Sadržaj · Web viewpisana provjera – 50% 12. Ispitni rokovi i konzultacije Seminari i zadaci prezentiraju se prema dogovoru van termina raspored nastave tijekom semestra, pisana

REVIDIRANI

STUDIJSKI PROGRAM

SPECIJALISTIČKOG DIPLOMSKOG STRUČNOG STUDIJA POLJOPRIVREDA

„ODRŽIVA I EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA“„ODRŽIVA I EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA“

(IZMJENE I DOPUNE)

(Točke 2.5, 2.5.1., 3.1., 3.2., 3.3.)

Križevci, srpanj 2017.

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMAVISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA COLLEGE OF AGRICULTURE IN KRIŽEVCI

48260 KRIŽEVCI, Milislava Demerca 1, HRVATSKA/CROATIA

Tel.: +385 (0) 48 681 597; 279 182; Fax: +385 (0) 48 682 790; E-mail: [email protected]

KRIŽEVCI

Sadržaj1. UVOD..................................................................................................................................... 3

1.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE ODNOSNO NASTAVAK STUDIJA......................................... 41.1.1. Usporedivost studija (Usporedivost s ekvivalentnim ili sličnim programima zemalja EU..... 6

1.2. DOSADAŠNJA ISKUSTVA U PROVOĐENJU EKVIVALENTNIH STUDIJSKIH PROGRAMA.......................................................................................................................... 6

2. OPĆI DIO............................................................................................................................... 72.1. NAZIV STUDIJA..................................................................................................................... 72.2. NOSITELJ I IZVOĐAČ STUDIJA........................................................................................... 72.3. TRAJANJE STUDIJA............................................................................................................. 72.4. UVJETI UPISA NA STUDIJ.................................................................................................... 7

2.5. POSTOJEĆI STUDIJ NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU – POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA.............................................................................................................. 8

2.5.1. Održiva i ekološka poljoprivreda................................................................................ 9

2.5.2. Obrazloženje za postupak izmjena i dopuna postojećeg studijskog programa............................................................................................................................... 10

2.6. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE I POSLOVI ZA KOJE JE OSPOSOBLJEN..................................................................................................................... 12

2.7. STUDIJSKI PROGRAMI KOJE JE MOGUĆE PRATITI U NASTAVKU 162.8. STRUČNI NAZIV.................................................................................................................... 16

3. OPIS PROGRAMA................................................................................................................ 173.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH MODULA S BROJEM SATI I ECTS BODOVIMA –

IZMJENE I DOPUNE.............................................................................................................. 173.2. OPIS INTEGRIRANOG PROJEKTNOG ZADATKA (I.P.Z.)................................................... 213.3. OPIS SVAKOG MODULA – IZMJENE I DOPUNE................................................................ 22

3.3.1. Opis modula I. semestra – izmjene i dopune......................................................................... 223.3.2. Opis modula II. semestra – izmjene i dopune........................................................................ 353.3.3. Opis modula III. semestra – izmjene i dopune....................................................................... 583.3.4. Opis modula IV. semestra – izmjene i dopune....................................................................... 82

3.4. STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA I OBVEZE STUDENATA.......................................................................................................................... 83

3.5. UVJETI UPISA U SLJEDEĆI SEMESTAR……………………………………………………… 833.6. UVJETI UPISA U SLJEDEĆU GODINU STUDIJA…………………………………………….. 833.5. KRITERIJI I UVJETI PRIJENOSA ECTS BODOVA............................................................... 833.6. NAČIN ZAVRŠETKA STUDIJA.............................................................................................. 83

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA............................................................................................. 844.1. MJESTO IZVOĐENJA STUDIJA............................................................................................ 844.2. PODACI O PROSTORU I OPREMI....................................................................................... 84

4.2.1. Vježbališta i pokušališta......................................................................................................... 84

4.3. ANGAŽIRANOST NASTAVNIKA PO MODULIMA, BROJ MODULA, POKRIVENOST KADROM TE IZVOĐENJE I FINANCIRANJE STUDIJA....................................................... 85

4.3.1. Broj modula na studiju............................................................................................................ 854.3.2. Pokrivenost vlastitim nastavnim kadrom – voditelji modula................................................... 854.3.3. Izvođenje i financiranje studija............................................................................................... 854.4. PODACI O SVAKOM ANGAŽIRANOM NASTAVNIKU......................................................... 87

4.5. POPIS ORGANIZACIJA U KOJIMA ĆE SE OBAVLJATI STRUČNA PRAKSA................................................................................................................................ 133

4.5.1. Misija Visokog gospodarskog učilišta 1334.6. OPTIMALAN BROJ STUDENATA........................................................................................ 1334.7. PROCJENA TROŠKOVA PO STUDENTU........................................................................... 133

4.8. NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PROGRAMA......................................................................................................................... 133

4.9. OSTALE POSEBNOSTI........................................................................................................ 1344.9.1. Prilog 1: Profesionalni postdiplomski studijski program (Pg dip. Organic farming) na

Scottish Agricultural College (SAC)................................................................................ 1341. U V O D

2

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima obavlja odgojno-obrazovnu i znanstveno-istraživačku djelatnost utemeljenu na dugogodišnjoj i bogatoj tradiciji najstarijega Učilišta u ovom dijelu Europe, osnovanog 1860. godine.

Iz križevačke sredine te, iz tada osnovanoga Kraljevskoga gospodarskog i šumarskog učilišta, potekle su mnoge ideje i kvalitetni promicatelji napredne poljoprivrede i kulture, koji su svoje znanje poklonili mnogim generacijama u Hrvatskoj, Europi i ostalom dijelu svijeta (Milutin Cihlar Nehajev, Gustav Bohutinsky, Milislav Demerec, Franjo Marković, Antun Nemčić i drugi).

Kraljevsko gospodarsko učilište u Križevcima bilo je također temelj osnivanja ostalih fakulteta i stručnih ustanova (Poljoprivredno-šumarskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, prvog Bakteriološkog zavoda, današnji Veterinarski zavodi). Tadašnje Učilište dobilo je značajnu pomoć kroz donacije križevačkoga stanovništva dodjelom zemljišta i opreme, te određenom brigom države. No, najveći doprinos u stvaranju tradicije dali su tadašnji djelatnici, koji su svojim entuzijazmom i mnogim znanstveno-priznatim idejama u napretku poljoprivrede doveli Učilište na vodeće mjesto u obrazovanju i znanosti u ovom dijelu Europe, pa i šire.

Gospodarsko učilište imalo je tada sve sadržaje i praktikume koji su bili potrebni za vrhunsku izobrazbu poljoprivrednih stručnjaka. Tako su praktikumi Gospodarskoga učilišta u Križevcima osvojili niz medalja i priznanja (1896. godine u Parizu i 1902. godine u Zagrebu). Na Gospodarskom učilištu radili su svjetski priznati stručnjaci, koji su se pored nastavne djelatnosti, bavili stručnim i znanstvenim radom, stvarajući prve sorte i hibride nekih kultura i ostvarujući značajne rezultate u agrotehničkim istraživanjima.

Učilište je u periodu od 1902. do 1920. bilo u rangu fakulteta. Godine 1919. osnovan je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, pa je tamo preseljena oprema, literatura, a otišli su i mnogi nastavnici i profesori.

Od 1960. djeluje Viša poljoprivredna škola u Križevcima, 1979. osnovan je Poljoprivredni institut Križevci, a današnje Visoko gospodarsko učilište osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 1998. kao samostalno javno visoko učilište.

Učilište u Križevcima je izradom novoga Nastavnoga plana i programa, već 1999. godine i prelaskom s dvogodišnjega na trogodišnji studijski program, usvojilo sadržaje modernih zapadno-europskih dostignuća u domeni poljoprivrede, radi što kvalitetnijega obrazovanja kadrova u funkciji razvoja hrvatske poljoprivrede.

3

1.1. Razlozi za pokretanje odnosno nastavak rada studija

U Hrvatskoj smo u fazi velikih društvenih promjena koje se u poljoprivredi manifestiraju tako, da jačaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U budućnosti će se, kao i u drugim državama, smanjivati broj seljačkih gospodarstava, a povećavati će se njihov obim proizvodnje i postati će sve više specijalizirana. Uzgoj krmnoga bilja i stoke će, također u budućnosti, u većini obiteljskih gospodarstava biti najviše zastupljena djelatnost. Voditi je moraju stručno osposobljeni ljudi, koji će znati upravljati s biološkim i prirodnim procesima. Bez dobro obrazovanih stručnjaka neće biti moguć razvoj i proširenje postojećih seljačkih obiteljskih gospodarstava kao ni pokretanje i osnivanje novih, zasnovanih na modernim tehnikama i tehnologijama.

Da bi u transferu struke prema obiteljskim gospodarstvima bili što efikasniji i sveobuhvatniji u fazi smo opremanja postojećih laboratorija, otvaranja novih sadržaja-praktikuma, te u nabavi terenskih vozila uz pomoć kojih će se lakše moći studenti uključivati u sve terenske stručne sadržaje i programe u manjim grupama. Od studenata će se na taj način zahtijevati interaktivno sudjelovanje u terenskoj nastavi, stručnoj praksi i obveznim vježbama (tzv. case study).

Ukratko, Učilište se mora još više programski prilagoditi promjenama koje su se pokrenule glede prestrukturiranja poljoprivrede na selu.

Pa tako, u prilog tome, odlučili smo postojeći stručni studij obogatiti aktualnim sadržajima struke biotehničkog znanstvenog područja.

Naime, moramo davati odgovore na sve češća pitanja koja pred nas, s pravom, postavlja lokalna i šira zajednica na potrebi uvođenja ispravnoga menadžmenta u cilju ostvarivanja dobiti uz što je moguće nižu cijenu koštanja ekološki prihvatljivoga proizvoda, ali i zbog same konkurentnosti na tržištu.

Te postavke nameću jednu novu, dodatnu svrhu plana i programa studija, odnosno nameću se nove vrste poslova za koje moraju diplomanti biti osposobljeni. Stoga, postojeće se odrednice studija moraju obvezatno još nadopuniti i to prioritetno u kontekstu svrhe programa, kao:

- upoznavanje problematike stručno-tehnoloških, ali i poslovnih disciplina kao što su: marketing, menadžment, financije, poslovna psihologija, bioetika, bitehnologija i sl.

- male studijske grupe- interaktivna nastava podržavana suvremenom informatičkom i multimedijalnom opremom- individualni pristup- pomoć studentima koji teško savladavaju programske sadržaje, dodatni oblici nastave.Naime, za kvalitetno stručno osposobljavanje studenata vrlo su važne odabrane nastavne metode koje

moraju biti, prvenstveno učinkovite. U tom kontekstu mora se redovito, a ne sporadično, primjenjivati tzv. interaktivna izobrazba.

Drugim riječima studij na Učilištu, odnosno realizacija studijskih programa mora se odvijati interaktivno. Najveći dio stručnih sadržaja treba prezentirati-obrađivati u malim grupama na svakodnevnim i obveznim vježbama, koje trebaju biti zanimljive i motivirajuće, koje od studenata stalno zahtijevaju aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. Studente treba stimulirati, posebno na vježbama, seminarima i stručnoj praksi, da postavljaju pitanja, traže pojašnjenja i slobodno komentiraju stručnu problematiku-gradivo. U svakom slučaju, pored ostalog, na taj se način izbjegava opasno opuštanje studenata do kojega obično dolazi nakon srednje škole.

Individualni pristup izuzetno je važan svakom studentu, posebno na stručnom studiju. Naime, nastavnici moraju poštivati osobnost svakog studenta, a kad se radi s malim brojem sudionika u studijskim grupama, postoji izuzetno dobra mogućnost uočavanja eventualnih problema u napredovanju svakoga studenta ponaosob, i uvijek mu se na vrijeme može i mora pomoći.

4

Prema potrebi planiramo organizirati i dopunsku nastavu za studente koji iz opravdanih razloga imaju poteškoće u savladavanju dijelova nastavnoga programa kako ne bi zaostajali u napredovanju za ostatkom studijske grupe. Naime, pokrenuti ćemo i druge poticajne mjere za postizanje što boljega uspjeha u studiranju kako bi se vrijeme studiranja što je moguće više skratilo.

Ukratko, Visoko gospodarsko učilište u Križevima predstavlja kontinuitet dugogodišnjega visoko stručnoga obrazovanja u poljoprivredi sjeverozapadne Hrvatske. Područje u kojemu djeluje Visoko gospodarsko učilište, područje Koprivničko-križevačke županije, izrazito je agrarno područje naše zemlje, s posebitim naglaskom na proizvodnju krme i stoke, ali i sve više područje povrćarske i voćarsko-vinogradarske proizvodnje, ali i niza drugih alternativnih proizvodnja.

Od tuda proizlazi neizbježna potreba za stručnjacima-praktičarima koji će u široj praksi osuvremenjivati ovu granu ljudske djelatnosti kroz primjenu najmodernijih dostignuća znanosti iz tog područja i to u različitim djelatnostima:

- vlastito gospodarstvo-imanje, dakle vlasnici poljoprivrednih imanja i stručni nositelji poljoprivredne proizvodnje na tim imanjima,

- stručnjaci na posjedima, koji će se formirati kao udruge, dionička društva i različite asocijacije obiteljskih imanja,

- stručnjaci u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi za selo,- prodaja sredstava za zaštitu bilja, poljoprivredne mehanizacije i reprodukcijskog materijala za

poljoprivredu,- organizacija tečajeva za kontinuirano obrazovanje poljoprivrednika,- prerada i promet poljoprivrednim proizvodima-otkup, trgovina, izvoz, uvoz,- pomoćna djelatnost u poljoprivrednoj inspekciji, - stručna djelatnost u poslovnim asocijacijama, i dr.

Gospodarenje na svim poljoprivrednim imanjima u Hrvatskoj trebalo bi, kao minimum, biti pokriveno agronomima-praktičarima ove spreme, prvenstveno u ulozi vlasnika obiteljaskoga poljoprivrednog gospodarstva, ali i u ulozi savjetodavca, odnosno davatelja stručnih usluga.

Znanje sudjeluje sve više u cijeni koštanja finalnoga proizvoda, oplemenjuje ljudski rad, a njegov nedostatak postaje glavni limitirajući čimbenik svekolikog napretka. Ta činjenica posebno dolazi do izražaja u poljoprivrednoj proizvodnji, koja glede znanja postaje sve zahtjevnija.

Već ranije spomenuti procesi promjena na selu, tzv. transformacije u području poljoprivredne proizvodnje mogu se označiti kao brzi razvoj i ekonomsko jačanje, nažalost, premaloga broja poljoprivrednika. Ukratko, današnja obrazovna struktura poljoprivrednika nije u stanju aktivirati sadašnje potencijale sela koji se još uvijek nedovoljno i neracionalno iskorištavaju, posebno s aspekta održivoga i ekološki prihvatljivoga gospodarenja.

Gledajući samo s tog aspekta, potreba poljoprivrede za stručnjacima-praktičarima, diplomantima stručnih studija, iz dana u dan biti će sve veća.

No, gledajući s druge strane, poljoprivreda se nalazi na raskrsnici, raskrsnici dosadašnje tradicionalne i buduće održive. Ova posljednja, dakle, održiva ujedno i ekološki prihvatljiva poljoprivreda, proizvodno i dohodovno interesantna za poljoprivrednika, ali i za državu, moguća je samo ako se osigura maksimalna primjena znanja uz racionalno korištenje inputa; pesticida, umjetnih gnojiva, tehnike i tehnologije. Na tome planu otvaraju se novi procesi transformacije, posebno s aspekta edukacije poljoprivrednika, posebice onih mladih nositelja obiteljskih gospodarstava koji imaju srednju stručnu spremu, a koja je za takav novi vid poljoprivredne djelatnosti nedostatna.

Sve napred rečeno trasira temelje novih studijskih programa Visokoga gospodarskog učilišta, u domeni izvođenja Stručnog i Specijalističkog studija iz područja biotehničkih znanosti, polja agronomije.

Osnovno je, "proizvod studija-diplomant" treba biti vrhunsko osposobljeni stručnjak-praktičar, koji će moći organizirati, i direktno se uključiti u neposrednu poljoprivrednu proizvodnju na postojećem vlastitom gospodarstvu, šireći ga i specijalizirati, ili organizirati od početka moderno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo.

5

Odnosno, svaki student koji uspješno završi studij na Učilištu treba nositi karakteristike praktičara i menagera-poduzetnika u određenoj grani biotehničkog područja, polja agronomije.Na gore navedenim postavkama, i realnim pretpostavkama, zasniva se ovaj prijedlog izmjena postojećeg studijskiog programa Učilišta [Trajna dopusnica Specijalističkog diplomskog stručnog studija: «Održiva i ekološka poljoprivreda» od 21. lipnja 2005. UP/I-602-04/05-16/802; ur. Broj. 533-07-05-2].

1.1.1. Usporedivost studija

(USPOREDIVOST S EKVIVALENTNIM ILI SLIČNIM PROGRAMIMA ZEMALJA EU)

Ovaj studijski program dvogodišnjeg specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda studijskog usmjerenja „Održiva i ekološka poljoprivreda“ kojim se ostvaruje 120 ECTS bodova usporediv je i sukladan s mnogim ekvivalentnim profesionalnim postdiplomskim studijskim programima zemalja EU. Ovdje se kao primjer navodi usporedba ovog studijskog programa i sukladnog studijskog programa profesionalnog postdiplomskog studijskog programa (Pg dip. Organic farming) na Scottish Agricultural College (SAC) u Aberdeen-u King's Buildings, West Mains Road, Edinburgh EH9 3JG, TelWork: +44 (0) 131 535 4000. Programi stručnih modula su isti ili slični i po nazivu i po broju sati. Nadalje, opća je usmjerenost programa ovog specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda na stjecanje stručnih i organizacijskih znanja za potrebe rada i djelovanja budućih organizatora održive i ekološke poljoprivrede, voditelja OPG-a orijentiranih na održivu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju, samostalnih organizatora-savjetnika za različita poslovna okruženja i sličnih samostalnih djelatnosti u poljoprivredi, pa je moguća daljnja usporedba ovog programa i sukladnog programa SAC-a na usmjerenju „Održive i ekološke poljoprivrede“ [opis studijskog programa dostupan na E-mail adresi: ([email protected]) ili Prilog 1]. Programi “organizacijskih” stručnih modula su isti ili slični i po nazivu ali su nešto bogatiji po broju u ovome studijskom programu. Program SAC-a broji 11 modula koji se slušaju 11 sati tjedno kroz 22 mjeseca i obujam ECTS boda od 75 kontakt sati, studijski program VGUK broji 17 modula od ponuđenih 23 modula, koji se također slušaju tjedno, ali 16 sati kroz 24 mjeseca i obujam ECTS boda od 60 kontakt sati.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih studijskih programa

Današnje Visoko gospodarsko učilište osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. 40/98) kao javno visoko učilište za:

- ustrojavanje i izvođenje stručnih dodiplomskih studija iz područja biotehničkih znanosti, polje agronomija

- obavljanje visokostručnog rada iz područja biotehničkih znanosti- obavljanje znanstvenoistraživačkog rada iz biotehničkih znanosti uz uvjete prema posebnim

propisima- ustrojavanje i izvođenje programa stalnog stručnog usavršavanja djelatnika u polju agronomije, te

za- ustrojavanje i ostvarivanje izdavačke, bibliotečne i informatičke djelatnosti za potrebe naobrazbe i

stručnog radaNa temelju bogate i dugogodišnje tradicije Visoko gospodarsko učilište u Križevcima je izradom

trogodišnjega studijskoga programa, već 1999. godine, usvojilo sadržaje modernih zapadno-europskih dostignuća u domeni poljoprivrede, prvenstveno radi što kvalitetnijega obrazovanja kadrova u funkciji razvoja hrvatske poljoprivrede. Unatoč produljenju studija, s dvogodišnjega na trogodišnje, broj studenata se nije smanjivao, već naprotiv, iz godine u godinu broj studenata je rastao.

6

mailto:[email protected])

2. O P Ć I D I O

2.1. Naziv studija

- Specijalistički diplomski stručni studij Poljoprivreda, usmjerenje Održiva i ekološka poljoprivreda

2.2. Nositelj studija i izvođač studija

- Nositelj i izvođač Specijalističkog diplomskog stručnog studija je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

2.3. Trajanje studija, struktura studija

- Specijalistički diplomski stručni studij Poljoprivreda traje 2 godine, IV semestra, 120 ECTS

2.4. Uvjeti upisa na studij

Završen trogodišnji stručni studij (180 ECTS), ili preddiplomski sveučilišni studij (180 ECTS) Završena dvogodišnja viša škola biotehničkog znanstvenog područja, uz prethodno polaganje razlike od 60 ECTS bodova (tzv. uvjetovana prohodnost).

7

2.5. Specijalistički diplomski stručni studij – izmjene i dopune (shema i obrazloženje)SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ POLJOPRIVREDA

„ODRŽIVA I EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA“(120 ECTS, 2 godine)

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJSPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ2 godine - 4 semestra120 ECTS bodova

ODRŽIVA I EKOLOŠKA

POLJOPRIVREDA

Održiva i ekološka poljoprivreda

Semestar 2. i 3.60 ECTS

TEMELJI STUDIJATEMELJI STUDIJA1. semestar, 30 ECTS bodova1. semestar, 30 ECTS bodova

SPECIJALISTIČKA STRUČNA PRAKSASPECIJALISTIČKA STRUČNA PRAKSAZavršni rad (studija, elaborat ) )

Semestar 4., 30 ECTS bodova

8

Stručno vijeće Učilišta je prihvatilo kod Specijalističkog diplomskog stručnog studija modularnu strukturu gdje je modul tematska cjelina a sastoji se od predavanja, integriranih projektnih zadataka, vježbi i seminara, dok IV semester predstavljaju moduli specijalističke stručne prakse i izrade završnoga specijalističkog diplomskog stručnog rada. Struktura modula je gotovo uniformna.

Svaki modul ima nositelja-koordinatora, a unutar njega pored koordinatora predaje veći broj predavača ili asistenata. Dakako, broj nastavnika uključen u realizaciju modula ovisi o njegovoj strukturi-sadržaju. Za svaki se modul, bez obzira na broj predavača, održava jedinstveni ispit, u pravilu pismeni. Ispit provodi koordinator modula koji, na osnovi pitanja koja su sastavili svi predavači u modulu, formira jedinstveni test.

Svaki modul ima 6 ECTS bodova, odnosno 60 sati netto za nastavne aktivnosti, odnosno brutto 174 sata (1 ECTS = 29 sati brutto). Drugim riječima, za van nastavne aktivnosti studentu ostaje za svaki modul 114 sati (spremenje za polaganje modula, korištenje literature, izvješća sa stručnih posjeta, i studijskih boravaka u RH i inozemstvu te terenske nastave i sl.). Moduli se održavaju po blok sustavu tj. sluša se kontinuirano i odmah nakon završetka modula polaže se ispit. Kada student položi sve module u datom semestru, upisuje sljedeći semester.

Studij se izvodi kao izvanredni studij a financira se u cijelosti iz prihoda ostvarenih uplatom polaznika.

Kao što je i vidljivo iz prethodne sheme Specijalistički diplomski stručni studij obuhvaća jednu programsku cjelinu:

2.5.1. Održiva i ekološka poljoprivreda

Danas se poljoprivredna proizvodnja u Europi temelji na konceptima "dobre poljoprivredne politike" (Good Agricultural Policy – GAP) i "održivom razvoju" (Sustainable Development – Agenda 2000) koji se realiziraju putem posebnih programa i projekata.

Vodeću ulogu u oblikovanju politike i razvitku strategija ima struka koja temeljem rezultata istraživanja donosi nove standarde i programe. U njihovoj realizaciji struka uključuje proizvođače, potrošače i krajnje korisnike. Za izradu i provedbu razvojnih programa održivog razvoja poljoprivrednih gospodarstava, osobito u ruralnim područjima, potrebni su novi multidisciplinarni pristupi koji još nisu dovoljno razvijeni u Hrvatskoj, a za njihovu realizaciju novi, uže specijalizirani stručnjaci kojih još, nažalost, nema.

Za provedbu stručnih istraživanja, a posebice za implementaciju rezultata istraživanja u praksu, potrebni su ovakvi edukativni studijski programi čijom realizacijom će se osigurati dio potrebnih stručnih kadrova.

9

2.5.2. Obrazloženje za postupak izmjena i dopuna postojećeg studijskog programa: Specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda, studijski smjer „ODRŽIVA I EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA“

U skladu s općim intencijama poboljšanja funkcionalnosti i kvalitete studijskih programa u sustavu osiguranja kvalitete, Programski tim VGUK proveo je interni evaluacijski postupak koji je obuhvatio i povratnu informaciju korisnika obrazovnog procesa (anketa studenata).

U postupku izmjene studijskog programa Specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda studijskog smjera „Održiva i ekološka poljoprivreda“ u skladu sa Prijedlogom izmjena i dopuna Ministarstva, Stručno vijeće Učilišta donijelo je Odluku o usvajanju izmjena i dopuna do 20 % postojećeg studijskog programa Specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda studijskog smjera „Održiva i ekološka poljoprivreda“:

Obrazloženje po točkama promjena:

a) redoslijed upisivanja kolegija – 9 % od ukupnog broja modula (bez izmjene predviđenih sadržaja, fonda sati, strukture nastave, opterećenja u ECTS bodovima)

Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke u II. semestru postaje obvezan modul, a Održiva i ekološka govedarska proizvodnja mesa i mlijeka uključuje se u listu izbornih modula radi konciznosti modula drugog semestra potrebne za izradu integriranog projektnog zadatka drugog semestra.

b) promjena u nazivu do 22,7% od ukupnog broja modula studijskog programa

- Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke (novi naziv)- Zootehnika (novi naziv)- Integrirano i ekološko povrćarstvo (nadopuna naziva)- Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove loze (novi naziv)- Održivi i ekološki pristup u ovčarstvu i kozarstvu (nadopuna naziva)- Održiva i ekološka proizvodnja i tehnologija krme (nadopuna naziva)

Promjenom naziva modula usklađen je opis programskog sadržaja istih i naziva studijskog smjera.

c) promjena sadržaja u 9% redovnih i izbornih modula studijskog programa

Promjena naziva modula u Integrirano i ekološko povrćarstvo (prije Ekološko povrćarstvo) te u Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove loze (prije Proizvodnja i zaštita voća i vinove loze u ekološkoj poljoprivredi), popraćena je i nadopunom odnosno promjenom opisa sadržaja rečenih modula.

d) prestrukturiranje satnice vježbi uvođenjem integriranog projektnog zadatka - promjena od 13,6 % (bez izmjene ukupnog fonda sati, ukupnog opterećenja u ECTS bodovima)

- uvode se tri integrirana projektna zadatka, po jedan za I., II. i III. semestar kroz koje studenti iskazuju primjenu teorijskih znanja i stečenih kompetencija.

10

Programski tim Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima nakon periodičke provjere programa kroz radikalnu reviziju kvalitete i relevantnosti nastavnog programa, a usklađujući program s europskim kvalitativnim okvirom [TEMPUS application form (Joint European Project 2004.- Development of a Professional BSc and MSc Course and short professional courses in Farm Production Managment JEP_19052_2004)] došao je do zaključka da treba provesti dolje istaknute izmjene (crvena podloga slova).

U kvalitativnoj izmjeni studijskog programa i izradi integriranih projektnih zadataka Specijalisti-čkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima aktivno su sudjelovale partnerske institucije u okviru TEMPUS projekta iz RH (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) i partnerske institucije iz inozemstva (Sveučilište Harper Adams iz Ujedinjenog Kraljevstva i Sveučilište Larenstein iz Wageningena, Nizozemska).

11

2.6. Kompetencije koje student stječe i poslovi za koje je osposobljen

Studentice i studenti koji završe ovaj specijalistički diplomski stručni studij u trajanju dvije (2) godine kroz četiri (4) semestara s ostvarnih 120 ECTS bodova stječu visoko stručno obrazovanje, odnosno kompentencije (znanja i vještine ) za sljedeća područja poslovanja u poljoprivredi i sukladnim djelatnostima:

tehnolog/organizator u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji analitičar-savjetnik za vlasnike obiteljskih gospodarstava nadzor u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji tehnolog-savjetnik za opskrbu svim potrebnim inputima za održivu i ekološku poljoprivrednu

proizvodnju. plasman i prodaja eko proizvoda izrada i vođenje projekata za održivu i ekološku proizvodnju

Specifične kompetencije koje student razvija su: transformirtati konvencionalnu u održivu ili ekološku poljoprivrednu proizvodnju organizirati efektivnu održivu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju predložiti i primijeniti najnovija stručna i znanstvena postignuća u održivoj i ekološkoj

poljoprivrednoj proizvodnji efikasno upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji odgovorno ponašanje prema prirodnom okolišu osmisliti i organizirati promociju, distribuciju i plasman proizvoda utjecati na politiku razvoja ekološke proizvodnje

Razvijanje sljedećih općih kompetencija studenata: timski rad samostalnost prijenos znanja na zahtjev sposobnost rješavanja problema u novim i nepoznatim situacijama sposobnost analize i sinteze komunikacijske vještine

12

PREDMETI KOMPETENCIJE

Tran

sfor

mira

ti ko

nven

cion

alnu

u

održ

ivu

ili e

kolo

šku

poljo

priv

redn

u pr

oizv

odnj

uO

rgan

izira

ti ef

ektiv

nu o

drži

vu i

ekol

ošku

pol

jopr

ivre

dnu

proi

zvod

nju

Pred

loži

ti i p

rimije

niti

najn

ovija

st

ručn

a i z

nans

tven

a po

stig

nuća

u

održ

ivoj

i ek

ološ

koj p

oljo

priv

redn

oj

Efik

asno

upr

avlja

ti po

ljopr

ivre

dnim

go

spod

arst

vom

u o

drži

voj i

eko

lošk

oj

poljo

priv

redn

oj p

roiz

vodn

ji

Odg

ovor

no p

onaš

anje

pre

ma

priro

dnom

oko

lišu

Osm

islit

i i

orga

nizi

rati

pro

moc

iju,

dist

ribuc

iju i

plas

man

pro

izvo

da

Prim

ijeni

ti in

form

acijs

ke su

stav

e u

odlu

čiva

nju

Spos

obno

st rj

ešav

anja

pro

blem

a u

novi

m il

i nep

ozna

tim si

tuac

ijam

a

Tim

ski r

ad

Sam

osta

lnos

t

Prije

nos

znan

ja n

a za

htje

v

Spos

obno

st a

naliz

e i s

inte

ze

Kom

unika

cijsk

e vje

štin

e

REDOVITI PREDMETI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša x x x x x x

Informacijske tehnologije u poljoprivredi x x x x x x xZaštita tla x x x x x xMehanizacija u održivoj i ekološkoj poljoprivredi x x x x x x x x x

Tržište i marketing proizvoda održive i ekološke polj. x x x x x x x x

Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja X X X X X X X XOdabrana poglavlja iz hranidbe stoke x x x xProizvodnja i korištenje gnojiva u održivoj i ekol.polj. x x x x x x

Zootehnika x x x x x x xSpecijalistička stručna praksa x x x x x x x x x x x x x

13

Izrada završnog spec. diplomskog rada x x x x x x x x x x x x

IZBORNI PREDMETIProizvodnja ratarskih kultura u održivoj i ekol.polj. x x x x x x x x

Održiva i ekološka govedarska proizvodnja mesa i mlijeka x x x x x x

Integrirano i ekološko povrćarstvo x x x x xOdabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije X X X X X X

Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove loze x x x x x x x x

Ekološko svinjogojstvo i alternativni proizvodi peradarstva x x x x x x

Analize tla i gnojidba x x x x x x xHigijena smještaja, dobrobit i sustavi držanja životinjaOdrživa i ekološka proiz. sjemenskog i sadnog materijala

x x x x x x x x

Utvrđivanje kvalitete, biodinamika animalnih proizvoda X X X X X X X

Održivi i ekološki pristup ovčarstvu i kozarstvu x x x x x x x

Održiva i ekološka proizvodnja i tehnologija krme x x x x x x x x

Uzgoj ljekovitog i aromat. bilja u održivoj i ekol. proiz. x x x x x x x

14

Kompetencija (skup ishoda učenja) Način razvijanja kompetencije 1 Transformirati konvencionalnu u

održivu ili ekološku poljoprivrednu proizvodnju

Kroz predmet student uči o propisanim uvjetima za održivu i ekološku proizvodnju te kako ih ostvariti.

2

Organizirati efektivnu održivu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju

Kroz predmet student uči tehnologiju proizvodnje u skladu s principima održive odnosno ekološke proizvodnje koja će rezultirati optimalnim prinosom i kvalitetom

3Predložiti i primijeniti najnovija stručna i znanstvena postignuća u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji

Kroz predmet student uči o najnovijim tehnologijama i o izvorima informiranja o najnovijim stručnim i znanstvenim postignućima

4 Efikasno upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji

Kroz predmet student uči kako proizvoditi isplativo

5 Odgovorno ponašanje prema prirodnom okolišu

Kroz predmet student uči kako proizvoditi s minimalnim negativnim utjecajem na okoliš

6Osmisliti i organizirati promociju, distribuciju i plasman proizvoda

Kroz predmet student uči kako osmisliti i organizirati promociju, distribuciju i plasman proizvoda

7

Primijeniti informacijske sustave u poslovnom odlučivanju

Kroz predmet student uči koristiti informacijske sustave (najčešće su to neke baze podataka) u donošenju različitih poslovnih odluka

8Sposobnost rješavanja problema u novim ili nepoznatim situacijama

U predmetu student rješava probleme kakve može očekivati na svom poslu (case study, projektni zadatak i sl.)

9Timski rad

Studenti rješavaju zadatke u grupi (izvješća, seminari, projektni zadaci…)

10 Samostalnost Student rješava zadatak samostalno11 Prijenos znanja na zahtjev Kroz predmet student uči kako na razumljivi

način savjetovati o održivoj ili ekološkoj proizvodnji

12Sposobnost analize i sinteze

Student uči načine prikupljanja i analize podataka te zaključivanja

13Komunikacijske vještine

Student usavršava usmene i pisane vještine komuniciranja

15

2.7. Studijski programi koje je moguće pratiti u nastavku

Studijski program specijalističkog diplomskog stručnog studija Poljoprivreda smjer Održiva i ekološka poljoprivreda organizira Učilište kako bi omogućilo izravnu vertikalnu prohodnost i nadogradnju postojećeg stručnog studija.

Također, studenti koji završe specijalistički diplomski stručni studij poljoprivrede mogu nastaviti školovanje na diplomskom i doktorskom sveučilišnom studiju.

2.8. Stručni naziv

Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede (120 ECTS bodova) stječe se stručni naziv: stručni/a specijalist/a inžinjer/ka poljoprivrede, smjer „Održiva i ekološka poljoprivreda“.

