hrvati ne vraćaju u domovinu

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE 137

(muškarac, 38 g.) Zbog trenutačne situacije u Hrvatskoj, u kojoj vladaju samo mito i korupcija, Vlada sebi puni džepove a narod gladuje… Nepravda je na najvećoj mogućoj razini… Za mene kao mladu osobu u Hrvatskoj nema budućnosti, nema zaposlenja, nema stvaranja obitelji, ničega osim borbe za preživljavanje…

(žena, 36 g.) Loša situacija na tržištu rada, nemogućnost napretka na poslu, još teže dobivanje posla, ponižavanje fakultetske diplome od sustava (Ministarstva obrazovanja i poslodavaca), iskorištava-nje prirodnih bogatstava (čitaj: prodaja svega što se može unovčiti), loša politička situacija, malver-zacije prema radnicima (potplaćenost). Općenito, ne bih se vratila zbog podcjenjivanja i osjećaja ne-pripadanja zbog podrijetla mojih roditelja koji su iz BiH, što me automatski odredilo kao nehrvaticu.

(muškarac, 35 g.) Živio sam u Hrvatskoj 35 godina. To je jednostavno previše.

(muškarac, 38 g.) Mladi se osjećaju prevarenima i imaju dojam kako su države u cijeloj regiji nastale da bi ih se pokralo, da bi se preraspodijelilo postojeće bogatstvo, utjecaj i moć, a njihova je uloga da dalje održavaju te nepravedne sustave. Tranzicija na Balkanu traje predugo, cijeli ljudski vijek (…).

(muškarac, 38 g.) Hrvatska je ljepša izdaleka.

(U zagradama su navedeni spol i starost ispitanika.)

Izvor: Jurić, T. (2017.), nav. dj.

Tablica 6.5. Odgovori na pretpostavku: Ako se planirate vratiti, molimo navedite razloge zbog kojih ćete se vratiti u Hrvatsku.

Najčešći razlozi Neke izjave

obitelj (67) (muškarac, 57 g.) Da vidim mjesto i ljude koje volim i da me jed-noga dana ondje pokopaju pokraj moje obitelji.

umirovljenje (15) (žena, 45 g.) U mirovini, negdje u tišini provesti starost.

nostalgija (8) (žena, 30 g.) Obitelj, sigurnost, odgoj djece, jezik.

samo kao turist (7) (muškarac, 28 g.) Hrvatska je moja domovina.

radi doma (10) (žena, 27 g.) Pokušati promijeniti stvari nabolje.

opušteniji život i topliji ljudi (žena, 22 g.) Obitelj, more, Hrvatska .

sunce (klima) (7) (žena, 33 g.) Mir i toplina doma.

more (4)

domovina (12)

rodbina (10)

djeca (8)

pokretanje vlastitog posla (6)

--

(U zagradama su navedeni spol i starost ispitanika.)

razlozi povratka iz Njemačke

DODATCI

Anketa/Upitnik 170

Prilog: Na što se sve morate pripremiti kad se selite daleko od doma 179

Korištena i citirana literatura 184

Kazalo slika 191

Kazalo tablica 193

Kazalo 194

O autoru 197

PRILOG 179

Prilog: Na što se sve morate pripremiti kad se selite daleko od doma

U nastavku ćemo pokušati prenijeti razmišljanja mnogih naših iseljenika koja su vrlo dobro sa-žeta u blogu Maje Marić „Zašto život u Njemačkoj nije za svakoga” i „Što to ja točno radim ov-dje?” (2017. i 2018.).

Prema riječima većine naših ispitanika to su teme o kojima treba dobro razmisliti prije nego što se učini prvi korak u postupku iseljavanja, a one su često i ključne u odluci pojedinaca da se vrate.

