Embed Size (px)
Citation preview
2
SADRŽAJ
Str.
UVOD 3
I. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI GRADA ZAGREBA 2005.- 2012. 5
1. Makroekonomsko okruženje i odabrani ekonomskipokazatelji zagrebačkog
gospodarstva 5
2. Demografska kretanja 9
3. Bruto domaći proizvod 14
3.1. Dinamika kretanja 14
3.2. Bruto domaći proizvod po stanovniku 17
3.3. Bruto dodana vrijednost, dinamika i struktura po djelatnostima 19
4. Kretanja na tržištu rada Grada Zagreba u razdoblju 2005.-2012. godine 21
4.1. Zaposlenost 21
4.2. Nezaposlenost 27
5. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu 31
6. Vanjsko - trgovinska razmjena 34
II. FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA GRADA ZAGREBA U RAZDOBLJU 2005.-2012.
40
1. Broj poduzetnika i zaposlenih 41
2. Ukupni prihodi, dobit i gubitak 42
3. Troškovi za osoblje i prosječne plaće 45
4. Investicije i drugi relevantni pokazatelji 47
5. Pokazatelji uspješnosti poslovanja 49
6. Rang lista prvih pet poduzetnika 51
7. Financijski rezultati poduzetnika prema djelatnostima 52
8. Financijski rezultati poduzetnika prema veličini 53
ZAKLJUČAK 57
PRILOG 58
TABLICE 1-6 59
3
UVOD
Ova analiza daje uvid u makroekonomske trendove razvoja i financijske pokazatelje
poduzetnika na području Grada Zagreba u razdoblju 2005.-2012., uz sagledavanje
ekonomske snage Zagreba u Hrvatskoj. Težište je financijskih pokazatelja na
ostvarenju u 2012. u odnosu na prethodnu godinu. Analitički se izlažu informacije o
kretanju agregiranih rezultata u cjelini i po djelatnostima, a u financijskom dijelu
rezultati se odnose na obveznike poreza na dobit koji prema Zakonu o
računovodstvu (Narodne novine br. 109/2007.) predaju FINI svoje godišnje
financijske izvještaje za javnu objavu, osim banaka, osiguravajućih društava, ostalih
financijskih organizacija i uprave.
Cilj je sagledati kretanje gospodarskih i makroekonomskih indikatora, stanje i
tendencije razvoja, odnose izmeĎu pojedinih makroekonomskih veličina, radi
informiranja nositelja gradske politike i drugih dionika razvoja Grada, a može poslužiti
za sagledavanje kreditnog rejtinga Grada te za druge potrebe. Rad takoĎer služi kao
polazna osnova u planiranju razvoja.
Dva su osnovna izvora podataka u ovom radu: za I. dio Makroekonomski pokazatelji
– to je Državni zavod za statistiku odnosno gradska statistika, a za II. dio - godišnji
financijski izvještaji poduzetnika, obrada Financijske agencije.
Prema podacima za 2012. Proizlazi da je na području Grada Zagreba koncentrirano
18,5 % ukupnoga stanovništva i 32,9% aktivnih poduzetnika Hrvatske, u Gradu se
ostvaruje trećina nacionalnog bruto domaćeg proizvoda iznosi točno trećinu, a u
ukupnom prihodu hrvatskih poduzetnika, poduzetnici Grada ostvaruje preko polovice
(52,7%) ukupnog prihoda1, što i dalje potvrĎuje njegovo dominantno značenje i
utjecaj na gospodarski rast i razvoj države u cjelini.
Analiza ukazuje da je zagrebačko gospodarstvo u poslovnoj 2012. godini, djelujući i
dalje u otežanom makroekonomskom okruženju, postiglo agregatne financijske
1 Iako ovo posljednje treba uzeti s odreĎenom rezervom, budući da se godišnji financijski izvještaji izraĎuju
odnosno podaci se kumuliraju prema sjedištu trgovačkih društava, bez obzira što dio njih ima svoje podružnice i na području drugih županija.
4
rezultate koji su nominalno tek na razini prethodne godine, iako je u porastu broj
aktivnih poduzetnika za čak 7,4 ali je iskazana dobit razdoblja smanjena nominalno i
realno (kod hrvatskih poduzetnika je u porastu, nominalno i realno), iako je broj
poduzetnika u porastu kao i broj zaposlenih kod poduzetnika. Stopa nezaposlenosti u
GZ u blagom je porastu iako je konstantno znatno niža od prosječne na razini RH.
Osobna potrošnja kućanstava kao i investicije u trajnu imovinu, u realnom su padu,
dokle je inflacija u porastu.
5
I. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI GRADA ZAGREBA
1. Makroekonomsko okruženje i odabrani ekonomski pokazatelji zagrebačkog
gospodarstva
Nakon financijske krize započete u SAD-u 2008., zbog meĎunarodne ekonomske
povezanosti, njeni efekti od 2009. preneseni su na realni sektor gospodarstva
zemalja Europe i svijeta, uključujući i Hrvatsku.
Tablica 1. Osnovni gospodarski pokazatelji okruženja - realne stope rasta (%)
Pokazatelji 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
BDP
Svijet 2,8 -0,6 4,8 3,8 3,5
EU 27 0,5 -4,2 2,1 1,6 -0,3
Hrvatska 2,4 -6,9 -1,4 0,0 -2,0
Inflacija EU 27 3,7 1,0 1,8 2,7 2,5
Hrvatska 6,1 2,4 2,0 2,3 3,4
Izvor: IMF, Eurostat, DZS, HNB.
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
BDP Svijet BDP EU 27 BDP Hrvatska
0
1
2
3
4
5
6
7
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Inflacija EU 27 Inflacija Hrvatska
Slika 1. Realne stope rasta BDP i inflacija za Svijet, EU 27 i Hrvatsku
Izvor: IMF, Eurostat, DZS, HNB
Prema osnovnim makroekonomskim pokazateljima vidljivo je da svjetsko i europsko
gospodarstvo od 2010. i pokazuje znakove oporavka odnosno izlaska iz krize, iako
gospodarstvo EU-27 ponovno u 2012. bilježi lagani pad. Najrazvijenije zemlje svijeta,
članice OECD-a, u 2012. zabilježile su usporavanje gospodarskog rasta u odnosu na
6
prethodnu 2011. godinu. Tako je na razini zemalja OECD-a ostvaren rast bruto
domaćeg proizvoda od 1,2% prema 1,9% u 2011. godini. Gospodarstvo Europske
unije (EU-27) sporije se oporavlja te je nakon rasta od 1,6% u 2011., u 2012. godini
ostvarilo ponovni pad bruto domaćeg proizvoda od 0,3%.
Gospodarstvo SAD-a u 2012. bilježi postupni rast stope rasta na 2,2% sa 1,8% koliko
je iznosila u prethodnoj godini. Gospodarstvo Japana, nakon pada gospodarske
aktivnosti od 0,6% u 2011. imalo je rast od 2,0% u 2012.
Dotle je hrvatsko gospodarstvo u neprekidnoj recesiji od 2009. s iznimkom blagog
oporavka u 2011. godini, kada je zabilježena pozitivna nula realnog BDP-a, dokle je
u 2012. ponovno usporena gospodarska aktivnost i ostvaren pad BDP-a za - 2,0%.
Stoga prognozeri ekonomskih kretanja neprekidno revidiraju prethodno date
prognoze rasta prema kojime se u Hrvatskoj tek u 2014. očekuju povoljnija kretanja,
a u 2013. tek blagi oporavak s nešto manjim padom BDP-a. Za hrvatsko je
gospodarstvo od izuzetne važnosti tržište Europske unije, posebno naših glavnih
trgovinskih partnera: Italije, Njemačke i Slovenije, koji su u 2012. imali negativnu
stopu (Italija i Slovenija od oko 2,3%) odnosno smanjenje gospodarskog rasta
(Njemačka od 3,0 iz 2011. na 0,7% u 2012.).
Činjenica je da je smanjenje gospodarske aktivnosti kod naših glavnih
vanjskotrgovinskih partnera jednim dijelom uvjetovalo smanjenje potražnje za
izvoznim robama naših poduzetnika, ali je glavni pokretač gospodarskog rasta u
Hrvatskoj unutrašnja potražnja koja je i u 2012. realno nastavila opadati, što je
uvelike utjecalo na pad BDP-a od 2,0%.
Uz daljnje su prognoze u RH vezane značajne neizvjesnosti zbog kojih postoji
mogućnost ostvarivanja i pesimističnijih scenarija u pogledu daljnjeg rasta i oporavka
gospodarstva. Neizvjesnosti se odnose na brzinu provoĎenja strukturnih reformi i
poticanja razvoja, financijsku prezaduženost, znatan pad inesticija, posebno stranih
ulaganja, a prisutni su i odreĎeni rizici povezani uz stabilnost ekonomija eurozone
kao i pitanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda, kao i naše konkurentnosti na
državnoj i regionalnoj razini.
7
Tablica 2. Odabrani makroekonomski pokazatelji Grada Zagreba 2009.-2012., stope rasta/pada, udjeli u RH (% GZ prema prosjeku RH)
2009. Udjel u
RH 2010.
Udjel u RH
2011. Udjel u
RH 2012.
Udjel u RH
Stanovništvo, procjena sredinom godine
790.298 17,8 792.860 17,9 790.450 18,5 793.057 18,6
Aktivno stanovništvo 452.776 25,6 446.191 25,7 438.733 25,8 440.759 25,9
BDP tekuće cijene (mil. HRK) 103.308 31,4 107.700 33,3
BDP tekuće cijene (mil. EUR) 14.076 31,4 14.781 33,3
BDP po stananovniku, EUR 17.802 176,1 18.645 185,4
BDP, realne stope rasta, % -5,0 3,4
Ukupan broj zaposlenih, stanje 31. oţujka
0,6 28,0 -3,6 29,0 -2,9 28,8 0,4 29,2
Broj registrirane nezaposlenosti % godišnje promjene
30,2 13,0 17,0 11,7 10,8 13,5 1,2 6,2
Stopa registrirane nezaposlenosti, %
6,1 - 7,7 - 8,2 - 9,5 18,9
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu, nominalno
-16,9 62,9 -23,3 64,3 -15,6 57,9
Izvoz – robni,% god. promjena, u HRK
-15,6 37,3 10,4 35,1 3,9 33,2 11,7 1,4
Uvoz – robni,% god. promjena, u HRK
-24,0 59,9 -3,1 58,9 8,7 58,3 2,8 0,4
Neto plaće Ø mjeseĉno – ukupno, u HRK
6.159 116,8 6.291 117,7 6.426 118,1 6.385 116,6
Dolasci turista,% god. promjena
-10,2 5,8 5,1 6,3 9,7 6,4 5,0 6,5
Promet u trgovini na malo, realne stope u %
-18,3 2,8 -5,0 -2,2
Broj aktivnih pravnih osoba,% god. promjena
0,1 31,1 +7,5 32,6 -6,1 32,6 8,1 33,4
Indeks potrošaĉkih cijena – inflacija,% god. promjena
2,4 1,1 2,3 3,4 3,4
Izvor: Statistiĉki ljetopis DZS, Priopćenja DZS, www.dzs.hr, www.zagreb.hr/statistika
Dosadašnja usporedba s drugim zemljama pokazuje da je Hrvatska vrlo slabo
otporna na ekonomske cikluse, budući da najnovija sagledavanja (jesen 2013.)