16

3. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih modula s brojem sati i ECTS bodovima

I. semestarIME I PREZIMENASTAVNIKA

NAZIVPREDMETA

ECTSSati ukupno

Preda-vanja

Vjež-be

Semi-nari

Dr.sc. Marija VukobratovićProf.dr.sc. Ružica Lončarić

Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Krunoslav Škrlec Informacijske tehnologije u poljoprivredi 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Andrija Špoljar Zaštita tla 6 40

" " 10 10

Mr.sc. Miomir StojnovićMr.sc. Vlado Kušec

Mehanizacija u održivoj i ekološkoj poljoprivredi 6 40

" " 10 10

Mr.sc. Lidija Firšt-GodekDr.sc. Kristina Svržnjak

Tržište i marketing proizvoda održiva i

ekološke poljoprivrede6 40

" " 10 10

II. semestarIME I PREZIMENASTAVNIKA

NAZIVPREDMETA

ECTSSati ukupno

Preda-vanja

Vjež-be

Semi-nari

Dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić

Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Vinko PintićDr.sc. Dejan Marenčić

Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke 6 40

" " 10 10

IZBORNI PREDMETI Napomena – student/ica bira tri izborna predmeta

Dr.sc. Vesna SamoborProizvodnja ratarskih

kultura u održivoj i ekološkoj poljoprivredi

6 40

" " 10 10

Dr.sc. Dražen ČuklićOdrživa i ekološka

govedarska proizvodnja mesa i mlijeka

6 40

" " 10 10

Mr.sc. Tomislava Peremin Volf

Integrirano i ekološko povrćarstvo 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Tatjana TušekDr.sc. Marijana Ivanek-

Martinčić

Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i

toksikologije6 40

" " 10 10

Dr.sc. Brankica SvitlicaDragutin Kamenjak, dipl.ing.

Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove

loze6 40

" " 10 10

Dr.sc. Tatjana JelenMarija Meštrović, dipl.ing.

Ekološko svinjogojstvo i alternativni proizvodi

peradarstva6 40

" " 10 10

III. semestarIME I PREZIMENASTAVNIKA

NAZIVPREDMETA

ECTSSati ukupno

Preda-vanja

Vjež-be

Semi-nari

Dr.sc. Ivka KvaternjakProizvodnja i korištenje

gnojiva u održivoj i ekološkoj poljoprivredi

6 40

" " 10 10

Dr.sc. Vinko PintićDr.sc-Tatjana JelenMr.sc. Đurica Kalember

Zootehnika 6 40

" " 10 10

IZBORNI PREDMETI Napomena – student/ica bira tri izborna predmeta

Dr.sc. Andrija ŠpoljarDr.sc. Ivka Kvaternjak Analize tla i gnojidba 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Damir AlagićMr.sc. Vlasta Mandić

Higijena smještaja, dobrobit i sustavi držanja

životinja6 40

" " 10 10

Dr.sc. Vesna SamoborOdrživa i ekološka

proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala

6 40

" " 10 10

Dr.sc. Tatjana TušekMr.sc. Vlasta MandićDr.sc. Damir Alagić

Utvrđivanje kvalitete, biodinamika animalnih

proizvoda6 40

" " 10 10

Dr.sc. Tatjana Jelen Održivi i ekološki pristup u ovčarstvu i kozarstvu 6 40

" " 10 10

Dr.sc. Marcela Andreata-KorenDr.sc. Siniša Srečec

Održiva i ekološka proizvodnja i tehnologija

krme6 40

" " 10 10

Dr.sc. Renata Erhatić

Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u održivoj i ekološkoj

proizvodnji

6 40

" " 10 10

IV. semestarIME I PREZIMENASTAVNIKA

NAZIVPREDMETA

ECTSSati ukupno

Preda-vanja

Vjež-be

Semi-nari

Specijalistička stručna praksa 22 200 20

" "

Izrada i obrana završnog specijalističkog

diplomskog stručnog rada8 80

" "

17

3.2. Opis integriranog projektnog zadatka (I.P.Z.)

Integrirani Projektni Zadatak čine specifični radni zadatci modula I., II. i III. semestra. Na taj način dio je praktične nastave svakog modula unutar I., II. i III. semestra. Integrirani Projektni Zadatak dobivaju timovi studenata (5 studenata u timu). Svaki student unutar tima zadanog Integriranog Projektnog Zadatka ima svoje specifične zadatke koje samostalno odrađuje i priprema za završno uklapanje u prezentaciju i obranu Integriranog Projektnog Zadatka. Na taj način studenti razvijaju specifične kompetencije vezano za radne zadatke unutar Integriranog Projetknog Zadatka i osobne vještine (oralna komunikativnost na materinjem i jednom stranom jeziku, literarna pismenost, prezentacijske vještine, kreativnost, inovativnost, kritički pristup, pregovaračke vještine, preuzimanje inicijative i odgovornosti, fleksibilnost i objektivno pristupanje, praktična primjena usvojenih znanja i prilagođavanje timskom radu). Unutar tima studenti između sebe biraju vođu tima koji će koordinirati njihove aktivnosti u izradi, prezentaciji i obrani Integriranog Projektnog Zadatka, kao i utvrđivanje termina konzultacija sa semestralnim koordinatorom odnosno nastavnim osobljem modula zaduženih za specifične radne zadatke unutar Integriranog Projektnog Zadatka. Timovi studenata dobivaju razrađene pisane upute Integriranog Projektnog Zadatka od nastavnika koji imaju ulogu semestralnih koordinatora modula za Integrirani Projektni Zadatak I., II. odnosno III. semestra. Semestralni koordinatori prema dogovorenim Integriranim Projektnim Zadacima koordiniraju aktivnosti nastavnog osoblja po modulima u dodjeljivanju specifičnih zadataka i razvijanju specifičnih kompetencija studenata po utvrđenim Integriranim Projektnim Zadacima. U uputama Integriranog Projektnog Zadatka razrađen je i način procjene aktivnosti studenata na realizaciji specifičnog radnog zadatka od strane modularnih nastavnika kao i način ocjenivanja studenata na prezenataciji i obrani Integriranog Projektnog Zadatka.Integrirani projektni zadatak dinamične je prirode te u okviru izvedbenog plana modula po semestrima (specifični radni zadatci) može biti mijenjan, ovisno o organizaciji terenske nastave ili kreativnim i konstruktivnim željama samih studenata, kao krajnjih korisnika u procesu obrazovanja.

18

3.3. Opis svakog modula – izmjene i dopune3.3.1. Opis modula I. semestra – izmjene i dopune

Rbr. Šifra modula: 58 Naziv modula: POLJOPRIVREDNA EKOLOGIJA I EKONOMIKA OKOLIŠA

1. MB znanstvenika: 071554 Nositelj: Dr.sc. Marija Vukobratović2. Šifra nastavnika: MV106

MB znanstvenika: 220280 Izvođači nastave: Dr.sc. Marija Vukobratović Dr.sc. Ružica Lončarić

3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40

5. Broj sati predviđen za seminarsku nastavu i vježbe: 10

6. Broj sati predviđen za specifične i integrirane radne zadatke: 10

7. Broj sati za pripremu ispita: 508. Broj sati za ostale (nespomenute) vrste rada: 64

Obvezni/izborni Semestar izvođenja Sveukupni broj sati potreban za polaganje ispita: ECTS bodova

Obvezni Prvi 174 69. CILJ PREDMETA: Upoznati studenta s temeljnim abiotskim i biotskim činiteljima okoliša te njihovim

utjecajen na fiziološke procese tijekom rasta i razvoja biljaka. Studenti će biti upoznati s ekonomikom poljoprivrednog gospodarstva, kao i s ekonomikom resursa i problemom degradacije okoliša s ekonomskog stajališta.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Uvod u agroekologiju – definicija, Stres, Agroekologija i funkcionalna hrana, Biotski činitelji okoliša, Odnosi između živih organizama, Antropogenizacija prirodnih staništa, Abiotski činitelji okoliša, Utjecaj abiotičkih činitelja na fiziološke procese tijekom rasta i razvoja biljaka te produktivnost usjeva, Ekonomika poljoprivrednog gospodarstva: proizvodnja u kratkom i dugom vremenskom roku, ekonomija razmjera; Principi i ciljevi održivosti ekološke poljoprivrede – ekonomski, društveni i ekološki, Osnovna načela ekonomske teorije ekološkog gospodarstva i okoliša: elastičnost potražnje i ponude, tržište čimbenika proizvodnje, ravnoteža na tržištu zemlje i tržištu rada, Ekonomika resursa i problem degradacije okoliša s ekonomskog stajališta Ekonomika ekološkog goposodarstva; Troškovi, prihodi, dobit ekološkog gospodarstva; Načini snižavanja troškova i načini povećanja prihoda ekološkog gospodarstvab) Sadržaj vježbi: Određivanje deficita difuznog pritiska, Određivanje sadržaja nitrata u svježem povrću, Određivanje kloroplastnih pigmenata, Analitičke kalkulacije: primjer u ekološkog ratarstvu i stočarstvu

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja

Ispit se polaže u dva dijela: I - Poljoprivredna ekologija i II – Ekonomika okoliša. Ispit se polaže pismeno, a samo u slučaju nezadovoljstva studenta s ocjenom (popravljanje ocjene) usmeno. Konačna ocjena predstavlja srednju vrijednost pojedinačnih ocjena.

Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni1.kolokvij – poljoprivredna ekologija

Prisutnost na nastavi i aktivnost na vježbama

10%

Pismeni ispit 40%Ocjena dovoljan (2) = I skupina pitanja

19

Ocjena dobar (3) = II skupina pitanjaOcjena vrlo dobar (4) = III skupina pitanja Ocjena izvrstan (5) = IV skupina pitanja

2.kolokvij – ekonomika okoliša

Riješen zadatak20%

Pismeni ispit

30%Ocjena dovoljan (2) = 60-70%

Ocjena dobar (3) = 70-80%Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%Ocjena izvrstan (5) = 90-100%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeOrganiziraju se dva ispitna roka koji se održavaju u dogovoru sa studentima u terminima kada je organizirana i nastava na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda.Ispitni rokovi za studente koji nisu položili tijekom prva dva izlaska, organiziraju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova na Stručnom studiju Poljoprivreda (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza). Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

13. Ishodi učenja i način provjereISHODI UČENJA

Nakon položenog ispita iz predmeta „Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Definirati pojam agroekologije i identificirati uvjete stresa Pisani ispit i seminarski radovi

2. Objasniti pojam funkcionalna hrana Seminarski radovi3. Nabrojiti abiotske i biotske čimbenike i opisati njihov utjecaj na agroekosustav Pisani ispit4. Ocijeniti utjecaj činitelja okoliša na fiziološke procese tijekom rasta, razvoja i tvorbe prinosa biljaka. Pisani ispit

5. Navesti ekonomske aspekte različitih ekoloških gospodarstava Pisani ispit.6. Samostalno izračunati ekonomsku analizu različitih ekoloških gospodarstava s aspekta raznolikosti i razine bilinogojskog i stočarskog udjela, Pisani ispit

7. Izraditi plan ekološke proizvodnje Seminarski rad8. Identificirati utjecaj poljoprivrede na okoliš, s aspekta primjene agrokemikalija i izračuna degradacije okoliša s ekonomskog stajališta Pisani ispit.

14. Popis literatureObavezna:

1. Ferenčak, I. (2003): Počela ekonomike, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek2. Karić, M. (2002): Kalkulacije u poljoprivredi, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek3. Lambers, H., Chapin, F.S., Pons, T.L. (1998): Plant physiological ecology. Springer – Verlag..4. Pevalek-Kozina, B.(2003.): Fiziologija bilja, Profil International, Zagreb5. Žugec, I., Jurić, I., Šamota, D., Stipešević, B. Bukvić, G., Lončarić, Z., Teklić, T. (1997):

Bilinogojstvo opći dio. I poglavlje: Ekofiziologija (ekološki, fiziološki i fertilizacijski aspekti). Interna skripta, Poljoprivredni fakultet Osijek.

Dopunska:1. Reddy, K. R. And Hodges, H. F. (2000): Climate change and global crop productivity. CABI

Publishing.2. Ridge, I. (2002): Plants. Oxford University Press.

20

15. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Radom u manjim skupinama, stimuliranjem studenata za aktivno sudjelovanje, raspravljanje i postavljanje pitanja tijekom obrade pojedinih područja gradiva. Evaluaciju provesti na kraju putem anonimne ankete.

16. Preduvjeti upisa modula: Nema preduvjeta.

21

Rbr. Šifra modula: 59 Naziv modula: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI

1. MB znanstvenika: 171215 Nositelj: Dr.sc. Krunoslav Škrlec3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Obvezni Prvi 174 69. CILJ PREDMETA: Upoznati studente sa suvremenom informacijskom tehnologijom. Objasniti što je

informacijski sustav i kako ga koristiti u rješavanju problema, kako ga izgraditi te prilagoditi području interesa. Naglasiti sve prednosti koje pruža takav sustav, ali i ukazati na nedostatke koji proizlaze u slučaju neodgovornog korištenja takvih sustava.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Uvod u predmet. Što je informacijska tehnologija, Informacijski sustavi, Upravljanje informacijskim sustavom, Izgradnja informacijskog sustava, Upravljanje podacima, Informacijski sustavi potpore odlučivanju, Internet i elektroničko poslovanje, Računala i računalni sustavi, Suvremene tehnologije, Ergonomija radnih mjesta s osobnim računalimab) Sadržaj vježbi: linearna optimizacija, Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft PowerPoint, baze podatakaIstraživanje ključnih faktora i podataka za seminarski rad, Obrane seminarskih zadataka.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaProvjera znanja provodi se tijekom izvođenja svih oblika nastave. Polaganje ispita je pismeno i eventualno usmeno. Pismeni dio ispita polaže se putem ispita koji pokriva cijelo obrađeno područje predmeta. Svi elementi koji se ocjenjuju moraju biti pozitivni ocjenama od 2 do 5:

Faktori opterećenja:Dijelovi koji se ocjenjuju Faktor opterećenja - f

Prisustvo na nastavi i aktivno sudjelovanje

0,5

Seminarski rad 2,5

Pismeni ispit 3,0

UKUPNO 6

Konačna ocjena = (A*f1 + B*f2 + C*f3)/6

A – prisustvo i aktivno sudjelovanje na nastaviB – projektni zadatakC – pismeni dio ispitaf – faktor opterećenja

22

Studenti koji nisu zadovoljni predloženom ocjenom, a stekli su najmanje 70% bodova mogu pristupiti usmenom ispitu s ciljem povećanja ocjene za jedan razred.

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi održavaju se jedanput mjesečno tijekom akademske godine, a konzultacije u vrijeme objavljeno na stranici učilišta i predmetnog nastavnika.

Izvedba nastave:- Predavanja,- Individualno i timsko rješavanje praktičnih zadataka kroz vježbe,- Analiza studija slučaja,- Seminarski rad,- Rad sa studentima na konzultacijama.

13. Ishodi učenja i način provjereISHOD UČENJA

Nakon položenog ispita iz predmeta „Informacijske tehnologije u poljoprivredi“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Definirati informacijski sustav Pisani ispit2. Objasniti upravljanje poslovnim sustavom preko informacijskog sustava Pisani ispit3. Upotrijebiti informacijski sustav kao model poslovnog sustava Pisani ispit4. Interpretirati postupke pri izgradnji informacijskog sustava vezano uz područje interesa Pisani ispit

5. Razlikovati komponente informacijskog sustava vezano uz potrebne podatke Pisani ispit

6. Upotrijebiti informacijske sustave potpore odlučivanju u odnosu na problem koji se rješava

Pismeni ispit/seminarski rad

7. Upotrijebiti Internet i mogućnosti elektroničkog poslovanja Pismeni ispit/seminarski rad

8. Usporediti različita računala i računalne sustave Pismeni ispit/seminarski rad

9. Razlikovati odgovorno od neodgovornog upravljanja informacijskim sustavom

Pismeni ispit/seminarski rad

10. Kreirati virtualnu organizaciju Pismeni ispit/seminarski rad


1. Čerić, V., Varga, M. I Birolla, H.: “Poslovno računarstvo”, Znak, Zagreb, 1998.2. Srića, V., Spremić, M.: „Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha“, Sinergija, Zagreb,

2000.Dopunska:

1. Panian, Ž.: „Izazovi elektroničkog poslovanja“, NARODNE NOVINE d.d., Zagreb, 2002.2. Srića, V., Muller, J.: „Put k elektroničkom poslovanju“, Sinergija, Zagreb, 2001.

17.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Rad u manjim grupama, razviti diskusiju o svakom novom području, a na kraju provesti evaluaciju putem anonimne ankete studenata.

18. Preduvjeti upisa modula: Nema posebnih uvjeta.

23

Rbr. Šifra modula: 60 Naziv modula: ZAŠTITA TLA1. MB znanstvenika: 270465 Nositelj: Dr.sc. Andrija Špoljar3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 405. Broj sati predviđen za seminarsku nastavu i vježbe: 10




Obvezni Prvi 174 6

9.

CILJ PREDMETA: Cilj je predmeta upoznati izvore onečišćujućih tvari, njihovo kretanje i zadržavanje u okolišu te ulaz u hranidbeni lanac sa štetnim posljedicama za zdravlje životinja i ljudi. S ciljem održivog gospodarenja tlom studenti će se također upoznati s klasifikacijom oštećenja tala i metodama remedijacije tla. Poseban naglasak dat će se održivom gospodarenju tlom kao temeljnoj odrednici održive poljoprivredne proizvodnje.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Uvod u održivo gospodarenje okolišem (tlom), Kretanje onečišćujućih tvari (atmosfera, tlo, voda), Onečišćenje atmosfere, Onečišćenje tla, Onečišćenje vode, Održiva poljoprivredna proizvodnja kao temelj održivog razvitaka

b) Sadržaj vježbi: Promjene vodnog režima tla uzrokovane sušom (Analiza klimatskih elemenata, Bilanca vode u tlu), Prezentacije studentskih radova prema odabranim temama (Agrikulturni materijali koji sudjeluju u onečišćenju tla, Utjecaj kiselih kiša na vegetacijski pokrov i tlo, Održiva i ekološka poljoprivreda kao alternativa intenzivnoj, Onečišćenja okoliša (tla) uzrokovana eksploatacijom fosilnih goriva)

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaMoguće je ispit položiti (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda).Uvjet za izlazak na ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađeno stručno izvješće. Pismeni kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10):

7,0 - 7,5 - dovoljan (2)8,0 – 8,5 - dobar (3)9,0 – 9,5 vrlo dobar (4) 10 - izvrstan (5)

Studenti koji ne zadovolje imaju pravo na jedan popravni kolokvij. Studenti koji nisu kolokvirali, polažu ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.

Konačna ocjena dobije se na sljedeći način:1. Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5%2. Vježbe (stručno izvješće) - 55%3. Predavanja - 40%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeU zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok.

24

Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Zaštita tla“ student će moći:NAČIN PROVJERE

1. Obraditi i interpretirati klimatske podatke (primjena postojećih podataka) Zadatak 12. Obraditi postojeće analitičke podatke i izračunati količine potrebnih gnojiva za potrebe rekultivacije tla

Zadatak 2

3. Koristiti suvremene računalne tehnologije u izradi tablica i grafikona te pisanju teksta

Seminarski rad

4. Preporučiti mjere sanacije tla s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje

Seminarski rad

5. Prezentirati rezultate vlastitog rada (javna prezentacija) Seminarski rad 6. Definirati, objasniti i povezati temeljne postavke iz održivog gospodarenja tlom (zaštite tla)

Pismeni i usmeni ispit

14. Literatura:Obavezna:

1. Šimunić, I., Špoljar, A., Peremin Volf Tomislava (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla, skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci.

2. Špoljar, A., Čoga, L., Tušek, T. (2011): Onečišćenje okoliša. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, udžbenik, 132 str.

Dopunska:1. Jug., I. (2016): Štetne tvari u tlu. Predavanje iz predmeta Osnove agroekologije, Poljoprivredni

fakultet u Osijeku, 10 str.2. Kisić, I. (2012): Sanacija onečišćenoga tla. Sveučilište u Zagrebu, udžbenik, 276. str.3. Kisić, I. (2016): Antropogena erozija tla. Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 274 str.4. Kisić, I., Bašić, F., Butorac, A., Mesić, M., Nestroy, O., Sabolić, M. (2005): Erozija tla vodom pri

različitim načinima obrade. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.5. Špoljar, A. (2016): Procesi degradacije tla. Odabrano predavanje iz predmeta Konzervacijska

poljoprivreda, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, 29 str.

15.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Radom u manjim skupinama, stimuliranjem studenata za aktivno sudjelovanje, raspravljanje i postavljanje pitanja tijekom obrade pojedinih područja gradiva. Evaluaciju provesti na kraju putem anonimne ankete.

16. Preduvjeti upisa modula: Nema preduvjeta.

25

Rbr. Šifra modula: 61 Naziv modula: MEHANIZACIJA U ODRŽIVOJ I EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

1. Šifra nastavnika: MS104 Nositelj: Mr sc. Miomir Stojnović2. Šifra nastavnika: MS104

Šifra nastavnika: VK103 Izvođači nastave: Mr sc. Miomir Stojnović Mr sc. Vlado Kušec






Obvezni Prvi 174 6

9.

CILJ PREDMETA: Upoznati studente s ulogom i specifičnostima primjene mehanizacije u održivoj i ekološkoj poljoprivredi, upoznati ih s konstrukcijom i principom rada strojeva i opreme u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, naučiti ih da mogu planirati nabavu i korištenje potrebnih strojeva i opreme u skladu sa zahtjevima održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje i u skladu s veličinom i strukturom gospodarstva, uvažavajući pri tom i propisane zahtjeve za očuvanje okoliša i zbrinjavanje poljoprivrednih nusproizvoda i otpadnih tvari na ekološki prihvatljiv način.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Održivo i ekološko stočarstvo – proizvodnja stočne krme, mehanizacija u proizvodnji zelene krme, sijena, silaže i sjenaže. Strojevi i oprema u proizvodnji krmnih smjesa – mlinovi, mješalice, preše za peletiranje smjese, transportni uređaji. Strojevi i oprema za snabdijevanje farmi vodom. Strojevi i oprema u održivom i ekološkom govedarstvu. Strojevi i oprema u održivom i ekološkom svinjogojstvu. Strojevi i oprema u održivom i ekološkom peradarstvu. Strojevi i oprema za zbrinjavanje organskog otpada farme, strojevi za kompostiranje, oprema za proizvodnju bio-plina Strojevi za obradu tla – 0-obrada, minimalna i reducirana obrada, integralna obrada tla. Strojevi za sjetvu i sadnju, sijačice za direktnu sjetvu, sadilice rasada. Strojevi za mehaničku njegu i suzbijanje korova. Strojevi za zaštitu bilja, nepesticidne mjere suzbijanja štetnika.Strojevi za žetvu i berbu, satelitsko pozicioniranje, kartiranje prinosa i plodnosti proizvodnih površina.

b) Sadržaj vježbi: Strojevi i oprema za proizvodnju krmnih smjesa – mješaona krmnih smjesa s mlinom čekićarom i horizontalnom mješalicom. Strojevi za spremanje krme – travokosilice, gnječilice-kondicioneri, okretači, grablje, samoutovarne prikolice i preše za sijeno. Krmni kombajni, horizontalni silosi, izuzimači silaže iz silosa, mikser prikolice. Strojevi i oprema na govedarskim farmama, tov junadi, strojna mužnja, pojilice, uređaji za izgnojavanje, krmne zabrane, ventilacija staje. Strojevi i oprema na svinjogojskim farmama, način držanja i uzgoja, hranidba, pojenje, ventilacija, grijanje i hlađenje objekata. Strojevi i oprema u peradarstvu, podni i kavezni način držanja, automatske hranilice i pojilice, ventilacija, grijanje i hlađenje objekata. Strojevi za osnovnu i dopunsku obradu tla. Strojevi za mehaničku njegu i suzbijanje korova, plošni i međuredni kultivatori, rotacioni kultivatori. Strojevi za sjetvu i sadnju, sijačice za sjetvu u kontinuirane redove, sjetva omaške, sadilice rasada i gomolja. Strojevi za zaštitu bilja, prskalice, raspršivači, primjena aerosola, strojevi za žetvu i berbu Strojevi i oprema na ekološkim gospodarstvima, strojevi i oprema za kompostiranje, bioplinsko postrojenje - terenske vježbe


26

Ispit se polaže putem dva kolokvija po odslušanim predavanjima i odrađenim vježbama. Pored kolokvija, ocjenjuje se i Integrirani projektni zadatak, redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi.

Tablica strukture elemenata ocjenjivanja:Elementi ocjene Učešće ( % )

Kolokvij I. 30 Kolokvij II. 30Integrirani projektni zadatak 20Prisustvovanje nastavi 10Aktivnost na nastavi 10Ukupno: 100

12. Ispitni rokovi i konzultacijePo završetku predmeta daju se dva redovna ispitna roka, a nakon toga po potrebi.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Mehanizacija u održivoj i ekološkoj poljoprivredi“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Objasniti značaj i specifičnosti mehanizacije u održivoj i ekološkoj poljoprivredi u odnosu na konvencionalnu proizvodnju Kolokvij I.

2. Opisati princip rada i konstrukciju strojeva i uređaja potrebnih za održivu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju Kolokvij I. i II.

3. Racionalno i svrhovito odabrati i koristiti opremu, strojeve i uređaje kako bi osigurali efektivnu održivu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju Kolokvij I. i II.

4. Odgovorno koristiti ekološki prihvatljive postupke zbrinjavanja organskog otpada i nusproizvoda poljoprivrednog porijekla Projektni zadatak

5. Rješavati probleme, samostalno ili u timu, vezane uz rizične čimbenike koji mogu utjecati na primjenu mehanizacije u održivoj i ekološkoj proizvodnji u novonastalim okolnostima

Projektni zadatak

6. Analizirati bitne čimbenike vezane uz korištenje mehanizacije u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji te sintetizirati ključne informacije kako bi se postigla efikasna i racionalna proizvodnja

Projektni zadatak

7. Razvijati komunikacijske vještine kroz izradu prezentacija vezanih uz rješavanje problema primjene mehanizacije u održivoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji

Projektni zadatak


1. Brčić J. (1991): Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Zagreb2. Brčić J. (1991): Mehanizacija u povrćarstvu, Zagreb.3. Brčić J. (1997): Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Zagreb4. Senčić Đ., Antunović Z., Mijić P., Baban M., Puškadija Z. (2011): Ekološka zootehnika,

Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek5. Zimmer R., Košutić S., Zimmer D. (2010): Mehanizacija u ratarstvu, Osijek

Dopunska:1. Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Zbornici radova2. dlg-test. De, Das Net – Magazin Fur Landtechnik

27

15.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima postavljanjem pitanja, a na vježbama, samostalni rad i interpretacija gradiva usvojenog radom u manjim grupama tijekom samih vježbi. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.


28

Rbr. Šifra modula: 62 Naziv modula: TRŽIŠTE I MARKETING PROIZVODA ODRŽIVE I EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE

1. Šifra nastavnika: LF100 Nositelj: Mr sc. Lidija Firšt Godek2. Šifra nastavnika: KS101 Izvođači nastave: Dr sc. Kristina Svržnjak3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Obvezni Prvi 174 69. CILJ PREDMETA: Upoznati studente s osnovama tržišta i marketinškom strategijom.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Pojam, razvitak i podjela tržišta. Funkcije i dimenzije tržišta. Poljoprivredno tržište. Tržni čimbenici: potražnja, ponuda i cijene. Ustroj tržišta i prodaje proizvoda. Tržne ustanove. Prodajni kanali. Tržni udruge. Tržni posrednici. Marketing u poljoprivredi. Marketing mix.: proizvod, cijena, promocija, distribucija. Promocijski splet: oglašavanje, izravna prodaja, odnosi s javnošću. Tržište i marketing proizvoda održive i ekološke poljoprivrede. Primjena istraživanja marketinga ekoloških proizvoda. Potvrdnica, deklaracija, logo ekoloških proizvoda. Promidžba, predstavljanje, pakiranje i ambalaža, ekoloških proizvoda Asortiman i cijene ekoloških proizvoda. Izravna i neizravna prodaja ekoloških proizvoda. E-marketing. Izvozna strategija. Tržište ekoloških proizvoda u zemljama EU.b) Sadržaj vježbi: Društvena odgovornost poduzeća, upitnik o podizanju svijesti o društvenoj odgovornosti poduzeća, problemi anketiranja na terenu, Upitnik o podizanju svijesti o društvenoj odgovornosti poduzeća – pitanja o politikama radnog mjesta, ekološkim politikama, tržišnim politikama, politikama zajednice i vrijednosti poduzeća, Eko-marketing, Izravna prodaja seljačkih proizvoda uz pojedine primjere u Hrvatskoj i inozemstvu, Mogućnosti prijave na projekte, prijava na projekt «Marketinška priprema poljoprivredno-prehrambenih proizvoda», Izrada reklamnog plakata, Izrada SWOT analize, Izrada ankete usmjerene željama kupaca, Prezentacija zadataka studenata

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaSvi elementi koji se ocjenjuju moraju biti pozitivni ocjenama od 2 do 5: Prisustvo – uz samo prisustvo ocjenjuje se sudjelovanje u aktivnostima tijekom predavanja, a naročito vježbi kroz diskusije, postavljanja pitanja, timski rad i sličnoZadatak 1 (Z-1) – provođenje ankete o društvenoj odgovornosti poslovanja (ocjenjuje se rok predaje, ispravnost provođenja ankete te analiza)Zadatak 2 (Z-2) – simulacija prijave na projekt (ispravnost izrade marketinškog projekta po svim zadanim točkama, kreativnost ideje projekta i povezanost s temom poljoprivrednih proizvoda proizvedeni na ekološki i održivi način, objašnjenje korisnosti za lokalnu zajednicu, uključenost sudionika u projekt i slično)Pismeni ispit – sastoji se od 40 pitanja (prolazna ocjena na 70%)

KONAČNA OCJENA = (prisustvo*0,05)+(Z-1*0,1)+(Z-2*0,15)+(ispit*0,7) 12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi održavaju se jedanput mjesečno tijekom akademske godine ili prema dogovoru.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

29


Nakon položenog ispita iz predmeta „Tržište i marketing proizvoda održive i ekološke poljoprivrede“ student će moći:

Načinprovjere

1. Istražiti i analizirati elemente tržišta ekoloških proizvoda Pisani ispit2. Predložiti i organizirati promociju, distribuciju i plasman proizvoda Pisani ispit3. Ispuniti prijavu na projekt Zadatak 24. Provesti istraživanje u potrazi za podacima potrebnim za prijavu na projekt Zadatak 25. Provesti anketu Zadatak 16. Nabrojati politike društveno odgovornih poduzeća Zadatak 1,

pisani ispit7. Izraditi SWOT analizu Izrada zadatka u

timu na nastavi8. Izraditi slogan, reklamni plakat za određeni proizvod Izrada zadatka u

timu na nastavi

14. Popis literatureObavezna:Kolega, A., Božić M.: Hrvatsko poljodjelsko tržište, Zagreb, 2001.Kotler, P.:Upravljanje Marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i Kontrola (9. izdanje), Mate, Zagreb, 2001.Leko-Šimić, M.: Marketing hrane, Sveučilište J. J. Strosmayera Osijek, 2002.Leon G. Schiffmanm, L. L. Kanuk: Ponašanje potrošača, Mate, 2004.Previšić, J., Ozretić-Došen, Đ.: Marketing, Adverta, 2004.Ružić, D.: e- Marketing, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, 2003.

Dopunska:Armstrong, G., Kotler, P., Marketing: An Introduction, Prentice Hall, 7th ed., 2004.Cova, B., Ghaur P., Salle, R., Projektni marketing, Algoritam. Zagreb, 2011.Kohls R., Uhl N. J.: Marketing of agricultural products. Purdue University, New Jersey, 1998.Previšić, J., Bratko, S.: Marketing, Zagreb, 2001.

17.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima postavljanjem pitanja, a na vježbama, samostalni rad i interpretacija gradiva usvojenog radom u manjim grupama tijekom samih vježbi. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.


30

3.3.2. Opis modula II. semestra – izmjene i dopune

Rbr. Šifra modula: 63 Naziv modula: EKOLOŠKI PRIHVATLJIVE METODE ZAŠTITE BILJA

1. Šifra nastavnika: MI101 Nositelj: Dr sc. Marijana Ivanek-Martinčić2. Šifra nastavnika: MI101 Izvođači nastave: Dr sc. Marijana Ivanek-Martinčić3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Obvezni Drugi 174 6

9.

CILJ PREDMETA: Upoznati studente s izborom ekološki prihvatljivih metoda zaštite bilja i s vrstama ekološki prihvatljivih sredstava za zaštitu bilja. Upoznati studente s mjerilima ekološke prihvatljivosti sredstava. Osposobiti studente za odabir odgovarajućih ekološki prihvatljivih metoda zaštite pojedinih poljoprivrednih kultura od štetnih organizama u okviru integrirane ili ekološke poljoprivredne proizvodnje.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite bilja, Mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava za zaštitu bilja, Ocjena ekološke prihvatljivosti mjera zaštite od najvažnijih štetočinja bilja, Ekološki prihvatljive mjere zaštite bilja, Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite bilja, Ekološki prihvatljive mjere zaštite bilja

b) Sadržaj vježbi: Homeopatski i biodinamički pripravci, Prognoza štetočinja pomoću CDA uređaja, Najvažniji svjetski proizvođači sredstava za biološku kontrolu štetočinja i njihov asortiman (Koppert, Biobest, Brinkman, Biofa...), Zaštita pojedinih kultura u integriranoj i ekološkoj proizvodnji, Stručne posjete ekološkim gospodarstvima i gospodarstvima u integriranoj proizvodnji (terenska nastava)

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja• Prisustvo i aktivnost na nastavi – 10% • Seminar 1– 20%

(Studenti u parovima izrađuju seminar o mjerama zaštite odabrane poljoprivredne kulture u integriranoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i prezentiraju ga)

• Seminar 2 s terenske nastave -20%*(Studenti u grupama izrađuju seminar s terenske nastave u kojem analiziraju sve uzgojne mjere na gospodarstvima koje su posjetili, a posebno provedene mjere zaštite bilja ta daju kritički osvrt na njih te prezentiraju seminar)

• Pismeni ispit – 50%* ocjena seminara s terenske nastave ulazi u prosjek ocjene samo ako je tema seminara vezana uz predmet EPMZB

12. Ispitni rokovi i konzultacijeBit će objavljeni tijekom nastave na Internet stranici VGUK (www.vguk.hr). Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

31

http://www.vguk.hr/


Nakon položenog ispita iz predmeta „Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Prezentirati izbor ekološki prihvatljivih metoda zaštite bilja Pisani ispit2. Nabrojiti i opisati ekološki prihvatljiva sredstava za zaštitu bilja Pisani ispit3. Objasniti neka mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava i postupaka u zaštiti bilja Pisani ispit

4. Predložiti ekološki prihvatljive mjere zaštite pojedinih kultura od važnijih štetočinja bilja u integriranoj ili u ekološkoj proizvodnji Seminar 1

5. Analizirati uspjeh primijenjenih metoda zaštite i predložiti potrebna poboljšanja

Seminar 2 s terenske nastave


1. Igrc Barčić, J., Maceljski, M. (2001) Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika, Zrinski Čakovec,.

2. Darko, Z. (1996) Ekološka poljoprivreda, Globus, Zagreb

Dopunska:1. Neil Helyer, Nigel D. Cattlin, Kevin C. Brown (2014) Biological control in Plant Protection, CRC

Press2. Fortmann M. (2000) Das grosse kosmobuch der Nutzlinge, Neue wege der biologischen

Schadlingsbekampfung, Franckh-Kosmos, 3. Malais, M. H., Ravensberg, W. J. Ravensberg (2003) Knowing and recognizing, The biology of

glasdshouse pests and their natural enemies, Koppert B. V.4. Pravilnik o integriranoj proizvodnji (NN: 137/12; 59/14)5. Zakon o provedbi uredbe vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju

ekoloških proizvoda (NN: 80/13)6. Zakon o izmjeni zakona o provedbi uredbe vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i

označavanju ekoloških proizvoda (NN: 14/14) 7. Uredba vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda8. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji (NN: 86/13)9. Uredba komisije (EZ) br. 889/2008 o detaljnim pravilima za provedbu uredbe vijeća (EZ) br.