Tablica: Na što se sve morate pripremiti kad se selite daleko od doma

Novi život znači nove temelje

To je korak koji se ne može zamisliti dok se čovjek ne odseli. Jer kako piše na blogu Maje Marić: „Odlazak je nešto poput skakanja u ponor. Koli-

ko god se čovjek pripremao, nikad se ne može potpuno pripremiti. U nekom trenutku jedno-stavno mora zažmiriti, skočiti i nadati se najbo-ljem. Ali to je lakši dio jer – skočiš i taj je dio go-tov. Ili plivaš ili toneš. Kad odlazite s rodne grude, svakakve vam misli prolaze glavom. Hoću li se snaći? Jesam li do-voljno zreo i sposoban? Kako će me prihvatiti? Hoću li pronaći sitna zadovoljstva i prave prija-telje koje sam imao kod kuće? Hoću li se znati prilagoditi? I, na kraju krajeva, hoće li ta avan-tura biti vrijedna svega što ću izgubiti? Hoću li dobiti dovoljno zauzvrat?

Nedostatak obiteljske mreže

Oni koji odlaze u već formirane zajednice, tamo gdje ih netko čeka, snađu se puno lakše, svjedoče naši ispitanici. „Mi koji smo otišli u nešto posve novo, sami, tek

ovdje, u stranom okružju, shvaćamo pravo zna-čenje riječi „umrežavanje”. Tek ovdje možete shvatiti da ste u Hrvatskoj ili BiH (op. a.) imali sve riješeno! Kakav majstor, kakve veze na šal-teru u socijalnom… Ovdje se sve gradi ispočetka.

Ali baš od samog početka! I to je jedan od dije-lova koji najviše iscrpljuju i koji nikada ne zavr-šavaju – uvijek dolazi nova faza, nova potreba, nova preporuka koju nemate. Kad ste uljuljkani u poznatu svakidašnjicu i do-maći zavičaj, sve je nekako standardno. Sve do-lazi prirodno. Imate prijatelje jer je to normalno nakon toliko godina življenja na istome mjestu, posao nekako „šljaka”, djeca idu u školu… Uzi-mate najbolje od onoga što vam život nudi, a ono što ne možete promijeniti – prihvaćate… Kad ste svoj na svome, ne gledate život toliko kritički. Jer čekate kod liječnika, ali čekaju svi… No, kad odete, razmišljate (karikiram, op. a.) o tome je li moguće da ste otišli iz države i napu-stili sve što imate i volite da biste čekali u redu! To ne može razumjeti onaj tko nikada nije otišao. Zbog toga više ništa ne uzimate zdravo za goto-vo i sve promatrate kroz filtar – filtar „je li ovo dovoljno dobro da me zadrži ovdje”, filtar „do-bivam li zauzvrat dovoljno da to održi ravnote-žu s onim što gubim”. I osim ljudi, vremenskih uvjeta, visine stanarine i uvjeta poslovanja, još ocjenjujete i ton glasa kojim vam se netko obra-ća, je li dovoljno uljudan, je li se lecnuo kad je čuo strano prezime i sl.

Daleko od očiju, daleko od srca

Na blogu Maje Marić o tome piše: „Na početku stalno razmišljate o obitelji koju ste „ostavili iza sebe”, o tome kako ste dijete otr-gnuli iz kruga najbližih, grize vas savjest, pitate

190 DODATCI

doblje 2012 – 2015., Sarajevo, 2012., http://msb.gov.ba/PDF/Strategija_HRV_2016.pdf (pristupljeno 29. prosinca 2017.).

72. MSB (2016.), Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. Strategija u oblasti migracija i azila i akcijski plan za raz-doblje 2016 – 2020., Sarajevo, 2016., http://msb.gov.ba/PDF/Strategija_HRV_2016.pdf (pristupljeno 29. prosinca 2017.).

73. MZO (2017.), Ministarstvo znanosti i obrazovanja, https://mzo.hr/hr/rubrike/hrvatska-nastava-u-inozemstvu (pristupljeno 6. li-sto pada 2017.).