pokazuju da se ubrajamo meĎu najslabije ekonomije, zajedno s Portugalom i
Bugarskom
8
Gospodarstvo Grada Zagreba takoĎer je pod snažnim utjecajem kretanja u eurozoni i
širem poslovnom okruženju, a od velikog je značenja potreba poboljšanja
konkurentnosti kako na razini svakog poduzetnika tako i na lokalnoj odnosno
gradskoj razini, kao i opći razvojni procesi u Hrvatskoj. Posljednji statistički podaci o
ostvarenom BDP-u po županijama za 2010. godinu ukazuju da zagrebačko
gospodarstvo izlazi iz krize jer je realna stopa rasta BDP-a iznosila 3,1% (iako je
prethodna 2009. bila – 5, 0%), dokle je prosječna na državnoj razini bila u padu za –
2,3%. Za 2011. i 2012. godinu ne raspolaže se ovim važnim agregatnim podacima
po županijama, ali se očekuje da će stopa rasta za Grad Zagreb i dalje biti pozitivna
(sa stopom rasta oko 2%) s obzirom na nešto povoljnija gospodarska kretanja i u
Hrvatskoj u 2011. i 2012. u odnosu na 2010. godinu. MeĎutim, usporedni podaci o
kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju da ova stopa rasta nije dovoljna za
značajniji porast zaposlenosti, posebno broja novih radnih mjesta u gospodarstvu i
tako porast potražnje za upošljavanjem nove radne snage i tako za značajnijim
smanjivanjem broja nezaposlenih.
U nastavku detaljnije se izlaže dinamika kretanja i strukturna analiza osnovnih
makroekonomskih indikatora razvoja Grada, uz ostvarene financijske pokazatelje, u
razdoblju 2005. do 2012. s naglaskom na posljednjoj poslovnoj godini te u usporedbi
s kretanjem istih pokazatelja na razini Hrvatske.
9
2. Demografska kretanja
Rezultati Popisa stanovništva iz 2011. potvrĎuju da je Grad Zagreb u meĎupopisnom
razdoblju 2001.-2011. ostao u fazi niskog, premda nešto dinamičnijeg demografskog
rasta, u odnosu na prethodno meĎupopisno razdoblje. Naime, relativna meĎupopisna
promjena ukupnog broja stanovnika evidentirana Popisom 2011., u odnosu na 2001.,
iznosi +1,4% što znači da se prosječni godišnji rast stanovništva u ovom razdoblju
kretao po stopi od 0,13%. Grad Zagreb se prema tome od 2001.-2012. godine
apsolutno povećao za 10.872 nova stanovnika ili prosječno 1.087 osoba godišnje.
To pokazuje nastavak ranije započetih trendova usporavanja demografskog rasta
Zagreba u odnosu na ranija kretanja.
0
100000
200000
300000
400000
500000
600000
700000
800000
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Broj stanovnika
Godine popisa
Slika 2. Kretanje broja stanovnika Grada Zagreba 1948.-2011.
Ukupna se populacija Hrvatske 2001.-2011. godine smanjila za 3,5%, a u Gradu
Zagrebu došlo je do porasta za 1,4%. Stanovništvo naselja Zagreb se smanjilo za
2.700 stanovnika odnosno 0,4%. Od 70 naselja koja su u sastavu Grada Zagreba 48
naselja imalo je porast broja stanovnika (ukupno 15.087), a 24 naselja smanjenje
(ukupno 4.215). Prema tome može se zaključiti da središnje naselje Zagreb gubi
stanovništvo dok istodobno na području okolnih naselja u sastavu Grada Zagreba i
Zagrebačke županije stanovništvo raste, ali sporijom dinamikom u odnosu na
prethodno meĎupopisno razdoblje.
10
Tablica 3. Promjena broja stanovnika po naseljima Grada Zagreba 2001. i 2011.
Ukupan broj stanovnika Apsolutna
promjena Indeks
2011./2001.
Prosjeĉna godišnja stopa
rasta-pada 2001. 2011.
Grad Zagreb - ukupno 779.145 790.017 10.872 101,4 0,14
-naselje Zagreb 690.953 688.163 -2.790 99,6 -0,04
-naselje Sesvete 44.914 54.085 9.171 120,4 1,88
-ostala naselja (68) 43.278 47.769 4.491 110,4 0,99
-juţna naselja (31) 23.456 26.753 3.297 114,1 1,32
-istoĉna naselja (37) 19.822 21.016 1.194 106,0 0,59
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Stanovništvo po naseljima, DZS, Zagreb, 2002. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Stanovništvo po naseljima, DZS, Zagreb, 2012.
S demografsko-statističkog aspekta na rast stanovništva Zagreba u posljednjem
meĎupopisnom razdoblju utjecao je prvenstveno pozitivni migracijski saldo odnosno
pozitivna razlika izmeĎu broja doseljenih i odseljenih, a u manjoj mjeri prirodni prirast.
Tablica 4. Promjena broja stanovnika po gradskim četvrtima Grada Zagreba 2001. - 2011.
Ukupan broj stanovnika Apsolutna
promjena Indeks
2011./2001. Prosjeĉna godišnja stopa rasta-pada 2001. 2011.
Grad Zagreb 779.145 790.017 10.872 101,4 0,14
Donji Grad 45.108 37.024 -8.084 82,1 -1,95
Gornji Grad-Medvešĉak 36.384 30.962 -5.422 85,1 -1,60
Trnje 45.267 42.282 -2.985 93,4 -0,68
Maksimir 49.750 48.902 -848 98,3 -0,17
Pešĉenica-Ţitnjak 58.283 56.487 -1.796 96,9 -0,31
Novi Zagreb-istok 65.301 59.055 -6.246 90,4 -1,00
Novi Zagreb-zapad 48.981 58.103 9.122 118,6 1,72
Trešnjevka-sjever 55.358 55.425 67 100,1 0,01
Trešnjevka-jug 67.162 66.674 -488 99,3 -0,07
Ĉrnomerec 38.762 38.546 -216 99,4 -0,06
Gornja Dubrava 61.388 61.841 453 100,7 0,07
Donja Dubrava 35.944 36.363 419 101,2 0,12
Stenjevec 41.257 51.390 10.133 124,6 2,22
Podsused-Vrapĉe 42.360 45.759 3.399 108,0 0,78
Podsljeme 17.744 19.165 1.421 108,0 0,77
Sesvete 59.212 70.009 10.797 118,2 1,69
Brezovica 10.884 12.030 1.146 110,5 1,01
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine, Stanovništvo po gradskim ĉetvrtima, DZS, Zagreb, 2002. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Stanovništvo po gradskim ĉetvrtima, DZS, Zagreb, 2012.
Pozitivni prirodni prirast i migracijski saldo posljednjih godina, bilježi se na području
četvrti: Novi Zagreb – zapad, Gornja i Donja Dubrava, Podsused – Vrapče, a najviše
11
na području četvrti Stenjevca i Sesveta, gdje je i najveći porast ukupnog
stanovništva.
Pozitivno kretanje stanovništva imaju takoĎer četvrti: Brezovica, Podsljeme,
Podsused -Vrapče, i Trešnjevka-sjever, dok se područje depopulacije središnjeg
područja grada u ovom razdoblju proširilo na prostor četvrti Trešnjevka-jug i
Peščenice – Žitnjak.
Daljnje opadanje ukupnog broja odvija se u središnjem dijelu grada odnosno u
centralnim gradskim četvrtima: Donjem i Gornjem Gradu - Medveščaku, kao i Novom
Zagrebu - istok, prvenstveno radi starenja stanovništva te internog preseljenja
stanovništva mlaĎih dobnih skupina u druge dijelove grada s novijom stambenom
izgradnjom.
Gustoća je stanovništva u Gradu Zagrebu povećana sa 1.215 na 1.232 stanovnika
po km2, uz nastavak ranije uočenih tendencija demografske decentralizacije u
prostoru.
Analiza kretanja stanovništva po naseljima u Gradu Zagrebu ukazuje da je centralno
naselje Zagreb u blagom opadanju (indeks 99,6), a u upravno-teritorijalnom obuhvatu
Grada Zagreba demografski najintenzivnije raste istočno središnje naselje Sesvete
(indeks 120,4). Slijede druga prigradskih naselja sesvetskog područja, te veća
naselja južnog dijela Grada oko i ispod zagrebačke obilaznice.
Ovakva demografska kretanja odvijaju se zahvaljujući prvenstveno doseljavanju
stanovništva na ovo područje u ranijem razdoblju, dobnoj strukturi, povezano s
dostignutom razinom razvoja, te daljnjem osnaživanju društvene i komunalne
infrastrukture te stambene izgradnje. Dosadašnja razvojna istraživanja potvrĎuju da
je rast zagrebačkog stanovništva, podržan migracijama, bio u pozitivnoj korelaciji s
ukupnim društvenim, posebno gospodarskim razvojem.
Udjel stanovništva naselja Zagreb u ukupnom stanovništvu upravno-teritorijalnog
obuhvata Grada Zagreba u posljednjih deset godina nastavio se smanjivati, kao
nastavak ranije započetih tendencija, budući da demografski raste gradska okolica
12
odnosno intenzivira se proces metropolizacije grada u gradsku regiju.
Slika 3. Gradske četvrti Grada Zagreba prema indeksu promjene broja stanovnika 2001.-2011.
Prirodni prirast od 1992. godine u negativnoj je fazi bio sve do 2008. godine, od kada
je ponovno u blagom porastu, tj. za 2008., 2009. i 2010. godinu. Grad Zagreb i
njegovo okolno područje (Zagrebačka županija) imali su u ovom razdoblju najveći
pozitivni neto saldo migracija od svih drugih županija.
13
Slika 4. Prirodno kretanje stanovništva Grada Zagreba od 2001. do 2011.
Globalni čimbenik povećanja nataliteta je kretanje životnog standarda, što je
povezano s ukupnim gospodarskim i društvenim razvojem.
-10000
-5000
0
5000
10000
15000
20000
Grad Zagreb Zagreb-naselje Sesvete Juţna naselja Istoĉna naselja
Prirodni prirast-pad Migracije
Broj stanovnika
Slika 5. Udjel prirodnog prirasta/smanjenja i neto migracije u ukupnoj promjeni stanovništva Grada Zagreba 2001. -2011.
Demografska kretanja, posebno kvalitativna obilježja stanovništva, temelj su za
14
projekciju tržišta radne snage i zaposlenosti i važan su indikator za planiranje
gospodarskog, obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog razvoja.