834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označavanje i kontrolu

Neki korisni linkovi:http://www.iobc-wprs.org/ www. ifoam .org http://www.koppert.com/Home.13133.0.html?&L=1 http://www.biobest.be/ www.organicgrains.ncsu.edu/production/product www.cefs.ncsu.edu/.../ guides / organicproduction www.nysipm.cornell.edu/ organic _ guide

17.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz rad u manjim grupama studenti se potiču da aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i iznošenjem svojih stavova i mišljenja o određenoj stručnoj temi, te da već tijekom nastave savladaju sto veći dio gradiva. Na kraju realizacije provodi se anonimna anketa studenata o uspješnosti izvedbe nastave.

32

http://www.nysipm.cornell.edu/organic_guide

http://www.cefs.ncsu.edu/.../guides/organicproduction

http://www.organicgrains.ncsu.edu/production/product

http://www.biobest.be/

http://www.koppert.com/Home.13133.0.html?&L=1

http://www.ifoam.org/

http://www.iobc-wprs.org/

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/296879.html




33

Rbr. Šifra modula: 68 Naziv modula: ODABRANA POGLAVLJA IZ HRANIDBE STOKE1. Šifra nastavnika: VP105 Nositelj: Dr.sc. Vinko Pintić2. Šifra nastavnika: VP105

Šifra nastavnika: VP105 Izvođači nastave: Dr.sc. Vinko Pintić Dr. sc. Dejan Marenčić





Obvezni/izborni Semestar izvođenja

Sveukupni broj sati potreban za polaganje ispita:

ECTS bodova

Obavezni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studente da putem pravilne hranidbe stoke mogu ostvariti uspješnu proizvodnju stočarskih proizvoda na ekološki i/ili održiv način.

10. Okvirni sadržaj modula:a) Sadržaj predavanja: Uvod u predmet. Sastav ST krmiva, hranjive tvari i opskrba hranjivim tvarima

u kontekstu manjega zagađenja okoliša.Tehnologija krme i sustavi hranidbe te alternativni izvori krme u održivoj i ekološkoj poljoprivredi. Čimbenici koji utječu na uzimanje krme kod proizvodnih grla. Čimbenici hranidbe i njihov utjecaj na intenzitet rasta i plodnost kod domaćih životinja. Nedostatak ili višak energije, proteina, minerala i vitamina u kontekstu proizvodnje, zdravstvenog statusa i prekomjernom zagađenju okoliša. Antinutritivne tvari u krmivima i njihov utjecaj na proizvodnost, dugovječnost i zdravlje stoke. Tehnike i tehnologije u hranidbi stoke zasnovane na održivim i ekološkim principima

b) Sadržaj vježbi: Konzerviranje krmiva na gospodarstvu bez upotrebe aditiva. Izračuni potrebnih godišnjih količina hrane ovisno o vrsti i kategoriji stoke. Izračuni kapaciteta potrebnih skladišnih prostora za različite vrste suhih i vlažnih krmiva u održivom i ekološkom stočarstvu. Uravnoteženje obroka u odnosu na preporuke uz upotrebu računala. Najviše upotrebljavana krmiva u dnevnim obrocima, s naglaskom na neke limitirajuće čimbenike obzirom na njihovo učešće u dnevnim obrocima uzimajući u obzir i antinutritivne tvari koje su prisutne u nekim krmivima.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaSeminarskim radom, izradom zadataka tijekom semestra. Prezentacija pred studentskim odjeljenjem, izvan satnice predavanja i vježbi. Završna provjera samostalnosti pri rješavanju zadataka uz razumijevanje i korištenje teorijske podloge. Ocjena uspješnosti:

- prisutnost i interaktivnost na nastavi - 10%- seminarski radovi, riješeni i prezentirani istraživački zadaci – 40%- pismena provjera – 50%

Detaljnije na linku: www.vguk.hr/?A=DPROF&IDPROF=1&GRUPA=1&M=nov&SIF=2385

12. Ispitni rokovi i konzultacije

34

http://www.vguk.hr/?A=DPROF&IDPROF=1&GRUPA=1&M=nov&SIF=2385

Seminari i zadaci tijekom semestra prema dogovoru, pismena provjera na izvanrednim ispitnim rokovima jednom mjesečno i u redovitim ispitnim rokovima tijekom veljače, srpnja i rujna u akademskoj godini. Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenoga ispita iz predmeta „Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Sastaviti obrok-krmnu smjesu koja zadovoljava potrebe domaćih životinja u ekološkom uzgoju, bez štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i životinja te uz što manje zagađenje okoliša.

Pisana provjera

2. Prepoznati i otkloniti limitirajuće čimbenike i kritične točke u proizvodnom tehničko-tehnološkom procesu hranidbe stoke. Pisana provjera

3. Organizirati konzerviranje i skladištenje krmiva na gospodarstvu bez upotrebe aditiva Pisana provjera

4. Izračunati potrebne godišnje količine krme, ovisno o vrsti i kategoriji stoke, te kapacitete potrebnih skladišnih prostora na gospodarstvu za različite vrste suhih i vlažnih krmiva u održivom i ekološkom stočarstvu

Pisana provjera

5. Osmisliti hranidbeni menadžment u održivom i ekološkom uzgoju stoke Zadatak6. Predložiti optimalno korištenje genetskoga potencijala stoke putem uravnotežene hranidbe uz poštivanje temeljnih zakonitosti o dobrobiti životinja u kontekstu održive poljoprivrede

Seminarski rad

7. Primijeniti, u slučaju potrebe, EU Sustav brzoga uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv RASFF sustav. Odnosno, mrežom RASFF-a brzo razmijeniti informaciju između država članica i Komisije kada se u prehrambenom lancu i lancu hrane za životinje otkriju rizici za javno zdravlje.

Istraživački zadatak


1. Pintić V., Marenčić D., Pintić Pukec Nataša (2016): Hranidba domaćih životinja – odabrana poglavlja, Udžbenik, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.

2. Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja – Poglavlje: Poznavanje krmiva. Skripta, III dopunjeno i recenzirano izdanje, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.

3. Pintić V. i grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.

4. Senčić Đ., Antunović Z., (2003): Ekološko stočarstvo. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Osijek5. Uremović Z., i sur. (2008): Ekološko stočarstvo. Agronomski fakultet u Zagrebu. Zagreb6. Schumacher U., (2002): Milchviehfütterung im ökologischen Landbau. Praxis des ökolandbaus,

1. Auflage, Bioland Verglas GmbH, MainzDopunska:

1. Kirchgessner M., (1997): Tierernährung, 10., neubearbeitete Auflage, DLG Frankfurt (Main).2. Kirchgessner M., Friesecke H.: (1996): Wirkstoffe in der pratischen Tierernährung. München,

Basel, Wien.3. Schneider Erica, Schneider U., (2003; 2004; 2012): Računalni program. Futerberechnung

Rinder und Schweine, Coesfeld, Deutschland.

17. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama, kroz stimuliranje studenata da postavljaju pitanja i da slobodno interpretiraju stručnu problematiku-

35

gradivo. Na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.18. Preduvjeti upisa modula: Nema posebnih uvjeta.

36

Rbr. Šifra modula: 103 Naziv modula: PROIZVODNJA RATARSKIH KULTURA U ODRŽIVOJ I EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

1. Šifra nastavnika: VS104 Nositelj: Dr. sc. Vesna Samobor2. Šifra nastavnika: VS104

Šifra nastavnika: ZA100 Izvođači nastave: Dr. sc. Vesna Samobor Dr sc. Zvjezdana Augustinović





Obvezni/izborni Semestar izvođenjaSveukupni broj sati potreban za polaganje ispita: ECTS bodova

Izborni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Upoznati studente s temeljnim principima proizvodnje ratarskih kultura u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje.

10. Okvirni sadržaj modula:

a) Sadržaj predavanja: Voda i njezina važnost. Tlo u ekološkom načinu proizvodnje. Važnost gen banki u oplemenjivanju. Model biljke u održivoj i ekološkoj proizvodnji. Porodica PoaceaE. Porodica Fabaceae. Porodica Chenopodiaceae. Porodica Astaraceae. Alternativni usijevi u održivoj i ekolškoj proizvodnji:. Porodica Amarantaceae. Porodica Chenopodiaceae. Porodica Polygonaceae. Zamjenske kulture u održivoj i ekološkoj proizvodnji. Stevia. Čičoka. Ljekovita svojstva pojedinih ratarskih kultura, priprema i uporaba . Nutritivna vrijednost važnijih ratarskih kultura u ekološkoj proizvodnji

b) Sadržaj vježbi: Ispitivanje efikasnost djelovanja bioloških preparata na usjevima. Proizvodnja i primjena pojedinih dozvoljenih gnojiva u ekološkoj proizvodnji. Određivanje tehnološke kakvoće zrna. Razvijanje kompetencija i osobnih vještina studenata kroz izradu specifičnog radnog zadatka modula

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaIspit se polaže pismeno i po potrebi usmeno. Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave Konačna ocjena se formira na osnovu ocjene:

testa znanja – udio u konačnoj ocjeni 55% (minimalna ocjena iz testa znanja je dovoljan za što je potrebno ostvariti 70% od ukupnog broja bodova)

pohađanja nastave - udio u konačnoj ocjeni 10% (vodi se evidencija o prisustvu studenata na nastavi)

aktivnosti na nastavi - udio u konačnoj ocjeni 35% (studenti u grupama izrađuju i prezentiraju seminar o uzgoju odabranih povrtnih kultura po principima integrirane i/ili ekološke proizvodnje kao i izvješće s terenske nastave u kojem analiziraju postojeću proizvodnju ratarskih kultura na gospodarstvu koje su posjetili i predlažu poboljšanja)


37

Student ima mogućnost polaganja ispita nakon odslušanih predavanja ili prema dogovoru dva puta mimo službenih rokova za studente trogodišnjeg studija.. Ukoliko ne pristupi ili ne položi ispitu u dogovorenim terminima, ispit je u službenim terminima trogodišnjih studija, svaki mjesec jedan ispitni rok, osim u mjesecu veljači, lipnju i rujnu kada su ponuđena dva ispitna roka.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Proizvodnja ratarskih kultura u održivoj i ekološkoj poljoprivredi“

NAČIN PROVJERE

1. Objasniti i definirati proizvodna pravila primjenjiva u održivoj i/ili ekološkoj proizvodnji ratarskih kultura Pisani ispit, seminar

2. Razumjeti važnost izmijene različitih ratarskih kultura u plodoredu Pisani ispit3. Procijeniti mogućnost uzgoja određenih ratarskih kultura u ekološkoj

proizvodnji vezano na agroklimatske prilike područja Pisani ispit

4. Organizirati uzgoj odabrane ratarske kulture po principima održive i/ili ekološke proizvodnje Pisani ispit, seminar

5. Analizirati ispravnosti određene proizvodnje ratarskih kultura na odabranom gospodarstvu

Izvješće s terenske nastave

6. Odabrati agrotehniku proizvodnje neke kulture, vezano na prinos i kakvoću

Seminar

7. Predložiti odgovarajuće mjere zaštite vodeći računa o zaštiti okoliša Pismeni ispit,seminar


1. Lampkin, N. ( 1990.): Organic farming. Ipswich, UK,Farming Press2. Lampkin, N., Foster, C., Padel, S.˛& Midmore, P. (1999.): The policy and regulatory

environment for organic farming in Europe. Organic farming in Europe: economics and policy Vol. 1, Stuttgart, university of Hohenheim1.

3. Scialabba Nadia El-Hage and Hattam Caroline (2002): Organic agriculture, environment and food security

4. ENOF White book: 1999. Organic farming research in the EU towards 21st century ( Ed. J. Isart & J.J. Lerena, Barcelona.)

5. Znaor, D. (1996.): Ekološka poljoprivreda, Globus ZagrebDopunska:

1. Jošt, M., Samobor, Vesna. Oplemenjivanje pšenice za organsku proizvodnju // Agronomski glasnik. 70 (2008) , 6; 543-561 (članak, znanstveni).

2. Matotan, Zdravko; Samobor, Vesna; Erhatić, Renata. Zaštita biološke raznolikosti kultivranih vrsta povrća u Hrvatskoj. / Agronomski glasnik. 70 (2009) , 6; 527-542 (članak, znanstveni)

3. Samobor Vesna, Ž. Vukobratović, Dragica Nađ, Irena Turk and M. Jošt. Komparacija uroda i parametara kakvoće između konvencionalne i ekološke proizvodnje pšenice //Proceedings of the 5th International Congress Flour-Bread 09 / Žaneta Ugarčić- Hardi (ur.)

15.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama, kroz stimuliranje studenata da postavljaju pitanja i da slobodno interpretiraju stručnu problematiku-gradivo. Na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.

38

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=483003






39

Rbr. Šifra modula: 64 Naziv modula: ODRŽIVA I EKOLOŠKA GOVEDARSKA PROIZVODNJA MESA I MLIJEKA

1. Šifra nastavnika: DČ100 Nositelj: Dr sc. Dražen Čuklić2. Šifra nastavnika: DČ100 Izvođači nastave: Dr sc. Dražen Čuklić3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Izborni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Studenti će steći temeljna znanja o održivoj i ekološkoj govedarskoj proizvodnji mlijeka i mesa, koja će moći samostalno primijeniti u poljoprivrednoj proizvodnji.


a) Sadržaj predavanja: Pojam i značaj ekološkog stočarstva. Cilj ekološke stočarske proizvodnje. Uloga domaćih životinja u ekološkom sustavu. Pasmine životinja pogodne za ekološku proizvodnju. Ekološka proizvodnja kravljeg mlijeka i mesa. Držanje goveda u ekološkoj proizvodnji. Načini držanja goveda. Držanje goveda na vezu ili slobodnim načinom. Držanje goveda u štali ili na otvorenom, pod sa steljom. Otvorena štala sa slobodnim načinom držanja. Zatvorena štala sa slobodnim načinom držanja. Držanje junadi u tovu u ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj goveda sustavom krava tele. Izbor pasmine u ekološkoj poljoprivredi s obzirom na prikladnost za držanje i iskorištavanje. Hranidba životinja u ekološkoj proizvodnji. Temeljna načela hranidbe životinja u ekološkoj proizvodnji. Dozvoljena krmiva i dozvoljeni načini proizvodnje krmiva u ekološkoj proizvodnji. Ekološka proizvodnja mlijeka i intenzivna hranidba. Kemijski sastav mlijeka. Ekološke značajke kemijskog sastava mlijeka. Prehrambeni trendovi. Ekološka proizvodnja mesa. Ekološka proizvodnja mesa sustavom krava-tele. Modeli ekološke proizvodnje mesa sustavom krava tele

b) Sadržaj vježbi: Uloga autohtonih pasmina u ekološkoj proizvodnji. Krmiva za hranidbu u ekološkoj proizvodnji. Sastavljanje obroka u ekološkoj proizvodnji mlijeka i mesa. Izrada seminarskog rada s posebnim osvrtom na održivu i ekološku govedarsku proizvodnju mlijeka i mesa. Opće smjernice pri izradi kojih se moraju pridržavati studenti. Posebni osvrt na održivu i ekološku proizvodnju pri izradi seminarskog rada. Prezentacije seminarskih radova. Stručni posjet obiteljskim gospodarstvima ili farmama koja se bave ekološkom ili održivom govedarskom proizvodnjom mlijeka i mesa

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaStudenti teoretski dio predavanja polažu preko jednog pismenog kolokvija. Kolokvij se održava nakon održane nastave u izvannastavnom terminu. Za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 70% bodova. Usmenim putem ispit se može položiti preko redovitih ispitnih rokova.U ukupnu ocjenu predmeta ulazi ocjena prisustvovanja nastavi, ocjena izrade i prezentacije seminarskog rada i ocjena kolokvija ili ocjena iz usmenog dijela ispita.

• Prisustvo i aktivnost na nastavi – 10% • Seminar – 20%

40

(Studenti samostalno izrađuju seminar o ekološkoj i održivoj proizvodnji mlijeka i mesa i prezentiraju ga)

• Seminar s terenske nastave -20%* (Studenti u grupama izrađuju seminar s terenske nastave u kojem analiziraju održivu i ekološku proizvodnju mlijeka i mesa na gospodarstvima koje su posjetili te daju kritički osvrt na njih te prezentiraju seminar)

• Pismeni ispit (usmeni ) – 50%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi održavaju se prema odluci Stručnog vijeće jednom mjesečno. Međutim, kolokvij se održava tijekom semestra jer se na taj način studentima omogućava polaganje teorijskog dijela ispita. Ukoliko tri puta ne zadovolje svojim znanjem na usmenoj provjeri, upućuju se na komisijski ispit.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Ekološka i održiva govedarska proizvodnja mlijeka i mesa“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Definirati održivu i ekološku govedarsku proizvodnju u odnosu na konvencionalnu

Pisani ispit

2. Predložiti pasmine goveda i adekvatne sustave držanja u ekološkoj govedarskoj proizvodnji

Pisani ispit

3. Osmisliti proizvodnju mlijeka i mesa sa ekološkim certifikatom Seminar4. Organizirati promociju, distribuciju i plasman ekoloških proizvoda (mlijeko i meso)

Pisani ispit

5. Analizirati stečeno znanje te ga primijeniti na ostalim programima koji se izučavaju u drugoj godini studija Seminar

14. Popis literature1. Asaj., A. (2006): Ekološko stočarstvo i homeopatija. Medicinska naklada, Zagreb.2. Caput., P. i sur. (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu. Hrvatska mljekarska

udruga, Zagreb.3. Senčić., Đ. Antunović., Z. (2003): Ekološko stočarstvo. Katava, Osijek.4. Uremović., Z. i sur. (2008): Ekološko stočarstvo. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

15.


16. Preduvjeti upisa modula: Položen ispit iz modula Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke i modula Održiva i ekološka proizvodnja krme.

41

Rbr. Šifra modula: 69 Naziv modula: INTEGRIRANO I EKOLOŠKO POVRĆARSTVO1. Šifra nastavnika: ZM107 Nositelj: Mr sc. Tomislava Peremin Volf2. Šifra nastavnika: TP101 Izvođači nastave: Mr sc. Tomislava Peremin Volf3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Izborni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Upoznati studente s temeljnim principima uzgoja povrća u sustavima integrirane i ekološke proizvodnje.


a) Sadržaj predavanja: Osnovne značajke integrirane i ekološke proizvodnje povrća, stanje i perspektiva. Zakonska regulativa u integriranoj i ekološkoj proizvodnji povrća. Preduvjeti za razvoj proizvodnje povrća (tržište, klima, tlo, voda, gnojivo, radna snaga). Važnost plodoreda u proizvodnji povrća. Gnojidba povrća u integriranoj i ekološkoj proizvodnji. Kontrola štetnih organizama u integriranoj i ekološkoj proizvodnji povrća,prihvatljive mjere zaštite, dopuštena sredstva. Sortiment i sjemenarstvo povrtnih kultura. Uzgoj presadnica povrća u integriranoj i ekološkoj proizvodnji. Zaštićeni prostori i oprema u integriranoj i ekološkoj proizvodnji povrća. Podjela povrća

b) Sadržaj vježbi: Proizvodnja različitih porodica povrća: osnovne značajke i prehrambena vrijednost, morfološka i biološka svojstva, klima i tlo, plodored, izbor sorata, obrada tla i potrebe za hranivima, sjetvena norma, sjetva, sadnja, mjere njege tijekom vegetacije, berba i prinosi, skladištenje. Terenska nastava na gospodarstvima: upoznavanje s organizacijom i tehnologijama proizvodnje povrtnih kultura

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaProvjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Konačna ocjena se formira na osnovu pozitivnih ocjena iz:



aktivnosti na nastavi - udio u konačnoj ocjeni 35% (studenti u grupama izrađuju i prezentiraju seminar o uzgoju odabranih povrtnih kultura po principima integrirane i/ili ekološke proizvodnje kao i izvješće s terenske nastave u kojem analiziraju postojeću proizvodnju povrtnih kultura na gospodarstvu koje su posjetili i predlažu poboljšanja)


42

Dva ispitna roka organiziraju se u vrijeme održavanja nastave na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda., a određuju se u dogovoru sa studentima. Za studente koji nisu iskoristili mogućnost da polože ispit na dogovorenim rokovima ispitni rokovi organizirati će se jedanput mjesečno (osim kolovoza) u vrijeme redovitih ispitnih rokova na Stručnom studiju Poljoprivreda. Konzultacije se održavaju ponedjeljkom od 13 i 30 do 15 sati.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Integrirano i ekološko povrćarstvo“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. definirati proizvodna pravila primjenjiva u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji povrća Pisani ispit, seminar

2. navesti najvažnija morfološka i biološka svojstva povrtnih kultura te uvjete uzgoja Pisani ispit

3. odabrati sortu ili hibrid za određenu namjenu, područje i rokove uzgoja Pisani ispit4. organizirati uzgoj odabrane povrtne kulture po principima integrirane i/ili ekološke proizvodnje Pisani ispit, seminar

5. analizirati uspjeh primijenjene tehnologije uzgoja povrtnih kultura na odabranom gospodarstvu



1. Igrc Barčić, J. i Maceljski, M.: Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Zrinski d. d., Čakovec, 2001.

2. Lešić Ružica i sur. (2004): Povrćarstvo. Zrinski d. d., Čakovec.3. Maceljski, M. i sur.: Štetočinje povrća, Zrinski d.d., Čakovec, 20044. Matotan, Z.(2004): Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb.5. Pavlek Paula i sur.(1985): Opće povrćarstvo, Sveučilište u Zagrebu.6. Znaor D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod „Globus“ Zagreb. 7. Zakoni i propisi koji reguliraju integriranu i ekološku proizvodnju8. Tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrća za 2014. godinu, Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojaDopunska:

1. Rubatzky, V., Yamaguchi, E.(1996): World vegetables, Champam&Hall, New York.2. Znanstveni i stručni članci

15.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima. Kontrola kvalitete izvedbe nastave anonimnom anketom koju provodi nastavnik na kraju školske godine.


43

Rbr. Šifra modula: 70 Naziv modula: ODABRANA POGLAVLJA IZ ANIMALNE FIZIOLOGIJE I TOKSIKOLGIJE

1. Šifra nastavnika: TT100 Nositelj: Dr. sc. Tatjana Tušek2. Šifra nastavnika: TT100

Šifra nastavnika: MI101 Izvođači nastave: Dr. sc. Tatjana Tušek Dr sc. Marijana Ivanek Martinčić






Izborni Drugi 174 6

9.

CILJ PREDMETA: Osposobiti studenta da razlikuje reaktivno funkcioniranje organizma sisavaca i peradi u uvjetima stresnih situacija konvencionalnog načina držanja (svjetlo zagađenje, buka, metabolička prenapregnutost zbog forsiranih proizvodnih svojstava) od ekofizioloških problema u uvjetima integriranog ili ekološkog načina držanja (izloženost štetnom djelovanju otrovnog bilja, bitoksina i različitih otrovnih tvari). Student će ranim prepoznavanjem pravog uzroka biti sposoban prosuditi situaciju i poduzeti pravovremene preventivne radnje u očuvanju „blaga“.


a) Sadržaj predavanja: Toksikologija pesticida. Podjela pesticida prema akutnoj i kroničnoj otrovnosti te drugim štetnim djelovanjima. Odabrana poglavlja iz fiziologije: vrsne specifičnosti u fiziologiji probavnog sustava domaćih sisavaca i peradi; vrsne specifičnosti u fiziologiji reproduktivnog sustava domaćih sisavaca i peradi; specijalna fiziologija stanice. Ekofiziologija: svjetlozagađenje kao ekološki problem. Reaktivno funkcioniranje organizma i biološka sinteza funkcionalnih bjelančevina. Podioba otrova prema jakosti i načinu djelovanja na organizam. I Pesticidi: Insekticidi i rodenticidi. I Pesticidi: herbicidi, fungicidi i moluscidi. II Kovine: arsen, Cu, Fe, Zn, Se, Cd, Hg, Pb. III Industrijski zagađivači: PCB, fluoridi, cijanidi i cijanogene biljke. IV Dušični spojevi: nitrati, nitriti, nitrozo-spojevi, ureja, amonijeve soli i amonijak. Otrovno bilje i metaboličke bolesti. Sinteza nitro bjelančevina kao pokazatelja stresa i preventivno sprečavanje stresa antioksidantom, vit. E.

b) Sadržaj vježbi: Seminarski rad. PCR tehnike u utvrđivanju genskih mutacija uzrokovanih utjecajima iz okoliša

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaUvjet za polaganje: Obranjen tematski seminar. Odrađena laboratorijska analitika i obranjeno izvješće laboratorijske analitike.Ispit se polaže pismeno i usmeno.Prolaznost na pismenom ispitu, ukoliko kandidat ostvari 70 % od ukupnog broja bodova testa.

OBVEZA STUDENATA U OKVIRU PREDMETA

Kriteriji ECTS Kf Mo KfxMo

44

Razina 1: Nastavna aktivnost studenata 61. Prisustvo na nastavi 5% 0,3

Ukupno razina 1: 5% 0,3 2 0,6Razina 2: Teoretska znanja studenta 6

1. Razumijevanje gradiva 30 % 1,82. Položeni pismeni i usmeni ispit 40 % 2,4

Ukupno razina 2: 70% 4,2 2 8,4Razina 3: Praktična znanja studenta 6

1. Obranjen seminar 15 % 0,9

2. Odrađene vježbe laboratorijske analitike i obrana izvješća laboratorijske analitike 10 % 0,6

Ukupno razina 3: 25% 1,5 2 3,0

Ukupno kriterija Ukupno razina 1-3 (100%)ECTS/prosječna ocjena: 6 2 12/6

6 Završna ocjena 2

ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education and Training).

1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani satKf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenjaMo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjenaUk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenjaUr = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja

Završna ocjena =

MINIMALNE OBVEZA STUDENATA (EKVIVALENT NA BAZI 60 %) ZA PROLAZNOST NA PREDMETU

Kriteriji ECTS Kf Mo KfxMoRazina 1: Nastavna aktivnost studenata 6

1. Prisustvo na nastavi 3% 0,18Ukupno razina 1: 3% 0,18 2 0,36

Razina 2: Teoretska znanja studenta 61. Razumijevanje gradiva 20% 1,22. Položeni pismeni i usmeni ispit 30% 1,8

Ukupno razina 2: 50% 3,0 2 6,00Razina 3: Praktična znanja studenta 6

1. Obranjen seminar 9% 0,54

2. Odrađene vježbe laboratorijske analitike i obrana izvješća laboratorijske analitike

8% 0,48

Ukupno razina 3: 17% 1,02 2 2,04Ukupno kriterija

Ukupno razina 1-3 (100%)ECTS/prosječna ocjena: 4,20 2 8,4/2,4

45

6 Završna ocjena 2

ECTS (engl. European Credit Transfer and Accumulation System) je mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom uspješnih studenata koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija. Na stručnim studijima u HKO označavat će se ECVET (Europen Credit System for Vocational Education and Training).

1 ECTS/ECVET = 60 min. ili 1 sunčani satKf = (engl. Wf = weighing factor) korekcioni factor opterećenjaMo = (engl. bm = bottom mark) minimalna prolazna ocjenaUk = (engl. Tc = total criteri (6) ukupno kriterija/svojstava učenjaUr = (engl. Ts = total station) (3) ukupno razina rezultata učenja

Završna ocjena =

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima postavljanjem pitanja, a na vježbama, samostalni rad i interpretacija gradiva usvojenog radom u manjim grupama tijekom samih vježbi. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitno razdoblje određeno je prema kalendaru nastave koji je objavljen na Internet stranici Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (www.vguk.hr ) ili dogovorno s predmetarnim nastavnicima putem E-maila-a.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Student će razlikovati životne procese i reakcija životinja na svoju okolinu. Usmeni ispit2. Osposobiti studenta za procjenu fiziološkog statusa životinja u uvjetima nepoželjnih utjecaja okoline (otrovanja, nepoželjnog utjecaja buke i svijetla). Pismeni ispit

3. Kategorizirati otrove po podrijetlu i stupnju otrovnosti. Pisani ispit4. Procjeniti o kojim bitoksinima ili otrovnim biljkama se radi i odlučiti koje se preventivne mjere mogu provesti u sprečavanju nepoželjnih posljedica.

Obranjen tematski seminar

5. Primjena PCR tehnike u utvrđivanju genskih mutacija uzrokovanih utjecajima iz okoliša

Odrađena laboratorijska analitika i obranjeno izvješće laboratorijske analitike


1. Asaj, Antun (2003): Higijena na farmi i u okolišu. Medicinska Naklada, Zagreb.2. Babić, K., Melita Herak, Tatjana Tušek (2003):U: Anatomija i fiziologija domaćih životinja.

Visoko gospodarsko učilište Križevci i Zrinski d. d. Čakovec.3. Forenbacher, S. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja.

46

http://www.vguk.hr/

4. Špoljar, A., Tatjana Tušek, L.Čoga (2011): Onečišćenje okoliša. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i Alfa d. d. Zagreb.

5. Tušek, Tatjana (2 000.): Fiziologija stoke (praktikum). Visoko gospodarsko učilište Križevci, Križevci, 1-45.

Dopunska:1. Randall, D. W. Burggren, Kathleen French, R. Fernald (1997): Eckart Animal Physiology.

Mechanisms and Adaptations. (Fourth edition). W. H. Freeman and Company, New-York.2. Grupa autora (2012): Veterinarski priručnik. Medicinska naklada, Zagreb.

15.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima postavljanjem pitanja, a na vježbama, samostalni rad i interpretacija gradiva usvojenog radom u manjim grupama tijekom samih vježbi. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.

16. Preduvjeti upisa modula: Položen modul Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša.

47

Rbr. Šifra modula: 71 Naziv modula: INTEGRIRANA I EKOLOŠKA PROIZVODNJA VOĆA I VINOVE LOZE

1. Šifra nastavnika: BS109 Nositelj: Dr sc. Brankica Svitlica2. Šifra nastavnika: BS109

Šifra nastavnika: DK105 Izvođači nastave: Dr sc. Brankica Svitlica Dragutin Kamenjak, dipl.ing.






Izborni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studenta za podizanje novih i organizaciju proizvodnje postojećih nasada voćaka i vinove loze prema principima integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje.


a) Sadržaj predavanja: Pojam integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje, principi integrirane i ekološke proizvodnje voćaka i vinove loze, zakonska legislativa, stanje i perspektiva u Hrvatskoj i u svijetu. Preduvjeti uzgoja kontinentalnog i južnog voća prema principima integrirane i ekološke proizvodnje, podloge i sortiment, priprema proizvodnog prostora, podizanje voćnjaka. Sustavi uzgoja i uzdržavanje tla, pomotehnika i agrotehnika u integriranoj i ekološkoj proizvodnji voća. Uvjeti uzgoja vinove loze prema principima integrirane i ekološke proizvodnje, podloge i sortiment, priprema proizvodnog prostora, podizanje vinograda. Sustavi uzgoja i uzdrzavanja tla, ampelotehnika i agrotehnika u vinogradu. Dozvoljene tehnike, postupci i sredstva u proizvodnji vina po principima integrirane i ekološke proizvodnje. Suzbijanje i prepoznavanje štetočinja u vinogradu, prihvatljive mjere borbe, sredstva dopuštena u integriranoj i ekološkoj proizvodnji sukladno posebnim propisima. Faze patogeneze u razvoju bolesti vinograda, agrotehničke, mehaničke, fizikalne i biološke mjere borbe u integriranoj i ekološkoj zaštiti vinograda, uporaba korisnih organizama za suzbijanje štetočina, pregled zaštite vinograda od najznačajnijih bolesti. Određivanje praga štetnosti. Pregledna zaštita vinograda od najznačajnijih štetnika, osnovna načela integrirane i ekološke zaštite voćnjaka, suzbijanje najznačajnijih bolesti u voćnjacima. Određivanje praga štetnosti. Suzbijanje najznačajnijih štetnika u voćnjacima, fitoncidi – biljke kao pomagači u integriranoj i ekološkoj zaštititi. Određivanje praga štetnosti. Biološki preparati za zaštitu bilja na tržištu i sredstva za jačanje bilja, suzbijanje korova u integriranoj i ekološkoj proizvodnji vinograda i voćnjaka.

b) Sadržaj vježbi: Razmnožavanje voća i vinove loze (tehnike cijepljenja). Uzgojni oblici, rezidba voća i vinove loze. Sortimenti voća i vinove loze prihvatljivi u integranoj i ekološkoj proizvodnji. Terenska nastava na oglednim poljoprivrednim gospodarstvima: upoznavanje s organizacijom i tehnologijama integrirane i ekološke proizvodnje voća, grožđa i vina. Razvijanje kompetencija i osobnih vještina studenata kroz izradu specifičnog radnog zadatka modula


48

Provjera znanja i ocjenjivanje provodi se kontinuirano tijekom procesa izvođenja nastave. Konačna ocjena formira se na osnovu ocjene iz testa znanja (0-60 bodova, minimalno 40, udio u konačnoj ocjeni 60%), pohađanja i aktivnog učešća na nastavi (0-10 bodova, minimalno 5, udio u konačnoj ocjeni 10%), izradi integriranog zadatka s terenske nastave (0-10 bodova, minimalno 5, udio u konačnoj ocjeni 10%), prezentacije i obrane stručne prakse (0-10 bodova, minimalno 5, udio u konačnoj ocjeni 10%).Rang ocjena prema bodovima: 60-69 dovoljan, 70-79 dobar, 80-89 vrlo dobar, 90-100 izvrstan.Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom projektnog zadatka tijekom nastave, te izradom i obranom stručnog izvješća s održane terenske nastave.

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi održavaju se jedanput mjesečno tijekom akademske godine ili prema dogovoru. Rokovi su objavljeni na Internet stranici VGUK (www.vguk.hr). Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

13. Ishodi učenja i način provjere ISHODI UČENJA

Nakon položenog ispita iz predmeta „Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove loze“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Poznavati legislativu i opisati principe integriranog i ekološkog uzgoja voćaka i vinove loze Pisani ispit

2. Opisati najvažnija morfološka svojstva vinove loze i voćaka Pisani ispit3. Poznavati važnost ekoloških uvjeta uzgoja voća i vinove loze prema

principima integriranog i ekološkog uzgoja Pisani ispit

4. Nabrojati sorte/klonove vinove loze i voćne vrste/sorte/klonove prikladne za integrirani i ekološki uzgoj Pisani ispit

5. Nabrojati i opisati podloge i sustave uzgoja prikladne za integrirani ili ekološki način proizvodnje vinove loze i voća Pisani ispit

6. Započeti novu ili organizirati postojeću integriranu ili ekološku proizvodnju odabrane voćne vrste ili grožđa i vina Pisani ispit

7. Raspoznavati štete i štetočinje loze i voćaka Pisani ispit8. Održavati prag štetnosti uporabom kombiniranih metoda zaštite

sukladno propisima integrirane i ekološke zaštite Pisani ispit

9. Provoditi integriranu i ekološku zaštitu voćaka i vinove u skladu s vladajućim klimatskim prilikama i zakonskim propisima Pisani ispit

10. Voditi propisanu evidenciju primjenjenih (dozvoljenih) zaštitnih sredstava te planirano zbrinjavati pesticidni otpad. Pisani ispit

11. Razlikovati, interpretirati i procijeniti proizvodnju na oglednom integriranom/ekološkom gospodarstvu, te prosuditi i kritizirati uspješnost takve proizvodnje

Pisanje i prezentiranje integriranog

projektnog zadatka


1. Ciglar, I. (1988): Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski d.d., Čakovec2. Hofman, U., Köpfer, P., Werner. A (1995): Ökologischer Weinbau, Ulmer, Stuttgart3. Lind, K., Lafer, G., Schloffer, K. Innerhofer, G., Meister, H. (2003): Organic Fruit Growing, CABI

Publishing4. Maceljski, Milan (2006): Štetočinje vinove loze, Zrinski d.d., Čakovec5. Mirošević, N., Jasminka Karoglan Kontić (2008): Vinogradarstvo, Globus, Zagreb6. Zakoni i propisi koji reguliraju integriranu i ekološku proizvodnju voća, vinove loze i vina (NN)

Dopunska:1. Igrc Barčić, J., Maceljski, M (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika

49

http://www.vguk.hr/

2. Krpina, Ivo i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb3. Ron. S. Jackson (2008): Wine Science: Principles, Practice, Perception, Academic Press4. Rombough, Lon (2002): Grape Grower: A Guide to Organic Viticulture, Chelsea Green5. Raymond P. Poincelot (2004): Sustainable Horticulture: Today & Tomorrow, Prentice Hall6. Znanstveni i stručni članci iz područja integrirane i ekološke proizvodnje voća, vinove loze i vina

15.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama, poticati studente da postavljaju pitanja i da slobodno iznose stručnu problematiku tematskih jedinica. Na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.