74. ORF (2016.). Im Zeit-Raum: Johannes Kaup im Gespräch mit Jan-Werner Müller und Ruth Wodak, http://oe1.orf.at/arti-kel/448895 (pristupljeno 15. siječnja 2018.).

75. Pavić, S. (2016.). EGALITARNI SINDROM SOCIOLOGA ŽUPA-NOVA: Kako je jedna stara teorija postala vruća društvena tema, https://www.jutarnji.hr/vijesti/egalitarni-sindrom-sociologa-zupa-nova-kako-je-jedna-stara-teorija-postala-vruca-drustvena-te-ma/3710766/ (pristupljeno 17. siječnja 2018.).

76. Perić-Kaselj, M., Mesarić-Žabčić, R. (2012.). Tražim ženu Dal-matinku, plavušu spremnu izroditi nekoliko djece, https://slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/183754/trazim-zenu-dal-matinku-plavusu-spremnu-izroditi-nekoliko-djece (pristup ljeno 29. siječnja 2018.).

77. Petković, R. (2007.). Doznake iz dijaspore hrane Srbiju, Po-slovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/after5/doznake-iz-dijaspo-re-hrane-srbiju-49241 (pristupljeno 23. listopada 2017.).

78. Politika24.net (2017.). Mijo Marić, predsjednik Hrvatske matice iseljenika i Udruge bosanskih Hrvata „Prsten”: Želi-mo biti most suradnje između BiH i RH i Hrvata raseljenih diljem svijeta, https://www.politika24.net/2017/11/04/mijo-maric-pre-dsjednik-hrvatske-matice-iseljenika-iudruge-bosanskih-hrvata-prsten-ze limo-biti-most-suradnje-izmedu-bih-i-rh-i-hrvata-raseljenih-diljem-svijeta/ (pristupljeno 12. studenog 2017.).

79. Schellinger, A. (2015.). Brain Drain – Brain Gain: Euro pean Labour Markets in Times of Crisis, The Friedrich-Ebert-Stif-tung, http://library.fes.de/pdf-files/id/ipa/12032.pdf (pri stupljeno 28. siječnja 2018.).

80. Sinn, H. W., Flaig, G., Werding M. (2001.). EU-Erweiterung und Arbeitskräftemigration: Wege zu einer schrittweisen Annäherung der Arbeitsmärkte. München: Ifo-Ins- titut für Wirtschaftsforschung; vidjeti i: Migration in Europe: Too Much of a Good Thing?, http://www.cesifo-group.de/de/ifoHo-me/policy/EEAG-Report/Archive/EEAG_Report_2015/EEAG_2015_Mi-gration.html (pristupljeno 15. sječnja 2018.).

81. Spigel Online (2010.). Merkel erklärt Multikulti für geschei-tert, http://www.spiegel.de/politik/deutschland/integration-merkel-erklaert- multi kulti-fuer-gescheitert-a-723532.html (pristupljeno 24. listopa-da 2017.).

82. Spigel Online (2018.). Mieten in Deutschland: Not im Wohlstand, Der Spiegel, 30. listopada 1972., http://www.spie-gel.de/spiegel/print/d-42787428.html (pristupljeno 17. siječnja 2018.).

83. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvat-ske (2017.). Hrvatsko iseljeništvo u Njemačkoj, http://www.hr-vatiizvanrh.hr/hr/hmiu/hrvatsko-iseljenistvo-u-njemackoj/32 (pri stup lje-no 2. studenoga 2017.).

84. STATISTA (2017.). Das Statistik–Portal. Höhe des durch-schnittlichen Nettolohns/ Nettogehalts im Monat je Arbe-itnehmer in Deutschland von 1991 bis 2016, https://de.sta-tista.com/statistik/daten/studie/370558/umfrage/monatliche-nettolo-ehne-und-gehaelter-je-arbeitnehmer-in-deutschland/ (pri stup ljeno 2. studenog 2017.).