Promatrano s pozicije dugoročnijeg gospodarskog razvoja Grada Zagreba, udjel
radnog kontingenta u ukupnom stanovništvu aktualizira temu poticanja poduzetništva
i stvaranja takvog poduzetničkog okruženja koje će voditi rastu zaposlenosti i
ukupnog blagostanja.
3. Bruto domaći proizvod
3.1. Dinamika kretanja
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, temeljenim na Europskom sustavu
nacionalnih računa iz 1995. godine (ESA 95), Grad Zagreb je prema posljednjim
raspoloživim konačnim podacima za 2010. ostvario ukupan bruto domaći proizvod
(BDP), kao glavni indikator razvijenosti i veličine gospodarstva, u iznosu od 14.781
milijuna EUR, što je činilo trećinu BDP-a Hrvatske. Ovaj udjel je u porastu od 28,7%
godine 2000. na 33,3% prema posljednjim podacima za 2010. godinu.
Istarska ţupanija 6,2% Osjeĉko-baranjska
ţupanija 5,4%
Ostalih 15 ţupanija
32,6% Grad Zagreb 33,3%
Primorsko-goranska
ţupanija 8,4%
Splitsko-dalmatinska
ţupanija 8,8%
Zagrebaĉka ţupanija
5,3%
Slika 6. Županijski udjeli u BDP-u RH 2010.
15
Prema indikatoru BDP-a po stanovniku, Grad Zagreb je i dalje predvodnik u skupini
županija koje su iznad nacionalnog prosjeka i u 2010. imao je za 85,4% veći ovaj
indikator od nacionalnog prosjeka.
Tablica 5. Bruto domaći proizvod Grada Zagreba u odnosu na RH u razdoblju 2005. - 2010.
Godina
Grad Zagreb Republika Hrvatska Inplicitni deflator
BDP-a BDP u mil. Kn trţišne cijene
Godišnja stopa rasta
BDP u mil. kn trţišne cijene
Godišnja stopa rasta
2005. 82.420 7,1 266.652 4,3 103,3
2006. 89.397 5,1 291.044 4,9 104,0
2007. 96.658 5,0 318.308 5,1 104,1
2008. 105.620 2,9 343.412 2,1 105,7
2009. 103.308 -5,0 328.672 -6,9 102,9
2010. 107.700 3,4 323.807 -2,3 100,8
Izvor: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i prostorne jedinice za statistiku 2. i 3. razine za razdoblje 2000.–2010., br. 12.1.2., od 14. oţujka 2013. (www.dzs.hr)
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
2000. 2010.
Grad Zagreb Republika Hrvatska
mil. kn
Godine
Slika 7. Bruto domaći proizvod Grada Zagreba i RH 2000. i 2010. (tržišne cijene) u mil. kn
U skupini županija s iznad prosječnim BDP/stanovniku bile su još: Istarska,
16
Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su ostale bile niže od
nacionalnog prosjeka.
Tablica 6. Indeksi potrošačkih cijena, inflacija (% promjene)
2001./ 2000.
2002./ 2001.
2003./ 2002.
2004./ 2003.
2005./ 2004.
2006./ 2005.
2007./ 2006.
2008./ 2007.
2009./ 2008.
2010./ 2009.
2011./ 2010.
103,8 101,7 101,8 102,1 103,3 103,2 102,9 106,1 102,4 101,1 102,3
Izvor: Statistiĉka izvješća br. 1483, Cijene 2011., DZS
Godina 2010. u Hrvatskoj je obilježena padom BDP-a, zbog pada ukupnih
gospodarskih aktivnosti uvjetovano posljedicama gospodarske krize. Kako je objavila
državna statistika, sve kategorije BDP-a u 2010. osim izvoza roba i usluga, prema
rashodnoj metodi bilježe realan pad pri čemu su izdaci za potrošnju kućanstava,
najveća kategorija u BDP-u, realno pali za 0,6%; a najveći je realan pad bruto
investicija u fiksni kapital koji je iznosio -17%. Izvoz roba i usluga veći je za 7% dok je
uvoz roba i usluga manji za 1,4%.
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
10
12
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Grad Zagreb Republika Hrvatska
%
Slika 8. Kretanje godišnje stope rasta BDP 2001.-2010.
U 2010. godini, prema statističkim rezultatima, BDP RH je manji za 2,3% u odnosu
na prethodnu godinu, a realna stopa BDP Grada Zagreba je pozitivna (3,4) u prvom
redu zbog porasta izvoza i minimalnog porasta potrošnje.
17
3.2. Bruto domaći proizvod po stanovniku
Bruto domaći proizvod po stanovniku važan je makroekonomski pokazatelj
dostignutog stupnja razvijenosti i životnog standarda nekog područja, a ovisi o
ostvarenoj vrijednosti BDP i dinamici kretanja stanovništva u promatranom razdoblju.
Zagreb je, kako je navedeno, prvi na rang listi županija prema BDP/stanovniku koji je
u 2010. iznosio 18.645 EUR i više od dva puta je veći nego 2000. godine.
Tablica 7. Kretanje BDP-a po stanovniku u Gradu Zagrebu, i RH, 2000.-2010. - tekuće cijene-
Godine HRK EUR
Grad Zagreb RH Grad Zagreb RH
2000. 65.135 39.919 8.532 5.229
2001. 72.272 43.976 9.674 5.752
2002. 77.989 45.893 10.529 6.331
2003. 87.194 51.125 11.527 6.759
2004. 95.201 55.312 12.701 7.379
2005. 105.201 59.516 14.216 8.042
2006. 113.996 64.491 15.567 8.807
2007. 122.995 70.835 16.766 9.656
2008. 134.020 77.158 18.554 10.682
2009. 130.749 74.208 17.814 10.111
2010. 135.853 73.277 18.645 10.057
Izvor: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku i prostorne jedinice za statistiku 2. i 3. razine za razdoblje 2000.–2010., br. 12.1.2., od 14. oţujka 2013. (www.dzs.hr)
Ostvareni BDP/stanovniku Hrvatske 2010. iznosio je 10.057 EUR ili 54% od
zagrebačkog, dok je isti pokazatelj za Zagreb bio veći za 85,4% od nacionalnog
prosjeka.
Dinamiku kretanja BDP/stanovniku u ovom razdoblju pokazuju sljedeća tablica.
Budući da Zagreb svojom ulogom i značenjem uvelike utječe na širenje razvoja na
svoje okolno područje, u novijem razdoblju intenzivirana je razvojna dinamika na
području Zagrebačke županije gdje živi oko 317.000 stanovnika, gdje ima preko
60.000 radnih mjesta, a na ovom području jačaju gospodarske djelatnosti i
poduzetnička infrastruktura. Stoga se ostvaruje pozitivni pomak u položaju ove
županije na rang ljestvici županija.
18
Tablica 8. Indeksi kretanja BDP-a po stanovniku u Gradu Zagrebu i RH 2000.-2010. -tekuće cijene-
Godine HRK EUR
Grad Zagreb RH Grad Zagreb RH
2000. - - - -
2001. 111 107,7 113,4 110
2002. 107,9 106,8 108,8 110,1
2003. 111,8 111,4 109,5 106,8
2004. 109,2 108,2 110,2 109,2
2005. 110,5 107,6 111,9 109
2006. 108,4 108,4 109,5 109,5
2007. 107,9 109,8 107,7 109,6
2008. 108,9 108,9 110,7 110,6
2009. 97,6 96,2 96,0 94,7
2010. 103,9 98,7 104,7 99,5
Izvor: kao prethodna tablica.
Zbog znatno dinamičnijeg rasta Zagreba, mjereno indikatorom BDP po stanovniku,
ali i prema drugim pokazateljima razvoja, uključujući i indikatore kvalitete života, u
odnosu na druge županije, rastu županijski razvojni dispariteti izmeĎu županija s
najvećim i najmanjim BDP po stanovniku u Hrvatskoj. Prema ovom indikatoru taj je
omjer prema podacima za 2010. godinu iznosio 1:3,5 maksimum je predstavljao
BDP/pc Grada Zagreba, a minimum Brodsko-posavske županije sa 5.357
€/stanovniku.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
Grad Z
agreb
Istarska
Prim
orsko-goranska
Dubrovaĉko-neretvanska
Sisaĉko-m
oslavaĉka
Liĉko-senjska
Varaţdinska
Zadarska
Koprivniĉko-kriţevaĉka
Splitsko-dalm
atinska
Šibensko-kninska
MeĊim
urska
Osjeĉko-baranjska
Karlovaĉka
Zagrebaĉka
Bjelovarsko-bilogorska
Krapinsko-zagorska
Poţeško-slavonska
Virovitiĉko-podravska
Vukovarsko-srijem
ska
Brodsko-posavska
U eurima (€)
Slika 9. Rangiranje županija prema BDP po stanovniku u EUR, 2010.
19
3.3. Bruto dodana vrijednost, dinamika i struktura po djelatnostima
Granska struktura BDP-a daje uvid u dostignuti stupanj gospodarskoga razvitka te
mogućnost sagledavanja pravaca daljnjeg razvoja koji bi se trebao temeljiti na
optimalnom odnosu izmeĎu proizvodnog i uslužnog sektora odnosno proizvodnoj
orijentaciji zasnovanoj na kombinaciji tehnološki složenijih proizvodnji s većom
dodanom vrijednosti s jedne strane, a s druge strane, na djelatnostima potrošnog
sektora i javnim uslugama u širem smislu.
Od 1997. kod nas se primjenjuje Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) prema
kojoj se sve djelatnosti razvrstavaju u 17 područja, što je usporedivo s europskim i
svjetskim statističkim standardima. Do tada je na snazi bila Jedinstvena klasifikacija
djelatnosti pa podaci po djelatnostima nisu u potpunosti metodološki usporedivi sa
novijima. Stoga, usporedbu po djelatnostima s ranijim podacima (prije 1997.),
možemo smatrati samo grubom aproksimacijom.
„Visoko razvijene zemlje s prosječnim BDP-om po stanovniku iznad 30.000 USD
(PPP, 2005.) u prosjeku su imale sljedeće udjele po djelatnostima: udio poljoprivrede
7%, industrije 31%, a usluga 62%.
Analiza promjena u strukturi BDP-a u Gradu Zagrebu pokazuje da je djelatnost
industrije krajem osamdesetih godina 20. stoljeća2 sudjelovala sa gotovo 40
postotnim udjelom (39,9%) u novododanoj vrijednosti, graĎevinarstvo je takoĎer
imalo veći udjel nego danas (10,8%), trgovina 23,7%, dok je financijski sektor činio
svega 5,5% (u RH 2,5%).
Premda se gospodarska struktura općenito sporo mijenja, u novije vrijeme dolazi do
značajnih promjena u strukturi bruto domaćeg proizvoda odnosno bruto dodane
vrijednosti po djelatnostima.
MeĎutim, u razdoblju 2000. do 2008., kao nastavak ranije započetih trendova, dolazi
do daljnjih promjena koje se očituju u smanjenju udjela industrije, a porastu udjela 2 Izvor: Statistički godišnjak Republike Hrvatske 1990. ,RZZS, Zagreb, 1990., kada je zbog
posljednjeg statističkog praćenja BDP po bivšim općinama u Zagrebu bilo moguće napraviti ove približne usporedbe prema prostornom obuhvatu iz 2007.