50

Rbr. Šifra modula: 72 Naziv modula: EKOLOŠKO SVINJOGOJSTVO I ALTERNATIVNI PROIZVODI PERADARSTVA

1. Šifra nastavnika: TJ100 Nositelj: Dr. sc. Tatjana Jelen2. Izvođači nastave: Dr. sc. Tatjana Jelen

Marija Meštrović, dipl.ing.3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Izborni Drugi 174 6

9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studente za samostalno organiziranje svinjogojske proizvodnje uz zadovoljavanje načela ekološke proizvodnje. Studenti će moći organizirati proizvodnju mesa i jaja peradi uzgajane u alternativnim sustavima držanja.


a) Sadržaj predavanja: Značaj i načela eko uzgoja svinja. Dobrobit svinja u ekološkom uzgoju, smještaj. Osnovna načela hranidbe i liječenja, osnove zootehnike. Pasmine, reprodukcija i selekcija svinja. Nojevi – podrijetlo i pasmine. Golubovi, emui, nandui. Biserke, prepelice. Uzgoj i držanje, proizvodi, hranidba peradi

b) Sadržaj vježbi: Temeljne odredbe o ekološkom uzgoju u svinjogojstvu i peradarstvu. Ispunjavanje osnovnih etoloških i fizioloških potreba životinja u eko uzgoju. Procjena uzgojne vrijednosti, odabir pasmina za ekološki uzgoj. Kakvoća proizvoda, deklariranje i označavanje. Organizacija ekološke proizvodnje na svinjogojskom i peradarskom gospodarstvu. Seminari i terenska nastava.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaAktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeni

Prisutnost na nastavi i aktivnost Pravo na potpis – uvjet za ispit

10%

Zadaća/zadatak - izviješće 10%Seminar 10% 1.kolokvij – Ekološko svinjogojstvo 30%

Ocjena dovoljan (2) = 60-70%Ocjena dobar (3) = 70-80%

Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%Ocjena izvrstan (5) = 90-100%

2.kolokvij – Alternativni proizvodi peradarstva 30%Ocjena dovoljan (2) = 60-70%

Ocjena dobar (3) = 70-80%Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%Ocjena izvrstan (5) = 90-100%

Izviješće s terenske nastave - projektni zadatak 10%

51

12. Ispitni rokovi i konzultacijeOrganiziraju se dva ispitna roka koji se održavaju u dogovoru sa studentima u terminima kada je organizirana i nastava na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda.Ispitni rokovi za studente koji nisu položili tijekom prva dva izlaska, organiziraju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova na Stručnom studiju Poljoprivreda (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza), svi rokovi objavljeni na službenim stranicama Učilišta.Konzultacije svaku prvu srijedu u mjesecu u 13.00 sati.


Nakon uspješno savladanog predmeta „Ekološko svinjogojstvo i alternativni proizvodi peradarstva“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Opisati, prepoznati i odabrati pojedine pasmine svinja za ekološku proizvodnju i vrste/pasmine peradi za alternativni uzgoj Pisani ispit

2. Usporediti sličnosti i razlike između konvencionalnih i alternativnih načina uzgoja peradi Pisani ispit, rasprava

3. Definirati dobrobit i ukazati na njezinu važnost u ekološkom uzgoju svinja i alternativnim uzgojima peradi Pisani ispit

4. Predložiti i primijeniti odgovarajući način provođenja selekcije i reprodukcije u ekološkom svinjogojstvu Pisani ispit

5. Procijeniti mogućnost i identificirati razloge za pokretanje ekološke svinjogojske proizvodnje i ekološkog uzgoja peradi na gospodarstvima

Seminar; rasprava tijekom nastave

6. Razlikovati sustave držanja svinja i peradi i ukazati na prednosti i nedostatke pojedinih Pisani ispit

7. Planirati preventivnu zdravstvenu zaštitu, prepoznati simptome najvažnijih bolesti i procijeniti potrebu za liječenjem Pisani ispit

8. Rangirati po kakvoći proizvode, deklarirati ih i označiti Pisani ispit9. Organizirati uspješnu ekološku svinjogojsku proizvodnju te uspješnu proizvodnju mesa i jaja peradi uzgajane u alternativnim sustavima držanja. Seminar/IPZ

10. Sudjelovati u radu tima i moći prezentirati postignute rezultate Izvješće s terenske nastave

14. Popis literature1. Kralik, Gordana [et al.] (2009): Peradarstvo : biološki i zootehnički principi. Poljoprivredni

fakultet,Osijek; Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Mostar, 2. Kralik i sur. (2007): Svinjogojstvo – biološki i zootehnički principi 3. Pintić V., Marija Meštrović (2004): Osnovi peradarstva. Skripta, II dopunjeno izdanje. Visoko

gospodarsko učilište u Križevcima.4. Senčić, Đ., Antunović, Z., Mijić, P., Baban, M., Puškadija, Z. (2011.): Ekološka zootehnika,

Sveučilišni udžbenik, Osijek 5. Senčić, Đ., Antunović, Z. (2003): Ekološko stočarstvo. Katava d.o.o., Osijek.6. Uremović, Z. Uremović, M., Filipović, D., Konjačić, M. (2008): Ekološko stočarstvo. Zagreb,

Agronomski fakultet7. Vučemilo, M. (2008): Higijena i bioekologija u peradarstvu. Zagreb, Veterinarski fakultet,

17.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama, kroz stimuliranje studenata da postavljaju pitanja, interpretiraju problematiku dijela gradiva. Na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.


52

3.3.3. Opis modula III. semestra – izmjene i dopune

Rbr. Šifra modula: 65 Naziv modula: PROIZVODNJA I KORIŠTENJE GNOJIVA U ODRŽIVOJ I EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI

1. Nositelj: Dr.sc. Ivka Kvaternjak2. Izvođači nastave: Dr.sc. Ivka Kvaternjak3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Obvezni Treći 174 6

9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studente za stu za pravilan odabir i korištenje gnojiva u ekološkoj i održivoj poljoprivredi prema plodnosti tla i sustavu uzgoja uz odgovarajuću agrotehniku.


a) Sadržaj predavanja: Uvod, definicije i osnovni principi: Ekološka poljoprivreda s aspekta plodnosti tla i gnojidbe; Ishrana bilja i Fertilizacija s aspekta ekološke poljoprivrede. Zakoni i pravilnici – poljoprivreda i ekološka poljoprivreda; provedba i nadzor. Principi ekološke poljoprivrede i fertilizacija. Koje su česte pogreške u gnojidbi? Tlo kao supstrat biljne ishrane. Elementi biljne ishrane, korisni i toksični elementi u ekološkoj poljoprivredi. Oblici hranjivih tvari u tlu. Komercijalna organska gnojiva. Tekuća organska gnojiva. Mikrobiološka gnojiva. Osnovna razlika pristupu ishrani bilja u konvencionalnoj i ekološkoj poljoprivredi. Značaj i održavanje organske tvari tla. Ciklus hraniva u ekološkoj poljoprivredi; Smanjivanje gubitaka hraniva. Organska mineralna gnojiva u ekološkoj poljoprivredi

b) Sadržaj vježbi: Sustavi gnojidbe: meliorativna gnojidba, redovita gnojidba. Agrokemijska svojstva tla i njegova plodnost. Aspekti korištenja tla. Plodnost i procjena produktivnosti tla. Vrijednost organskih gnojiva i značaj za ekološku poljoprivredu. Prikladna plodosmjena. Agrotehnika i mobilizacija hraniva, Kondicioneri

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaProvjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave, a konačna ocjena se formira temeljem ocjene iz testa znanja, izrade seminarskog rada te urednosti pohađanja nastave i aktivnosti na nastavi. Uvjet za izlazak na ispit je izrađen seminarski zadatak i odslušana predavanja i vježbe. Pismeni ispit se sastoji od 10 pitanja kombiniranog načina odgovaranja (zaokruživanje, dopunjavanje i odgovaranja na postavljeno pitanje), a svako pitanje ima sustav bodovanja prilagođen težini pitanja i zahtjevu koji se postavlja.

Način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 100):Uspjeh: bodovanedovoljan (1) 0-65dovoljan (2) 66-75dobar (3) 76-84vrlo dobar (4) 85-93odličan (5) 94-100

Konačna ocjena dobije se na sljedeći način:

53

a. Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 5%b. Izrada zadatka i seminarskog rada - 15%c. Ocjena na pismenom ispitu - 80%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeU zimskom, ljetnom i jesenskom ispitnom roku (veljača, lipanj-srpanj, rujan) daju se po dva roka, a u ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Proizvodnja i korištenje gnojiva u održivoj i ekološkoj poljoprivredi“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Definirati ekološka gnojiva, organska gnojiva, kondicionere i minerale Pisani ispit2. Izdvojiti tlo prema njegovoj plodnosti Pisani ispit3. Koristiti organska gnojiva i kondicionere Pisani ispit4. Razlikovati ekološku, održivu i konvencionalnu gnojidbu Pisani ispit5. Procjeniti sustav uzgoja prema plodnosti tla Pisani ispit6. Planirati primjenu organskih gnojiva i kondicionera Seminarski rad

14. Popis literatureObavezna:1. Vukadinović, V., Lončarić, Z. (1998): Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. (udžbenik) 2. Epstein, E. (1997): The Science of Composting. Technomic, Basel. (knjiga) 3. Diaz, L.F., De Bertoldi, M., Bidlingmaier, W., Stentiford, E. (2007): Compost science and

technology. Waste mangement series 8. p. 381.4. Banaj, Đ., Šmrčković, P. (2003): Upravljanje poljoprivrednom tehnikom. Poljoprivredni fakultet u

Osijeku. Osijek. (udžbenik) 5.

6.

Lončarić, Z. (2005): Analize organskih gnojiva i supstrata. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. (interna skripta) Vukadinović, V., Vukadinović, V. (2016): Tlo gnojidba i prinos. Osijek, (knjiga, elektroničko izdanje)

Dopunska:1. Lončarić, Z., Karalić, K. (2015): Mineralna gnojiva i gnojidba ratarskih usjeva. Poljoprivredni

fakultet Sveučilište u Osijeku.2. Magdoff, F.R., Tabatabai, M.A., Hanlon, E.A. (1996): Soil Organic Matter: Analysis and

Interpretation. SSSA Special Publication Number 46. SSSA. Madison, Wisconsin, USA. (knjiga) 3. Benčević. K. (1993): Biokont. Osnove biološkog poljodjelstva. Poslovna zajednica za stočarstvo.

Zagreb. (knjiga) 45.

Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus. Zagreb.(knjiga) Keith Baldwin, R and Greenfield Jackie, T. (2009): Composting on Organic Farms.1-21.

17.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Radom u manjim grupama, stimuliranjem studenata za aktivno sudjelovanje, raspravljanje i postavljanje pitanja tijekom obrade pojedinih područja gradiva. Evaluaciju provesti na kraju putem anonimne ankete.

18.

Preduvjeti upisa modula: Nema posebnih uvjeta.

54

Rbr. Šifra modula: 66 Naziv modula: ZOOTEHNIKA1. Šifra nastavnika: VP105 Nositelj: Dr. sc. Vinko Pintić2. Šifra nastavnika: VP105

Šifra nastavnika: TJ100Šifra nastavnika: ĐK100

Izvođači nastave:Dr. sc. Vinko Pintić Dr. sc. Tatjana Jelen Mr sc. Kalember Đurica






Obvezni Treći 174 6

9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studente da mogu samostalno organizirati ekološku stočarsku proizvodnju i voditi sve tehnološke procese u održivoj i ekološkoj stočarskoj proizvodnji monogastiričnih i poligastričnih domaćih životinja i peradi.


a) Sadržaj predavanja: Ekološka i biološka vrijednost i značajke autohtonih vrsta i pasmina domaćih životinja. Mjere zaštite domaćih vrsta i pasmina stoke. Osnovna načela u zootehnici ekološke i održive poljoprivrede. Zakonske odredbe u ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda. Preporuke i standardi ekološkog stočarstva. Dodaci stočnoj hrani-krmi. Racionalno-održivo korištenje stočne hrane i dodataka. Štetne tvari stočne hrane-krme.

b) Sadržaj vježbi: Posebne osobine za selekciju. Sposobnost proizvodnje pojedinih vrsta proizvoda.Utjecaj ekološke proizvodnje na kvalitetu proizvoda stoke. Načini prosudbe ispravnosti stočne hrane-krme i utvrđivanje hranidbenoga statusa domaćih životinja. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke raznolikosti – In situ i Ex situ zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Provedba u praksi pojedinih zakonskih odredbi, preporuka i standarda u ekološkom stočarstvu na primjeru gospodarstava – terenska nastava. Primjena dodataka stočnoj hrani u široj praksi i njihovo racionalno korištenje - zadatak. Pojedinačni seminarski radovi ili rad u grupi, a prezentacija i ocjena pred studentskim odjeljenjem

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaIzrada zadataka i seminarskih radova kao i njihova prezentacija odrađuje se izvan satnice rasporeda. Pisana provjera se obavlja od strane svih realizatora predmeta, ovisno o njihovom području predavanja, a ocjenjuje se ocjenama od 1 do 5 i to prema postotnom udjelu. Manje od 70 % ocjena nedovoljan (1), 70-80% dovoljan (2), 80-90% dobar (3), 90-95 vrlo dobar (4) i 95-100% izvrstan (5). U seminarskim radovima, izrađenim zadacima i pisanom ispitu ocjenjuje se: točnost rješavanja preuzetog zadatka i sadržaj, upotreba novonaučenih metoda i postupaka, interpretacija sadržaja, usmeno izlaganje, izgled PP prezentacije i razumijevanje problema te iznošenje rezultata.

Završnu ocjenu uspješnosti studentima upisuje nositelj predmeta, kao prosječno ostvarenu po segmentima provjere od svakoga predavača u jednoj trećini, i to kako slijedi:

- prisutnost i aktivnost na nastavi - 5%

55

- seminarski radovi, zadaci, izvješća s terenske nastave uz prezentaciju pred studentskim odjeljenjem - 45%

- pisana provjera – 50%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeSeminari i zadaci prezentiraju se prema dogovoru van termina raspored nastave tijekom semestra, pisana provjera na izvanrednim ispitnim rokovima jednom mjesečno i redovitim ispitnim rokovima tijekom veljače, srpnja i rujna u akademskoj godini.Konzultacije su u dogovoru s pojedinim nastavnikom, u vrijeme konzultacija na preddiplomskom studiju, termin objavljen na stranici nastavnika.

13. Ishodi učenja i način provjere

ISHODI UČENJANakon položenog ispita iz predmeta Zootehnika student će moći: NAČIN PROVJERE

1. Prepoznati i opisati te predložiti pasmine (genotipove) domaćih životinja za ekološku stočarsku proizvodnju Pisani ispit I

2. Organizirati uzgoj zaštićenih pasmina uz primjenu važećih mjera, a time sačuvati genetsko naslijeđe

Seminarski rad I

3. Predložiti i provesti selekciju Pisani ispit I4. Izdvojiti i primijeniti važeće zakonske odredbe u ekološkoj zootehnici Pisani ispit II5. Definirati dobrobit životinja i ukazati na njezinu važnost u ekološkom stočarstvu Pisani ispit II

6. Prepoznati i otkloniti limitirajuće čimbenike i kritične točke u uzgoju različitih vrsta i kategorija stoke prema preporukama i standardima u ekološkom stočarstvu.

Seminarski rad II

7. Prosuditi ispravnost stočne hrane i utvrditi hranidbeni status životinja Pisani ispit III8. Planirati uravnoteženu hranidbu uz poštivanje temeljnih zakonitosti o dobrobiti životinja u kontekstu održive poljoprivrede, uz što je moguće manja zagađenja okoliša.

ZadatakPisani ispit III

9. Prenositi stečena znanja uzgajivačima stoke, na njihov zahtjev. Uspostaviti komunikaciju sa uzgajivačima stoke, savjetodavcima, nadzornim tijelima i ostalima koji sudjeluju u održivoj i ekološkoj stočarskoj proizvodnji

Terenska nastavaIPZ


1. Caput P., A. Ivanković, B. Mioč (2010): Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu, Udžbenik, Hrvatska mljekarska udruga.

2. Posavi M., Ernoić M., Ozimec R., Poljak F. (2002.): Hrvatske pasmine domaćih životinja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirodnog uređenja, Zagreb, 2002.

3. Senčić Đ., Antunović Z., Mijić P., Baban Mirjana, Puškadija Z. (2011.): Ekološka zootehnika, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek

4. Pintić V. i grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme. Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb.

5. Senčić, Đ., Antunović, Z. (2003): Ekološko stočarstvo, Katava – Osijek6. Pintić V., (2004): Hranidba domaćih životinja. Poglavlje – dodaci stočnoj hrani. Skripta, III

dopunjeno izdanje, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.7. Kalivoda M., (1990): Krmiva. Školska knjiga Zagreb. Zagreb.

Dopunska:1. Huber H., (1992): Schweinefütterung-futtermittelhygiene, Leopold Stocker Verlag, Graz-

Stuttgart.

56

2. Posavi M., Ozimec R., Ernoić M., Poljak F. (2003.): U potrazi za izgubljenim vremenom - enciklopedija hrvatskih domaćih životinja, Katarina Zrinski d.o.o. Varaždin.

3. Horvath Š. (2003): Staro blago - novi sjaj - hrvatske izvorne pasmine, Barbat Zagreb. Zagreb.

15.


16. Preduvjeti upisa modula: Položeni moduli iz prethodnog semestra.

57

Rbr. Šifra modula: 73 Naziv modula: ANALIZE TLA I GNOJIDBA1. Šifra nastavnika: AŠ103 Nositelj: Dr. sc. Andrija Špoljar2. Izvođači nastave: Dr. sc. Andrija Špoljar

Dr.sc. Ivka Kvaternjak3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40





Izborni Treći 174 6

9.

CILJ PREDMETA: Cilj je predmeta upoznati terenske metode uzorkovanja tla i biljnog materijala, te laboratorijskih analiza fizikalnih i kemijskih značajki koje se izrađuju za potrebe gnojidbe. Prema načelima ekološke i održive poljoprivredne proizvodnje studenti će naučiti izračunavati količine potrebnih gnojiva sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi.


a) Sadržaj predavanja: Načini uzimanja uzoraka tla i biljnog materijala. Uzimanje uzoraka mineralnog i organskog gnojiva. Priprema uzoraka tla i biljnog materijala za analize. Analize temeljnih svojstava mineralnih gnojiva. Analize temeljnih svojstava organskih gnojiva. Tumačenje rezultata analiza. Uvod u analize tla; Terenska pedološka istraživanja. Laboratorijska analitika (fizikalne i kemijske značajke tla). Kategorije i parametri za motrenje poljoprivrednih tala RH. Kategorije i parametri za motrenje onečišćenih tala RH

b) Sadržaj vježbi: Izračunavanje količine mineralnih gnojiva za optimalnu ishranu različitih kultura. Izračunavanje optimalne gnojidbe organskim gnojivima i potrebne količine materijala za kalcizaciju za različite uvjete proizvodnje. Fizikalne značajke tla (mehanički sastav, kapaciteti tla za vodu, gustoće tla, ukupni porozitet, kapacitet tla za zrak, hidropedološka računanja). Kemijske značajke tla (količina humusa, adsorpcijski kompleks tla, reakcija tla, hidrolitska kiselost)

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaMoguće je ispit položiti putem kolokvija (pismeno, usmena potvrda) tijekom izvođenja nastave ili se

polaže nakon odslušanih predavanja i vježbi (pismeno, usmena potvrda).Polažu se dva kolokvija (pismeno i usmeno Analize tla; pismeno gnojiva i analize gnojiva i biljnog

materijala). Uvjet za izlazak na ispit su odslušana predavanja i vježbe te izrađeno stručno izvješće. Pismeni kolokvij sastoji se od 10 pitanja, a način ocjenjivanja je sljedeći (bodovi od 1 do 10):7,0 - 7,5 - dovoljan (2)8,0 – 8,5 - dobar (3)9,0 – 9,5 vrlo dobar (4) 10 - izvrstan (5)Iz analiza tla pismeni kolokvij studenti potvrđuju usmeno, a srednja ocjena je rezultat polaganja.

Studenti koji ne zadovolje imaju pravo na jedan popravni kolokvij. Iz analiza gnojiva i biljnog materijala također je organiziran popravni kolokvij. Studenti koji nisu položili kolokvije kod svakog nastavnika posebno polažu ispit koji se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.

Konačna ocjena dobije se na sljedeći način:1. Aktivnost na nastavi i uredno pohađanje - 25%

58

2. Vježbe (stručno izvješće) - 35%3. Predavanja - 40%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeU zimskom ispitnom roku (veljača) daju se dva roka, a u ljetnom tri (lipanj, srpanj) i jesenskom dva (rujan). U ostalim mjesecima, osim kolovoza daje se po jedan ispitni rok.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Analize tla i gnojidba“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Obraditi i interpretirati laboratorijske podatke Seminarski rad (stručno izvješće)

2. Obraditi vlastite ili dobivene analitičke podatke i izračunati količine potrebnih gnojiva prema načelima održive i ekološke poljoprivredne proizvodnje

Seminarski rad (stručno izvješće)

3. Koristiti suvremene računalne tehnologije Seminarski rad (stručno izvješće)

4. Preporučiti gnojidbu tla u formi pisanih izvješća Seminarski rad (stručno izvješće)

5. Protumačiti i povezati temeljna načela gnojidbe u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom te poznavati načela izrade laboratorijskih analiza

Pismeni i usmeni ispit

14. Literatura:Obavezna:

1. Pernar, N., Bakšić, D., Perković, I. (2013): Terenska i laboratorijska istraživanja tla. Udžbenik, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 192 str.

2. Šimunić, I., Špoljar, A., Peremin Volf Tomislava (2007): Vježbe iz tloznanstva i popravka tla, skripta, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci.

3. Vukadinović, V., Vukadinović, Vesna (2013): Ishrana bilja. Udžbenik, III dopunjeno izdanje, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 442 str.

Dopunska:1. Bašić, F. (1982): Pedologija. Poljoprivredni institut Križevci, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.2. Škorić, A. (1986): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.3. Špoljar, A. (2015): Pedologija. Udžbenik, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci,

223. str.4. Vukadinović, B., Bertić, B. (2013): Filozofija gnojidbe. Studio HS Internet do.o., Osijek, 127 str.

17.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Radom u manjim skupinama, stimuliranjem studenata za aktivno sudjelovanje, raspravljanje i postavljanje pitanja tijekom obrade pojedinih nastavnih jedinica. Validaciju provesti na kraju putem anonimne ankete.


59

Rbr. Šifra modula: 74 Naziv modula: HIGIJENA SMJEŠTAJA, DOBROBIT I SUSTAVI DRŽANJA ŽIVOTINJA

1. Šifra nastavnika: DA102 Nositelj: Dr sc. Damir Alagić2. Šifra nastavnika: DA102

Šifra nastavnika: VM104 Izvođači nastave: Dr sc. Damir Alagić Mr sc. Vlasta Mandić







9. CILJ PREDMETA: Objasniti studentima o povezanosti držanja životinja i dobrobiti životinja te razlikovati fiziološke od patoloških oblika ponašanja i procjeni različitih načina držanja životinja na onečišćenje vode, tla i zraka.


a) Sadržaj predavanja: Znanstvene osnove ekologije, zaštite prirode i okoliša. Higijena i onečišćenje vode, tla i zraka. Otpadna animalna tvar u stočarstvu i zbrinjavanje otpada. Ekološki prihvatljiv uzgoj domaćih životinja. Onečišćenje voda i otpadne vode. Dobrobit i zaštita životinja. Stanja suprotna dobrobiti životinja. Zaštita dobrobiti životinja. Utjecaj domestikacije u pozitivnom i negativnom smislu na životinje. Ponašanje životinja. Oblici ponašanja životinja. Etogram pojedinih životinjskih vrsta domaćih životinja. Etopatije i tehnopatije u intenzivnom uzgoju. Što se postiže etološkim pristupom u uzgoju životinja? Pozitivne zakonske norme u svijetu i kod nas vezano za dobrobit životinja.

b) Sadržaj vježbi: Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija. Postupci s čvrstim i tekućim gnojem. Zdravstveno ponašanje životinja i problemi pri ponašanju. Zaštita prava i dobrobiti životinja s aspekta biotehnologije i genetičkog inženjeringa. Zaštita prava i dobrobiti pokusnih životinja. Posjeta OPG-u za uzgoj domaćih životinja, a čiji se uzgoj temelji na ekološkim načelima.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaIspit se polaže pismeno i usmeno.Prolaznost na pismenom ispitu je ukoliko kandidat ostvari 70 % od ukupnog broja bodova testa.Studentima su organizirana dva ispitna roka, a oni koji ne iskoriste te rokove polažu ispit na ispitnim rokovima ostalih predmeta predmetnog nastavnika. U ocjenu ulazi i redovitost pohađanja nastave i aktivnost na nastavi, te ocjena iz urađenog, prezentiranog i obranjenog rada vezanog za terensku nastavu.


60

Po završetku semestra, tj. predavanja, studentima se daje mogućnost da tijekom dva organizirana ispitna roka uspješno riješe pismenu provjeru znanja, a studenti koji nisu u mogućnosti prisustvovati tim rokovima u suradnji s nositeljem predmeta dogovaraju svoj izlazak na ispitni rok.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Higijena smještaja, dobrobit i sustavi držanja životinja“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Objasniti razliku između ekološkog i konvencionalnog držanja život. Pisani ispit2. Analizirati utjecaj držanja životinja na pojavnost patoloških oblika ponašanja. Pisani ispit

3. Prezentirati utjecaj stočarske proizvodnje na mikrobiološko onečišćenje vodnih resursa Pisani ispit

4. Objasniti važnost kontinuirane primjene zootehničkih mjera na uzgoj životinja te procijeniti mogućnost pojave antropozoonoza. Pisani ispit

5. Predložiti promjenu sustava držanja životinja s ciljem zaštite dobrobiti životinja Pisani ispit


1. Asaj, A. (1999): Dezinfekcija i dezinsekcija. Školska knjiga , Zagreb.2. Asaj, A.(2003):Higijena na farmi i okolišu, Medicinska naklada, Zagreb3. Grupa autora.,(2001): Ekološki leksikon,Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

uređenja,Zagreb.4. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo. Katava d.o.o., Osijek5. Senčić,Đ., B. Antunović(2004): Ekološko stočarstvo. Katava d.o.o., Osijek6. Valić,F., i sur(1994).:Zdravstvena ekologija,Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,7. Vučinić, M.(2006): Ponašanje, dobrobit i zaštita životinja, Beograd8. Znaor,D (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod Globus,Zagreb

Dopunska:1. Kozačinski,L., B. Njari, Ž. Cvrtila Fleck (2012): Veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane.

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.2. Naglić, T., D. Hajsig, J. Madić, Ljiljana Pinter (2005): Praktikum opće mikrobiologije i

imunologije. Školska knjiga, Zagreb 3. Ožegović, L., S. Pepeljnjak (2004): Mikotoksikoze. Školska knjiga, Zagreb.4. Tofant Alenka, Marija Vučemilo (2003): Voda u veterini – potrebe i utjecaj na okoliš.

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu5. Vučemilo Marija, Tofant Alenka (1998):Higijena držanja i smještaja, okoliš i dobrobit životinja,

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu6. Narodne novine RH: Pozitivni zakonski propisi. NN Zagreb

15.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama, kroz stimuliranje studenata da postavljaju pitanja i da slobodno interpretiraju stručnu problematiku. Izrada seminarskih radova.Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.

16. Preduvjeti upisa modula: Položen ispit iz kolegija: ”Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša”.

61

Rbr. Šifra modula: 75 Naziv modula: ODRŽIVA I EKOLOŠKA PROIZVODNJA SJEMENSKOG I SADNOG MATERIJALA

1. Šifra nastavnika: VS104 Nositelj: Dr.sc. Vesna Samobor2. Šifra nastavnika: VS104 Izvođači nastave: Dr.sc. Vesna Samobor3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40






9. CILJ PREDMETA: Upoznati studente s temeljnim principima održive i ekološke proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala.


a) Sadržaj predavanja: Zakonska regulativa u ekološkoj sjemenskoj proizvodnji. Metode oplemenjivanja u ekološkoj proizvodnji u poredbi s konvencionalnim oplemenjivanjem. Reprodukcijski sjemenski i sadni materijal u ekološkoj proizvodnji. Tipovi tolerantnosti i njihova važnost u stvaranju model biljaka u ekološkom sjemenarstvu. Uloga fitoaleksina u ekološkoj proizvodnji. Odnos korova i kulturnih biljaka u ekološkoj sjemenskoj proizvodnji. Prednosti korištenja sestrinskih linija u ekološkoj proizvodnji. Načini zaštite ekološkog sjemena od bolesti prije sjetve. Korištenje potapanja sjemena povrća u vrućoj vodi. Efikasnost korištenja botaničkih pesticida dobivenih ekstrakcijom biljaka ekološkom sjemenarstvu. Korištenje biljaka kao repelenta insekata u ekološkom sjemenarstvu. Korištenje bakterija i BPC157 u ekološkoj proizvodnji sjemena . Problem zaštite uljarica u ekološkom sjemenarstvu. Važnost zdravstvene ispravnosti sadnog materijala. Korištenje biodinamičkih preparata. Perspektiva ekološkog sjemenarstva u Hrvatskoj

b) Sadržaj vježbi: Gen banka sjemena starih sorata-deskripcija. Pregled kolekcijskog polja sjemena starih sorata i ekopopulacija te njihova deskripcija. Obilazak mikro pokusa linija pšenica na dvije lokacije vezanih na poredbu konvencionalne i ekološke proizvodnje sjemena.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaIspit se polaže pismeno i po potrebi usmeno. Provjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave Konačna ocjena se formira na osnovu ocjene:



aktivnosti na nastavi - udio u konačnoj ocjeni 35% (studenti u grupama izrađuju i prezentiraju seminar o uzgoju odabranih kultura po principima integrirane i/ili ekološke proizvodnje kao i izvješće s terenske nastave u kojem analiziraju postojeću proizvodnju povrtnih kultura na gospodarstvu koje su posjetili i predlažu poboljšanja)

62

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi održavaju se jedanput mjesečno tijekom akademske godine ili prema dogovoru. Rokovi su objavljeni na Internet stranici VGUK (www.vguk.hr). Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

13. Ishodi učenja i način provjere

ISHODI UČENJANakon položenog ispita iz predmeta „Proizvodnja ratarskih kultura u održivoj i ekološkoj poljoprivredi“

NAČIN PROVJERE

1. Objasniti i definirati zakonska pravila u održivoj i/ili ekološkoj proizvodnji sjemenskog i sadnog materijala,te različitostima u odnosu na konvencionalnu sjemensku proizvodnju

Pisani ispit, seminar

2. Razumjeti opravdanost zasnivanja sjemenske proizvodnje u našoj zemlji Pisani ispit3. Procijeniti mogućnost sjemenske proizvodnje ratarskih kultura u

ekološkoj proizvodnji vezano na tlo i agroklimatske prilike područja Pisani ispit

4. Organizirati sjemenski uzgoj odabrane ratarske kulture po principima održive i/ili ekološke proizvodnje Pisani ispit, seminar

5. Analizirati sjemensku proizvodnju ratarske kulture na odabranom gospodarstvu


6. Odabrati pravilnu tehnologiju sjemenske proizvodnje neke kulture , Seminar7. Predložiti odgovarajuće mjere njege vodeći računa o njihovoj efikasnosti

i utjecaju na okolišPismeni ispit,seminar

14. Popis literature Obavezna:

1. Boregon A. 2004. Control of seed borne diseasees in organic seed propagation. Proc. 1st World Conference on Organic Seed: Challenges and oportunities for organic agriculture and the seed industry. FAO Headquarters, Rome, Italy. pp. 170-171

2. Boregon A. 2004. Organic seed treatment to control common bunt (Tilletia tritici) in wheat. ISTA Seed Simp. Budapest, Hungary. Book of Abstracts:10.

3. Boregon A. 2004. Strategies for regulation of seed borne diseases in organic farming. Seed testing international - ISTA News Bulletin127:19-21.

4. Borgen A. 2002. Control of seed borne disease in organic cereals and legumes. Proc. 4 th ISTA-PDC seed health symp.: Healthy seed the basis for sustainable farming. Wageningen. (p.18)

5. Connolly B. 2004. The wisdom of plant heritage: Organic seed production and saving. NOFA. Highland Press, Mass. (110 pages)

6. Lammerts van Bueren E.T and K.P. Wilbois (Eds.) 2002. Organic seed production and planr breeding – strategies, problems and perspectives. Proc. ECO-PB 1st Int. symp. on organic seed production and plant breeding. Berlin, Germany. (81 pages)

Dopunska:1. Alvares C. 2009. The organic farming sourcebook. Other India Press and Third World Network.

(464 pages)2. Fisele J. and U. Köpke. 1996. Cereals: Optimizing competition against weeds. ….?3. Haas G., U. Geier, D.G. Shultz und U. Köpke. 1996. A comparison of convential and organic

agriculture - Part 1: climate-relevant carbondioxide emission from the use of fossil energy. 4. Jošt M. and V. Samobor. 2008. Breeding wheat for organic croping system. Proc. 2nd

Mediteranean Conf. on Org. Acric. in Croatia. Dubrovnik. pp. 245-263.5. Samobor V., D. Horvat, B. Kesteli and M. Jošt. 2008. Effect of stone meal on control of seed-

borne diseases in wheat. Proc. 2nd Mediteranean Conf. on Org. Acric. in Croatia. Dubrovnik. pp. 323-332.

6. Turka I. 2002. Organic seed production and seed regulation. Proc. Int. Sci. and Practic. Conf.:

63

http://www.vguk.hr/

Scientific aspects of organic farming.Jelgeva, Latvia.

15. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.