85. STATISTA (2017.), Das Statistik–Portal. Statistiken zum Durchschnittseinkommen in Deutschland, https://de.statista.com/themen/293/durchschnittseinkommen/ (pristupljeno 2. stude-nog 2017.).

86. Šterc, S. (2017.). Šokantni podaci iz nove studije našeg de-mografa. Računao koliko će u RH 2031. godine živjeti ljudi ako ništa ne poduzmemo i došao do zapanjujuće brojke, Jutarnji list, 13. veljače 2017, http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat-ska/sokantni-podaci-iz-nove-studije-naseg-demografa-racunao-koli-ko-ce-u-rh-2031-godine-zivjeti-ljudi-ako-nista-ne-poduzmemo-i-dosao-do-zapanjujuce-brojke/5624323/ (pristupljeno 29. rujna 2017.).

87. T-Online (2009.). Ex-Jugoslawen in Deutschland. Die me-isten fallen als Ausländer gar nicht mehr auf, http://www.t-on-line.de/nachrichten/deutschland/gesellschaft/id_19670878/ex-jugo-slawen-in-deutschland-die-meisten-fallen-als-auslaender-gar-nicht-me-hr-auf-.html (pristupljeno 21. listopada 2017.).

88. Tportal. hr (2017). Maras: Otišlo sto tisuća ljudi; Stazić: od-laze samo iz krajeva gdje vlada HDZ, https://www.tportal.hr/vije-sti/clanak/maras-otislo-sto-tisuca-ljudi-stazic-odlaze-samo-iz-krajeva-gdje-vlada-hdz-20171004 (pristupljeno 22. studenog 2017.).

89. Transparency Interantional (2017.). Izvješće o ljudskim pravima, https://www.transparency.org/ (pristupljeno 22. stude-nog 2017.).

90. Trako, E. (2017.). Iz BiH se za četiri godine iselila 151 101 osoba, Dnevni Avaz, 30. listopada 2017., http://avaz.ba/vijesti/bih/316074/iz-bih-se-za-cetiri-godine-iselila-151-101-osoba (pristup-ljeno 30. prosinca 2017.).

91. Turčin, K. (2017.). Uznemirujuća istina o egzodusu Hrvata od ulaska u Europsku uniju. Iseljavanje je eksplodiralo, samo je u Njemačku odselilo 180 000 naših građana, Ju-tarnji list, 18. veljače 2017., http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ uznemirujuca-istina-o-egzodusu-hrvata-od-ulaska-u-europsku-uniju-ise lja vanje-je-eksplodiralo-samo-je-u-njemacku-odselilo-180000-nasih-gradana/5650383/ (pristupljeno 30. rujna 2017.).

92. UMFO (2017.), Udruga društava za upravljanje mirovin-skim fondovima i mirovinskih osiguravajučih društava, http://mirovinskifondovi.hr/wp-content/uploads/2017/03/DEMOGRAFSKA- KONFERENCIJA-stjepan-sterc-studija.pdf (pristupljeno 30. rujna 2017.).

93. Večernji.ba (2016). U protekle dvije godine iz BiH iselilo više od 80 000 ljudi, Večerni list, 31. ožujka 2016., https://www.vecernji.ba/vijesti/u-protekle-dvije-godine-iz-bih-ise lilo-vise-od- 80000-ljudi-1072547 - www.vecernji.ba (pristupljeno 30. prosinca 2017.).

94. Večernji list (2017.). Objavljeni broj blokiranih građana: ukupni dug je porastao, Večernji list, 30. svibnjaj 2017., https://www.vecernji.hr/vijesti/u-travnju-pao-broj-blokiranih-ali-im-je-dug- porastao-1173121 - www.vecernji.hr (pristupljeno 19. veljače 2018.).

95. Večernji list (2017.). Masovni egzodus iz BiH: trbuhom za kruhom otišlo najmanje 150 tisuća osoba, Večernji list, 30.