20
ukupnih usluga (trgovine, financija i ostalih uslužnih djelatnosti), zbog orijentacije na
jačanju trgovačkog i financijskog sektora. U meĎuvremenu, nakon 10 godina (2010.),
trgovina izbija na prvo mjesto s udjelom u strukturi BDV-a od 21,9%. U Hrvatskoj je
ovaj sektor činio 20,1% i takoĎer je na prvom mjestu u strukturi novododane
vrijednosti.
Tablica 9. Struktura bruto dodane vrijednosti Grada Zagreba po djelatnostima NKD-a, 2010. godine u mil. kuna
-tekuće cijene-
Djelatnosti
Republika Hrvatska Grad Zagreb Udio Grada
Zagreba u RH vrijednost struktura
(%) vrijednost
struktura
(%)
Poljoprivreda,šumarstvo i ribarstvo 13.649 4,9 173 0,2 1,3
PreraĊivaĉka ind., rudarstvo, vaĊenje i
ostale industrije 55.935 20,2 13.185 14,3 23,6
- od toga PreraĊivaĉka industrija 44.131 15,9 9.751 10,6 22,1
GraĊevinarstvo 18.594 6,7 3.660 4,0 19,7
Trgovina na vel. i malo, prijevoz,
skladištenje, pripr.i usluţ. hrane 55.746 20,1 20.174 21,9 36,2
Informacije i komunikacije 14.060 5,1 9.003 9,8 64,0
Financijske djelatnosti i osiguranja 19.303 7,0 12.164 13,2 63,0
Poslovanje nekretninama 29.305 10,6 5.952 6,5 20,3
Struĉne, znanstvene, tehniĉke,
administrativne i pomoćne usluţne
djelatnosti
20.197 7,3 10.770 11,7 53,3
Javna uprava i obrana, obrazovanje,
zdravstvo i socijane skrbi 42.990 15,5 14.053 15,3 32,7
Ostale usluţne djelatnosti 7.274 2,6 3.016 3,3 41,5
Ukupno- bruto dodana vrijednost 277.053 100 92.149 100 33,3
Izvor: Priopćenje DZS, 12.1.2., 2013.
U Zagrebu slijede javna uprava obrazovanje i zdravstvo s 15,3%, zatim financijske
djelatnosti i osiguranja (13,2%) te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i
pomoćne uslužne djelatnosti (11,7%), a tek zatim preraĎivačka industrija s 11,6% (na
5. mjestu) s tendencijom opadanja u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi BDV gospodarskih djelatnosti na razini Hrvatske, Zagreb ima izrazito
visoki udjel u sektoru informacija i komunikacija 64,0%, zatim u financijskim
djelatnostima i osiguranju (63,0%), slijede stručne, znanstvene, tehničke,
administrativne i pomočne uslužne djelatnosti (53,3%).
21
0
5
10
15
20
25
Republika Hrvatska Grad Zagreb
Polj.,šum. i ribarstvo Rudarstvo, vaĊenje i ostale ind.PreraĊivaĉka industrija GraĊevinarstvoTrgovina, skladištenje, pripr. hrane Informacije i komunikacijeFinancijske dj. i osig. Poslovanje nekretninamaStruĉne, znan., teh., adm. i pomoćne usluţne dj. Javna uprava i obr., obraz., zdrav. i socij. skrbiOstale usluţne djelatnosti
%
Slika 10. Struktura bruto dodane vrijednosti Grada Zagreba po djelatnostima 2010.
Ostale uslužne djelatnosti zastupljene su sa 41,5%, slijede trgovina i srodne
djelatnosti (36,2%), a tek potom javna uprava i obrana, obrazovanje i zdravstvo
(32,7%).
Zagreb je prema strukturi BDV-a u 2010. bio informacijsko i financijsko središte te
središte stručnih, znanstvenih i ostalih uslužnih djelatnosti.
4. Kretanje na tržištu rada Grada Zagreba u razdoblju 2005.-2012. godine
4.1. Zaposlenost
Uvidom u strukturu gospodarstva Grada Zagreba iz razdoblja prije 1990. godine
mjereno indikatorom zaposlenosti, potvrĎuje se da je najviše zaposlenih u Zagrebu
bilo u industriji (107.710 ili 29,8%, prema podacima iz 1989.), dok je prema podacima
za 2012. u industriji sa srodnim djelatnostima radilo 55.511zaposlenih3 i konstantno
je u opadanju. To znači da je zaposlenost u zagrebačkoj industriji u posljednjih 20
3 Od ukupnog broja zaposlenih u „industriji BCDE“ u rudarstvu i vaĎenju (B) zaposleno je 1 229, u preraĎivačkoj
industriji (C) 46 652, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (D) 3.650, a u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (E) 3 980 zaposlenika.
22
godina gotovo prepolovljena.
U razdoblju 1989.–2012. takoĎer je došlo do drastičnog pada zaposlenih u
graĎevinarstvu za 56%, dok je u trgovini došlo do porasta čak za 55%. I ostale
uslužne djelatnosti turizam, ugostiteljstvo, financijski sektor te informacije i
komunikacije, takoĎer bilježe porast zaposlenih, posebno od 2005. godine.
Tablica 10. Kretanje ukupno zaposlenih u Gradu Zagrebu od 2005. do 2012.
GRAD ZAGREB 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Ukupno zaposleni 371.525 388.581 406.711 421.585 424.263 408.864 397.365 398.890
Zaposleni u pravnim osobama* 323.090 339.802 358.457 374.108 378.938 367.764 359.430 362.889
Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama
47.354 47.838 47.415 46.725 44.635 40.479 37.348 35.426
Zaposleni osiguranici poljoprivrednici
1.081 941 839 752 690 621 587 575
Nezaposleni 41.143 39 137 34.334 27.808 28.513 37.327 41.368 41.869
Stopa registrirane nezaposlenosti (%)
10,0 9,2 7,8 6,2 6,3 8,4 9,4 9,5
Izvor: Zaposlenost i nezaposlenost 2012., Godišnje priopćenje, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku, www.zagreb.hr
* Ukljuĉen je procijenjeni broj zaposlenih u poslovnim subjektima koji zapošljavaju manje od 10 zaposlenih. Ovaj dio pokazuje znatan porast, na što u mnogome utjeĉu statistiĉke metodološke promjene.
Udjel zaposlenih u zagrebačkoj preraĎivačkoj industriji u 2012. godini iznosio je
11,7%, u poljoprivredi je bilo najmanje zaposlenih 0,4%, dok je najveći udjel od
gospodarskih djelatnosti imala trgovina 18,4%. Udjeli ostalih gospodarskih djelatnosti
kreću se u raspnu od 5 do 8%. U financijskom posredovanju zaposleno je oko 5%, u
prijevozu, skladištenju i vezama 5,4%, u informacijama i komunikacijama 5,5%, u
graĎevinarstvu 6,3% te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 8,2%.
Nekadašnje prvenstvo Zagreba po zaposlenosti u industriji danas su preuzele
negospodarske (uprava, obrazovanje, zdravstvo i sl.) djelatnosti, a od gospodarskih
trgovina. U ovom razdoblju (2005.-2012.) za razliku od pada broja zaposlenih u
industriji odnosno rasta u svim gospodarskim djelatnostima zajedno za svega 5,1% u
negospodarskim djelatnostima došlo je do znatno većeg rasta zaposlenosti i to za
17,1%.
23
Od 2009. godine smanjenje broja zaposlenih u gospodarskim djelatnostima, te porast
u negospodarskim djelatnostima, prvenstveno u državnim službama, jasan je
pokazatelj da je u Zagrebu, kao i općenito u Hrvatskoj, dolazi do opće birokratizacije
društva.
Tablica 11. Zaposleni u gospodarskim i izvan gospodarskim djelatnostima u GZ 2005.-2012.
Godine
Zaposleni (broj) Zaposleni struktura (%)
Ukupno gospodarske
djelatnosti preraĊivaĉka
industrija
izvan gospodarske
djelatnosti Ukupno
gospodarske djelatnosti
preraĊivaĉka industrija
izvan gospodarske
djelatnosti
2005. 370.444 291.642 60.810 78.802 100 78,7 16,4 21,3
2006. 387.640 306.357 60.912 81.283 100 79 15,7 21
2007. 405.872 322.120 63.276 83.752 100 79,4 15,6 20,6
2008. 420.833 333.990 63.168 86.843 100 79,4 15 20,6
2009. 424.263 335.220 54.355 89.043 100 79 12,8 21
2010. 408.838 319.060 50.318 89.778 100 78 12,3 22
2011. 397.365 307.024 47.003 90.341 100 77,3 11,8 22,7
2012. 398.890 306.584 46.652 92.306 100 76,9 11,7 23,1
Izvor: Isto kao za Tablicu 9.
U protekla dva desetljeća političke vlasti na državnoj i lokalnoj razini u Hrvatskoj u
svojoj nesposobnosti umjesto da donesu i provedu mjere kojima će pokrenuti
gospodarstvo, svjesno su koncentrirale jedan dio nezaposlenog stanovništva u
državnu upravu, čime su dodatno opteretile oslabljeno gospodarstvo.
Ako je u razdoblju socijalističkog planskog razvoja bilo prisutno tzv. socijalno
zapošljavanje u gospodarskim djelatnostima, posebno u industriji (više zaposlenih
nego li je ekonomski bilo potrebno da bi se smanjila socijalna napetost i razlike), u
novijem razdoblju prisutno je prekomjerno zapošljavanje u negospodarskim
djelatnostima, ponajviše u državnoj upravi i srodnoj administraciji.
Kada se promatraju promjene zaposlenosti u gospodarskim i negospodarskim
djelatnostima posljednjih 20 godina taj odnos je 1989. bio 77,6:22,4 dok je 2012.
minimalno promijenjen u prilog negospodarskih djelatnosti na 76,9:23,1 uz znatno
restrukturiranje gospodarskih djelatnosti, na štetu industrije, a u prilog jačanja
uslužnih djelatnosti (trgovine, poslovnih usluga i financija).
24
Tablica 12. Zaposleni po djelatnostima u Gradu Zagrebu od 2009. do 2012.
Djelatnosti (NKD) 2009. 2010. 2011. 2012.