16. Preduvjeti upisa modula: Nema uvjeta.

64

Rbr. Šifra modula: 76 Naziv modula: UTVRĐIVANJE KVALITETE, BIODINAMIKA ANIMALNIH PROIZVODA

1. Šifra nastavnika: TT100 Nositelj: Dr. sc. Tatjana Tušek2. Šifra nastavnika: TT100

Šifra nastavnika: VM104Šifra nastavnika: DA102

Izvođači nastave:Dr. sc. Tatjana TušekMr sc. Vlasta Mandić Dr sc. Damir Alagić







9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studenta da koristi moderne biotehnolgije u proizovodnji, konzerviranju i pohrani namirnica animalnog podrijetla.


a) Sadržaj predavanja: Odabrana poglavlja iz fiziologije mikroorganizama. Mikroorganizmi u biotehnologiji namirnica animalnog podrijetla. Unutarnji i vanjski čimbenici prehrambenog okoliša. Ekologija nultog rasta – zaštita namirnica kroz poznavanje mehanizama funkcionalnosti unutarnjih i vanjskih čimbenika prehrambenog okoliša. Zaštitne kulture i kultivirane plijesni u proizvodnji, konzerviranju i podizanju kvalitete namirnica animalnog podrijetla. Utjecaj načina konzerviranja na kakvoću namirnica. Infekcije i intoksikacije hranom. HACCP sustav – određivanje kritičnih kontrolnih točki. Žurni sustav obavještavanja i uloga Agencije za hranu. Uvod – povijest ambalaže. Ovici za kobasice: Prirodni ovici, greške prirodnih ovitaka. Umjetni ovici. Limenke – konzerve. Lim i vakumiranje konzervi. Pogreške konzervi. Kontaminacija hrane i slijedivost. Modificirana atmosfera. Folije, posudice i vreće kao ambalažni materijal.

b) Sadržaj vježbi: Kemijske i mikrobiološke analize namirnica animalnog podrijetla sukladno zakonskim propisima – Veterinarski zavod Križevci. Tehnologija konfekcioniranja mesa, vakumiranja i načini konzerviranja, te primjena HACCAP sustava – Mesna industrija PIK Vrbovec. Ambalažni materijali u higijenskom i ekološkom pristupu novim marketinškim zahtjevima tržišta – Mesna industrija PIK Vrbovec.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaPreduvjeti upisa predmeta: Položen ispit iz predmeta „Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije“ i „Zootehnika“.Ukupna ocjena studenta iz predmeta Ocjena kakvoće, biodinamika animalnih proizvoda donosi se uzimajući u obzir redovitost pohađanja nastave i odslušanih općih tematskih jedinica gradiva te napisanog i obranjenog seminara iz terenske nastave. Ispit se polaže pismeno u obliku testa (zaokruživanjem i nadopunom odgovora) u trajanju 45 minuta te usmeno.Prolaznost na pismenom ispitu je ukoliko kandidat ostvari 70 % od ukupnog broja bodova testa.Studentima su organizirana dva ispitna roka, a oni koji ne iskoriste te rokove polažu ispit na ispitnim rokovima ostalih predmeta, predmetnog nastavnika.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe:Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Aktivno sudjelovanje studenata na predavanjima postavljanjem pitanja, a na vježbama, samostalni rad i interpretacija gradiva usvojenog radom u manjim

65

grupama tijekom samih vježbi. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitno razdoblje određeno je prema kalendaru nastave koji je objavljen na Internet stranici Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (www.vguk.hr ) ili dogovorno s predmetarnim nastavnicima putem E-maila-a.Konzultacije se održavaju prema dogovoru.


Nakon položenog ispita iz predmeta „Utvrđivanje kvalitete, biodinamika animalnih proizvoda“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Koristiti biotehnologiju u konzerviranju i pohrani namirnica animalnog podrijetla. Pisani ispit

2. Identificirati kritične točke u primjeni zaštitnih kultura i kultiviranih plijesni pri proizvodnji, konzerviranju i pohrani namirnica animalnog podrijetla. Pisani ispit

3. Odlučiti o načinu uklanjanja kritičnih točaka u biotehnologiji proizvodnje, konzerviranja i pohrane namirnica animalnog podrijetla.

Obranjen seminar terenske nastave

4. Procjeniti koji načini konzerviranja pozitivno utječu na kakvoću namirnica animalnog podrijetla i na taj način umanjuje mogućnost pojava infekcija i intoksikacija uzrokovanih namirnicama animalnog podrijetla.

Usmeni ispit

5. Definirati način konzerviranja kojim se povećava održivost u pohrani animalnih proizvoda. Pisani ispit

6. Razlikovati ambalažne materijale i njihov utjecaj tijekom pohrane animalnih proizvoda u modificiranoj atmosferi. Usmeni ispit

7. Koristiti Žurni sustav obavještavanja Pisani ispit


1. Asaj, A. (2006): Ekološko stočarstvo i homeopatija. Medicinska Naklada, Zagreb.2. Duraković, S. (1996): Opća mikrobiologija. Durieux, Zagreb.3. Duraković, S., F. Delaš, B. Stilinović, Lejla Duraković (2002): Moderna mikrobiologija namirnica.

Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.4. Duraković, S., Redžepović, S. (2005): Bakteriologija u biotehnologiji. Kugler, Zagreb.5. Havranek, Jasmina, V. Rupić (1996): Mlijeko: dobivanje, čuvanje i kontrola. Hrvatski

poljoprivredni zadružni savez, Zagreb.6. Hadžiosmanović,M. i suradnici (2005.): Trendovi higijene i tehnologije namirnica kao sastavnice

veterinarskog javnog zdravstva. Meso, 1, 20-27.7. Hrvatska agencija za hranu (2008): HACCP; www hah.hr8. Kozačinski L.,B. Njari, Ž. Cvrtila Fleck (2012): Veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost

hrane.Veterinarski fakultet Zagreb.9. Naglić, T., D. Hajsig, J. Madić, Ljiljana Pinter (2005): Praktikum opće mikrobiologije i

imunologije. Školska knjiga, Zagreb.10. Ožegović, L., S. Pepeljnjak (2004): Mikotoksikoze. Školska knjiga, Zagreb.11. Roseg, Đ. (1995): Prerada mesa i mlijeka. Nakladni zavod Globus, Zagreb.12. Šoša, B. (1989): Higijena i tehnologija prerade morske ribe. Školska knjiga, Zagreb.13. Živković, J. (1986): Higijena i tehnologija mesa; Kakvoća i prerada. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu.14. Živković, J. (2001):U: Higijene i tehnologija mesa 1.dio. Veterinarsko sanitarni nadzor životinja

za klanje i mesa(drugo dopunjeno izdanje). Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.15. Narodne novine RH: Pozitivni zakonski propisi. NN Zagreb.

66

http://www.vguk.hr/

Dopunska:1. Bonny, S. (1998): Biotechnology and the new information technologies in agriculture:

development, prospects, impact and issues. Medit, 9, 1, 3.2. Duraković, S., L. Duraković (1997): Priručnik za rad u mikrobiološkom laboratoriju-1. Durieux,

Zagreb.3. Duraković, S., S. Redžepović (2004): Bakteriologija u biotehnologiji, I i II dio. Školska knjiga,

Zagreb.4. Grupa autora (1995): Ribarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb.5. Grupa autora (1996,2012): Veterinarski priručnik. Medicinska naklada, Zagreb.6. Havranek, Jasmina, V. Rupić (2003): Mlijeko: od farme do mljekare. Hrvatska mljekarska

udruga, Zagreb.7. International Commission on Microbiological Specifications for Foods (1980). Microbial Ecology

of Foods, vol1., 2. Academic Press, Inc, New York.8. Jennings, W. E. (1975): Food-Borneillness: U:Libby, J. A. Meat hygiene. Fourth Ed. Lea and

Febiger, Philadelphia, Ch.11, p.p. 261-295.9. Katalenić, M. (2004): Ciljevi, svrha i prvi rezultati hrvatskog sustava žurnog obavještavanja.

Meso 3, 6-13.10. Kozačinski,L., B. Njari, Ž. Cvrtila Fleck (2012): Veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane.

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.11. Laciakova, A., M. Pipova, D. Maté, V. Laciak (2004): Nalaz gljivica tijekom mikrobiološke

pretrage mesnih proizvoda. Meso, 5, 24-28. 12. Ostrŷ, V. (2001): The occurence of moulds in meat and meat products (II). Meso, 5, 20-24.

15. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu izobrazbu u manjim grupama. Evaluacija uspješnosti izvedbe kroz konzultativni rad sa studentima i putem anonimne ankete.

16. Preduvjeti upisa modula: Položen ispit iz modula »Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije» i „Zootehnika“.

67

Rbr. Šifra modula: 77 Naziv modula: ODRŽIVI I EKOLOŠKI PRISTUP U OVČARSTVU I KOZARSTVU

1. Šifra nastavnika: TJ100 Nositelj: Dr. sc. Tatjana Jelen2. Šifra nastavnika: TJ100 Izvođači nastave: Dr. sc. Tatjana Jelen3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40






9. CILJ PREDMETA: Osposobiti studente za samostalno organiziranje ovčarske i kozarske proizvodnje uz zadovoljavanje načela u održivoj i ekološkoj proizvodnji.


a) Sadržaj predavanja: Stanje konvencionalne proizvodnje i usporedba s održivim i ekološkim uzgojem ovaca i koza u RH. Zootehnički postupci u uzgoju. Pasmine ovaca i koza, reprodukcija i selekcija. Smještaj, držanje, hranidba i iskorištavanje ovaca i koza, dobrobit – standardi, Ispunjavanje osnovnih etoloških i fizioloških potreba u uzgoju Tehnologija uzgoja u održivom i ekološkom ovčarstvu i kozarstvu. Osnovna načela u zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza

b) Sadržaj vježbi: Temeljne odrednice ekološkog uzgoja ovaca i koza. Uspostava ekoloških proizvodnih jedinica i organizacija kontinuirane održive/ekološke proizvodnje na gospodarstvu. Procjena uzgojne vrijednosti, metode selekcije. Kakvoća proizvoda, deklariranje, označavanje i obilježavanje - standardi. Seminari i terenska nastava.

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaIspit se polaže pismeno, a samo u slučaju nezadovoljstva studenta s ocjenom (popravljanje ocjene) usmeno.

Aktivnost koja se ocjenjuje Udio u konačnoj ocjeniPrisutnost na nastavi i aktivnost Pravo na potpis – uvjet za ispit

10%

Seminar 10% (ocjene 2 - 5)Zadatak/Seminar 5%1. kolokvij - Pisani ispit - ovčarstvo 30%

Ocjena dovoljan (2) = 60-70%Ocjena dobar (3) = 70-80%

Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%Ocjena izvrstan (5) = 90-100%

2. kolokvij - Pisani ispit - kozarstvo 30%Ocjena dovoljan (2) = 60-70%

Ocjena dobar (3) = 70-80%Ocjena vrlo dobar (4) = 80-90%

68

Ocjena izvrstan (5) = 90-100%Izviješće s terenske nastave - projektni zadatak 15%

12. Ispitni rokovi i konzultacijeOrganiziraju se dva ispitna roka koji se održavaju u dogovoru sa studentima u terminima kada je organizirana i nastava na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda.Ispitni rokovi za studente koji nisu položili tijekom prva dva izlaska, organiziraju se za vrijeme redovitih ispitnih rokova na Stručnom studiju Poljoprivreda (zimski, ljetni i jesenski) po dva puta, a izvan redovitih rokova mjesečno jedanput (osim kolovoza), svi rokovi objavljeni na službenim stranicama Učilišta.Konzultacije svaku prvu srijedu u mjesecu u 13.00 sati


Nakon uspješno savladanog predmeta „Održivi i ekološki pristup u ovčarstvu i kozarstvu“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Opisati, prepoznati i preporučiti pojedine pasmine ovaca i koza za održivu i ekološku proizvodnju Pisani ispit

2. Definirati dobrobit i ukazati na njezinu važnost u ekološkom uzgoju Pisani ispit3. Predložiti i primijeniti odgovarajući način provođenja selekcije i reprodukcije Pisani ispit

4. Procijeniti mogućnost pokretanja održivoga/ekološkoga ovčarstva i kozarstva na gospodarstvima

Seminar; rasprava tijekom nastave

5. Protumačiti i razlikovati metode uzgoja u proizvodnji mesa, mlijeka i/ili vune. Pisani ispit

6. Planirati preventivnu zdravstvenu zaštitu, prepoznati simptome najvažnijih bolesti i procijeniti potrebu za liječenjem životinje Pisani ispit

7. Rangirati po kakvoći proizvode Pisani ispit8. Predložiti odgovarajući način uzgoja ovaca/koza Pisani ispit9. Organizirati uspješnu održivu i/ili ekološku ovčarsku/kozarsku proizvodnju Pisani ispit

10. Kreirati smjernice za učinkovitiju ovčarsku/kozarsku proizvodnju Seminar/IPZ11. Sudjelovati u radu tima i moći prezentirati postignute rezultate Izvješće s terenske

nastave


1. Mioč, Boro (2007): Ovčarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.2. Mioč, Boro, Pavić Vesna (2002): Kozarstvo, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.3. Senčić, Đ., Antunović, Z. (2003): Ekološko stočarstvo. Katava d.o.o., Osijek.4. Senčić, Đ., Antunović, Z., Mijić, P., Baban, M., Puškadija, Z. (2011): Ekološka zootehnika,

Sveučilišni udžbenik, Osijek5. Uremović Z., Uremović, M., Filipović, D., Konjačić, M. (2008): Ekološko stočarstvo. Agronomski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu.Dopunska:

1. Asaj, Antun (2006): Ekološko stočarstvo i homeopatija, Medicinska naklada Zagreb2. Brinzej M., i sur. (1991): Stočarstvo, Školska knjiga, Zagreb.3. Feldhofer S. (1994) Uzgoj i hranidba koza, Hrvatsko mljekarsko društvo, Zagreb.4. Franić I. (1994) Kozarstvo, Adria book, Split.

15. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Kroz interaktivnu nastavu u manjim grupama, stimuliranje studenata da interpretiraju problematiku dijela gradiva. Na kraju realizacije provesti

69

evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.16. Preduvjeti upisa modula: Nema posebnih uvjeta.

70

Rbr. Šifra modula: 78 Naziv modula: ODRŽIVA I EKOLOŠKA PROIZVODNJA I TEHNOLOGIJA KRME

1. Šifra nastavnika: MA100 Nositelj: Dr.sc. Marcela Andreata-Koren2. Šifra nastavnika: MA100

Šifra nastavnika: SS108 Izvođači nastave: Dr.sc. Marcela Andreata-Koren Dr. sc. Siniša Srečec







9. CILJ PREDMETA: Osposobiti polaznike da mogu samostalno organizirati proizvodnju kvalitetne krme na održiv i/ili ekološki način kao i primjenu suvremenih postupaka u skladištenju i doradi krme.


a) Sadržaj predavanja: Osnovne značajke održivog gospodarenja u proizvodnji krme (biološka raznolikost, plodored, gnojidba, zaštita…) i vrste krmnog bilja prikladne za održivo gospodarenje. Kvaliteta zrnastih ratarskih proizvoda namijenjenih preradi u koncentrirana krmiva. Testovi i jedinice za određivanje ispravnosti kvalitete zrnastih leguminoza. Štetni sastojci u proizvodnom lancu proizvodnje koncentriranih krmiva. Suvremene tehnologije proizvodnje koncentriranih krmiva. Priprema soje i žitarica za tehnološki postupak prerade. Tehničko-tehnološke osobitosti suhog ekstrudiranja. Osobitosti tehnološkog procesa proizvodnje koncentriranih krmiva.

b) Sadržaj vježbi: Uzgoj jednogodišnjih leguminoza i neleguminoza na integrirani i ekološki način. Uzgoj višegodišnjih leguminoza i neleguminoza na integrirani i ekološki način. Određivanje prisutnosti fiksacije leguminoza pregledom biljaka. Prirodni travnjaci: uloga i vrednovanje prirodnih travnjaka u ekološkom stočarstvu, tipovi i mjere održavanja i korištenja prirodnih travnjaka. Procjena krmne vrijednosti različitih tipova travnjaka. Načini korištenja krmnog bilja i travnjaka. Proizvodni lanac koncentriranih krmiva s određivanjem kontrolnih i kritičnih kontrolnih točaka

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaAktivnost koja se ocjenjuje Maksimalni broj bodova

1. Teoretski dio 50 2. Projektni zadatak 303. Seminar 10 4. Izvještaj s terenske nastave 5 5. Prisutnost na nastavi 5 Ukupno: 100

Napomena: svi dijelovi potrebni za konačnu ocjenu moraju biti ispunjeni barem s minimalnim zahtjevom i u konačnici student mora sakupiti minimalni broj bodova za ocjenu dovoljan (55 bodova – vidi kasnije).

71

Ukoliko su zahtjevi zadovoljeni a ne sakupi 55 bodova, dužan je povećati broj bodova na mogućim elementima.

Teoretski dio Polaže se pismeno nakon odslušanog teoretskog dijela.Gradacija postignutih rezultata na teoretskom dijelu ocjene:

Ocjena na testu 5 4 3 2Broj bodova 50 40 30 20Napomena: Za ocjenu dovoljan potrebno je u prvom izlasku na ispit postići 60% od ukupnih bodova, u drugom izlasku 65%, a u trećem 70% .

Programski zadatak- izrađuje se iz dijela: tehnologija krmeStudenti rade u grupama od 3-5 članova

Ocjena stručne prakse 5 4 3 2Broj bodova 30 25 20 15

SeminarStudenti će izrađivati seminar u smislu pregleda svjetske literature na području ekološkog i održivog uzgoja krmnih kultura.Student izrađuje seminarski rad samostalno.

Izrada i prezentacija Bodovi će se dijeliti u pet kategorija: 10, 8, 6, 4 i 0 bodova (izuzetno, vrlo dobro, dobro,

zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće). Pri ocjeni nezadovoljavajuće, studenti su dužni načiniti novi seminarski rad.

Izvještaj s terenske nastaveStudenti su dužni prisustvovati terenskoj nastavi vezanoj za predmet, izraditi izvještaj s terenske nastave i izvršiti prezentaciju pred svim studentima.Izvještaj radi grupa studenata od 3-6 studenata.

Izrada i prezentacija Bodovi će se dijeliti u četiri kategorije: 5, 4 i 3 i 2 boda

Prisutnost na nastavi Bodovi će se dijeliti u kategorije: 5 i 0 bodova

Konačna raspodjela bodova u ocjene:

Broj ostvarenih bodova Ocjena 90 – 100 578 – 89 466 – 77 355– 65 2

* Minimalno treba skupiti 55 bodova za prolaznu ocjenu ! ! !

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi objavljuju se redovito na stranici Učilišta: www.vguk.hr , za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) održavaju se po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).Konzultacije se održavaju prema dogovoru.

72

http://www.vguk.hr/

13. Ishodi učenja ISHOD UČENJA

Nakon položenog ispita iz predmeta „Održiva tehnologija i proizvodnja krme“ student će moći:

NAČIN PROVJERE

1. Navesti i objasniti osnovne mjere i materijale potrebne za održivu i ekološku proizvodnju krme

Seminarski rad, pisani ispit

2. Razumjeti značenje različitih asocijacija krmnih biljaka s korisnim mikroorganizmima

Seminarski rad, pisani ispit

3. Procijeniti mogućnost uzgoja određenih krmnih kultura u određenim agroklimatskim uvjetima na održivi način

Pisani ispit, Seminarski rad

4. Organizirati plan izvršenja mjera agrotehnike za određene krmne kulture Seminarski rad, pisani ispit

5. Intervjuirati, procijeniti i zaključiti o ispravnosti određene proizvodnje krmnog bilja na određenom gospodarstvu


6. Predložiti određeni nivo agrotehnike prema cilju proizvodnje, a u skladu s očekivanim prinosima i kvalitetom

Izvješće s terenske nastave, Seminarski rad

7. Prosuditi razinu bioloških i kemijskih rizika, kao što je udjel mikotoksina i razidua u sirovinama za proizvodnju koncentrirane stočne hrane,

Programski zadatak

8. Odlučiti koji će tehnološki postupak proizvodnje koncentrirane stočne hrane primijeniti (usitnjavanje mlinovima čekićarima, peletiranje, ekstrudiranje i dr,) kako bi postigao što bolju iskoristivost koncentrirane stočne hrane u ishrani stoke,

Programski zadatak

9. Osmisliti tehnološku liniju za proizvodnju koncentrirane stočne hrane prema vlastitim potrebama

Programski zadatak

10. Integrirati postojeća tehnička rješenja u tehnološku koja zadovoljava konkretne tehnološke zahtjeve,

Programski zadatak

11. Jasno formulirati projektne zadatke projektantima građevinskih projekata i strojnih linija za izgradnju novih proizvodnih objekata za proizvodnju koncentrirane stočne hrane.

Programski zadatak

14. Popis literatureObvezatna, potrebna za studij i polaganje ispita:

1. Gagro, M.(1998): Ratarstvo obiteljskoga gospodarstva-Industrijsko i krmno bilje, Zagreb.2. Grupa autora (2004): Priručnik o proizvodnji i upotrebi stočne hrane-krme, Hrvatsko

agronomsko društvo, Zagreb.3. Katalinić, I., Pejaković, D., Brčić, J. (2000): Spremanje sjenaže, Zagreb. 4. Mršić, G., Špoljarić, D., Valpotić, H., Balenović, M., Kozačinski, L., Špoljarić, I., Valpotić, I.,

Savić, V., Srečec, S., Popović, M. (2011): Immunopredmetatory effects of white button Agaricus bisporus supplementation in broiler chickens. Vetrinarska stanica, 42(50): 431-439.

5. Rukavina, D., Tutavac, J. Bauman, I., Srečec, S. (2012): Food safety and quality management in agro-food production chain – situation in Croatia. 47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia 13th – 17th February 2012. Proceedings, 141-149

6. Srečec, S., Štefanec, J., Pleadin, J., Bauman, I. (2013): Decreasing deoxynivalenol concentration in maize within the production chain of animal feed. Agro Food Industry Hi-Tech 24(1): 62-64.

7. Srečec, S., Zechner-Krpan, V., Petravić-Tominac, V., Kozačinski, L., Popović, M., Čerenak, A. (2011): Hop secondary metabolites and possibilities of using hop (Humulus lupulus L.) in nutrition of ruminants. Hop Bulletin 18(2011): 5-13.

8. Stjepanović, M., Zimmer, R, Tucak, M., Bukvić, G., Popović, S., Štafa, Z. (2009): Lucerna. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Poljoprivredni institut Osijek/

9. Stjepanović, M., Štafa, Z. i Gordana Bukvić (2008):Trave za proizvodnju krme i sjemena. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.

73

10. Štefanec, J. (2011): Promjena koncentracije deoksinivelanola (DON) u kukuruzu kroz proizvodni lanac proizvodnje stočne hrane. Završni specijalistički diplomski stručni rad. VGUK.

11. Znaor, D. (1996): Ekološka poljoprivreda, Nakladni zavod Globus, Zagreb.12. www.mps.hr: Ekološka proizvodnja13. www.mps.hr: Tehnološke upute za integriranu proizvodnju ratarskih kultura za 2015. godinu

Dopunska:1. ENOF White book (1999). Organic farming research in the EU towards 21st century (Ed. J.

Isart & J.J. Lerena, Barcelona).2. Forenbacher, Sergej. (1998): Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja, Školska knjiga,

Zagreb.3. Znanstveni i stručni radovi na koje se upućuje tijekom predavanja.

17.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Razgovor s polaznicima o tekućoj stručnoj problematici, a na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.


74

Rbr. Šifra modula: 256 Naziv modula: UZGOJ LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U ODRŽIVOJ I EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI

1. Šifra nastavnika: Nositelj: Dr.sc. Renata Erhatić2. Šifra nastavnika: Izvođači nastave: Dr.sc. Renata Erhatić3. Broj sati aktivne nastave: 604. Broj sati predviđen za predavanja: 40






9. CILJ PREDMETA: upoznati studente s osnovnim morfološkim i biološkim značajkama ljekovitih vrsta iz odabranih porodica s naglaskom na agroekološke uvjete, odnosno tehnologiju uzgoja u okviru održive i ekološke proizvodnje.


a) Sadržaj predavanja: Opće značajke u prikupljanju i proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja. Legislativa u ekološkoj proizvodnji. Ljekovito bilje i specifičnosti uzgoja u ekološkoj I održivoj proizvodnji. Čimbenici utjecaja na tehniku proizvodnje i prerade ekološkog ljekovitog bilja. Kemijski sastav i upotreba ljekovitog bilja. Osnove tehnologije uzgoja ljekovitog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Morfološke i biološke značajke, djelatne tvari, agroekološki uvjeti uzgoja, tehnologija uzgoja, berba (žetva) odabranih vrsta iz porodica (Rosaceae, Asteraceae, Lamiaceae, Caprifoliaceae, Urticaceae, Valerianaceae, Onograceae, Malvaceae, Brassicaceae, Hypericaceae, Iridaceae, Fabaceae)

b) Sadržaj vježbi: Proizvodnja eteričnih ulja. Ljekovito bilje prema slobodnom odabiru studenata u svrhu izrade seminara. Terenska nastava (obilazak područja za proizvodnju i preradu ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta) te izvještaj s terenske nastave

11. Način polaganja ispita i način ocjenjivanjaProvjera znanja i ocjenjivanje obavlja se kontinuirano tijekom nastave. Konačna ocjena se formira na osnovu ocjene iz testa znanja (udio u konačnoj ocjeni - 55%), pohađanja (10%), te aktivnosti na nastavi (35%). Minimalna ocjena iz testa znanja je dovoljan za što je potrebno ostvariti 70% od ukupnog broja bodova. Pravo na potpis studenti stječu redovitim pohađanjem nastave, izradom seminara/zadatka tijekom nastave te stručnog izvješća s terenske nastave. Studenti individualno izrađuju seminar prema vlastitom odabiru teme iz područja uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja u održivoj i ekološkoj proizvodnji. Seminar s terenske nastave izrađuju grupno u kojem analiziraju sve uzgojne mjere na gospodarstvima koje su posjetili i daju kritički osvrt na njih te prezentiraju seminar.

12. Ispitni rokovi i konzultacijeIspitni rokovi objavljuju se redovito na stranici Učilišta: www.vguk.hr , za vrijeme redovitih ispitnih rokova (zimski, ljetni i jesenski) održavaju se po dva puta, a izvan redovitih rokova jednom mjesečno (osim kolovoza).Konzultacije se održavaju prema dogovoru.13. Ishodi učenja i način provjere

ISHODI UČENJANakon položenog ispita iz predmeta „Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u

NAČIN PROVJERE

75

http://www.vguk.hr/

održivoj i ekološkoj proizvodnji“ student će moći:1. Nabrojati glavne komercijalne vrste ljekovitog i aromatičnog bilja (LJAMB) u RH Pisani ispit

2. Objasniti specifičnosti proizvodnje vrsta LJAMB navedenih porodica u održivoj i ekološkoj proizvodnji Pisani ispit

3. Prikazati proizvodnju LJAMB u održivoj i ekološkoj proizvodnji Pisani ispit4. Dati primjer odgovarajuće tehnologije dorade i prerade LJAMB vrsta Seminar5. Procijeniti kakvoću i navesti metode primjene vrsta LJAMB u ishrani ljudi Seminar


1. Erhatić, R. (2017). Egzotične ljekovite biljne vrste, interna skripta2. Igrec Barčić J., Maceljski, M. (2001): Ekološki prihvatljiva zaštita bilja od štetnika. Zrinski

Čakovec.3. Kisić, I. (2014): Uvod u ekološku poljoprivredu. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu4. Parađiković, N. (2014): Ljekovito i začinsko bilje. Nastavni materijal za predmet Ljekovito i

začinsko bilje. Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

5. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji (NN)6. Pravilnik o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa

(NN)7. Stepanović, B., Radanović, D., Turšić, I., Nemčević, N., Ivanec, J. (2009): Uzgoj ljekovitog i

aromatičnog bilja. Jan-Spider, Pitomača8. Šiješ, I., Grozdanić, Đ., Grgesina, I. (1992): Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja.

Školska knjiga, Zagreb.9. Vukobratović, Ž., Vukobratović, M., Lončarić, Z.,Sikora S., Erhatić, R., Svržnjak, K. (2015):

Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji. Priručnik s rezultatima istraživanja. VIP projekt. Republika Hrvatska. Ministarstvo poljoprivrede.

10. Willfort, R. (2002): Ljekovito bilje i njegova upotreba. Erudit d.o.o., Zagreb11. Znaor D. (1996): Ekološka poljoprivreda. Nakladni zavod „Globus“ Zagreb.

Dopunska:1. Ašič, S. (1999): Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja. Dušević & Kršovnik. Rijeka2. Domac, R. (2002): Flora Hrvatske. Školska knjiga Zagreb3. Grlić, Lj. (1990): Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. August Cesarec Zagreb4. Knežević, M. (2006): Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore. Sveučilište Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Poljoprivredni fakultet u Osijeku5. Kremer B.P. (2007): Ljekovito bilje. Vodič kroz prirodu. Naklada Begen. Sarajevo6. Toplak Galle, K. (2005): Domaće ljekovito bilje. Mozaik knjiga Zagreb

15.Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe modula: Razgovor s polaznicima o tekućoj stručnoj problematici, a na kraju realizacije provesti evaluaciju uspješnosti izvedbe putem anonimne ankete studenata.


76

3.3.4. Opis modula IV. semestra – izmjene i dopune

Četvrti semestar obuhvaća obvezni modul Specijalistička stručna praksa (šifra modula SPOO22) u trajanju od 220 sati i izrada te obrana završnog specijalističkog diplomskog stručnog rada (šifra modula SPOO23) za koje je predviđeno 80 sati, tako da IV. semestar ima ukupnu satnicu od 300 sati ili ukupno nosi 30 ECTS bodova.

77

3.4. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata

Specijalistički diplomski stručni studij poljoprivrede ima jedno studijsko usmjerenje: „Održiva i ekološka poljoprivreda“, traje dvije godine, odnosno 4 semestra s ukupno 10 obveznih i 6 izbornih modula koje studenti moraju položiti. U svakom semestru student stječe 30 ECTS-a, s time da se I. semestar sastoji samo od obveznih modula (ukupno pet), u II. i III. semestru studenti upisuju dva obvezna i tri izborna modula, a u IV. semestru student obavlja obveznu specijalističku stručnu praksu.Izborni moduli biraju se iz liste izbornih modula specijalističkih diplomskih stručnih studija VGUK: „Održiva i ekološka poljoprivreda“ (od ponuđenih 12), „Menadžment u poljoprivredi“ i „Ekonomika poduzetništva“.

3.5. Uvjeti upisa u sljedeći semestar

Za upis u II. i IV. semestar studenti trebaju imati potpise nastavnika kojima se potvrđuje redovito pohađanje svih oblika nastave.

3.6. Uvjeti upisa u sljedeću godinu studijaZa upis u višu godinu studija studenti trebaju imati:- potpise nastavnika kojima se potvrđuje redovito pohađanje svih oblika nastave,- položene ispite iz predmeta u ukupnoj vrijednosti minimalno 30 ECTS boda- podmirene financijske obaveza prema VGUK.

3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studentima koji prelaze s drugih studija priznaje se broj ECTS bodova prema odredbama ovog studijskog programa bez obzira na vrijednost ECTS bodova koje modul ima na matičnom studijskom programu.

3.6. Način završetka studija

Specijalistički diplomski stručni studij poljoprivrede se završava ispunjavanjem sljedećih uvjeta:a. položeni svi ispitib. obavljena specijalistička stručna praksac. izrađen i javno obranjen završni specijalistički diplomski stručni rad.

78

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA

4.1. Mjesto izvođenja studija

Studij se izvodi u prostorijama Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.

4.2. Podaci o prostoru i opremi

Za potrebe specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede studijskog usmjerenja: „Održiva i ekološka poljoprivreda“ u Križevcima na raspolaganju su 14 suvremeno opremljenih predavaonica, 30 kabineta za nastavno i pomoćno osoblje, knjižnica, čitaonica, sportski klub, 4 laboratorija, praktikum, skladišta, učionice – radionice te Internet caffe. Predavaonice su opremljene suvremenom informatičkom opremom koja uključuje stolna i prijenosna računala te LCD projektore. Na raspolaganju je i 91 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta te različite vrste i kategorije stoke.

4.2.1. Vježbališta i pokušalištaVisoko gospodarsko učilište u Križevcima ima vježbališta i pokušališta iz područja bilinogojstva

(ratarstva, povrćarstva, voćarstva), zootehnike (govedarstvo, konjogojstvo, ovčarstvo, peradarstvo) i poljoprivredne tehnike (različiti pogonski i priključni strojevi i alati, linije strojeva za proizvodnju, pripremu i skladištenje hrane), te liniju strojeva za potrebe selekcije strnih žitarica i krmnoga bilja. Sva ta oprema i pokušališta - vježbališta studentima omogućavaju solidnu praktičnu izobrazbu, a nastavnicima permanentno stručno usavršavanje.

Treba reći da se u Križevcima nalazi Veterinarski zavod, Centar za reprodukciju u stočarstvu Republike Hrvatske i Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, svi sa suvremenom opremom i sadržajima u kojima studenti redovito realiziraju dio studijskoga programa (terenska nastava, vježbe i stručna praksa).

U planiranim novim studijskim programima (struktura 3+2), kao i u ovim uvodnim općim odrednicama, vidljivo je da je data velika prednost vježbama i stručnoj praksi studenata s mnogo praktičnoga rada, što će zasigurno doprinijeti kvaliteti stručne izobrazbe studenata. Na taj način studenti će biti vrhunsko osposobljeni stručnjaci-praktičari, koji će moći, prvenstveno, pokretati vlastita poljoprivredna gospodarstva na novim tehnikama i tehnoloijama održivoga gospodarenja i ekološke poljoprivrede, ali i postojeća gospodarstva s kojih dolazi izvjestan broj studenata, proširiti i specijalizirati.

I danas se, istina ovisno o mogućnostima, velika pažnja poklanja opremanju već spomenutih učilišnih praktikuma radi organiziranja i kvalitetnije provedbe dijela stručne prakse i osposobljavanja studenata za uključivanje u suvremene tokove napredne poljoprivrede.

Na temelju bogate i dugogodišnje tradicije Visoko gospodarsko učilište u Križevcima izradom novih i izmjenom te dopunom postojećih studijskih programa usvaja sadržaje modernih zapadno-europskih dostignuća u domeni agrara, radi još kvalitetnije izobrazbe kadrova u funkciji razvoja naše poljoprivrede.

79

4.3. Angažman nastavnika modulima, pokrivenost vlastitim kadrom te izvođenje i financiranje studija

4.3.1. Broj modula na studiju

Studijski program specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede čini ukupno 22 modula, od toga 10 obveznih i 12 izbornih, od kojih studenti biraju 6 u okviru studijskog usmjerenja „Održiva i ekološka poljoprivreda“ te drugih srodnih specijalističkih diplomskih stručnih studija koji se izvode na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.

4.3.2. Pokrivenost vlastitim nastavnim kadrom – nositelji modula

Od ukupno 22 modula na specijalističkom diplomskom stručnom stuidiju Poljoprivreda, 20 modula je pokriveno vlastitim nastavnim kadrom, izabranim u znanstveno nastavna ili nastavna zvanja. Nositelj 1 modula je nastavnica iz druge institucije (Veleučilište u Požegi) te je na jednom modulu vanjska stručna suradnica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, što čini 10 %.