192 DODATCI

Kazalo slika

Slika 2.1. Pismo Milana Marjanovića iz 1937. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Slika 3.1. Udio popisanih u inozemstvu u ukupnom broju iseljenih prema hrvatskim županijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Slika 3.2. Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj 1964. – 2012. (u ‰) . . . . . . . . . . . . . 41

Slika 5.1. Postotak ukupne iseljene populacije iz zemlje podrijetla u Europi . . . . . . . . . . . . 60

Slika 5.2. Stranci u Njemačkoj od 1985. do 2016. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61

Slika 5.3. Rasprostranjenost Hrvata u Njemačkoj (udio po okruzima) . . . . . . . . . . . . . . . 67

Slika 5.4. Postotni udio stranaca prema saveznim pokrajinama u SR Njemačkoj . . . . . . . . . . 71

Slika 5.5. Udio stranaca u Berlinu (2016.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

Slika 6.1. Grafički prikaz odgovora na pitanje o spolu ispitanika . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

Slika 6.2. Grafički prikaz odgovora na pitanje o starosnoj dobi ispitanika . . . . . . . . . . . . . 80

Slika 6.3. Grafički prikaz udjela ispitanika prema stupnju obrazovanja . . . . . . . . . . . . . . 81

Slika 6.4. Grafički prikaz odgovora na pitanje iz koje je države ispitanik iselio . . . . . . . . . . . 81

Slika 6.5. Grafički prikaz odgovora na pitanje iz koje je regije ispitanik iselio . . . . . . . . . . . 82

Slika 6.6. Grafički prikaz odgovora na pitanje o veličini mjesta iz kojega je ispitanik iselio . . . . . 83

Slika 6.7. Grafički prikaz odgovora na pitanje o bračnom statusu ispitanika . . . . . . . . . . . . 84

Slika 6.8. Grafički prikaz odgovora na pitanje o radnom statusu prije iseljenja . . . . . . . . . . 84

Slika 6.9. Grafički prikaz odgovora na pitanje o mjesečnim primanjima prije iseljenja . . . . . . . 85

Slika 6.10. Grafički prikaz odgovora na pitanje o zaposlenju u Njemačkoj prema djelatnostima . . . 86

Slika 6.11. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Imate li višu kvalifikaciju nego što je potrebna za posao koji obavljate u Njemačkoj? . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Slika 6.12. Grafički prikaz odgovora na pitanje o godini iseljenja u Njemačku (uzorak je praćen do kolovoza 2017.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Slika 6.13. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li Hrvat/Hrvatica iz BiH? . . . . . . . . . . . . 88

Slika 6.14. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li migrirali sami ili s obitelji? . . . . . . . . . . 90

Slika 6.15. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Je li vaš partner/vaša partnerica ostao/ostala u domovini (ako ga / je imate)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

Slika 6.16. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jesu li vaša djeca ostala u domovini (ako ih imate)? . . 91

Slika 6.17. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li se prije dolaska u Njemačku ikada selili u inozemstvo? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

Slika 6.18. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li tijekom rata 1990-ih bili prognanik ili izbjeglica? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

Slika 6.19. Grafički prikaz odgovora na pitanje o odnosu ispitanika prema Njemačkoj . . . . . . . 93

Slika 6.20. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li u Njemačkoj član neke organizacije ili udruge (kulturno-umjetničkog društva, sportskog kluba i sl.)? . . . . . . . . . . . . . 94

Slika 6.21. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Koliko ste zadovoljni svojim životom u Njemačkoj (uzevši u obzir sve aspekte života)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

193

Slika 6.22. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Koliko ste zadovoljni svojom plaćom (ukupnom zaradom) u Njemačkoj? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Slika 6.23. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Radite li koji dodatni posao (Nebenjob)? . . . . . . . 102