Ukupno 424.263 408.838 397.365 398.890
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.727 1.621 1.701 1.734
Rudarstvo i vaĊenje 3.117 1.947 1.642 1.229
PreraĊivaĉka industrija 54.355 50.318 47.003 46.652
Opskrba elektriĉnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 3.643 3.502 3.633 3.650
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
4.074 4.117 4.011 3.980
GraĊevinarstvo 35.823 31.203 27.334 25.146
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 81.782 77.415 74.572 73.570
Prijevoz i skladištenje 21.481 20.686 20.689 21.533
Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane 14.922 14.783 14.264 14.428
Informacije i komunikacije 21.762 21.668 21.656 21.779
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19.376 19.624 19.680 20.247
Poslovanje nekretninama 2.992 3.211 2.917 2.829
Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti 32.932 32.414 32.302 32.744
Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 15.769 16.127 15.718 16.803
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 34.184 34.290 34.186 34.911
Obrazovanje 26.981 27.372 27.714 27.987
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 27.878 28.116 28.441 29.408
Umjetnost, zabava i rekreacija 10.048 9.420 9.107 9.295
Ostale usluţne djelatnosti 10.327 10.055 9.911 10.167
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode razliĉitu robu i pruţaju razliĉite usluge za vlastite potrebe
1.043 916 853 772
Nerazvrstani prema djelatnostima 47 33 31 26
Ukljuĉen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistiĉkih izvještaja koje prikuplja i obraĊuje FINA). Izvor: Isto kao za Tablicu 9.
Promatrajući strukturu zaposlenog stanovništva po sektorima djelatnosti u novijem
razdoblju (2005.-2012.) vidljiv je nastavak već započetih tendencija glede
tercijarizacije djelatnosti. U 2012. najveći je udjel zaposlenih bio u tercijarnom sektoru
(56,2%), slijedi kvartarni (23,1%), zatim sekundarni (20,2%) te primarni (0,3%)
sektor. Pri tome primarni i sekundarni sektor bilježe smanjenje udjela zaposlenih, a
tercijarni znatan porast, dok kvartalni sektor takoĎer u porastu. Zagreb je 1989. imao
sljedeći poredak udjela zaposlenih po sektorima djelatnosti: II–III–IV-I, a 2012. III–IV–
II-I. Drugim riječima, sekundarni sektor u promatranom razdoblju ubrzano je pao na
niže mjesto.
Udio ukupno zaposlenog stanovništva u svim djelatnostima Grada Zagreba 2002
godine iznosio je 19,1% od zaposlenih na razini RH, a deset godina kasnije 2012. taj
je udjel povećan na 23,4.
25
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T
Broj zaposlenih
A -Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, B - Rudarstvo i vaĊenje, C - PreraĊivaĉka industrija, D - Opskrba elektriĉnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, F - GraĊevinarstvo, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, H - Prijevoz i skladištenje, I - Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane, J - Informacije i komunikacije, K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, L - Poslovanje nekretninama, M - Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti, N - Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti, O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, P - Obrazovanje, Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, R - Umjetnost, zabava i rekreacija, S - Ostale usluţne djelatnosti, T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode razliĉitu robu i pruţaju razliĉite usluge za vlastite potrebe
Slika 11. Zaposleni po djelatnostima u Gradu Zagrebu 2012.
Paralelno s restrukturiranjem gospodarskih djelatnosti, mijenja se i struktura aktivnog
stanovništva po djelatnostima odnosno sektorima djelatnosti. Radna snaga seli iz
djelatnosti u djelatnost, u skladu s kretanjima na tržištu rada.
Prikazane promjene u strukturi zaposlenih po djelatnostima odvijale su se usporedno
s društveno-gospodarskim i demografskim promjenama u promatranom razdoblju.
U velikim gradovima svijeta, u pravilu je veća zaposlenost u tercijarnom i ukupnom
uslužnom sektoru. MeĎutim, za gospodarski i opće društveni razvoj nepovoljno je
ovako drastično smanjivanje udjela zaposlenih u sekundarnom sektoru odnosno
industriji i graĎevinarstvu kao temeljnim nositeljima gospodarskog razvoja.
Navedeni negativni trendovi prestrukturiranja zaposlenosti u Zagrebu, nauštrb
proizvodnje, očekivani su kao odraz pretvorbe i privatizacije industrijskih poduzeća,
smanjenja ili dislokacije u gradsku okolicu, zatim nedostatka strategije i poticajne
26
politike gospodarskog razvoja, te spontanog dolaska stranih trgovačkih lanaca,
banaka i osiguravajućih kuća.
0
10
20
30
40
50
60
Primarni Sekundarni Tercijarni Kvartarni
%
Slika 12. Zaposleni po sektorima djelatnosti u Gradu Zagrebu 2012.
Na području Grada Zagreba godine 2001. u pravnim osobama bilo je 284.547
zaposlenih, a 2012. godine 362 889 osoba odnosno 74.342 više, što znači da se u
Zagrebu u ovom razdoblju zapošljavalo prosječno godišnje 7.122 osoba. Od
ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama na razini RH, udjel Grada Zagreba
2012. godine bio je 32,1%.
Tablica 13. Zaposlenost Grada Zagreba i RH u pravnim osobama, obrtima i slobodnim profesijama 2005.-2012. (stanje na 31. ožujka)
Godine Ukupno u pravnim osobama Udjel Grada
Zagreba u RH
U obrtu i slobodnim zanimanjima Udjel Grada
Zagreba u RH RH Grad Zagreb RH Grad Zagreb
2005. 1.083.007 323.090 29,8 250.385 47.354 18,9
2006. 1.104.797 339.802 30,8 256.012 47.838 18,7
2007. 1.161.751 358.457 30,9 257.496 47.415 18,4
2008. 1.213.791 374.108 30,8 258.637 46.725 18,1
2009. 1.224.364 378.938 30,9 251.803 44.635 17,7
2010. 1.151.599 367.764 31,9 227.764 40.479 17,8
2011. 1.133.855 359.430 31,7 214.022 37.348 17,5
2012. 1.128.769 362.889 32,1 205.072 35.426 17,3
Izvor: Priopćenja DZS od 2005. do 2012. godine
27
Tablica 14. Struktura zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama Grada Zagreba 2005.-2012.
Djelatnosti (NKD) 2009. 2010. 2011. 2012.
UKUPNO 100 100 100 100
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 0,3 0,3 0,4 0,4
Rudarstvo i vaĊenje 0 0 0 0
Prerađivačka industrija 15,8 15,7 15,5 15,5
Opskrba elektriĉnom energijom, plinom, parom i klimatizacija - - - -
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 0 0 0 0
GraĊevinarstvo 11 9,5 8,6 8,1
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 15,6 15 14,4 13,8
Prijevoz i skladištenje 5,1 5,1 5,3 5,5
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 14,5 14,5 14,3 14,1
Informacije i komunikacije 1,1 1,1 1,2 1,2
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0,2 0,2 0,2 0,2
Poslovanje nekretninama 0,2 0,2 0,3 0,3
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 11 11,6 12,4 13
Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti 1,9 2 2,1 2
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 1 1,3 1,4 1,5
Obrazovanje 0,2 0,2 0,3 0,3
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6,5 7 7,2 7,4
Umjetnost, zabava i rekreacija 3,7 4 4 4
Ostale uslužne djelatnosti 9,5 9,8 10,2 10,4
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode razliĉitu robu i pruţaju razliĉite usluge za vlastite potrebe 2,3 2,3 2,3 2,2
Nerazvrstani prema djelatnostima 0,1 0,1 0,1 0,1
Izvor: Priopćenja DZS od 2005. do 2012. godine
U obrtu i slobodnim zanimanjima u Gradu Zagrebu 2012. godine bilo je zaposleno
35.426 što je 8,9% od ukupne zaposlenosti. Udjel zaposlenih u obrtu i slobodnim
zanimanjima Grada Zagreba u RH 2012. godine iznosio je 17,3%.
U posljednjih 7 godina broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama Grada
Zagreba smanjen je za 21,8% ili za 11.928 osoba. U strukturi zaposlenih u obrtu
2012. godine najviše je bilo zaposlenih u preraĎivačkoj industriji 15,5%, slijedi
trgovina na veliko sa 14,1%, ugostiteljstvo s 14,3%, zatim stručne, znanstvene i
tehničke usluge 13%, ostale uslužne djelatnosti sa 10,4%, te graĎevinarstvo sa
8,1%.
4.2. Nezaposlenost
U Gradu Zagrebu je 2001. godine bilo prosječno 51.045 nezaposlenih osoba, a
28
godine 2012. registrirano ih je 41.994, tj. radi se o smanjenju prema podacima HZZ-
a za 17,7% ili za oko 9.051 prijavljenih nezaposlenih. Od krizne 2008. godine
nezaposlenost je u znatnom porastu, kako u državi, tako i u Zagrebu. U ožujku
2013. ukupno je u Gradu Zagrebu bilo 47.055, a krajem kolovoza 43.826
nezaposlenih.
Tablica 15. Kretanje nezaposlenosti u Gradu Zagrebu i RH 2001.-2012. (godišnji prosjek)
Godine Grad Zagreb Republika Hrvatska Udjel Zagreba u RH
2001. 51.045 380.195 13,4
2002. 50.425 389.740 12,9
2003. 41.468 329.799 12,6
2004. 38.850 309.877 12,5
2005. 40.278 308.740 13,0
2006. 37.369 291.615 12,8
2007. 31.363 264.447 11,9
2008. 26.584 236.742 11,2
2009. 30.190 263.174 11,5
2010. 37.712 302.425 12,5
2011. 39.656 305.333 13,0
2012. 41.994 324.324 12,9
Izvor: Godišnjaci HZZ-a i Drţavni zavod za statistiku RH.
Pod utjecajem povećanja broja nezaposlenih te istodobnoga smanjenja broja
zaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, povećana je prosječna godišnja stopa
registrirane nezaposlenosti od 17,0% u 2010. na 18,1% u 2012. godini, a u Gradu
Zagrebu sa 8,2 na 8,7%.
Za izračunavanje stope nezaposlenosti po županijama korišteni su podaci o
osiguranicima mirovinskog osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za
mirovinsko osiguranje kao zaposlene osobe, te podaci o nezaposlenim osobama,
evidentiranim u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.
Prema tim podacima u 2012. prosječna stopa nezaposlenosti na državnoj razini
iznosila je 18,1%, pri čemu je u šest županija bila niža, u jednoj je bila ista kao na
državnoj razini a u trinaest viša od prosječne državne razine.
29
Značajne su razlike u stopi nezaposlenosti u RH po pojedinim županijama. Najniža
stopa nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (8,7%) i Istarskoj županiji
(8,9%), a nižu stopu od prosječne državne imale su i ove županije: Primorsko-
goranska (14%), Varaždinska (14,6%), Dubrovačko-neretvanska (15,3%) i
MeĎimurska (16,4%) dok je Zadarska imala 18,1% kao što je i državni prosjek.
Slika 13. Broj zaposlenih i nezaposlenih u Gradu Zagrebu 2005. i 2012.
Istodobno, najviše su stope nezaposlenosti na području Virovitičko-podravske
(33,4%), Sisačko-moslavačke (32,7%) Brodsko-posavske (32,6%), te Vukovarsko-
srijemske županije (32,0%).
U usporedbi s 2011. godinom, stopa je nezaposlenosti smanjena samo u Ličko-
senjskoj županiji za 0,4% dok je u svim ostalim županijama i Gradu Zagrebu u 2012.
godinu stopa nezaposlenosti povećana.