4.3.3. Izvođenje i financiranje studija

Studij se izvodi kao izvanredni studij a financira se u cijelosti iz prihoda ostvarenih uplatom polaznika.Na temelju odobrenja Dekana Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Dekana Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Rektora Veleučilišta u Požegi na studiju su angažirani sljedeći nastavnici:

1. Dr.sc. Marija VukobratovićDr. sc. Ružica Lončarić Poljoprivredna ekologija i ekonomika okoliša

2. Mr.sc. Krunoslav Škrlec Informacijske tehnologije u poljoprivredi3. Dr.sc. Andrija Špoljar Održivo gospodarenje tlom

4. Mr sc. Miomir StojnovićMr sc. Vlado Kušec Mehanizacija u održivoj i ekološkoj poljoprivredi

5. Mr sc. Lidija Firšt-GodekDr. sc. Kristina Svržnjak

Tržište i marketing proizvoda održive i ekološke poljoprivrede

6. Dr sc. Marijana Ivanek-Martinčić Ekološki prihvatljive metode zaštite bilja

7. Dr. sc. Vinko PintićDr sc. Dejan Marenčić Odabrana poglavlja iz hranidbe stoke

8. Dr. sc. Vesna SamoborDr sc. Zvjezdana Augustinović

Proizvodnja ratarskih kultura u održivoj i ekološkoj poljoprivredi

9. Dr sc. Dražen Čuklić Održiva i ekološka govedarska proizvodnja mesa i mlijeka

10. Mr sc. Tomislava Peremin-Volf Integrirano i ekološko povrćarstvo

11. Dr. sc. Tatjana TušekDr sc. Marijana Ivanek-Martinčić

Odabrana poglavlja iz animalne fiziologije i toksikologije

12. Dr sc. Brankica SvitlicaDragutin Kamenjak, dipl. ing.

Integrirana i ekološka proizvodnja voća i vinove loze

13. Dr. sc. Tatjana JelenDr. sc. Vinko Pintić

Ekološko svinjogojstvo i alternativni proizvodi peradarstva

80

14. Dr.sc. Želimir Vukobratović Proizvodnja i korištenje gnojiva u održivoj i ekološkoj poljoprivredi

15.Dr. sc. Vinko PintićDr. sc. Tatjana JelenMr sc. Đurica Kalember

Zootehnika

16. Dr. sc. Andrija ŠpoljarDr.sc. Želimir Vukobratović Analize tla, gnojiva i biljnoga materijala

17. Dr sc. Damir AlagićMr sc. Vlasta Mandić

Higijena smještaja, dobrobit i sustavi držanja životinja

18. Dr. sc. Vesna Samobor Održiva i ekološka proizvodnja sjemenskog i sadnog materijala

19.Mr sc. Vlasta MandićDr. sc. Tatjana TušekDr sc. Damir Alagić

Utvrđivanje kvalitete, biodinamika animalnih proizvoda

20. Dr. sc. Tatjana Jelen Održivi i ekološki pristup u ovčarstvu i kozarstvu

21. Dr. sc. Marcela Andreata-KorenDr. sc. Siniša Srečec Održiva i ekološka proizvodnja i tehnologija krme

22. Mentor u Učilištu Specijalistička stručna praksaNapomena: * - nositelji modula ispisani u italiku.

81

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku

Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Damir AlagićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen 9.05.1962 godine u Bihaću, Bosna i Hercegovina. Diplomirao na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu 1988. godine . Kao terenski veterinar, iste godine, zaposlio se u veterinarskoj stanici u Korenici gdje radi godinu i pol. Nakon toga, radio je u centru za obuku službenih pasa u Belom Manastiru. U Poljoprivrednom institutu, danas Visokom gospodarskom učilištu, zaposlen od 15.01.1993. gdje radi kao voditelj veterinarske službe na zadacima zdravstvenog zbrinjavanja životinja koje se nalaze u stočarskim praktikumima. U nastavno zvanje predavača izabran je 1999.godine. Voditelj je stručne prakse kolegija «Osnove uzgoja domaćih životinja«, a od akademske godine 2002./2003. voditelj je izbornog kolegija «Opća i lovna kinologija«. U zvanje višega predavača izabran je 2004 godine. U mjesecu srpnju 2003 godine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu obranio magistarski rad i time stekao akademski stupanj magistra znanosti.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:

Alagić, Damir; Zdolec, Nevijo; Njari, Bela; Filipović, Ivana; Ekert Kabalin, Anamaria; Ćorić-Alagić, Glorija; Kozačinski, Lidija. Microbial characterisation of horse meat dry sausage. // Veterinarski arhiv. (2011).2. Alagić, Damir; Kozačinski, Lidija; Zdolec, Nevijo; Njari, Bela; Filipović, Ivana; Ekert Kabalin, Anamaria; Ćorić-Alagić, Glorija. Characterisation of horse meat sausage produced in Croatia // Book of Full Papers, 5th Central European Congress on Food. Bratislava : Food Research Institute, 2010. 50-56 (poster,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).3. Alagić, Damir; Kozačinski, Lidija; Filipović, Ivana; Zdolec, Nevijo; Hadžiosmanović, Mirza; Njari, Bela; Kozačinski, Zvonimir; Uhitil, Sunčica. Microbial changes during ripening of fermented horsemeat sausages // Proceedings of lectures and posters Hygiena alimentorum XXIX / Turek, Peter ; Popelka, Peter (ur.). Bratislava: University of Veterinary Medicine Košice, 2008. 149-153 (poster,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).4. Alagić, Damir; Zdolec, Nevijo; Njari, Bela; Filipović, Ivana; Ekert Kabalin, Anamaria; Ćorić-Alagić, Glorija; Kozačinski, Lidija. Microbial characterisation of horse meat dry sausage. // Veterinarski arhiv. (2011).5. Stojnović, Miomir; Alagić, Damir. Utjecaj strojne mužnje na stanje sisa muznih krava // Actual Tasks on Agricultural Engineering, Proceedings of the 39. International Symposium on Agricultural Engineering / Košutić, Silvio ; Zrnčić, Hrvoje (ur.).Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za mehanizaciju poljoprivrede, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb ; HINUS, Miramarska 13b, Zagreb, 2011. 457-462 (predavanje,međunarodna recenzija, objavljeni rad).6. Alagić, Damir; Kozačinski, Lidija; Filipović, Ivana; Zdolec, Nevijo; Hadžiosmanović, Mirza; Njari, Bela; Kozačinski, Zvonimir; Uhitil, Sunčica(2008):Mikrobiološke promjene tijekom zrenja

82









fermentiranih kobasica od konjskog mesa. Meso. 10 (2008) , 3; 200-203 (kongresno priopćenje, znanstveni).7. Stojnović, Miomir; Alagić, Damir. Machine milking and daily changes of cow, s teat condition// 20th International Symposium Animal Science Days. Livestock Produktion as a Technological and Social Challenge.Biotechnikal Faculty University of Ljubljana. Supplament 3.,Septembar (2012).

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 29. listopada 2009.

83


Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Marcela Andreata-KorenNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

E- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Marcela Andreata-Koren rođena je 02. rujna 1966 godine u Lipovcu. Srednju poljoprivrednu školu završila u Križevcima 1984. godine, a diplomirala na ratarskom odsjeku Agronomskog fakulteta 1988 godine. Početkom veljače 1989 godine zaposlila se u Tvornici šećera u Virovitici, a od 01. siječnja 1990 godine radi na Visokom gospodarskom učilištu (tada Poljoprivredni institut) u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu je magistrirala u prosincu 1996 godine, te doktorirala u srpnju 2004 godine ("Reakcija klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) u djetelinsko-travnoj smjesi na napasivanje i gnojidbu"). U tijeku rada u ovoj ustanovi prvo radi kao asistent-pripravnik, a od veljače 1992 godine je izabrana za asistenta iz predmeta Krmno bilje i Proizvodnja krmnog bilja. Od školske godine 1996/97. samostalno izvodi predavanja i vježbe i mentor je na diplomskim radovima iz navedenih predmeta, koji u međuvremenu mijenjaju naziv u Krmno bilje i travnjaštvo. Od 2000 godine izabrana je za višeg predavača za nastavni predmet "Krmno bilje i travnjaštvo". Od školske godine 2000/01. voditelj je stručne prakse studenata VI semestra – ratarskog smjera Visokog gospodarskog učilišta. U tijeku rada u Visokom gospodarskom učilištu aktivno je sudjelovala na dva znanstvena i jednom stručnom projektu. Danas sudjeluje na projektu «Održivi sustavi gospodarenja prirodnim krmnim resursima» (0178060). Osim navedenog, sudjelovala je u izradi 13 znanstvenih radova citiranih u CAB-u. Sudjelovala je u izradi i prezentiranju 2 rada na međunarodnim znanstvenim skupovima (Edinburgh i Portorož) i objavljenim u zbornicima radova istih, u izradi i prezentiranju 6 radova na domaćim znanstvenim skupovima u Opatiji i objavljenih u zbornicima radova. Sudjelovala je u stručnim predavanjima iz područja Krmnog bilja i travnjaštva poljoprivrednim proizvođačima u Molvama. Član je organizacijskog odbora manifestacije "Dani travnjaka" u Koprivnici, uz aktivno sudjelovanje u predavanjima.


1. Leto, J., Bošnjak, K., Knežević, M., Andreata-Koren, M., Perčulija, G., Vranić, M., Kutnjak, H., Gambiroža, K. (2008): Regenerativna sposobnost bijele djeteline pod utjecajem napasivanja govedima i ovcama i gnojidbe dušikom. Mljekarstvo 58 (4), str. 341-355. 2. Ivanek-Martinčić, M., Andreata-Koren, M., Samobor, V., Kramarić, S. (2008): Suzbijanje žičnjaka (Elateridae) u kukuruzu na području Križevaca /Fragmenta phytomedica et herbologica. 30, 1-2; 79-91.3. Štafa, Z., Uher, D., Maćešić, D., Blažinkov, M., Andreata-Koren, M. (2008): Prinosi i krmna vrijednost novih genotipova ozimog graška u smjesi s pšenicom. 43 hrvatski i 3. međunarodni simpozij u poljoprivredi. Opatija, 18.-21. veljače 2008., Zbornik radova: 668-672. 4. Andreata-Koren, M., Knežević, M., Leto, J., Safner, T., Ivanek-Martinčić, M., Augustinović, Z. (2009): Reakcija klupčaste oštrice ( Dactylis glomerata L.) u travno-djetelinskoj smjesi na gnojidbu dušikom i napasivanje. Mljekarstvo 59 (3), str. 254-261.5. Andreata-Koren, M., Leto, J., Knežević, M., Bošnjak, K., Perčulija, G., Ivanković, A. (2009): Produktivnost i botanički sastav pašnjaka

84

http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?&rad=427869





mailto:[email protected]

pod utjecajem napasivanja i gnojidbe dušikom. Mljekarstvo 59 (4), str. 311-318.6. Andreata-Koren, M., Knežević, M., Leto, J., Ivanek – Martinčić M., Safner, T., (2010): Utjecaj gnojidbe dušikom i napasivanja na razvoj zeljanica u travno-djetelinskoj smjesi. Zbornik radova 45. hrvatskog i 5. međunarodnog simpozija agronoma. Marić, S., Lončarić, Z. (ur.) – Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 504-508. 7. Andreata-Koren, M., Leto, J., Safner, T., Augustinović, Z., Ivanek-Martinčić, M. (2011): Utjecaj napasivanja i gnojidbe dušikom na udio odumrle tvari u travno-djetelinskoj smjesi. Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). – Zagreb, Agronomski fakultet, 748-751. 8. Orehovački, V., Andreata-Koren, M., Sikora, S., Kvaternjak, I., Pintić-Pukec, N., Blažinkov, M. (2012): Utjecaj bakterizacije sjemena i kultivara na kemijski sastav lucerne (M edicago sativa L.) . Zbornik radova 47. hrvatskog i 7. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). Zagreb, Agronomski fakultet, 106-110.9. Andreata-Koren, M., Vrabec, L., Dadaček, N., Vukobratović, M., Vukobratović, Ž. (2012): Utjecaj vrste i količine gnojiva na prirodnu populaciju simbiotskih fiksatora dušika i prinos soje. Zbornik radova 47. hrvatskog i 7. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). Zagreb, Agronomski fakultet, 449-453. 10. Augustinović, Z., Pospišil, M., Butorac, J., Andreata-Koren, M., Ivanek-Martinčić, M., Šumbera, N. (2012): Utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na neka morfološka svojstva industrijske konoplje. Zbornik radova 47. hrvatskog i 7. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). Zagreb, Agronomski fakultet, 454-458. 11. Kostiha, N., Kalember, Đ., Jelen, T., Andreata-Koren, M. (2012): Držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i njihov utjecaj na biološku raznolikost u parku prirode lonjsko polje, 5th international scientific/profesional conference AGRICULTURE IN NATURE AND ENVIRONMENT PROTECTION Vukovar.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje:

u nastavno zvanje profesora visoke škole: 29.studenoga 2010.(trajni izbor)

85

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=573914








Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Zvjezdana AugustinovićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Mr. sc. Zvjezdana Augustinović rođena je 11. srpnja 1969. u Koprivnici. Osnovnu te srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Diplomirala je 1995. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Ratarstvo. Poslijediplomski znanstveni studij «Zaštita bilja» završila je 2001. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, obranom magistarskog rada pod naslovom «Utjecaj kukuruznog moljca (Ostrinia Nubilalis Hubner) na proizvodnju kukuruza u Prigorju i istočnoj Slavoniji». Trenutno je suradnik na dva aktualna znanstveno-istraživačka projekta «Evaluacija i rajonizacija sorata šećerne repe u R. Hrvatskoj» voditelja prof. dr. sc. Milana Pospišila te «Utjecaj dušika na agronomska svojstva i kakvoću sorata predivog lana» voditeljice prof. dr. sc. Jasminke Butorac.Kao autor ili koautor objavila je jedanaest znanstvenih i jedan stručni rad.


1. Augustinović Z., Pospišil M., Butorac J., Vukobratović M., Peremin-Volf T., Katana I. (2012):Dinamika usvajanja hraniva i akumulacija suhe tvari u ovisnosti o gnojidbi dušikom. Agronomski glasnik, 74(2): 17-29.

2. Augustinović Z., Pospišil M., Butorac J., Andreata-Koren M., Ivanek-Martinčić, M., Šumbera N. (2012): Utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na neka morfološka svojstva industrijske konoplje. Zbornik radova, 47th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture, pp 454-458.

3. Butorac J., Augustinović Z., Šurina R., Pospišil M. (2012): Utjecaj stupnja zrelosti na prinos i udio vlakna predivog lana. Zbornik radova, 47th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture / Pospišil, Milan (ur.). Zagreb:Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 464-468.

4. Butorac J., Šurina R., Andrassy M., Pospišil M., Augustinović Z., Brčić M. (2011): Utjecaj dužine vegetacije kultivara predivog lana na morfološka i tekstilno-tehnološka svojstva. Zbornik radova, 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture, pp. 723-727.

5. Andreata-Koren M., Leto J., Safner T., Augustinovi, Z., Ivanek-Martinčić M. (2011): Utjecaj napasivanja i gnojidbe dušikom na udio odumrle tvari u travno-djetelinskoj smjesi. Zbornik radova, 46th Croatian and 6th International Symposium on Agriculture, pp. 748-751.

6. Butorac J., Pospišil M., Mustapić Z., Augustinović Z., Mešanović D. (2010): Utjecaj gnojidbe dušikom na prinos i udio vlakna predivog lana. Zbornik radova 45th Croatian and 5th International Symposium on Agriculture , pp. 681-685.

7. Butorac, Jasminka; Šurina, Ružica; Andrassy, Maja; Augustinović, Zvjezdana; Pospišil, Milan (2010): Some agronomic and textile properties of flax cultivated in Croatia (Krizevci) // Book of Proceedings of 5th International Textile, Clothing and Design Conference - Magic World of Textiles / Zvonko Dragčević (ur.). Zagreb : Tekstilno-tehnološki fakultet,

86






42 47 .8. Andreata-Koren M., Knežević M., Leto J., Safner T., Ivanek-

Martinčić M., Augustinović Z. (2009): Reakcija klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) u travno djetelinskoj smjesi na gnojidbu dušikom i napasivanje. // Mljekarstvo, 254-261

9. Kantar S., Ivanek-Martinčić M., Augustinović Z. (2008): Razvoj, identitet i okoliš uz Muru // Proceedings of the 1st International Conference "Vallis Aurea" Focus on: Regional Development / Katalinić, Branko (ur.). Požega - Vienna : Polytechnic of Požega, Croatia & DAAAM International Vienna, Austria, 933-937.

10. Dadaček N., Augustinović Z., Ivanek-Martinčić M. (2008): Mogućnosti proizvodnje soje u no-till sustavu na pseudogleju. Radovi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu. God.LIII, broj 59/1.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 29. studenoga 2007.

87


Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Dražen ČuklićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen 05.11.1968. u Šopronu, općina Kalnik, Republika Hrvatska. Osnovnu školu završio na Kalniku 1983.godine. Srednju poljoprivrednu školu veterinarske struke završio 1987., da bi nastavio visoko školovanje na tadašnjem Poljoprivrednom institutu u Križevcima na programu studija stočarskog smjera, te 1990. stekao spremu VI/I stupanj i naziv inženjer poljoprivrede iz područja stočarstva. Iste godine nastavljam daljnje školovanje na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu gdje sam diplomirao 1994. i stekao stručnu spremu VII/1 stupanja i stručni naziv diplomirani inženjer agronomije – stočarstva. Godine 1998. završio sam na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku program poslijediplomskog znanstvenog studija iz hranidbe stoke i tehnologije stočne hrane i izradio magistarski rad pod nazivom ,,Proizvodnja mlijeka – izvor sredstava obiteljskog gospodarstva,, koji sam obranio 18.lipnja 1998. i stekao stručnu spremu VII/2 i akademski naziv Magistar biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja agronomije. Tijekom radnog vijeka radio sam u poduzeću Križevčanka -Križevci ( 1993-1995) i Poljoprivrednoj zadruzi Rovišće (1995.) kao tehnolog, da bi se 1995. zaposlio na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima gdje i sada radim. Tijekom 1998., od 5. do 29. svibnja pohađao sam internacionalni kurs ,,IPC Livestock Oenkerk –Trening Centar,, u Freisland-u Nizozemska, iz područja tehnologije i prerade mlijeka s naglaskom na preradu u malim proizvodnim jedinicama. U nastavno zvanje predavača iz predmeta Mlijeko i mliječni proizvodi biran sam 2000. gdje nastavljam predavati kolegij.


1. Čuklić, D. J. Iljkić, F. Poljak, Marcela Andreata - Koren, V. Pintić (2003): Prilog poznavanju mliječnosti slavonsko-srijemskog podolca. Stočarstvo, (3) 57, 195-201.

2. Čuklić D., Đ.Kalember (2004):Urea u mlijeku kao parametar hranidbe mliječnih krava. Stočarstvo (1) 58, 3-13.

3. Čuklić, D., Tatjana Jelen, F. Poljak, J. Crnčić, D. Marenčić (2008): Utjecaj hranidbe na količinu i sastav mlijeka na mliječnoj farmi Srednje gospodarske škole u Križevcima. Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 73.

4. Čuklić, D.,Marija Vukobratović., Poljak, F., Vesna Tomše Đuranec., Nataša Pintić,. Tatjana Jelen. (2009): Korištenje kemijskih analiza mlijeka u menadžmentu hranidbe mliječnih krava. Krmiva 1. 37-44.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 01. prosinca 2011.

88


Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Lidija Firšt-GodekNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena je 1958 godine u Zagrebu. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu smjer agroekonomika (tada Fakultet poljoprivrednih znanosti) Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu stekla stupanj magistra znanosti iz oblasti Ekonomika poljoprivrede 1989. godine s radom pod nazivom « Marketing pasteriziranog povrća na jugoslavenskom tržištu» (npr. SOUR-a «Podravka»). Završila je poseban program pedagoško-psihološke izobrazbe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1984. radi na Visokom gospodarskom učilištu (tada Poljoprivredni institut) u svojstvu asistenta, do danas kao viši predavač. Prvo izvodi vježbe, a kasnije i predavanja iz predmeta: «Ekonomika poljoprivrednog gospodarstva», «Troškovi i kalkulacije», «Organizacija ratarske i stočarske proizvodnje». U sklopu tadašnjeg Poljoprivrednog instituta radila je šk. god 1985/86. na izvođenju nastave iz ekonomske grupe predmeta u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima (tada Srednja poljoprivredna škola). Zadnjih godina predaje kolegiji: »Organizacija poljoprivredne proizvodnje i kalkulacije», «Organizacija stočarske i ratarske proizvodnje i kalkulacije». Na specijalističkom stručnom studiju izvodi predavanje iz modula: «Tržište i marketing ekoloških proizvoda». Niz godina radila je na izradi rasporeda za redovni i izvanredni studij (do 2006.). Objavila je desetak radova kao autor i isto toliko kao koautor, te bila suradnik na šest projekata.


1. Firšt Godek Lidija, J. Godek, Z. Milas, K. Krznarić (2003): Profitabilnost proizvodnje matičnjaka (melissa officinalis L.) i nevena (calendula officinalis L.) na obiteljskom gospodarstvu. Agronomski glasnik 1-2, Zagreb.

2. Tušek Tatjana, N. Novosel, Lidija Firšt- Godek, F. Poljak, D. Čuklić (2003): Razvoj tjelesnih mjera hrvatskog simentalskog goveda u razdoblju od 1980. do 2000. Stočarstvo, 57 (2).

3. Firšt Godek Lidija, Tatjana Tušek, Vlasta Mandić, D. Alagić (2004): Analiza troškova u tovu kopuna. Agronomski glasnik 1-2, Zagreb Stojnović, Miomir; Firšt Godek, Lidija: Uporaba silirane krumpirove pulpe u hranidbi mliječnih krava. Zbornik sažetaka 17. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2010. Zagreb

4. Svržnjak, Kristina; Jerčinović, Silvije; Perčec, Nikolina; Firšt Godek, Lidija: Consumer perceptions of organic food in Croatia. The Hungarian Journal of Food, Nutrition and Marketing VIII. (2011), 1-2.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 13. rujna 2010.

89




Naziv OpisIme i prezime: Prof. dr. sc. Dražen HorvatNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]; http://www.pfos.hr/~bioinfo

Kratki životopis:

Dražen Horvat rođen je u Osijeku 21. ožujka 1964. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Osijeku. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1988. Magistrirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1992. i stekao akademski stupanj magistra biotehničkih znanosti. Na istom fakultetu doktorirao je iz područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja agronomije, znanstvene grane bilinogojstvo 1996. Pohađao je specijalizcije na University of Glasgow i Scottish Crop Research Institute (Dundee) iz Biostatistike 1997. i iz Risk Analysis na Instituto Zooprofilattico Sperimentale, Teramo, Italy 2006. Istraživački posao obuhvaća mu područje implementacija i primjena informacijskih tehnologija (IT) i statističkih metoda u poljoprivredi. Trenutno je suradnik na istraživačkom projektu (0079016): Sjemenarstvo i proizvodnja kukuruza prof. dr. sc. Vlade Guberaca. U radnom je odnosu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku gdje je nastavnik na kolegijima: “Biometrika”, “Primjena računala u poljoprivredi”,”Informatika” i “Teorija informacija i komunikacija”; voditelj je informatičke djelatnosti na Fakultetu (CARNet, Microsoft, ISVU koordinator). Ima članstvo u GIS Forum Hrvatske, HIZ (Hrvatski informatički zbor) i HAD - Hrvatsko agronomsko društvo.


1. Eđed, A.., D. Horvat (2007): Statistical risk assessment in food safety control. Proceedings of the VI. Proceedings of the VI. Alps-Adria scientific workshop, Obervellach, Austria: April 30 – May 5 2007. – Cereal Research Communications, Vol. 35, Issue 2, June 2007.

2. Horvat, D., A. Eđed, N. Parađiković, Z. Vukšić, (2007): Statistical estimation of leaf area damages by image processing method. Proceedings of the First International Conference Research People and Actual Tasks on Multidisciplinary Sciences. Lozenec, Bulgaria, June 2007.

3. Horvat, D., A. Eđed (2007): Primjena programa za daljinsko upravljanje u nastavi informatike. Edupoint 58, Listopad 2007. / godište VII / ISSN ISSN 1333-5987.

4. Parađiković, N., D. Horvat, M. Šeput, G. Kanižai, M. Vinković, Lisjak (2007): The incidence of BER- affected tomatoes under influence of the form of nitrogen fertilizer. Proceedings of the 10th International Symposium on Soil And Plant Analysis, Budapest: 11th – 15th June, 2007. Book of abstracts: p. 63.

5. Eđed, A., D. Horvat (2008): Optimal experimental design in agricultural field trials. . Proceedings of the 4th Croatian Mathematical Congress, 17 – 20. 06. 2008, Osijek, Croatia.


u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora i znanstvenog savjetnika izabran je 28. siječnja 2008.

90


Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Marijana Ivanek-MartinčićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u Križevcima

E- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Marijana Ivanek-Martinčić rođena je 18. listopada 1961. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završila je u Križevcima. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu diplomirala je 1985. na Voćarsko-vinogradarskom smjeru. Na istom fakultetu, tada već Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je na Postdiplomskom studiju iz Zaštite bilja 9. srpnja 1992. god. Nakon završetka studija radi kao pripravnik na Poljoprivrednom institutu Križevci. Nakon završetka pripravničkog staža izabrana za asistenta iz predmeta Zaštita bilja, a izbor u isto zvanje ponovljen je 1991.god. Od školske godine 1997./1998. samostalno izvodi predavanja i vježbe iz istog predmeta. U nastavno zvanje višeg predavača za predmet Zaštita ratarskih kultura izabrana 22.srpnja 1999. Sudjelovala na više znanstveno istraživačkih projekata koje je financirao tadašnji SIZ za znanost, a kasnije Republički fond za znanost, odnosno Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, te na nekoliko stručnih projekata. Kao član Povjerenstva za izradu programa studija Visokoga Gospodarskog učilišta u Križevcima 1998. sudjelovala u izradi studijskih programa po kojima se danas izvodi nastava. Od prvog listopada 2003. imenovana prodekanom za nastavu i studente Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima koju je funkciju vršila do 30. rujna 2004.


1. Ivanek-Martinčić, Marijana, Marcela Andreata-Koren, Vesna Samobor, Kramarić, S. (2008): Suzbijanje žičnjaka u kukuruzu na području Križevaca. Fragmenta phytomedica et herbologica, Vol. 30. No.1-2.2. Ivanek-Martinčić, Marijana, (2009) Žičnjaci (Elateridae)-važni štetnici kukuruza, Glasnik zaštite bilja 5. 3. Marijana Ivanek-Martinčić, Ostojić, Z., Klara Barić, Goršić, M. (2010): Važnost poznavanja kritičnog razdoblja zakorovljenosti poljoprivrednih kultura Poljoprivreda 16 (1) 57-61. 4. Renata Husinec, Marijana Ivanek –Martinčić, Tatjana Tušek (2008): Visoko gospodarsko učilište u Križevcima prilog obrazovanju za održivu i ekološku poljoprivredu. Agronomski glasnik, 6. 573-582. ISSN: 000-1954 CAB Accession Number: 200931212055. Dadaček Nada, Zvjezdana Augustinović, Marijana Ivanek-Martinčić (2008): Mogućnost proizvodnje soje u no-till sustavu na pseudogleju. Radovi Poljoprivredno prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Vol. 53. No 59/1. st. 253-260. ISSN: 0033-8583. CAB Accession Number: 200833270986. Sandra Kantar, Marijana Ivanek–Martinčić, Zvjezdana Augustinović (2008): Mura – čovjek-priroda, Podravina. Vol 7 br. 14, 147-158. ISSN: 13335286. SCOPUS 7. Andreata-Koren, Marcela, M. Knežević, J. Leto, T. Safner, Marijana Ivanek-Martinčić Zvjezdana Augustinović (2009): Reakcija klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) u travno-djetelinskoj smjesi na gnojidbu dušikom i napasivanje. Mljekarstvo 59 (3), 254-2618. Andreata-Koren, M., Knežević, M., Leto, J., Ivanek – Martinčić M.,

91


Safner, T., (2010): Utjecaj gnojidbe dušikom i napasivanja na razvoj zeljanica u travno-djetelinskoj smjesi. Zbornik radova 45. hrvatskog i 5. međunarodnog simpozija agronoma. Marić, S., Lončarić, Z. (ur.) – Osijek, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, 504-508. 9. Andreata-Koren, M., Leto, J., Safner, T., Augustinović, Z., Ivanek-Martinčić, M. (2011): Utjecaj napasivanja i gnojidbe dušikom na udio odumrle tvari u travno-djetelinskoj smjesi. Zbornik radova 46. hrvatskog i 6. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). – Zagreb, Agronomski fakultet, 748-751. 10. Augustinović, Z., Pospišil, M., Butorac, J., Andreata-Koren, M., Ivanek-Martinčić, M., Šumbera, N. (2012): Utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na neka morfološka svojstva industrijske konoplje. Zbornik radova 47. hrvatskog i 7. međunarodnog simpozija agronoma, Pospišil, Milan (ur.). Zagreb, Agronomski fakultet, 454-458.


u nastavno zvanje višeg predavača: 29. studenoga 2010.

92





Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Tatjana JelenNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena je 23. lipnja 1970 godine u Koprivnici. Osnovnu i srednju veterinarsku školu završila je u Križevcima. Godine 1989. upisujem Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, stočarsko usmjerenje. Isti fakulet završava 1994 godine. Zapošljava se 1995 godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, u svojstvu stručnog suradnika. Poslijediplomski znanstveni studij “Hranidba stoke i tehnologija proizvodnje stočne hrane” upisala je 1996 godine na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku kojega 1998 godine završava obranom magistarskog rada pod naslovom “Iskorištavanje kapaciteta rasta svinja različitih genotipova” kod prof. dr. sc. Gordane Kralik. Obranila je disertaciju u srpnju 2005. pod naslovom «Utjecaj genotipa nerasta na obilježja tovnosti i kakvoće trupova u potomaka» također na osječkom fakultetu. Danas radi na mjestu profesora visoke škole iz predmeta Sitno stočarstvo (Svinjogojstvo, ovčarstvo i kozarstvo).Od prvih dana zaposlenja u Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskog studija uključena je i u rad na projektu “Kapacitet rasta i kakvoća mesa svinja i peradi” čiji je nosioc prof. dr. sc. Gordana Kralik. Bila je voditelj VIP-ovog projekta, MPŠVG; Izbor sustava svinjogojske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima (2003-2005), pri Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Do sada je, kao autor ili koautor, objavila dvanaest znanstvenih radova. Bila je mentor ili član Komisije i pomagala pri izradi više desetaka diplomskih radnji studentima Visokog gospodarskog Učilišta.


1. Jelen, Tatjana, D. Marenčić, V. Pintić, Nataša Pintić – Pukec (2008): Kakvoća svinjskih polovica križanaca pietren i hempšir pasmine. Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 105.

2. Čuklić, D., Tatjana Jelen, F. Poljak, J. Crnčić, D. Marenčić (2008): Utjecaj hranidbe na količinu i sastav mlijeka na mliječnoj farmi Srednje gospodarske škole u Križevcima. Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 73.


u nastavno zvanje profesor visoke škole: 08.. srpnja 2011.(trajni izbor)

93

Naziv OpisIme i prezime: Doc. dr. sc. Danijel JugNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis: Danijel Jug rođen je 29. listopada 1972 godine u Osijeku. Osnovnu školu pohađao je u Satnici Đakovačkoj, a srednju poljoprivrednu školu u Đakovu. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, smjer ratarstvo, 1998. Poslijediplomski magistarski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjer "Agroekologija", upisao je 2000., a završio 2005. Disertaciju je obranio 2006. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, te stekao stručnu spremu VIII. stupnja i akademski naziv doktor znanosti iz biotehničkog znanstvenog područja, znanstveno polje poljoprivreda. Zaposlen je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku od 08. kolovoza 2000. godine, na Zavodu za bilinogojstvo, Katedri za Opću proizvodnju bilja, u svojstvu znanstvenog novaka na projektu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (2000-2007) i docent (2007- ). U registar istraživača Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH upisan je pod matičnim brojem 270465. Nastavnik na kolegijima: "Opća proizvodnja bilja" koji se sluša na ratarskom usmjerenju, "Osnove bilinogojstva" koji se sluša na općem smjeru, "Alternativna poljoprivreda" koji se sluša na smjerovima ratarstvo, zootehnika i opći smjer, a od akademske 2004/2005. godine, pristupnik izvodi vježbe na predmetu "Osnove biljne proizvodnje" koji se sluša na smjeru agroekonomika. Nakon početka nastave u skladu s Bolonjskom reformom (akademske godine 2005/2006), pristupnik izvodi nastavu sveučilišnog dodiplomskog studija na modulima "Agroklimatologija s osnovama fizike" svim smjerovima na I semestru, "Osnove tloznanstva i biljne proizvodnje" svim smjerovima sveučilišnog studija u II. semestru, "Osnove bilinogojstva" smjeru Bilinogojstvo u IV. semestru, diplomskog studija smjera Bilinogojstvo na modulima "Agrotehnika i sustavi biljne proizvodnje" u I. semestru i "Biometrika" u I. semestru, diplomskog studija smjera Ekološka poljoprivreda na modulu "Osnove ekološke biljne proizvodnje" u I. semestru te na diplomskom studiju na izbornom modulu "Ekološka poljoprivreda".Također izvodi nastavu i na stručnim studijima. Na stručnom studiju Poljoprivrednog fakulteta Osijek predaje svim smjerovima na modulu "Osnove bilinogojstva s klimatologijom" u II. semestru i modulu "Osnove bilinogojstva s klimatologijom - praksa" u VI. semestru smjera Ratarstvo. Na Veleučilištu Slavonski Brod izvodi nastavu na modulu "Osnove bilinogojstva s klimatologijom" u II. semestru smjera Hortikultura. Na Visokom gospodarskom učilištu Križevci izvodi nastavu na modulu "Održivo gospodarenje tlom" u II. semestru specijalističkog diplomskog studija Održiva i ekološka poljoprivreda. Od akademske godine 2006/2007. koordinator je modula "Agroklimatologija s osnovama fizike" sveučilišnog dodiplomskog studija, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku; "Ekološke poljoprivrede" izbornog modula sveučilišnog dodiplomskom studiju, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od akademske 2007/2008. nositelj je predmeta "Alternativna poljoprivreda" (stari program), sveučilišnog dodiplomskog studija,

94


Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Od akademske godine 2006/2007. koordinator je modula "Održivo gospodarenje tlom" specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede: "Održiva i ekološka poljoprivreda", pri Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Kao suradnik/istraživač sudjelovao je na više znanstvenih projekata Ministarstva znanosti i tehnologije RH, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske. Od stranih jezika aktivno se služi engleskim jezikom. Član je Hrvatskog agronomskog društva-HAD, Hrvatskog tloznanstvenog društva-HTD, International Soil and Tillage Research Organisation-ISTRO, International Union of Soil Science- IUSS, Europian Confederation of Soil Science Societies- ECSSS. Dobitnik je nagrade Mihovil Gračanin (nagrada za najbolje znanstvene novake za poljoprivredu, 2006.).


1. Zugec, I., Stipesevic, B., Jug, D., Jug, I., Josipovic, M., Tolimir, M. (2006): Tillage and nitrogen effects on winter wheat yield and selected soil physical properties on hypogley of Eastern Croatia. Cereal Research Communications, 34(1/1): 355-358. Current Content, Accesion number: 039XC-0088.

2. Jug, D., Stipesevic, B., Zugec, I., Horvat, D., Josipovic, M. (2006): Reduced soil tillage systems for crop rotations improving nutritional value of grain crops. Cereal Research Communications, 34(1/2): 521-524. Current Content, Accesion number: 038SA-0039.