Slika 6.24. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Koliko ste zadovoljni svojim smještajem (stanom i sl.) u Njemačkoj? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

Slika 6.25. Grafički prikaz odgovora na pitanje o učestalosti izlazaka migranta u Njemačkoj (u kino, restoran, kafić, na koncert) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Slika 6.26. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li doživjeli neki oblik diskriminacije u Njemačkoj? 105

Slika 6.27. Grafički prikaz odgovora na pitanje o učestalost druženja iseljenika s Nijemcima izvan posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108

Slika 6.28. Grafički prikaz odgovora na pitanje o učestalost druženja iseljenika s drugim doseljenicima iz regije (Hrvatima, Srbima, Bošnjacima) izvan posla . . . . . . . . . . . 110

Slika 6.29. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Smatrate li bitnim njegovanje domovinske baštine (kulture, jezika, tradicije) u iseljeništvu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

Slika 6.30. Grafički prikaz odgovora na ponuđene tvrdnje o emocionalnom odnosu hrvatskih iseljenika prema Njemačkoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116

Slika 6.31. Grafički prikaz odgovora na tvrdnju: U domovini sam živio/živjela mirnije i imao/imala sam manje briga, tj. bio/bila sam manje tjeskoban/tjeskobna. . . . . . . . . 117

Slika 6.32. Grafički prikaz odgovora na tvrdnju: U Njemačkoj su se ispunila moja očekivanja. . . . . . 117

Slika 6.33. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Kako domovinska Hrvatska gleda na iseljenu Hrvatsku (na iseljenike u Njemačkoj)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118

Slika 6.34. Grafički prikaz odgovora na pitanje o odnosu iseljenika prema Hrvatskoj . . . . . . . . 123

Slika 6.35. Grafički prikaz odgovora na pitanje o učestalosti odlazaka u Hrvatsku odnosno u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Slika 6.36. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Razmišljate li o povratku u Hrvatsku ili BiH? . . . . . 127

Slika 6.37. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Je li vam žao što ste otišli iz domovine? . . . . . . . 132

Slika 6.38. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Jeste li na osnovi dosadašnjih iskustava požalili što ste se doselili u Njemačku? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

Slika 6.39. Grafički prikaz odgovora na pitanje: Koji izbor smatrate najrealnijim? . . . . . . . . . . 135

Slika 6.40. Grafički prikaz odgovora na pitanje o vrijednosnom sustavu hrvatskih iseljenika . . . . . 138

Slika 6.41. Grafički prikaz odgovora na pitanje o čimbenicima koji su prema percepciji hrvatskih iseljenika najviše utjecali na njihov odlazak iz zemlje . . . . . . . . . . . . . 144

Slika 6.42. Grafički prikaz odgovora na pitanje o motivima iseljavanja Hrvata . . . . . . . . . . . 145

Slika 6.43. Grafički prikaz odgovora na pitanje o uzrocima današnjih problema u RH . . . . . . . . 148

Slika 6.44. Glavni problemi u jugoistočnoj Europi, 2016. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150

KAZALO TABLICA

194 DODATCI

Kazalo tablica

Tablica 1.1. Tri razine analize migracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Tablica 1.2. Motivacija za migracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Tablica 2.1. Glavni motivacijski čimbenici iseljavanja Hrvata kroz povijest . . . . . . . . . . . . . 27

Tablica 2.2. Migracije u Njemačku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Tablica 2.3. Gdje smo? Imigranti iz Hrvatske u svijetu 2009. (više od tisuću) . . . . . . . . . . . . 35

Tablica 2.4. Iseljavanje iz Hrvatske od sredine 19. do početka 21. stoljeća (procjena) . . . . . . . . . 36

Tablica 3.1. Učinci iseljavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Tablica 3.2. Hrvatska migracijska politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Tablica 4.1. Službeni podatci o iseljavanju stanovništva kojima raspolaže BiH . . . . . . . . . . . 48