U strukturi nezaposlenih po dobi krajem ožujka 2013. godine u Gradu Zagrebu na
HZZ-u nezaposlenih u dobi od 15 do 30 godina bilo je 31,2%, od 30 do 45 godina
31,7% te od 45 do 60 i više godina 37,1%. Ovakva struktura nezaposlenih jako je
nepovoljna s obzirom da je najveći udjel nezaposlenih u starijim dobnim skupinama.
371.525
41.143
398.890
41.869
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
Ukupno zaposleni Nezaposleni
2005. 2012.
Broj zaposlenih- -nezaposlenih
30
Jer pored visokog udjela mladih do 30 godina starosti koji ne mogu naći posao, jer
radnih mjesta nema, zabrinjavajuće je kako li će tek onda zaposlenje naći
stanovništvo starijih dobnih skupina.
8,7
8,9
14 14,6
15,3
16,4 18
,1
18,1
18,4
18,7
19,7
19,8 21
,2 23,2 24
,5 26,3
26,8 28
,2
32 32,6
32,7
33,4
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Gra
d Z
agre
b
Ista
rska
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Var
aţdi
nska
Dub
rova
ĉko-
nere
tvan
ska
MeĊ
imur
ska
RH
Zad
arsk
a
Liĉk
o-se
njsk
a
Kor
pivn
iĉko
-kriţ
evaĉ
ka
Zag
reba
ĉka
Kra
pins
ko-z
agor
ska
Šib
ensk
o-kn
insk
a
Spl
itsko
-dal
mat
insk
a
Kar
lova
ĉka
Poţ
eško
-sla
vons
ka
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka
Osj
eĉko
-bar
anjs
ka
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a
Bro
dsko
-pos
avsk
a
Sis
aĉko
-mos
lova
ĉka
Viro
vitiĉ
ko-p
odra
vska
%
Slika 14. Stope nezaposlenosti po županijama, godišnji prosjek 2012. (Izvor: HZZ 2012.)
Prema razini obrazovanja meĎu nezaposlenima apsolutno i relativno najviše je onih
sa završenom srednjom školom sa zanimanjima u trajanju od 4 i više godina i
gimnazijama, te srednjim školama za zanimanja u trajanju do 3 godine i školama za
KV i VKV radnike (čak 59,3% od ukupno nezaposlenih). Nezaposleni s visokom
stručnom spremom u Zagrebu čine 14%, a meĎu gotovo svim skupinama
nezaposlenih prema razini obrazovanja veći udjel čine žene nego muškarci. Izuzetak
predstavljaju samo obrazovani sa osnovnom i 3-godišnjom srednjom školom za KV i
VKV radnike, meĎu kojima je više muškaraca.
Europska unija, Lisabonskom strategijom iz 2000. i dopunjenim Stockholmskim
ciljevima, zacrtala je pozitivne trendove na tržištu rada koji uključuju postizanje
povoljnijih ciljeva na tržištu rada (stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti).
31
Temeljem toga, već za 2010. godinu postavljen je cilj rastuće stope zaposlenosti na
jedinstvenom EU tržištu rada od 70%, od čega za žene 60%, a za starije osobe 50%.
Hrvatska i Zagreb neće tako brzo dostići ove ciljeve.
5. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
Pored ljudskih resursa, povoljnog geografskog položaja i proizvedenih resursa na
dostignutom stupanju razvijenosti, daljnja investicijska ulaganja jedan su od
najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta.
Investicije u dugotrajnu imovinu, posebno u nove objekte u gospodarstvu te
proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih, svakako su vezane za razvojnu
orijentaciju svakog područja i svakog poduzetnika.
Investicijska ulaganja u dugoročnom smislu uvelike utječu na viziju i ciljeve razvoja u
budućnosti.
Sljedeći podaci pokazuju dinamiku ostvarenih bruto investicija na području Zagreba
isključivo u novu dugotrajnu imovinu iz vlastitih i sličnih izvora4, njihov udjel u RH te
iste investicije prema karakteru gradnje i tehničkoj strukturi, prema posljednjim
raspoloživim podacima.
Tablica 16. Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu u GZ i RH 2005.-2011. -u tis. kuna
Godine
Grad Zagreb Republika Hrvatska Udjel Grada Zagreba u
RH vrijednost investicija
indeksi vrijednost investicija
indeksi
bazni veriţni bazni veriţni
2005. 17.821.789 100 - 52.733.168 100 - 33,8
2006. 21.324.846 119,7 119,7 62.113.034 117,8 117,8 34,3
2007. 24.208.919 135,8 113,5 67.654.402 128,3 108,9 35,8
2008. 25.296.039 141,9 104,5 73.056.155 138,5 108 34,6
2009. 20.085.077 112,7 79,4 61.111.434 115,9 83,6 32,9
2010. 13.691.606 76,8 68,2 42.102.373 79,8 68,9 32,5
2011. 13.876.433 77,9 101,3 41.747.610 79,2 99,2 33,2 Izvor: Statistiĉki ljetopis RH., 2007., 2008. i 2009.,DZS, Zagreb. Statistiĉka izvješća 1454/2011. i 1482/2012. DZS, Zagreb.
4 Ukupne isplate za investicije u dugotrajnu imovinu znatno su veće ( za oko i u Zagrebu su 2011. iznosile 27.
108. 622 000 HRK, budući se financiraju i iz drugih izvora sredstava (iz financijskih kredita, iz sredstava fondova i proračuna te iz udruženih sredstava).
32
Ovdje se zanemaruju drugi aspekti investicijskih ulaganja koji su takoĎer važni kao
što su: efikasnost investicijska, racionalnost, namjena prema djelatnostima, potreba
sagledavanja u dugoročnijem razdoblju, konkretni projekti, prioriteti i drugo, za što u
ovoj analizi nema prostora.
Iz podataka proizlazi da vrijednost ostvarenih investicijskih ulaganja u Zagrebu, kao i
na razini Hrvatske, u promatranom razdoblju, ima tendenciju nominalnog i realnog
rasta do 2008., od kada je u znatnom opadanju. U prvoj kriznoj 2009. godini
investicijska ulaganja u Zagrebu su u odnosu na 2008. nominalno u padu za 20,6%,
što je veći pad nego na razini Hrvatske (16,4%). I u 2010. godini nastavljen je pad
vrijednosti ostvarenih investicija u odnosu na prethodnu godinu u Gradu Zagrebu i to
za daljnjih gotovo trećinu (31,8%), a u RH za 31,1%. Prema posljednjim podacima za
2011. godinu u Gradu Zagrebu zabilježen je tek mali porast investicija od 1,3% u
odnosu na prethodnu godinu koja je bila u dubokom padu. Dakle, ulaganja u novu
dugotrajnu imovinu u Zagrebu su od 2008. do 2011. realno znatno smanjena s
usporavanjem toga pada tek u 2011. (za 2012. se još ne raspolaže statističkim
podacima o bruto investicijama).
Tablica 17. Ostvarene investicije u Gradu Zagrebu prema karakteru gradnje i tehničkoj
strukturi 2011. -u tis. kuna
Grad Zagreb struktura %
Republika Hrvatska
struktura %
Vrijednost ostvarenih investicija 13.876.433 100 41.747.610 100
Karakter gradnje:
-novi kapaciteti 5.706.963 41,1 23.333.162 55,9
-proširenje, rekonstrukcija i modernizacija 7.456.607 53,7 15.681.786 37,6
-održavanje razine postojećih kapaciteta 712.863 5,1 2.732.662 6,5
Tehnička struktura:
-graĎevinski radovi 4.984.371 35,9 22.866.517 54,8
-oprema s montažom
-domaća 2.059.256 14,8 5.757.226 13,8
-uvozna 5.486.898 39,5 10.313.775 24,7
-ostalo 1.345.908 9,7 2.810.092 6,7
Izvor: Statistiĉko izvješće br. 1454/2012., DZS, Zagreb. 2012.
Udjel Zagreba u investicijskim ulaganjima Hrvatske u ovom je razdoblju u početnim
godinama krize bio u padu da bi u 2011. minimalno porastao i čini traćinu hrvatskih
ulaganja u novu dugotrajnu imovinu.
33
Usporavanje dinamike investicija od 2008. poklapa se s krizom financijskog sektora,
stupnjem zaduženosti gospodarstva vezanimk za oskudnost vlastitih izvora
financiranja i drugim aspektima recesije.
U Zagrebu struktura investicija prema karakteru gradnje pokazuje premoć ulaganja u
proširenje i modernizaciju (53,7%), dok su u Hrvatskoj veće investicije u nove
kapacitete (55,9%). U Zagrebu ulaganja u nove kapacitete u 2011. čine 41,1%, dok
održavanje postojećih kapaciteta iznosi 5,1%. Ovakva struktura ulaganja prema
karakteru gradnje u globalu je pozitivna.
U analizi investicija važan je pokazatelj vrijednost ostvarenih investicija po stanovniku
jer ukazuje na životne prilike stanovništva, budući da ulaganja u dugotrajnu imovinu u
znatnoj mjeri utječu na kvalitetu života stanovništva.
Tablica 18. Ostvarene investicije po stanovniku u županijama RH 2011.
Ţupanije
Investicije Indeks
RH=100 vrijednost struktura % po stanovniku
Republika Hrvatska 41.747.610 100 9.743 100
Zagrebaĉka 1.942.650 4,7 6.117 62,8
Krapinsko-zagorska 498.214 1,2 3.749 38,5
Sisaĉko-moslavaĉka 1.803.233 4,3 10.457 107,3
Karlovaĉka 1.187.248 2,8 9.211 94,5
Varaţdinska 1.258.782 3 7.154 73,4
Koprivniĉko-kriţevaĉka 577.921 1,4 5.000 51,3
Bjelovarsko-bilogorska 483.033 1,2 4.033 41,4
Primorsko-goranska 3.218.789 7,7 10.867 111,5
Liĉko-senjska 596.107 1,4 11.705 120,1
Virovitiĉko-podravska 417.698 1 4.924 50,5
Poţeško-slavonska 263.933 0,6 3.382 34,7
Brodsko-posavska 651.534 1,6 4.109 42,2
Zadarska 1.834.276 4,4 10.789 110,7
Osjeĉko-baranjska 2.881.583 6,9 9.447 97
Šibensko-kninska 849.377 2 7.766 79,7
Vukovarsko-srijemska 1.285.200 3,1 7.159 73,5
Splitsko-dalmatinska 3.576.368 8,6 7.864 80,7
Istarska 2.630.087 6,3 12.641 129,7
Dubrovaĉko-neretvanska 1.206.588 2,9 9.844 101
MeĊimurska 552.763 1,3 4.857 49,9
Grad Zagreb 13.876.433 33,2 17.565 180,3
NerasporeĊeno 155.793 0,4 - -
Izvor: Statistiĉko izvješće br. 1454/2012., DZS, Zagreb. 2012. * Broj stanovnika ovdje je uzet prema Popisu iz 2011.