3. Jug, D., Stipesevic, B., Zugec, I. (2006): Effects of conventional and reduced tillage systems in winter wheat – soybean crop rotation on crops biomass development. Cereal Research Communications, 34(2-3): 1137-1143. Current Content, Accesion number: 088CK-0037.

4. Jug, D., Jug I., Kovacevic, V., Stipesevic, B., Sostaric, J. (2007): Soil tillage impacts on nutritional status of wheat. Cereal Research Communications. 35/2-1:553-556. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 2007-170PS-0096.

5. Jug, I., Jug, D., Vukadinovic, V., Stipesevic, B., Bertic, B. (2007): The influence of the temperature, genetic specificity and seed size at early growth and development of the maize in controlled conditions. Cereal Research Communications. 35/2-1:561-564. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 2007-170PS-0098.


u znanstveno nastavno zvanje docenta višeg znanstvenika suradnika: 28. lipnja 2008.

95

Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Đurica KalemberNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen u Rijeci 13. VII 1957 godine. Osnovnu sam školu i gimnaziju pohađao u Zagrebu. Maturirao 1976 godine. Upisuje se na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na Stočarski smjer. Diplomirao na matičnom fakultetu, koji je tada promijenio ime u Fakultet poljoprivrednih znanosti, 13. VII 1984 godine, na temi “Proizvodnja kalifornijske pastrve u slatkoj i boćatoj vodi”. Iste godine, u jesen odlazi na odsluženje vojnog roka.Još za vrijeme služenja vojnog roka, upisuje poslijediplomski studij iz područja Ribarstvo, na svom matičnom fakultetu.Kratko vrijeme, neposredno prije i po završetku vojnog roka radi u ZIK-u na analizi kvalitete mlijeka, sa dispozicijom u zagrebačkom Dukatu.U proljeće 1986 godine, prvi se puta zapošljava na Poljoprivrednom institutu u Križevcima, gdje odrađuje svoj prvi pripravnički staž. Već se tada uključuje u provođenje nastave iz predmeta “Ribarstvo”, “Sitno stočarstvo”, te provodi program stručne prakse. Tada predaje predmet “Ribarstvo” u Srednjoj poljoprivrednoj školi, koja se tada nalazi također u sastavu Poljoprivrednog instituta. 1990 godine magistrira na temi “Analiza ekonomskog poslovanja RO “IRIDA” iz Daruvara, prve jugoslavenske tvornice za preradu slatkovodne ribe”. U jesen 1990 godine vraća se u Poljoprivredni institut u Križevce, gdje se ponovno uključuje u provođenje nastave iz predmeta “Ribarstvo”, “Sitno stočarstvo”, s posebnim osvrtom na “Svinjogojstvo”, te provodi program “Stručne prakse”. Shodno tome, 1998 godine, u vremenskom trajanju od tri tjedna, bio u Kraljevini Nizozemskoj i to u Internacional agricuitural college Larenstein-Dairy Training Centre Friesland Oenkerk, gdje se upoznaje sa njihovom govedarskom proizvodnjom, te proizvodnjom i preradom kravljeg mlijeka. U tijeku svoga rada, najviše ga zanima reprodukcija životinja, a posebno prenošenje genetske osnove životinja na nove generacije, kao i samo poboljšanje tih svojstava kroz generacije. Ovdje ga posebno zanima prijenos produktivnih osobina samih životinja s jedne generacije životinja na drugu. Osim toga zanima ga i poboljšavanje kvalitativnih, odnosno nutritivnih osobina životinja (meso i mlijeko), kao i proizvoda od njih (mesne prerađevine i sirevi), sa stanovišta prehrane čovjeka, kao potrošača. Od školske godine 1999/2000. uključuje se u provođenje nastave iz predmeta “Osnove uzgoja domaćih životinja”, najprije kao asistent, a nakon toga kao viši predavač. Osim predmeta “Osnove uzgoja domaćih životinja” i dalje predaje predmet “Ribarstvo”.


1. Pintić, V., Z. Steiner, I. Knežević, M. Domaćinović, Tatjana Jelen, Nataša Pintić, Đ. Kalember (2003): Utjecaj sirove vlaknine na učinkovitost tova ženske junadi simentalske pasmine. Krmiva 45 (4), 189-199.

2. Novosel, N., V. Pintić, F. Poljak, D. Zagorec, Nataša Pintić, Đ. Kalember (2003): Stanje i pravci razvoja govedarstva Koprivničko-Križevačke županije. Stočarstvo 57 (1), 469-478.

3. Čuklić, D., Đ. Kalember (2004): Urea u mlijeku kao parametar hranidbe mliječnih krava. Stočarstvo 58 (1), 3-13.

96


4. Seleš, J., D. Alagić, Đ. Kalember, I. Seleš (2006): Utjecaj križevačkog uzgoja na populaciju Hrvatskog sportskog konja. Zbornik radova. 41. hrvatski 1. međunarodni znanstveni sipozij agronoma. 13. – 17. veljače 2006. Opatija, Hrvatska.

5. Vukobratović, Marija, Nataša Pintić-Pukec, Vesna Samobor, Ž. Vukobratović, V. Pintić, Đ. Kalember (2008): Utjecaj gnojidbe na urod, kemijski sastav i hranidbenu vrijednost klipa i zrna kukuruza. Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 70.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje predavača: 24. veljače 2006.

97

Naziv OpisIme i prezime: Dragutin Kamenjak, dipl. ing.Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Dragutin Kamenjak, rođen je 7. kolovoza 1969 godine u Križevcima, oženjen, otac dvoje djece. Osnovnu školu završio je u Orehovcu, a Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćar, vinogradar, vinar, diplomirao je 1987. godine. Upisao i odslušao poslijediplomski studij iz područja Ekonomike poljoprivrede, izrada magistarskog rada Ekonomska efikasnost proizvodnje jabuka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u tijeku.Od 1988.-1989. radi kao tehnolog proizvodnje u PPK Zagreb, Plantaža jabuka Dugo Selo gdje je položio i stručni ispit, a od 1990. zaposlen je na Poljoprivrednom institutu Križevci, danas Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Godine 1999. održao je nastupno predavanje pod naslovom «Agrarna struktura R. Hrvatske s osvrtom na EU», te je iste godine od 13. srpnja izabran u zvanje predavača za predmet «Ekonomika poljoprivrednog gospodarstva». U zvanje višeg predavača izabran je 15.01.2003 godine. Od školske godine 1999./2000. samostalno izvodi nastavu iz kolegija «Ekonomika poljoprivrednog gospodarstva», a od školske godine 2005./2006. samostalno izvodi nastavu iz modula «Osnove poljoprivredne ekonomike». Osim navedenog, bio je mentor na više od deset diplomskih radova, a kao predsjednik i član povjerenstva sudjelovao je također na više od deset diplomskih radova. U lipnju 1998. na stručnom studijskom putovanju u Larenstein International College u Nizozemskoj, a 2004. u College Gilbert Martin u Le Neubourgu u Francuskoj, 2007. Weinestepan u Njemačkoj. Učestvovao je na više Phare Interreg projekata, kao i domaćih znanstvenih i stručnih projekata. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sada je kao autor, koautor ili suradnik objavio sedam znanstvenih radova u časopisima citiranim u sekundarnim publikacijama, te je sudjelovao u izradi te prezentiranju osam radova na međunarodnim znanstvenim skupovima, te četiri rada na domaćim znanstvenim skupovima s međunarodnim sudjelovanjem.


1. Špoljar, A., S. Husnjak, Tomislava Peremin Volf, D. Kamenjak, Nada Dadaček, Ivka Kvaternjak (2004): Potreba za navodnjavanjem na području Križevaca. Hrvatske vode, str. 319-326.

2. Špoljar, A., V. Kušec, D. Kamenjak, Ivka Kvaternjak, Tomislava Peremin Volf (2006): Promjene pedoloških značajki Đurđevačkih pijesaka uzrokovane revitalizacijom. Agronomski glasnik 3, Zagreb, str. 181-197.

3. Kamenjak, D., Tanja Lasić, Kristina Svržnjak, A. Špoljar, (2006): Struktura i perspektive voćarstva Koprivničko-križevačke županije. 41. hrvatski & 1. međunarodni znanstveni simpozij agronoma. Zbornik sažetaka. 13. – 17. veljače 2006. Opatija, Hrvatska.

4. Kamenjak, D., Kristina Svržnjak, A. Špoljar, Tanja Lasić (2007): Razvitak vinogradarstva i vinskih cesta pograničnih

98


Koprivničko-križevačke i Zalske županije. Zbornik radova 42. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija 13 - 16. 02. 2007.

5. Špoljar, A., L. Čoga, V. Kušec, D. Kamenjak, I. Pavlović, Ivka, Kvaternjak (2007): Izvješće o sadržaju teških metala u Đurđevačkim pijescima. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima , Križevci, 10 str.

6. Bogdanović, M., Kristina Svržnjak, D. Kamenjak (2008): Poduzetničke osobine voćara i vinogradara na području sjeverozapadne Hrvatske. 43. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma. Zbornik radova, Opatija.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 02. lipnja 2010.

99

Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Vlado KušecNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen je 03.08.1961. u Tremi kraj Križevaca. Osnovnu školu je pohađao i završio u Križevcima 1978. Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima, smjer Mehanizacija poljoprivrede, završio je 1982. Nakon srednje škole upisao se na Agronomski fakultet u Zagrebu gdje je 1987. diplomirao sa odličnim uspjehom. Nakon završenog studija zaposlio se u R.O. Čelik gdje je radio 12 mjeseci na poslovima projektiranja različitih transportnih uređaja i postrojenja. Nakon što je R.O. Čelik prestala sa radom, zaposlio se u srednjoj poljoprivrednoj školi, gdje od 14.09.1992. pa do listopada 1998. radi na radnom mjestu nastavnika strojarske grupe predmeta: obrada materijala, tehnički materijali, elementi strojeva, mehanizacija u ratarskoj proizvodnji, mehanizacija u stočarskoj proizvodnji, mehanizacija u mljekarskoj proizvodnji. Osim teorijske nastave, obavljao je i praktičnu nastavu iz predmeta mehanizacija u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji, gdje je stekao i praktična iskustva iz tog područja. Poslijediplomski studij završio je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom «Utjecaj fizikalno tehničkih parametara u procesu mljevenja na kakvoću rada i energetiku mlina čekićara» obranio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Stjepana Pliestića u veljači 2004. Od listopada 1998. radi na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, gdje radi na poslovima predavača iz predmeta «Poljoprivredni traktor» i «Strojevi i uređaji u ratarstvu».


1. Špoljar, A., Kušec, V., Kamenjak, D., Ivka Kvaternjak, Tomislava Peremin Volf. (2006): Promjene pedoloških značajki Đurđevačkih pijesaka uzrokovane revitalizacijom. Agronomski glasnik, ISSN-1954, UDK 63, str. 181-197, Zagreb.

2. Kušec, V., Pliestić. S., (2006): Modul ujednačenosti kao parametar kakvoće rada mlina čekićara. Krmiva 48. Zagreb. 6: 307-315.

3. Kušec, V., Pliestić. S., (2006): Fizikalno tehnički parametri u procesu mljevenja i kakvoća rada mlina čekićara (poster), XIII Međunarodno savjetovanje Krmiva, Opatija, str. 123.

4. Špoljar, A., Kušec, V.(2006): Mogućnosti obnove i korištenja Đurđevačkih pijesaka. Glas Podravine-Agromix, Koprivnica, str. 9.

5. Pliestić, S., Filipović, D., Dobričević, N., Kušec, V. (2007): Stvaranje eksplozivne prašine u proizvodnji krmnih smjesa, Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 69.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 29.listopada 2009.

100


Naziv OpisIme i prezime: Doc. dr. sc. Ružica LončarićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Ružica Lončarić rođena je u Osijeku 29. listopada 1970., a osnovnu i srednju školu završila je u D. Miholjcu. Godine 1989. upisala je Poljoprivredni fakultet u Osijeku na kojem je diplomirala 1994. Godine 1997. zapošljava se na Poljoprivrednom fakultetu kao mlađi asistent iz područja tržišta i marketinga poljoprivrednih proizvoda. Magistrirala je 2002., a doktorirala 2006. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Radi na području tržišta i agromarketinga te međunarodnih tržišnih odnosa.


1. Lončarić. Ružica, J. Deže and Lj.Ranogajec (2008): Economic aspects of organic agriculture In East Croatia. Cereal Research Communication. Vol. 36.

2. Lončarić. Ružica, K. Zmaić and T. Sudarić (2007): Profitability of winter wheat production influenced by liming and fertilization. Cereal Research Communication. Vol. 35: 1009-1012.

3. Lončarić, Ružica, Z. Lončarić i K. Zmaić (2006): Economic effects of winter wheat ferilization. Cereal Research Communications, Vol. 34, No. 1: 825-828.

4. Lončarić, Ružica, Z. Tolušić i S. Tolić (2005): Producer Organizations: interaction of supply chain participants in the Eastern Croatian vegetable chain. Acta Horticulturae. 699: 277-282.

5. Lončarić, Ružica i K. Zmaić (2004): Utjecaj liberalizacije na tržište stočarskih proizvoda. Ekonomski vjesnik XVII, br. 1 i 2: 43-52.


u znanstveno nastavno zvanje docenta znanstvenog suradnika: 28. lipnja 2007.

101


Naziv OpisIme i prezime: Prof. dr. sc. Zdenko LončarićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Zdenko Lončarić rođen je 17. 11. 1964. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu završio je u Osijeku. Godine 1989. diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku i stekao stupanj diplomiranog inženjera poljoprivrede za ratarstvo. Na istom fakultetu 1996. magistrira, a 1999. stiče akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti. Od listopada 2005. Prodekan je za znanost Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Autor je (ili koautor) 45 znanstvenih radova i koautor sveučilišnog udžbenika: «Ishrana bilja». Glavni je istraživač znanstvenog projekta MZOŠ: AGROEKOLOŠKI MODEL INTERPRETACIJE ANALIZE TLA I BILJKE br. 0079036 (2002.-2006.). Član je sljedećih društava i povjerenstava: Povjerenstvo za priznavanje sorti bilja, povrća i cvijeća (od 2006.); Tehničkog odbora za kvalitetu, Hrvatskog zavoda za norme (od 2003.); Izvršnog odbora i dopredsjednik je Hrvatskog tloznanstvenog društva (od 2002. do 2006.); Koordinacijskog odbora za Interakciju biljke i tla pri niskom pH; Vijeća za analizu tla i biljke; Međunarodne udruge hortikulturnih znanosti; Federacije europskih udruga za simulacijsko modeliranje; Hrvatskog tloznanstvenog društva; Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju i Hrvatskog društva agronoma.


1. Lončarić, Z., D. Rastija, K. Karalić, B. Popović (2006): Mineral fertilization and liming impact on maize and wheat yield. Cereal Research Communications. 34 (1): 717-720.

2. Lončarić, Z., V. Vukadinović, Blaženka Bertić, V. Kovačević (2006): The simulation model of winter wheat organic matter production. International Conference Climate Change: Impacts and Responses in Central and Eastern European Countries. Conference Proceedings. Lang, I., Farago, T., Ivanyi, Z. (ed.). Pecs. Hungarian Academy of Sciences, Hungarian Ministry of Environment and Water, The Regional Environmental Center for central and Eastern Europe. 2006: 115-121.

3. Lončarić, Z., B. Popović, Tihana Teklić, M. Engler, K. Karalić, (2006): Comparison of Two Soil Phosphorus Analytical Methods in Croatia.) Communications in Soil Science and Plant Analysis. 37 (15-20): 2867-2881.

4. Lončarić, Z., D. Rastija, K. Karalić, B. Popović, B. Đurđević, M. Engler, (2007): Mineralna gnojidba fosforom i kalcizacija: II. Promjene kemijskih osobina tla. 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma. Zbornik radova. Pospišil, M. (ed.). Zagreb. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2007: 76-80.

5. Lončarić, Z., B. Popović, K. Karalić, M. Engler, Irena Jug (2007): Mineralna gnojidba fosforom i kalcizacija: I. Utjecaj na prinos kupusa i iznošenje fosfora. 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma. Zbornik radova. Pospišil, M. (ed.). Zagreb. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 2007: 377-381.


u znanstveno-nastavno zvanje izvnrednog sveučilišnog profesora: 2005.

102


Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Vlasta MandićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena 18. 11. 1948. u Zagrebu općina Črnomerec Republika Hrvatska. Diplomirala na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1974. Zasniva radni odnos s mesnom industrijom «PIK» Vrbovec iste godine. U mesnoj industriji radi najprije kao tehnolog u proizvodnji, a zatim u RJ Laboratorij na kontroli mesa i mesnih prerađevina. Postdiplomski studij upisuje na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica. Magistarski rad brani 1990. pod naslovom: «Ocjena kakvoće limenki u proizvodnji mesnih konzervi». U Poljoprivrednom institutu Križevci, danas Visokom gospodarskom učilištu u Križevcim zaposlena je od 2. 9. 1990. kao predavač iz kolegija: «Zdravstvena zaštita domaćih životinja» i «Poznavanje animalnih proizvoda», te u svojstvu asistenta na kolegiju: «Stočarstvo» i «Opće stočarstvo». Danas obavlja poslove višeg predavača iz kolegija: «Veterinarstvo» i «Promet stokom i animalnim proizvodima», te izbornom kolegiju: «Animalna higijena, okoliš i etologija». U okviru navedenih kolegija bila je mentor na 180 diplomskih radova, te kao član pri obrani 50 diplomskih radova. Također je bila više puta mentor godišta redovitim i izvanrednim studentima stočarskog smjera. Objavila je u zadnjih pet godina sedam znanstvenih i tri stručna rada.


1. Alagić, D., Tatjana Tušek, J. Seleš, Vlasta Mandić (2003): Rasplođivanje konja Holstein pasmine ergele Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima od 1991. do 2001. Reprint-Les Haras Nationaux-direction du Developpement Me,diathe,que du Cheval.

2. Alagić, D., Tatjana Tušek, Vlasta Mandić (2004): Kopunizacija anesteziranih pjetlića. Vet. stanica 35 (5-6), 273-279.

3. Tušek, Tatjana, Vlasta Mandić, D. Alagić, Marija Meštrović, D. Mihelić (2004): Rezultati tova kopuna hibridne linije Ross-308. Stočarstvo, 58 (2), 95-101.

4. Firšt-Godek, Lidija, Tatjana Tušek, Vlasta Mandić, D. Alagić (2004): Analiza troškova u tovu kopuna. Agronomski glasnik 1-2, 13-16.

5. Alagić, D., Tatjana Tušek, Vlasta Mandić, M. Stojnović (2005): Naša iskustva u tovu kopuna. Zbornik radova XL. Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija 15.-18. veljače 2005., Hrvatska, 545-546.

6. Mandić, Vlasta, Tatjana Tušek, D. Alagić, Vera Podhraški-Pomper, D. Majnarić (2005): Klaoničko iskorištenje i kemijski sastav mesa kopuna. Meso, 5 (rujan-listopad), 35-39.

7. Mandić, Vlasta, Tatjana Tušek, D.Alagić, D. Kaučić (2006): Dnevni prirasti u tovu kopuna hibridne linije Ross-308. Zbornik radova 41. hrvatskog i 1. međunarodnog znanstvenog simpozija agronoma, Opatija 13.-17. veljače 2006., Hrvatska, 621-622.

103


Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 19. srpnja 2007.

104

Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Dejan MarenčićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen sam 5.11.1975. u Koprivnici, državljanin sam Republike Hrvatske, po narodnosti Hrvat. Diplomirao sam 1997 godine na Poljoprivrednom institut u Križevcima. Iste godine upisujem preddiplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomiram 2003 godine. Magistrirao sam 2008 godine na Agronomskom Fakultetu u Zagrebu. Od 1.12.2003. do danas radim na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, u svojstvu stručnog suradnika I. Bio je suradnik na projektu INTERREG III A PROJECT SLO-HU-CRO 106/2004/HU-74: „DEVELOPMENT FEATURES OF CROSS-BORDER REGIONS“.


1. Svržnjak, Kristina, Sandra Kantar, D. Marenčić (2006): Projekti i prioriteti ruralnog razvoja, I. međunarodno savjetovanje o poljoprivredi i ruralnom razvitku, (CD ROM) Topusko.

2. Meštrović, Marija, V. Pintić, Tatjana Jelen i D. Marenčić (2006): Stanje i pravci razvoja peradarstva u Koprivničko – križevačkoj županiji, 41 Hrvatski i 1 međunarodni znanstveni simpozij agronoma, Zbornik radova, Opatija.

3. Svržnjak, Kristina, Sandra Kantar i D. Marenčić( 2007): Projects and priorities of rural development, Research Advancement for Sustainable Society 2007, Zagreb.

4. Marenčić, D., A. Ivanković, Tatjana Jelen, Romana Horvat Marković, V. Pintić (2008): Utjecaj odmora prije klanja na kakvoću junećeg mesa, 43 Hrvatski i 3 međunarodni simpozij agronoma, Zbornik sažetaka, Opatija.

5. Jelen, Tatjana, D. Marenčić, V. Pintić, Nataša Pintić – Pukec (2008): Kakvoća svinjskih polovica križanaca pietren i hemššir pasmine, XV međunarodno savjetovanje Krmiva 2008.

6. Čuklić, D., Tatjana Jelen, F. Poljak, J. Crnčić, D. Marenčić (2008): Utjecaj hranidbe na količinu i sastav mlijeka na mliječnoj farmi Srednje gospodarske škole u Križevcima, XV međunarodno savjetovanje Krmiva 2008.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 18. veljače 2011.

105


Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Zdravko MatotanNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Podravka d. d. KoprivnicaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Zdravko Matotan rođen je 16. 02. 1959 godine u Kutnjaku, Koprivničko-križevačka županija, Republika Hrvatska. Osnovnu školu završio je u rodnom selu i u Rasinji, a gimnaziju u Koprivnici. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1981 godine. Na istom je fakultetu magistrirao 1988 godine i doktorirao 1992 godine. Tijekom 1983. i 1984 godine radio je u Poljoprivrednom centru Hrvatske u Zagrebu u svojstvu stručnog suradnika na programu oplemenjivanja bilja i sjemenarstva. Od 1984. do 1990. radi na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent u Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja, a od 1990 godine u Podravki u Koprivnici kao voditelj Razvoja poljoprivrede. Višemjesečnu specijalizaciju s područja oplemenjivanja bilja i sjemenarstva obavio je tijekom 1995 godine u Francuskoj. Kao korisnik Cochranove stipendije američke vlade radi stručnog usavršavanja na području povrćarstva i proizvodnje sjemena povrtnih kultura 1997 godine boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama. Do sada je objavio više desetaka znanstvenih i stručnih članaka te knjige “Proizvodnja povrća”, “Proizvodnja krastavaca za preradu”, “Proizvodnja paprike”, “Suvremena proizvodnja povrća”, „Zeljasto povrće“ i „Plodovito povrće I“. Pokrenuo je i održava prvi hrvatski internetski portal specijaliziran za povrćarstvo www.povrce.com. Aktivno je sudjelovao na desetak međunarodnih znanstvenih skupova i projekata vezanih za povrćarsku proizvodnju. Predmet “Povrćarstvo” predaje studentima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a predmet “Integrirano i ekološko povrćarstvo” studentima specijalističkog stručnog studija pri Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Pročelnik je Sekcije za biljnu proizvodnju Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, regionalni i nacionalni je koordinator SEEDNet radne grupe za povrće te član Povjerenstva za priznavanje novih sorti ratarskih kultura, industrijskog bilja i povrća, Povjerenstva za biljne genetske resurse kao i Povjerenstva za provedbu operativnog programa razvoja povrćarstva pri Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske. Regionalni je koordinator FAO Radne grupe za proizvodnju u zaštićenim prostorima Jugoistočno europskih država. Glavni i odgovorni je urednik časopisa Sjemenarstvo te član uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik.


1. Matotan, Z. (2006): Tehnologija proizvodnje i sortiment kupusnjača. Glasnik zaštite bilja 4. Zagreb.

2. Matotan, Z. (2006): Očuvanje biljnih genetskih resursa povrtnih kultura u Republici Hrvatskoj. Zbornik radova drugog hrvatskog oplemenjivačkog i sjemenarskog kongresa, Poreč 23. – 27. 05. 2006.

3. Matotan, Z. i G. Barčanec (2007): Utjecaj fertirigacije i folijarne

106

http://www.povrce.com/


prihrane na prinos i kvalitetu krastavaca za preradu. Zbornik radova 42. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelova-njem, Opatija 13 - 16. 02. 2007.

4. Matotan, Z. (2007): Očuvanje i zaštita starih hrvatskih sorti povrća. Knjiga sažetaka Konferencije o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. Šibenik 13. – 16. 11. 2007.

5. Matotan, Z. (2007): Očuvanje i zaštita starih hrvatskih sorti povrća. Knjiga sažetaka Konferencije o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine. Šibenik 13. – 16. 11. 2007.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: vanjski stručni suradnik.

107

Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Tomislava Peremin-VolfNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Tomislava Peremin Volf, rođena je 7. kolovoza 1969 godine u Križevcima, udana, majka dvoje djece. Osnovnu školu završila je u Križevcima, a srednju školu obrazovnog profila elektroničar za računarsku tehniku u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer poljoprivredne melioracije, diplomirala je 14. listopada 1994. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 1998. Od 1995 godine zaposlena je na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima (tada Poljoprivredni institut) na radnom mjestu stručnog suradnika, a od 2002 godine u zvanju višeg predavača za predmet “Uzgoj povrća”. Tijekom dosadašnjeg rada na Visokom gospodarskom učilištu sudjelovala je u nastavi izvođenjem vježbi iz kolegija ”Poljoprivredne melioracije”, ”Osnove agrikulture”, ”Agroklimatologija”, te ”Uzgoj povrća”. Od školske godine 2000/01. samostalno izvodi nastavu iz kolegija ”Uzgoj povrća”. Suautor je dviju skripata: “Agroklimatologija” i “Vježbe iz tloznanstva i popravka tla” te urednica knjige „Suvremena proizvodnja povrća“ autora dr.sc. Zdravka Matotana. te urednica knjige „Suvremena proizvodnja povrća“ autora dr.sc. Zdravka Matotana. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sada je kao koautor ili suradnik objavila 11 znanstvenih radova u časopisima citiranim u sekundarnim publikacijama. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju pet radova na domaćim znanstvenim skupovima s međunarodnim sudjelovanjem.


1. Špoljar, A., S. Husnjak, Tomislava Peremin Volf, D. Kamenjak, Nada Dadaček, Ivka Kvaternjak (2004): Potreba primjene navodnjavanja za područje Križevaca. XXXIX znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem: priopćenja, Opatija.

2. Špoljar, A., S. Husnjak, Tomislava Peremin Volf, D. Kamenjak, Nada Dadaček, Ivka Kvaternjak (2004): Potreba za navodnjavanjem na području Križevaca. Hrvatske vode 49, 319-326.

3. Zvjezdana Augustinović, Emilija Raspudić, Marija Ivezić, Marcela Andreata-Koren, Marijana Ivanek-Martinčić, Vesna Samobor, Tomislava Peremin Volf (2005): Utjecaj kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner) na hibride kukuruza u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj. Izvorni znanstveni članak. ISSN: 1330-7142, Poljoprivreda, 11 (2), Osijek, str. 24-29.

4. Špoljar, A., V. Kušec, D. Kamenjak, Ivka Kvaternjak, Tomislava Peremin Volf (2006): Promjene pedoloških značajki Đurđevačkih pijesaka uzrokovane revitalizacijom. Izvorni znanstveni članak. UDK 63, ISSN 0002-1954, Agronomski glasnik 3, Zagreb, str. 181-197.

5. Peremin Volf, Tomislava, J. Borošić, A. Špoljar, Zvjezdana Augustinović, Marijana Ivanek-Martinčić (2007): Ocjena kultivara endivije u ljetno-jesenskom roku uzgoja.

108


Izvorni znanstveni članak. UDK 63, ISSN 0002-1954, Agronomski glasnik 3, Zagreb, str. 197-207.

6. Dadaček, Nada, Marcela Andreata-Koren, Marijana Ivanek-Martinčić, Renata Erhatić, Tomislava Peremin-Volf, S. Husnjak, I. Šimunić, Lidija Firšt-Godek (2007): Plan navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije, Stručni projekt VGUK financiran od Županije, Križevci.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 26 svibnjha 2009.

109

Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Vinko PintićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođen 08. studenoga 1948 godine. Poljoprivredni fakultet, stočarski smjer završio 1972. a zapošljava se u Poljoprivredno-industrijskom kombinatu Vrbovec. Od 1979 godine radi u Poljoprivrednom institutu (sadašnje Visoko gospodarsko učilište) u Križevcima kao referent za stočarstvo i rukovodioc Selekcijske službe. Krajem 1982. godine odlazi u “Križevčanku Križevci” gdje, kao upravitelj i tehnolog, uvodi u proizvodnju novo tovilište junadi. Polovicom 1984 godine, vraća se u Poljoprivredni institut gdje radi kao upravitelj poljoprivredne službe, zamjenik direktora Instituta i voditelj proizvodnih praktikuma. Godine 1985. magistrira na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu a doktorira 1998. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U nastavno zvanje profesora visoke škole biran je 1999 godine. Tijekom 1998 godine, pohađao trotjedni inernacionalni seminar “IPC Livestock Oenkerk-Trening Centar” u Friesland-u Nizozemska, po posebnom programu koji je uključio i pravilnu hranidbu mliječnih krava. Sudjelovao je u realizaciji nekoliko znanstvenih i stručnih projekta Ministarstva znanosti i VIP-a, napisao “Praktikum hranidbe domaćih životinja” 1987., skriptu “Hranidba domaćih životinja” 1991 godine, 1994. izdao drugo dopunjeno izdanje, a 2004. treće recenzirano i dopunjeno izdanje. Koautor „Priručnika o proizvodnji i upotrebi stočne hrane“, izdanog 2004 godine u Zagrebu. Od srpnja 2001 godine član je "Savjeta programa za provedbu uzgojno selekcijskoga rada u govedarstvu" Republike Hrvatske. Od lipnja 2002 godine zamjenik je predsjednika "Komisije za ocjenu Studija utjecaja na okoliš za izgradnju stočnih objekata na području Koprivničko-križevačke županije".Odlukom Županijskoga poglavarstva (2002.) imenovan je u odbor za izradu "Strategije razvitka gospodarstva Koprivničko-križevačke županije" a ujedno i voditeljem tima IV. za sektor poljoprivrede. Dugogodišnji je član uređivačkoga odbora “Krmiva”, časopisa o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme.


1. Novosel, N., V. Pintić, F. Poljak, D. Zagorec, Nataša Pintić, Đ. Kalember (2003): Stanje i pravci razvoja govedarstva Koprivničko-Križevačke županije. Stočarstvo, 57 (1), 469-478.

2. Pintić, V., Z. Steiner, I. Knežević, M. Domaćinović, Tatjana Jelen, Nataša Pintić, Đ. Kalember (2003): Utjecaj sirove vlaknine na učinkovitost tova ženske junadi simentalske pasmine. Krmiva 45 (4), 189-199.

3. Meštrović, Marija, V. Pintić, Tatjana Jelen i D. Marenčić (2006): Stanje i pravci razvoja peradarstva u Koprivničko – križevačkoj županiji, 41 Hrvatski i 1 međunarodni znanstveni simpozij agronoma, Zbornik radova, Opatija.

4. Marenčić, D., A. Ivanković, Tatjana Jelen, Romana Horvat Marković, V. Pintić (2008): Utjecaj odmora prije klanja na kakvoću junećeg mesa, 43 Hrvatski i 3 međunarodni simpozij agronoma, Zbornik sažetaka, Opatija.

5. Jelen, Tatjana, D. Marenčić, V. Pintić, Nataša Pintić – Pukec

110


(2008): Kakvoća svinjskih polovica križanaca pietren i hempšir pasmine. Zbornik sažetaka. XV međunarodno savjetovanje Krmiva. 2. – 5. lipnja 2008. Opatija, Hrvatska, str. 105.



u nastavno zvanje profesor visoke škole: 11. ožujka 2005. (trajno zvanje).

111

Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Vesna SamoborNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena 07. 01. 1955. u Križevcima. Završila srednju poljoprivrednu školu u Križevcima, 1973, dodiplomski studij na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, 1978. Postdiplomski studij završila na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, 1999. Radila kao nastavnik u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Ivanić Gradu, 1982., te kao samostalni referent za ratarstvo, zaštitu bilja i mehanizaciju u Poljoprivrednoj službi SIZ-a za unapređivanje poljoprivrede Skupštine općine Križevci, kasnije Poljoprivredni institut Križevci, 1982.-1994. Na Višoj poljoprivrednoj školi radi kao stručni suradnik od 1994. do 2000. Radila je kao viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, a sada kao profesor visoke škole. Odlukom Fakultetskog vijeća Poljoprivrednog fakulteta Osijek od 29. 03. 2001., prihvaćena je naslov disertacije “Utjecaj intenziteta napada bolesti na pekarsku kakvoću pšenice (Tr. aestivum ssp. vulgare)” koja je obranjena 28. srpnja 2005.


1. Samobor Vesna. (2004): Štir – potencijalno vrijedna sirovina u konditorskoj industriji. 12. Stručno savjetovanje inženjera konditorske industrije Hrvatske, Lovran, 29. rujna do 02. listopada.

2. Samobor Vesna, Marija Vukobratović, Marijana Ivanek-Martinčić i M. Jošt. (2004): Oplemenjivanje pšenice na visoku pekarsku kakvoću. Znanstveni. simp. – 110-ta obljetnica hrvatskog sjemenarstva, Stubičke toplice, 22-25. studeni. Sjemenarstvo (u tisku).

3. Samobor Vesna, Marija Vukobratović i M. Jošt. (2005): Oplemenjivanje pšenice za posebnu namjenu. 40. Znanstveni skup hrvatskih agronoma Opatija 14-18. veljače 2005. Zbornik radova.

4. Zvjezdana Augustinović, Emilija Raspudić, Marija Ivezić, Marcela Andreata-Koren, Marijana Ivanek-Martinčić, Vesna Samobor, Tomislava Peremin Volf (2005): Utjecaj kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner) na hibride kukuruza u sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj. Izvorni znanstveni članak. ISSN: 1330-7142, Poljoprivreda, 11 (2), Osijek, str. 24-29.



u nastavno zvanje profesora visoke škole: 01. veljače 2011.

(trajni izbor)

112


Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Siniša SrečecNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]; [email protected]

Kratki životopis:

Obranio diplomski rad pod naslovom: "Početni porast korijena nekih ranih genotipova soje" 1990. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Izabran u znanstveno zvanje mladog istraživača 1990. Izabran u znanstveno nastavno zvanje asistenta 1992. Obranio magistarski rad 1994. iz područja genetike i oplemenjivanja bilja pod naslovom: "Istraživanje steriliteta klasova pšenice Triticum aestivum L. em Thell cv. Pitoma" na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izabran u nastavno zvanje višeg predavača 1999. Ponovo izabran u znanstveno nastavno zvanje asistenta 1994. Obranio je 2003. habilitacijski rad pod naslovom: "Utjecaj domaće hmeljne sirovine na kvalitetu domaćeg piva" na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Izabran u nastavno zvanje profesora visoke škole 2004. (zadnji izbor završen 8. travnja 2004.). Obranio je disertaciju 12. rujna 2006. pod naslovom: „Gorki sastojci hmelja tijekom vegetacije, prerade u pelete, skladištenja i proizvodnje piva“ na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2007. studijski boravak na Van Hal Larenstein College of Professional Education in Agro-Food Business, Wageningen University and Research Centre, the Netherlands. Suradnik na sljedećim projektima: 2002. do 2005. tehnološki projekt: "Integrirani postupak proizvodnje hmeljnih peleta bez prethodnog kondicioniranja hmelja". Šifra projekta: TP-02/0058-13. Projekt finaciran od strane Tehnologijskog vijeća Ministatrstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i 2006. do danas, znanstveni projekt: ''Bioraznolikost ljekovitog i aromatskog bilja Hrvatske''. Šifra projekta: 178-1191193-0212. Suradnik na projektu.