Tablica 4.2. Demografske promjene stanovništva prema etničkom sastavu . . . . . . . . . . . . . 50

Tablica 4.3. Depopulacija hrvatskog stanovništva u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Tablica 5.1. Brojnost hrvatskih državljana u saveznim pokrajinama do 2013. . . . . . . . . . . . . 65

Tablica 5.2. Brojnost hrvatskih državljana u saveznim pokrajinama 2014. – 2016. . . . . . . . . . . 65

Tablica 5.3. Prijavljeni hrvatski građani u SR Njemačkoj (izabrane godine) . . . . . . . . . . . . . 66

Tablica 5.4. Broj stanovnika useljenih u Njemačku i iseljenih iz nje u razdoblju 2009. – 2016. . . . . . 67

Tablica 5.5. Broj hrvatskih državljana useljenih u Njemačku 2010. – 2016. . . . . . . . . . . . . . . 69

Tablica 5.6. Dob iseljenika u 2016. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

Tablica 5.7. Namjera o iseljavanju ovisno o dobi migranata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

Tablica 6.1. Razlozi potencijalnog odabira odredišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Tablica 6.2. Planirani povrat vrijednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

Tablica 6.3. Iskustva povratnika u odabranim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

Tablica 6.4. Odgovori na zamolbu: Navedite razloge zbog kojih se ne biste vratili u Hrvatsku. . . . . . 136

Tablica 6.5. Odgovori na pretpostavku: Ako se planirate vratiti, molimo navedite razloge zbog kojih ćete se vratiti u Hrvatsku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137

Tablica 6.6. Migracijski motivi Hrvata u prošlosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Tablica 6.7. Potencijalni razlozi migracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

Tablica 6.8. Hrvatska: glavni problemi 2014. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149

Tablica 6.9. Čimbenici koji utječu na rasprostranjenost korupcije, 2014. . . . . . . . . . . . . . . . 149

Tablica 6.10. Stupanj rasprostranjenosti korupcije u javnim institucijama . . . . . . . . . . . . . . 151

Tablica 6.11. Ideje, komentari i razmišljanja ispitanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160

199

Tado Jurić rođen je u Brčkom, BiH, 27. srpnja 1979.

Nakon opće gimnazije u Orašju diplomirao je 2003. na Filozofskom fakultetu u Osijeku, smjer Njemački jezik i književnost – Povijest, te 2008. završio Poslijediplomski specijalistički studij Europski studiji. Nakon prakse u Vijeću Europe u Strasbourgu 2008., upisao je 2009. doktorski studij na Sveučilištu Friedrich-Alexander Nürnberg-Erlan-gen u SR Njemačkoj, gdje je doktorirao političke znanosti obranivši disertaciju Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien auf dem Weg zur EU-Mitgliedschaft – Vergleichsanalyse der Entwicklung der Staatlichkeit und des Europäisierungsprozesses. Mentori su mu bili prof. dr. Heiner Bielefeldt, UN-ov povjerenik za ljudska prava i prof. dr. Marie-Janine Calic, dekanica Ludwig-Maximilians-Universität Münc-hen. Od 2016. docent je na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Za-grebu. Živi i radi u Zagrebu i Münchenu.

Važnija djela.

� Westbalkan-Erweiterung der EU: Europäisierungsprozess in Bosnien und Herzegowina, Serbien und Kroatien – ein Vergleich, monografi-ja, Hamburg, 2013.

� Upoznajmo domovinu (Get to Know Croatia), priručnik i radna bi-lježnica za II. i III. razinu hrvatske nastave u inozemstvu, Zagreb, Alkaskript, 2017.

Detaljan pregled autorovih radova naveden je u bazi CROSBI (Hrvat-ska znanstvena bibliografija), pregled po znanstveniku: Tado Jurić (MB: 342660).

www.iseljavanje-hrvata.jimdo.com

O autoru

O AUTORU