34
Ostvarene investicije po stanovniku u Gradu Zagrebu i u 2011. godini, bez obzira na
opadanje dinamike, pokazuju najveću vrijednost per capita (17.565 HRK) od svih
županija, što je za 80% više u odnosu na republički prosjek (9.743 HRK p/c).
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
Zag
reba
ĉka
Kra
pins
ko-z
agor
ska
Sis
aĉko
-mos
lava
ĉka
Kar
lova
ĉka
Var
aţdi
nska
Kop
rivni
ĉko-
kriţ
evaĉ
ka
Bje
lova
rsko
-bilo
gors
ka
Prim
orsk
o-go
rans
ka
Liĉk
o-se
njsk
a
Viro
vitiĉ
ko-p
odra
vska
Poţ
eško
-sla
vons
ka
Bro
dsko
-pos
avsk
a
Zad
arsk
a
Osj
eĉko
-bar
anjs
ka
Šib
ensk
o-kn
insk
a
Vuk
ovar
sko-
srije
msk
a
Spl
itsko
-dal
mat
insk
a
Ista
rska
Dub
rova
ĉko-
nere
tvan
ska
MeĊ
imur
ska
Gra
d Z
agre
b
RH Ţupanije
HRK
Slika 15. Investicije po stanovniku po županijama Hrvatske 2011.
To bi značilo da stanovnici Zagreba imaju potencijalne životne prilike veće u odnosu
na ostatak Hrvatske, a većina ostalih županija (izuzev Primorsko-goranske, Sisačko-
moslavačke, Ličko-senjske, Zadarske, Istarske i Dubrovačko-neretvanske) po ovom
parametru ispod je hrvatskog prosjeka.
Tehnička struktura investicijskih ulaganja ukazuje na visoki udjel uvozne opreme s
montažom od 39,5% od ukupne vrijednosti, što u znatnoj mjeri doprinosi povećanju
vrijednosti uvoza.
6. Vanjsko - trgovinska razmjena
Nakon znatnog pada od 15,6% u 2009., kod poduzetnika Grada Zagreba dolazi do
oporavka robne razmjene u 2010. te je vrijednost izvoza u porastu nominalno u HRK
za 10,4%, u 2011. za 3,9%, a u 2012. godini 11,9%.
35
Vrijednost uvoza u 2012. veća je za 3,0% prema 2011. godini. U razdoblju 2005.-
2012. godine robni je izvoz porastao nominalno za 37,6% odnosno po prosječnoj
godišnjoj stopi od 4,6.
Uvoz se u ovom razdoblju kreće sporijom dinamikom odnosno u porastu je u
promatranom razdoblju nominalno za 14,7%, uz zapaženi pad od 2008. godine. U
usporedbi s robnom razmjenom na razini RH, radi se o istim tendencijama kretanja,
ali nižoj dinamici rasta.
Tablica 19. Robna razmjena Grada Zagreba s inozemstvom 2005.-2012.
Godina Izvoz Veriţni indeksi Uvoz Veriţni indeksi
u tis. HRK
2005. 19.259.339 - 63.405.500 -
2006. 22.349.548 116 72.603.987 114,5
2007. 23.562.472 105,4 79.546.550 109,6
2008. 24.440.919 103,7 88.037.728 110,7
2009. 20.645.486 84,5 66.975.961 76,1
2010. 22.782.647 110,4 64.922.092 96,9
2011. 23.673.608 103,9 70.564.672 108,7
2012. 26.499.553 112,0 72.708.720 103,0
u tis. EUR
2009. 2.812.794 - 9.122.247 -
2010. 3.127.053 111,2 8.910.948 97,7
2011. 3.184.872 101,8 9.491.920 106,5
2012. 3.525.484 110,7 9.672.077 102
Izvor: Priopćenja broj 4.2.4., (od 2005.-2013,), Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom, po ţupanijama, gradovima i općinama, DZS, Zagreb
Vrijednošću izvoza u iznosu od 3,52 milijarde € u 2012. te uvoza od 9,67 milijardi €,
Grad Zagreb zauzima prvo mjesto u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske i čini
trećinu ukupnog robnog izvoza te visokih 58,3% u ukupnom robnom uvozu
Hrvatske.5
U 2012. godini, računato u € ostvaren je rast vrijednosti izvoza Grada za 10,7% dok
je uvoz u porastu za 2,0% prema prethodnoj godini.
Takve tendencije u vanjsko - trgovinskoj razmjeni važan su pokazatelj ukupne
gospodarske aktivnosti i ukazuju na činjenicu da se inozemna potražnja oporavlja
5 Razvrstano po teritorijalnom principu, prema registriranim poduzećima na području Grada, a koja su izvoznici i
uvoznici.
36
brže od domaće a hrvatski se izvoznici vraćaju svojim tradicionalnim inozemnim
tržištima.
Grad Zagreb ima negativan saldo robne razmjene s inozemstvom, premda u
promatranom razdoblju (2005.-2012.) postoji tendencija njegova apsolutnog
smanjenja, posebno od 2009. godine, pri čemu Zagreb u znatnoj mjeri doprinosi
negativnom saldu robne razmjene na državnoj razini.
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
80.000.000
90.000.000
100.000.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Izvoz Uvoz
tis. kuna
Godine
Slika 16. Vrijednost robnog izvoza i uvoza Grada Zagreba 2005. – 2011.
Kako je izvoz Grada Zagreba svojom vrijednošću znatno manji od uvoza, to je
pokrivenost uvoza izvozom 2012. iznosi prosječno oko trećinu. Stoga su poticaji
izvoznicima te povezivanje poduzetnika kroz clustere izvoznika na iznalaženju
programa zamjene uvoza vlastitom proizvodnjom, posebno proizvodnjom za izvozna
tržišta, itekako poželjni.
Izvozno orijentirani poduzetnici odnosno gospodarski clusteri s izvoznim programima
ključni su sektori pokretanja cjelokupnog rasta i razvoja.
37
S obzirom na takve trendove kretanja izvoza i uvoza na razini Grada već drugu
godinu bilježi se pad robnog deficita, nakon njegova dugogodišnjeg rasta. Deficit je
vanjsko-trgovinske razmjene u 2011. iznosio 46,9 milijardi kuna ili 6,3 milijardi eura.
Tablica 20. Saldo robne razmjene Grada Zagreba s inozemstvom, pokrivenost uvoza izvozom i deficit robne razmjene 2005.-2012.
Godina Izvoz Uvoz Saldo Pokrivenost
Deficit robne razmjene
u tis. HRK %
2005. 19.259.339 63.405.500 -44.146.161 30,4 -69,6
2006. 22.349.548 72.603.987 -50.254.439 30,8 -69,2
2007. 23.562.472 79.546.550 -55.984.078 29,6 -70,4
2008. 24.440.919 88.037.728 -63.596.809 27,8 -72,2
2009. 20.645.486 66.975.961 -46.330.475 30,8 -69,2
2010. 22.782.647 64.922.092 -42.139.445 35,1 -64,9
2011. 23.673.608 70.564.672 -46.891.064 33,5 -66,5
2012. 26.499.553 72.708.720 -46.209.167 36,4 -63,6
u tis. EUR %
2009. 2.812.794 9.122.247 -6.309.453 30,8 -69,2
2010. 3.127.053 8.910.948 -5.783.895 35,1 -64,9
2011. 3.184.872 9.491.920 -6.307.048 33,6 -66,4
2012. 3.525.484 9.672.077 -6.146.593 36,5 -63,5
Izvor: Priopćenja broj 4.2.4., (od 2005.-2013,), Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom, po ţupanijama, gradovima i općinama, DZS, Zagreb
-80.000.000
-60.000.000
-40.000.000
-20.000.000
0
20.000.000
40.000.000
60.000.000
80.000.000
100.000.000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Izvoz Uvoz Saldo
tis. kuna
Slika 17. Izvoz, uvoz i saldo robne razmjene Grada Zagreba s inozemstvom 2005.-2011.
38
Najznačajnija izvozna tržišta poduzetnika Grada Zagreba u 2011. godini bila su: B i H
(20,6% ukupnog izvoza), Italija (9,4%), Njemačka (7,0%), Slovenija (6,8%) i Malta
(4,6%), Srbija (4,0%), dok se u ostale zemlje manje izvozilo.
Najveći udjel u ukupnom uvozu Zagreba u 2011. bio je s područja: Italije (13,7%),
zatim Rusije (11,9%), Njemačke (10,8%), Kine (8,1%) te Slovenije (6,0%). Primjetan
je porast izvoza u Njemačku i Sloveniju, a uvoza iz Slovenije, Turske te Kine i drugih
azijskih zemalja.
Tablica 21. Najznačajnija izvozna i uvozna tržišta poduzetnika Grada Zagreba 2011.
Znaĉajnije zemlje po vrijednosti izvoza Znaĉajnije zemlje po vrijednosti uvoza
zemlja izvoz udio
zemlja uvoz udio
(u '000 €) (u %) (u '000 €) (u %)
BOSNA I HERCEGOVINA 691.327 19,6 ITALIJA 1.555.611 16,1
ITALIJA 378.943 10,7 RUSIJA 1.182.119 12,3
NJEMAĈKA 267.933 7,6 NJEMAĈKA 1.023.764 10,6
SLOVENIJA 253.540 7,2 KINA 761.218 7,9
RUSIJA 209.173 5,9 SLOVENIJA 593.899 6,2
SRBIJA 148.554 4,2 AUSTRIJA 334.175 3,5
SAD 132.904 3,8 FRANCUSKA 317.518 3,3
AUSTRIJA 102.103 2,9 ŠVICARSKA 300.565 3,1
MALTA 81.167 2,3 MAĐARSKA 291.376 3
MAĐARSKA 79.564 2,3 BOSNA I HERCEGOVINA 219.801 2,3
OSTALE ZEMLJE 1.181.647 33,5 OSTALE ZEMLJE 3.058.057 31,7
UKUPNO 3.526.855 100 UKUPNO 9.638.103 100
Izvor: Priopćenje Robna razmjena s inozemstvom I.-XII. 2012., Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Odjel za statistiku 2013. www.zagreb.hr
Glede izvoza prema granama djelatnosti, preraĎivačka industrija činila je 87,5%
ukupnog izvoza Grada Zagreba u 2012., pri čemu se najvećim udjelom ističe
proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (36,5%), zatim proizvodnja električne
opreme (14,9%), proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda (12,2%), proizvodnja
prehrambenih proizvoda (6,1%), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (4%). U
2012. većina djelatnosti, izuzev informacija i komunikacija, stručnih, znanstvenih i
tehničkih djelatnosti, te umjetnosti, zabave i rekreacije bilježe porast izvoza u odnosu
na 2011. godinu.
39
Porast vrijednosti izvoza Grada Zagreba u 2011. i 2012. godini upućuje na povećanje
njegova udjela u BDP-u odnosno pozitivan doprinos vanjsko-trgovinske razmjene
porastu vrijednosti BDP-a.
40
II. FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA GRADA ZAGREBA
U RAZDOBLJU 2005.-2012.