1. Srečec S. (2004): Hmeljarstvo – alternativna biljna proizvodnja u hrvatskoj poljoprivredi. Zbornik izlaganja s okruglog stola: "Alternativna biljna proizvodnja u strukturnim promjenama hrvatske poljoprivrede" u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo. Zagreb, Mala dvorana HAZ-u 23. ožujka 2004. str. 70-74.

2. Srečec, S., Ivka Kvaternjak, Kata Galić and V. Marić (2004): Advantages of Direct hop processing in hop pellets type 90. Book of Abstracts of the 2nd Central Euorpean Meeting and 5th Croatian Congress of food technologists, Biotechnologists and nutritionists. Opatija, 17th – 20th October 2004. p. 96. Cijeli rad objavljen je u posebnom broju časopisa Food Technology and biotechnology – Proceedings Book of the 2nd Central Euorpean Meeting and 5th Croatian Congress of food technologists, Biotechnologists and nutritionists.

3. Srečec, S., D. Kaučić, Ivka Kvaternjak and V. Marić (2004): Dynamics of hop growth and accumulation od α-acids in normal and extreme climatic conditions. Rad je recenziran i prihvaćen od strane Uređivačkog odbora

113



časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus.4. Prihvaćena patentna prijava: Međunarodna PCT pat.

prijava pri WIPO-u (World Intelectual Property Organization) br.: PCT/HR2005/000063 od 07.12.2005.(Naziv patentne prijave: INTEGRALNI POSTUPAK SUŠENJA I PRERADE HMELJNIH ŠIŠARICA U HMELJNE PELETE).


u nastavno zvanje profesora visoke škole17. srpnja 2009.

(trajni izbor)

114

Naziv OpisIme i prezime: Doc. dr. sc. Bojan StipeševićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]; www.pfos.hr

Kratki životopis:

Bojan Stipešević je rođen 10. listopada 1969 godine u Osijeku, Republika Hrvatska, državljanin je Republike Hrvatske, oženjen, ima jedno dijete. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, smjer ratarstvo, upisao je 1988/89., nastavu počeo pohađati nakon odsluženja vojnog roka, u 1989/90., a diplomirao 17. prosinca 1993 godine. Nosilac je Spomenice domovinskog rata, za sudjelovanje u obrani RH tijekom zime 1991/92. Poslijediplomski magistarski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjer pedologija, upisao je 1993/94., te magistrirao 17. rujna 1997 godine. Doktorski studij započeo je 16. kolovoza 1999 godine na Sveučilištu Purdue, West Lafayette, IN, SAD, u sklopu Programa za doktorate u inozemstvu, sponzoriran od strane Ministarstva znanosti RH. Doktorsku disertaciju obranio je 2. svibnja 2003 godine. Zaposlen je na Poljoprivrednom fakultetu od 15. travnja 1994 godine, na Zavodu za bilinogojstvo, Katedra za Opću proizvodnju bilja. Član je Hrvatskog agronomskog društva, Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Soil Science Society, International Soil and Tillage Research Organisation, International Federation of Organic Agriculture Movements, American Society of Agronomy i Gamma Sigma Delta, počasnog društva američkih poljoprivrednih znanstvenika. Sudjelovao je na više domaćih skupova agronoma, te svjetskih skupova i kongresa: dva kongresa American Society of Agronomy, 2001 godine, Charlotte, North Carolina, te 2002 godine, Indianapolis, Indiana), tri konferencije International Soil & Tillage Research Organization, ISTRO (1997., Pulawy, Poljska, 2000., Fort Worth, Texas, SAD, 2005. Brno, Češka), te jedan kongres International Soil Science Society (1998., Montpelllier, Francuska). Kao stipendist Ministarstva znanosti i British Scholarship Trust, boravio je tri mjeseca u Velikoj Britaniji tijekom 1996 godine (Scottish Agricultural College, Edinburgh, Škotska, te Agricultural College, Silsoe, Engleska). Učestvovao je na 9 projekata Ministarstva znanosti i tehnologije, 3 Ministarstva poljoprivrede, voditelj je jednog zProjekta MZOiS, i jednog bilateralnog projekta Hrvatska-Makedonija.


1. Tolimir, M., M. Veskovic, I. Komljenovic, I. Djalovic, B. Stipesevic (2006): Influences of soil tillage and fertilization on maize yield and weed infestation. Cereal Research Communications, 34(1/1): 323-326. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 039XC-0080, CAB abstracts, Pristupni broj (Accession number): 20063225521.

2. Jug, Irena, D. Jug, V. Kovacevic, B. Stipesevic, I. Zugec (2006): Soil tillage impacts on nutritional status of soybean. Cereal Research Communications, 34(1/2): 537-540. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 038SA-0043, CAB abstracts, Pristupni broj (Accession number): 20063225652.

3. Jug, D., B. Stipesevic, I. Zugec (2006): Effects of

115


conventional and reduced tillage systems in winter wheat-soybean crop rotation on crops biomass development. Cereal Research Communications, 34(2-3): 1137-1143. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 088CK-0037, CAB abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 20063201420.

4. Jug, D., Irena Jug, V. Kovacevic, B. Stipesevic, Jasna Sostaric (2007): Soil tillage impacts on nutritional status of wheat. Cereal Research Communications. 35/2-1:553-556. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 2007-170PS-0096.

5. Jug, D., B. Stipesevic, Irena Jug, D. Samota, V. Vukadinovic (2007): Influence of different soil tillage systems on yield of maize. Cereal Research Communications. 35/2-1:557-560. Current Content abstracts, Pristupni broj (Accesion number): 2007-170PS-0097.


u znanstveno nastavno zvanje docenta znanstvenog suradnika: 14. prosinca 2006.

116

Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Miomir StojnovićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Mr.sc. Miomir Stojnović, dipl.inž. rođen je 28.9.1959 godine u Brezovljanima, općina Orahovica. Od 1962 godine živi u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Godine 1978. upisuje studij mehanizacije poljoprivrede na Fakultetu poljoprivrednih znanosti, sada Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomski rad s nazivom «Projekt mehanizacije proizvodnje pšenice i merkantilnog kukuruza na pokusnom dobru Ježevo», pod mentorstvom prof.dr. Tome Beštak uspješno brani 1982 godine. Poslijediplomski studij završio je na istom fakultetu pod mentorstvom prof.dr. Josipa Brčić 1989 godine obranivši magistarski rad s nazivom « Neke tehničko eksploatacijske karakteristike uređaja za strojnu mužnju krava korištenih na individualnim gospodarstvima». Od 17.3.1983 godine zaposlenik je Poljoprivrednog instituta, sada Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, gdje obavlja poslove asistenta, znanstvenog asistenta i zatim višeg predavača za područje mehanizacije poljoprivrede.


1. Stojnović M., V. Kušec, J. Crnčić (2004): Uvjeti držanja muznih krava u staji s vanjskom klimom. Zbornik radova 32. međunarodnog simpozija iz područja mehanizacije poljoprivrede «Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede», str. 379-386.

2. Alagić, D., Tatjana Tušek, Vlasta Mandić, M. Stojnović (2005): Naša iskustva u tovu kopuna. Zbornik radova XL. Znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija 15.-18. veljače 2005., Hrvatska, 545-546.

3. Špoljar, A., D. Petrović, Željka Kolar, M. Stojnović ((2007): Zaštićeni ekosustavi Koprivničko križevačke županije, Agronomski glasnik, vol. 63 (6), str. 497-514.

4. Stojnović, M., Sandra Kantar (2008): Neki socio-ekonomski aspekti uporabe poljoprivrednih strojeva u hrvatskim ruralnim sredinama. Zbornik sažetaka stručno-znanstvenog skupa Razvoj, identitet i okoliš, međuregionalni aspekti, 26. 4. 2008., Križevci, str. 32-34.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 29. studenoga 2010.

117


Naziv OpisIme i prezime: Mr sc. Branka SvitlicaNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Veleučilište u PožegiE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena je 02.03. 1965 godine u Bačkom Novom Selu – Bač. Trenutno zaposlena na Veleučilištu u Požegi na stručnom studiju Vinogradarstvo-Vinarstvo-Voćarstvo. U zvanju je višeg predavača, znanstvenog područja Biotehničkih znanosti, polje Poljoprivreda, grana Fitomedicina. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1990 godine. Magistarirala je 2003 godine na temu „Djelotvornost botriticida i jačina zaraze s Botrytis cinerea Pers. ex Fr. Graševine i Traminca na Kutjevačkom vinogorju“. Na istom fakultetu trenutno je u izradi doktorske disertacije iz područja Fitopatologije. Izvodi nastavu iz slijedećih kolegija: Fitopatologija; Entomologija, Korovi i suzbijanje korova. Sudjeluje u nastavi u svojstvu vanjskog suradnika na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na Stručnom studiju „Bilinogojstvo“ i Specijalističkom stručnom studiju „Održiva i ekološka poljoprivreda“.


1. Svitlica, Brankica, Draženka Jurković, Jasenka Ćosić, Karolina Vrandečić (2004): Effect of botryticides and intensity attack of B. cinerea Pers. ex. Fr. on Grasevina and Traminac cv. in eastern Croatia. XIII. International Botrytis Symposium - Book of Abstracts / Delen, Nafiz ; Yildiz, Figen ; Elad, Yigal (ur.). Antalya, 2004. p. p. 47.

2. Ćosić, Jasenka, Karolina Vrandečić, Brankica Svitlica (2004): Fusarium vrste izolirane s pšenice i kukuruza u istočnoj Hrvatskoj. Poljoprivreda. (10) 1, str. 5-8.CAB Accession Number 20043135247.

3. Svitlica, Brankica, Jasenka Ćosić, Karolina Vrandečić, Josip Mesić (2005): Intenzitet napada Botrytis cinerea Pers. ex Fr. na sortama Graševina i Traminac i djelotvornost botriticida. Poljoprivreda (11) , 2; str. 44-48.

4. Svitlica, Brankica, J. Mesić, Draženka Jurković, Jasenka Ćosić, Karolina Vrandečić (2006): Intensive and reduced protection against common diseases of grapevine and its influence on bunch weight. Proceedings of the 12th Congress of the Mediterranean Phytopathological Union Paplomatas, Nondas (ur.). Rhodos: Mediterranean Phyto-pathological Union, 2006. p. p. 481-483.

5. Mesić, Josip, D. Zima, Brankica Svitlica, Ana Voštog (2006): Utjecaj uzgojnih oblika na urod i kakvoću mošta kultivara Zelanac slatki bijeli. Zbornik radova. Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta J.J- Strossmayera u Osijeku, 2006. str. 739-740.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 02. lipnja 2008.

118















Naziv OpisIme i prezime: Dr sc. Kristina SvržnjakNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Kristina Svržnjak rođena je 07. travnja 1973 godine u Koprivnici. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996 godine, na Agroekonomskom smjeru. Poslijediplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede je upisala školske godine 1996/97. Magistrirala je 02.02. 2001 godine s radom pod nazivom “Zemljišna politika u službi dinamičnog razvitka hrvatske poljoprivrede”. Od 1997 godine je bila uposlena na Zavodu za ekonomiku poljoprivrede i agrarnu sociologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u statusu znanstvenog novaka, gdje je bila uključena u znanstveno-istraživačku djelatnost. Kao suradnik u nastavi je bila uključena na predmetima “Ekonomika poljoprivrede”, “Zadrugarstvo” i “Poljoprivredno savjetodavstvo”. Od 2003 godine radi na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima kao stručni suradnik, na području ekonomike poljoprivrede i agrarne politike. Kao autor i koautor objavila je nekoliko znanstvenih radova, sudjelovala je u izradi stručnih regionalnih studija i znanstvenim projektima.Član je Hrvatskog Agroekonomskog društva, Agronomskog društva Koprivnica i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.


1. Svržnjak, Kristina (2006): Neformalno obrazovanje pčelara, Hrvatska pčela, godište 124, br.1.

2. Svržnjak, Kristina, Sandra Kantar, Renata Husinec (2006): Specijalistički seminari – oblik cjeloživotnog učenja poljoprivrednika. 41. hrvatski 1. međunarodni znanstveni simpozij agronoma. Zbornki sažetaka, Opatija.

3. Svržnjak, Kristina, Sandra Kantar, D. Marenčić (2006): Projekti i prioriteti ruralnog razvoja. I. međunarodno savjetovanje o poljoprivredi i ruralnom razvitku, Topusko.

4. Svržnjak, Kristina, M. Bogdanović (2007): Poduzetnički potencijali u stočarstvu. 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma. Zbornik radova, Opatija.

5. Franić, Ramona, M. Tratnik, F. Bašić, Kristina Svržnjak (2007): „Sustainable allocation of land and capital resources: The case of wheat production in Croatia“ „Cereal Research Communications“. Akadémiai Kiadó, 35 (2), p.p. 397-400.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje višeg predavača: 27. rujna 2007.

119


Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Andrija ŠpoljarNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Andrija Špoljar rođen je 10. 03. 1963. u Zagrebu, gdje završava srednju tehničku školu. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1983. na Odsjeku poljoprivrednih melioracija a diplomirao je 1987. Poslijediplomski studij iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstveno polje agronomija, znanstvena grana pedologija završava 1999., kada brani magistarski rad pod naslovom «FAO klasifikacija s bazom podataka za pedološku kartu Republike Hrvatske sitnog mjerila». Radio je više od tri godine kao znanstveni novak na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju. Doktorski rad pod naslovom «Utjecaj gnojidbe na fizikalno- kemijske značajke tla» obranio je na Agronomskom fakultetu 12. veljače 2008. Zaposlen je na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima u svojstvu višeg predavača iz predmeta «Tloznanstvo i popravak tla». U znanstvenom polju istraživanja bavi se pedokartografijom i u posljednje vrijeme ekologijom i zaštitom tla. Kao koautor ili suradnik objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, od čega je jedanaest citiranih u skupini a2 (CAB Abstracts). Sudjelovao je u realizaciji više znanstvenih projekata, od čega je jedan međunarodni. Radio je na tri domaća znanstvena projekta i na jednom financiranom od Vijeća za istraživanja u poljoprivredi. Kao koautor ima pet recenziranih radova objavljenih u zbornicima radova s međunarodnim sudjelovanjem i tri međunarodna u skupini a3 (CAB Abstracts). U svojstvu suradnika radio je na više od deset stručnih projekata izrađenih za potrebe hidro i agromelioracijskog uređenja poljoprivrednih proizvodnih površina. Kao autor ili koautor napisao je tri recenzirana i kategorizirana skripta.


7. Špoljar, A., S. Husnjak, Tomislava Peremin Volf, D. Kamenjak, Nada Dadaček, Ivka Kvaternjak (2004): Potreba za navodnjavanjem na području Križevaca. Hrvatske vode, str. 319-326.

8. Špoljar, A., V. Kušec, D. Kamenjak, Ivka Kvaternjak, Tomislava Peremin Volf (2006): Promjene pedoloških značajki Đurđevačkih pijesaka. Agronomski glasnik,str. 197-207.

9. Špoljar, A., V. Kušec, D. Kamenjak, Ivka Kvaternjak, Tomislava Peremin Volf. (2006): Promjene pedoloških značajki Đurđevačkih pijesaka uzrokovane revitalizacijom. Agronomski glasnik, ISSN-1954, str. 181-197, Zagreb.

10. Peremin Volf, Tomislava, J. Borošić, A. Špoljar, Zvjezdana Augustinović, Marijana Ivanek-Martinčić (2007): Ocjena kultivara endivije u ljetno-jesenskom roku uzgoja. UDK 63, ISSN 0002-1954, Agronomski glasnik 3, Zagreb, str. 197-207.

11. Špoljar, A., D. Petrović, Željka Kolar, M. Stojnović, (2007): Zaštićeni ekosustavi Koprivničko križevačke županije i mogućnost njihova korištenja. Agronomski glasnik, ISSN-1954, str. 497-514.

12. Špoljar, A., L. Čoga, V. Kušec, D. Kamenjak, I. Pavlović, Ivka, Kvaternjak (2007): Izvješće o sadržaju teških metala u

120

Đurđevačkim pijescima. Visoko gospodarsko učilište u Križevcima , Križevci, 10 str.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje profesora visoke škole: 31. ožujka 2009.

121

Naziv OpisIme i prezime: Prof. dr. sc. Tihana TeklićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilište J. J. Strossmayera u OsijekuE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Red. prof. Tihana Teklić rođena je 15. ožujka 1963. u Osijeku. Diplomirala je 1986. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na predmetu “Fiziologija bilja” a magistrirala na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu 1991. s temom iz područja fiziologije pšenice. Doktorirala je 1996. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, s temom vezanom za kompjuterski model utvrđivanja potrebe za gnojidbom. Kao pripravnik-postdiplomant zaposlena je 1986 na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a kao asistent na predmetu “Fiziologija bilja” radila je od 1987. do 1997., kada je stekla zvanje docenta i nositelja istog predmeta. Trenutno je nositelj ili koordinator 12 predmeta odnosno modula te predavač na 5 kolegija na studijima različite razine pri Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Mentor je tri obranjena diplomska, dva magistarska i jednog doktorskog rada a mentor ili komentor u tri doktorska i mentor jednog magistarskog rada u tijeku. Znanstvena i stručna aktivnost izv. prof. Tihane Teklić vezana je za područje utjecaja abiotskih činitelja na fiziološke procese u biljkama u različitim etapama rasta i razvoja, stresne uvjetime uzgoja biljaka i analizu oksidacijskog stresa u biljnom metabolizmu, kemijske analize tla i biljaka, životni potencijal i vigor sjemena, sekundarni metabolizam biljaka i funkcionalne komponente biljaka. Sudjelovala je kao istraživač suradnik u 5 znanstveno istraživačkih projekata Ministarstva znanosti RH, u 1 projektu financiranom od Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH) te vodila jedan VIP projekt. Od 2007. godine je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta pri Ministarstvu znanosti RH. Član je jednog znanstvenog odbora u Hrvatskoj agenciji za hranu, tehničkog odbora HZN/TO 34/PO 2 te vijeća sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija „Molekularne bioznanosti“. Također je član više domaćih i stranih znanstvenih asocijacija. Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku je član uredničkog odbora časopisa „Poljoprivreda“ i predstojnik Katedre za fiziologiju i ishranu bilja. Nacionalni je predstavnik Hrvatske u COST Action FA0605.


1. Andric, L., Tihana Teklic, M. Vrataric, A. Sudaric, V. Duvnjak (2007): Soybean seed vigour and field emergence under influence of cultivar, seed age and planting date. Cereal Research Communications. 35(2 Part 1):177-180. CC Accession Number 2007-170PS-0002.

2. Karalic, K., Tihana Teklic, V. Vukadinovic, Blaženka Bertic, B. R. Singh (2007): Mineral composition of alfalfa (Medicago sativa L.) as influenced by liming and manure application. Cereal Research Communications. 35(2 Part 1):581-584, CC Accession Number 2007-170PS-0103.

3. Paradikovic, N., Tihana Teklic, D. Horvat, T. Vinkovic, A. Gumze (2007): Influence of different nitrogen form application on the incidence of BER and elementary composition of bell peppers. Cereal Research Communications. 35(2 Part 2):897-

122


900, CC Accession Number 2007-170PT-0041.4. Lončarić, Z., B. Popović, Tihana Teklić, M. Engler, K. Karalić

(2006): Comparison of two soil phosphorus analytical methods in Croatia. Communications in Soil Science and Plant Analyses 37(15-20): 2867-2881. CC Accession Number 093QP-0062.

5. Bertić, Blaženka, Z. Lončarić, V. Vukadinović, MarijaVukobratović, Ž. Vukobratović, Tihana Teklić (2006): Maize yield responses to mineral fertilization. Cereal Research Communications 34(1): 405-408 Part 2. ISI Document Delivery No.: 038SA (SCI-Expanded), CC Accession Number 038SA-0010.


u znanstveno nastavno zvanje redovnog sveučilišnog profesora: svibanj 2007.

123

Naziv OpisIme i prezime: Dr. sc. Tatjana TušekNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Rođena 9. 06. 1962 godine u Zagrebu, općina Maksimir, Republika Hrvatska. Diplomirala na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1987 godine. Poslijediplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva, znanstveno polje veterinarska medicina, znanstvene discipline fiziologija životinja završava 1990. obranom magistarskog rada pod naslovom: “Utjecaj fero iona na resorpciju kalcija u sirištu goveda.” Disertaciju pod naslovom: “Morfološki i morfometrijski pokazatelji u određivanju kostiju jelena iz eneolitičkih ostataka vučedolske kulture” obranila je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 14. 4. 2000. Radni odnos zasnovan 1. 02. 1988 godine na Poljoprivrednom fakultetu Osijek u Zavodu za stočarstvo, gdje je radila do 16. 09. 1991 godine. Radila je u nastavi kao asistentica na predmetu : Anatomija i fiziologija domaćih životinja i na projektu prof. dr. Zdenka Steinera, te sudjelovala s osnivačem dr. Zvonimirom Tucakom u osnivanju poslijediplomskog studija iz “Opće i lovne kinologije.” U Poljoprivrednom institutu Križevci, danas Visokom gospodarskom učilištu (VGUK) zaposlena je od 8. 10. 1992 godine, najprije kao asistentica, zatim kao viši predavač, a danas kao profesor visoke škole ( drugi izbor u zvanje 2007.) iz kolegija: „Anatomija i fiziologija stoke“ te izbornog kolegija: „Pčelarstvo“. Opremila je Praktikum za anatomiju i fiziološki laboratorij za izvođenje praktičnog dijela nastave iz modula: “Anatomija i fiziologija stoke”. Objavila je tri skripta a u koautorstvu s prof. dr. sc. Zvonimirom Tucakom i grupom autora sudjelovala je u izradi udžbenika “Lovstvo”. Također, u koautorstvu s prof. dr. sc. Krešimirom Babićem i p. prof. dr. sc. Melitom Herak sudjelovala je u izradi udžbenika „Anatomija i fiziologija domaćih životinja“. U razdoblju od 2002.-2005. predsjednica je Povjerenstva za izdavačku djelatnost Učilišta. U razdoblju od 2004.-2005. stručni je koordinator i aktivni sudionik realizacije programa Specijalističkih seminara iz pčelarstva organiziranih za pčelarske udruge i društva koprivničko-križevačke županije (program LLL). Od 27. rujna 2005. Odlukom Stručnog vijeća VGUK izabrana je na položajno mjesto I. vrste – pročelnika odsjeka Specijalističkog diplomskog stručnog studija. Aktivno je sudjelovala u radu na projektima prof. dr. sc. Krešimira Babića u periodu 1996-2002. i 2002-2005). Kao suradnica na projektu (1998 godine) mr sc. Siniše Srečeca: “Studija-projekt obnove i razvoja poljoprivrede na području Koprivničko-križevačke županije do 2 005 godine”, izradila je monitoring postojeće situacije u pčelarskoj proizvodnji te smjernice razvoja u okviru navedene Županije do 2 005 godine. Objavila je trideset dva znanstvena i šest stručnih radova, popularni članak te izlagala na pet međunarodnih simpozija i bila koautor na sedam radova izlaganih na međunarodnim simpozijima.


1. Tušek, Tatjana, Vlasta Mandić, D. Alagić, Marija Meštrović, D. Mihelić (2004): Rezultati tova kopuna hibridne linije Ross-308. Stočarstvo, 58 (2), 95-101.

2. Mandić, Vlasta, Tatjana Tušek, D. Alagić, Vera Podhraški-

124

Pomper, D. Majnarić (2005): Klaoničko iskorištenje i kemijski sastav mesa kopuna. Meso, 5 (rujan-listopad), 35-39.

3. Tucak, Z., M. Periškić, M. Škrivanko, Tatjana Tušek (2005): Utjecaj seljenja pčelinje zajednice (različitog podrijetla matice) na razvoj bolesti u različitim tipovima košnica. Zbornik radova 2. Pčelarski dani s međunarodnim sudjelovanjem, Vinkovci 12.-13. ožujaka 2005., Hrvatska, 9-12.

4. Trbojević – Vukičević, Tajana, Tatjana Tušek, K. Babić, Vesna Gjurčević Kantura (2005): Rewiew of the archaeozoological researches of the red deer (Cervus elaphus L.) from Croatian archaeological sites. Book of Abstracs of 1st International Symposium „Game and Ecology“, Brijuni, Republic of Croatia, October 10 th to October 13 th 2005., 52.

5. Mandić, Vlasta, Tatjana Tušek, D.Alagić, D. Kaučić (2006): Dnevni prirasti u tovu kopuna hibridne linije Ross-308. Zbornik radova 41. hrvatskog i 1. međunarodnog znanstvenog simpozija agronoma, Opatija 13.-17. veljače 2006., Hrvatska, 621-622.

6. Trbojević - Vukičević, Tajana, Tatjana Tušek, K. Babić, Vesna Gjurčević Kantura (2006): Archaeozoological research on red deer (Cervus elaphus L.) from Croatian archaelogical sites. Veterinarski arhiv. 76, supplement; S221-S228.


u nastavno zvanje profesora visoke škole: 19. srpnja 2007. (trajno zvanje).

125

Naziv OpisIme i prezime: Dr.sc. Želimir VukobratovićNaziv ustanove u kojoj je zaposlen: Visoko gospodarsko učilište u KriževcimaE- mail adresa i adresa osobne web-stranice: [email protected]

Kratki životopis:

Dipl. ing. Želimir Vukobratović rođen je 09.08.1950 godine u Grabušiću. Osnovnu i srednju školu (gimnazija) završava u Zagrebu. Diplomirao je 1977 godine na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, smjer VVVV. Godine 1975. počinje raditi na Fakultetu poljoprivrednih znanosti u Zagrebu u Zavodu za ishranu bilja, prvo na ugovor na određeno vrijeme, zatim kao pripravnik i kasnije kao asistent. U tom razdoblju sudjeluje na više stručnih i znanstvenih projekata, te povremeno i u nastavnim djelatnostima Zavoda. 1981 godine prelazi u Križevce, gdje se zapošljava na Poljoprivrednom institutu u svojstvu voditelja agrokemijsko – pedološkog laboratorija, koji dovodi u funkciju te sudjeluje u realizaciji većeg broja stručnih projekata i znanstvenih radova. Kao zamjena, u trogodišnjem razdoblju, realizira nastavu iz predmeta "Opća proizvodnja i ishrana bilja." 2000 godine biran je u zvanje višeg predavača iz predmeta "Hranidba bilja", a dvije godine kasnije dobiva i predmet "Ekološka poljoprivreda". U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u svojstvu mentora u izradi 7 diplomskih radova, te u svojstvu predsjednika ili člana povjerenstva za obranu diplomskog rada kod većeg broja završnih radova studenata VGU. U registar znanstvenih radnika RH upisan je pod brojem 087416 Član je "Hrvatskog tloznanstvenog društva".


1. Vukadinović, V., Blaženka Bertić, Z. Lončarić, Ž. Vukobratović, T. Katančić (2003): Procjena efikasnosti gnojidbe kukuruza kalibracijskim pokusima. XXXVIII znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 19.-21. veljača 2003. Zbornik priopćenja str. 321–324.

2. Matotan, Z., Sanja Biškup, Ž. Vukobratović, Z. Zvonarek (2004): On – line preporuka gnojidbe povrća. XXXIX znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 17.-20. veljača 2004. Zbornik priopćenja str. 347–350.

3. Bertić, Blaženka, Z. Lončarić, V. Vukadinović, MarijaVukobratović, Ž. Vukobratović, Tihana Teklić (2006): Maize yield responses to mineral fertilization. Cereal Research Communications 34(1): 405-408 Part 2. ISI Document Delivery No.: 038SA (SCI-Expanded), CC Accession Number 038SA-0010.


Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje: u nastavno zvanje profesora visoke škole:29. studenoga 2010.

4.5. Popis organizacija u kojima će se obavljati specijalistička stručna praksa

126


Učiliše ima razvijenu suradnju i potpisane ugovore-sporazume s privrednim subjektima s područja uže i šire lokalne zajednice, posebice onu na realizaciji provedbe različitih stručnih programa-projekata, te provedbi stručne prakse studenata. Među mnogobrojnim subjektima spomenuti ćemo samo neke: Podravka d.d. Koprivnica, Tvornica stočne hrane Koprivnica, Poljoprivredna zadruga Đurđevac, PIK-Vrbovec, Veterinaria-Daruvar, Prva hmeljarska poljoprivredna zadruga Križevci, Agromeđimurje d.d. Čakovec, Podravsko gospodarstvo d.o.o. Koprivnica, Stočar d.o.o. Varaždin, Tvornica stočne hrane Čakovec-farma Trema Sveti Ivan Žabno, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Hrvatski stočarski centar, Hrvatski veterinarski institut-Veterinarski zavod Križevci.

Treba ovdje istaknuti ogromnu podršku Učilištu Županije Koprivničko-križevačke i to na planu izrade različitih elaborata i studija, permanentnoga obrazovanja poljoprivrednika putem specijalističkih seminara, pomoć u sredstvima za nabavu opreme, te sudjelovanje naših djelatnika u različitim stručnim županijskim komisijama i povjerenstvima. Isto tako značajnu suradnju i podršku imamo od Grada Križevaca, te gotovo svih općina s područja Županije. Iz svega dosad rečenog proizlazi i

4.5.1. Misija Visokog gospodarskog učilišta Obrazovanje studenata koji trebaju dobiti neophodno znanje, posebice praktične sposobnosti za sve vidove poljoprivredne djelatnosti da bi se održivo i efikasno osigurala dovoljna količina i kakovća proizvoda za prehranu ljudi po standardima europske unije.

Stručna istraživanja, a posebice primjena novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi.

Unapređenje razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na principima održivoga razvoja, održive i ekološke poljoprivrede.

Kreiranje agrarne politike zajedno s relevantnim državnim institucijama.

4.6. Optimalan broj studenata

S obzirom na kapacitete prostora, opreme i broja nastavnika na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, u svaku studijsku godinu specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede će upisivati do 60 studenata, što predstavlja optimalan broj s aspekta potreba na tržištu rada.

4.7. Procjena troškova studija po studentu

S obzirom na djelomično poznate standardne elemente kalkulacije cijene koštanja ovog studija, troškovi specijalističkog diplomskog stručnog studija poljoprivrede se procjenjuje na cca 12.000,00 kn godišnje po studentu.

4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa (način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju)

Prati se kvaliteta studijskih programa i zadovoljstvo korisnika rečenog obrazovnog procesa putem osiguranja kontinuiranih internih evaluacija provedbom anonimnih studentskih anketa.

127

4.9. Ostale posebnosti

Sve ostale posebnosti ili elemente koji nisu definirani u ovom Studijskom programu, osnivač će sa svojim partnerima u tijeku realizacije Programa uskladiti ili definirati u skladu sa Zakonom, Pravilnicima kao i drugim relevantnim dokumentima i odredbama.

4.9.1. Prilog 1:[Profesionalni postdiplomski studijski program (Pg dip. Organic farming) na Scottish Agricultural College (SAC)]

Mode of Study

This course is studied part time through on-line distance learning. This allows those in continuing employment or with family commitments to participate. With the exception of several weekend schools and a short study tour, the learning is carried out in the student’s own home or workplace. The learning material is presented using SAC’s Blackboard web learning environment. Blackboard utilises threaded discussion facilities as well as static and interactive learning programs. Other on-line communication media, such as Learnlinc, are used for tutorial support. Once every term students attend a weekend school at SAC Aberdeen for seminars, tutorials, briefing sessions and farm visits. Location

na Course Description

Opens in new windowThere are eight taught modules providing a range of technical, marketing, management, work

experience and professional skills development. A study tour is also used to visit a range of organic and

conventional farms as well as businesses operating in the organic food supply and distribution chain. In

the modules an element of student choice is often built in through the use of essay and other course

work topics that cover areas of potential interest. Students following the course may gain exemption

128

http://www.sac.ac.uk/mainrep/images/clorganicfarming

http://www.sac.ac.uk/mainrep/images/clorganicfarming

from the practical element of the Organic Farming Work Placement module but are required to complete

a report of their work experience. Taught modules are:

Organic Forage and Livestock Production

This module will provide an understanding of the role of forage legumes in organic systems and describe grassland management systems that maximise the contribution of legumes. Students will also be given an understanding of the organic approach to livestock production, particularly in terms of animal welfare, preventative health management and nutrition.

Soils and Nutrient Cycling

This module will aim to provide the students with the tools to manage their soils optimally. Ultimately, they should be able to describe soil properties, evaluate soil fertility and assess management requirements in the context of organic farming. Providing an understanding of the chemical, physical and biological features of soil fertility and nutrient cycling. Developing practical skills in soil assessment and whole farm nutrient budgeting.

Organic Crop Production

This module will provide an understanding of methods of crop production for arable and vegetable field crops, with particular reference to organic farming in the UK. Developing an understanding of breeding, establishment, nutrition, protection, harvesting and storage in the context of organic crop production of field crops.

Organic Farming Case Study

This module will improve the student’s ability to undertake whole farm analysis and in particular organic conversion planning. Whole farm analysis involves a range of skills and examination of a wide range of issues: technical, financial, marketing and environmental. The module will require the student to integrate the knowledge gained in other Modules, to provide an evaluation and plan for the conversion to organic production of an actual farm example.

Organic Farming Profession

This module will provide an overview of the philosophy, principles, history and development of the organic farming industry. The organic standards will be introduced and the ways in which they are used to regulate the organic food and farming industry at UK, European and world levels will be covered. The roles of the main UK organisations that influence the development of the organic sector will also be explored.

129

Organic Farming Work Placement

This module will allow students to become familiar with an organisation or business in the organic food and farming sector during a 6-week (or equivalent) work placement. The student will gather relevant and unique material to enable them to carry out a technical and business analysis and make recommendations for future development of the organisation or business in question. The material will also be used in class discussion and to contribute to group learning.

Issues in Organic Farming

This module explores the public goods delivered by organic farming. Develops an understanding of food quality and the role and application of Quality Assurance (QA) Schemes in the organic food sector to meet the needs of relevant legislation and consumer concerns. Provides an overview of the principles of environmental management in the context of organic agriculture, helping students gain an appreciation of the potential impacts of agricultural enterprises on the environment, measures for minimising such impacts, and opportunities for incorporating positive environmental management measures into farm business plans. Includes a 3-day study tour.

Marketing and Business Management in the Organic Farming Sector

This module will provide an understanding of the concepts, principles and techniques involved in marketing management and how they are applied in the context of the organic farming sector. Financial accounts are one source of information regarding an organic business, and aid the process of planning and control. This module will provide an understanding of accounts to assist in the process of setting goals within a business and assessing the financial consequences of alternatives.

MSc Project (taken following successful completion of taught modules)

Provides an opportunity for in-depth individual research on a topic related to organic farming.

130

Documents

Sadržaj · Web viewpisana provjera – 50% 12. Ispitni rokovi i konzultacije Seminari i zadaci prezentiraju se prema dogovoru van termina raspored nastave tijekom semestra, pisana