U 2012. godini efekti financijske krize iz šireg makroekonomskog okruženja
neminovno su i dalje imali utjecaja na kretanja u gospodarstvu Grada Zagreba.
Pored padajuće dinamike kretanja navedenih osnovnih makroekonomskih agregata
(bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti i investicija), to se očigledno potvrĎuje i u
kretanju financijskih rezultata poslovanja poduzetnika u 2012. u odnosu na prethodnu
godinu.
Ovdje se daje prikaz financijskih rezultata poslovanja svih poduzetnika Grada
Zagreba u razdoblju 2005. - 2012. s naglaskom na ostvarenje u 2012. u odnosu na
prethodnu godinu, prema rezultatima obrade godišnjih financijskih izvještaja
Financijske agencije, čime obveznici poreza na dobit stavljaju svoje godišnje
financijske izvještaje na javni uvid.
U ovoj kratkoj analizi financijskih rezultata daje se dinamika kretanja osnovnih
financijskih (prihoda, rashoda, dobiti, gubitka, investicija, plaća po zaposlenom te
broja zaposlenih i broja poduzetnika i pokazatelja uspješnosti) zagrebačkog
gospodarstva, uz promjene njihova udjela i značenja u ukupnom nacionalnom
gospodarstvu.
U ovom dijelu analize daju se informacije o kretanju broja poduzetnika koji su po
zakonu dužni predati FINI svoje financijske izvještaje, zaposlenih kod istih te njihovih
prihoda, rashoda, dobiti, gubitaka, plaća, investicija te pokazatelja uspješnosti.
Visok iznadprosječni udjel Zagreba, zagrebačkih poduzetnika i njihovih rezultata
ublažava činjenica što se stvarna aktivnost dijela poduzetnika ostvaruje na znatno
širem nacionalnom području od samog Grada Zagreba gdje im je registrirano
sjedište. To se posebno odnosi na javne državne tvrtke i korporacije.
41
1. Broj poduzetnika i zaposlenih
Prema podacima FINE obradom godišnjih financijskih izvještaja za 2012. s područja
Zagreba obuhvaćeno je 32.026 poduzetnika, što znači da je ih je ovdje koncentrirano
najviše i to 32,9% poduzetnika u RH.
Udjel poduzetnika Zagreba u 2012. u odnosu na razdoblje prije krize raste i u odnosu
na 2011. u porastu je za 7,4%.
Tablica 22. Broj poduzetnika i broj zaposlenih prema radnim satima 2005. i 2012.
Broj poduzetnika Broj zaposlenih
2005. 2012. Indeks 2012./ 2011.
Indeks 2012./ 2005.
Udio u RH
2012. 2005. 2012.
Indeks 2012./ 2011.
Indeks 2012./ 2005
Udio u RH
2012.
Grad Zagreb
24.467 32.026 107,4 130,9 32,9 306.618 334.228 101,8 109,0 40,3
Ukupno RH 71.803 97.254 107,5. 135,4 100,0 813.762 829.874 97,5 100,9 100,0
Izvor: Izvor: FINA, Godišnji izvještaji poduzetnika za 2012.
32,940,3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Poduzetnici ZaposleniGrad Zagreb RH
%
Slika 18. Udio poduzetnika i zaposlenh Grada Zagreba u RH 2012.
42
Broj zaposlenih kod ovih poduzetnika u laganom je porastu u odnosu na prethodnu
godinu i u 2012. godini iznosio je 334.228, a njihov udjel u zaposlenima Hrvatske
iznosio je 40,3%.
Slika 19. Kretanje broja poduzetnika Grada Zagreba 2005.-2012.
2. Ukupni prihodi, dobit i gubitak
S aspekta ukupnih prihoda kao pokazatelja opsega poslovnih aktivnosti, udjel Grada
Zagreba u ukupnim prihodima hrvatskog gospodarstva 2012. dosegao je 52,7% i u
malom je padu u odnosu na 2011. (indeks 99,9).
U Zagrebu je 59,7% poduzetnika (njih 19.131) poslovalo s dobiti, (na razini RH
58,0%), tj. s gubitkom je poslovalo njih 12.895 ili 40,3%.
Kako su ukupni rashodi rasli nešto dinamičnije (indeks 101,6) to je dobit prije
oporezivanja (indeks 94,3) kao i dobit razdoblja (indeks 95,8) smanjena.
24.467 25.973
27.469 29.273 29.362
31.554 29.817
32.026
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Broj poduzetnika
Godine
43
Tako je udjel iskazane dobiti razdoblja Zagreba u 2012. u ukupnoj dobiti poduzetnika
u odnosu na RH iznosio 45,8%. Slijedi udjel Splitsko-dalmatinske županije s 17,8%,
dokle ostale županije bilježe znatno manji udjel.
Gubitak razdoblja Grada Zagreba veći je u odnosu na prethodnu godinu i 2012.
iznosi 14.425 mil. kn (indeks 141,0) i čini 49,6% u gubitku hrvatskog gospodarstva.
Tablica 23. Ukupan prihod, dobit i gubitak poduzetnika nakon oporezivanja za 2005., 2011. i 2012. godinu - u mil. kn, udio u %-
Ukupni prihod
2005. 2011. 2012. Indeks
2012./2011. Udio u RH
2005. Udio u RH
2012.
Grad Zagreb 267.034 322.144 321.811 99,9 51,0 52,7
Ukupno RH 523.712 607.709 610.376 100,4 100,0 100,0
Dobit razdoblja
Grad Zagreb 15.605 16.273 15.589 95,8 59,0 45,8
Ukupno RH 27.236 31.598 34.053 107,8 100,0 100,0
Gubitak razdoblja
Grad Zagreb 3.280 10.228 14.425 141,0 33,6 49,6
Ukupno RH 9.764 24.134 29.112 120,6 100,0 100,0
Konsolidirani neto financijski rezultat 2012.
Broj Udio u RH
Grad Zagreb 1.163 23,5
Ukupno RH 4.941 100,0
Izvor: FINA, Godišnji izvještaji poduzetnika
Istarska
9,3%
Primorsko-goranska
8,9%
Zagrebaĉka
6,2%
Ostale ţupanije
31,3%
Grad Zagreb
32,9%
Splitsko-dalmatinska
11,3%
Slika 20. Ukupan prihod hrvatskih poduzetnika, županijski udjeli, 2012.
44
Slika 21. Rang lista pet gradova po kriteriju dobiti razdoblja 2012.
Neto financijski rezultat (dobit razdoblja – gubitak razdoblja) Grada Zagreba u 2012.
iznosio je 1.163 milijuna kuna i značajno je manji u odnosu na prethodnu godinu
(indeks 19,2) te čini 23,5% od iskazanog ukupnog neto financijskog rezultata RH.
Slika 22. Dobit prije oporezivanja poduzetnika Grada Zagreba, 2005. - 2012.
15.588.616
3.529.576
1.865.415 1.844.717 849.574
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000
16.000.000
18.000.000
Grad Zagreb Split Rijeka Trogir Rovinj
U 000 HRK
18.650
20.769
23.862 22.646
18.128
21.069 19.350
18.245
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine
u mil. kn
45
Udjel poduzetnika Grada Zagreba koji su poslovali s dobiti nešto je smanjen u
odnosu na prethodnu godinu (sa 60,8 na 59,7%), dokle je udjel poduzetnika koji su
poslovali s gubitkom povećan s 39,2 na 40,3%.
Taj odnos „dobitaša“ i „gubitaša“ je nešto povoljniji u Zagrebu 2012. nego prosječno
na razini RH (58,0:42,0) što takoĎer ukazuje, još uvijek, na postojanje čimbenika
krize budući da je u proteklih 10 godina manje od 1/3 poduzetnika u RH i Zagrebu
poslovalo s gubitkom.
3. Troškovi za osoblje i prosječne plaće
Kriza i recesija odrazila se i na smanjivanje neto plaća po zaposlenom, pa tako i
ukupnih troškova za osoblje. Prosječne plaće po zaposlenom u gospodarstvu Grada
Zagreba u 2007. i 2008. rasle su oko 9%, 2009. su ostale na razini 2008. (indeks
100,3) i iznosile su 5.543 kn, 2010. su iznosile 5.530 neto prosječno mjesečno, a u
2011. 5.608 i bile su nominalno i realno u rastu (realno za 1,4%), i u Zagrebu su bile
veće za 15,7% u odnosu na prosječne u RH (4.729 kn). U 2012. prosječna mjesečna
neto plaća po zaposlenom iznosila je 5.572 i u padu je u odnosu na 2011. (indeks
98,9). Na razini RH prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom bila je u
minimalnom povećanju i iznosila je 4.769 kuna (nominalna stopa rasta 0,7%).
Tablica 24. Prosječne neto plaće i troškovi za osoblje, usporedba Grada Zagreba i RH
Prosjeĉne mjeseĉne neto plaće po zaposlenom (u kn)
2005. 2012. Indeks
2012./2011. Indeks
2012./2005. 2005.
RH =100 2012.
RH =100
Grad Zagreb 4.567 5.572 98,9 122,0 104,9 116,8
Ukupno RH 4.352 4.769 100,4 109,6 100,0 100,0
Ukupni troškovi za osoblje
2012. Indeks
2012./2011. Udjel troškova za osoblje u
rashodima 2012. (u %)
Grad Zagreb 37.570 99,6 19,1
Ukupno RH 77.401 100,1 12,9
Izvor: FINA, Godišnji izvještaji poduzetnika
46
Uz to su u Gradu Zagrebu pali ukupni troškovi osoblja, porezi, doprinosi na razini
godišnjeg prosjeka 2012./2011. (Indeks 99,6).
Slika 23. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u Gradu Zagrebu i RH 2005. i 2012.
Plaće za zaposlene u 2012. zajedno s naknadama materijalnih prava radnika
isplaćivale su se prema aktualnim kolektivnim ugovorima, sporazumima i ugovorima
o radu i porasle su nominalno za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome su
prosječne neto plaće po zaposlenom u Zagrebu, bile veće za 16,8% u odnosu na
hrvatski prosjek.
Troškovi za osoblje u Zagrebu čine stavku od oko 19% u ukupnim rashodima, a u
2012. prosječno na razini Hrvatske iznosili su 12,9%.U Zagrebu (11,8%) i dijelu
drugih županija, ispod tog prosjeka, bez obzira na najveći prirez na dohodak od svih
gradova (18%).
Prema tome, kretanje plaća kod nas potvrĎuje da su troškovi plaća osoblja relativno
neosjetljivi na porast ukupnih prihoda.
4.567
5.572
4.352
4.769
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
2005. 2012. Grad Zagreb RH
Kuna
Godine
47
4. Investicije i drugi relevantni pokazatelji
Prema podacima Fine u novu dugotrajnu imovinu poduzetnici Zagreba u 2012. uložili
su 17.575 milijuna kuna, odnosno 5,5% više nego 2011. Poduzetnici Grada Zagreba
ostvarili su 52,7% ukupnih investicija poduzetnika RH.
U 2012. investicije Grada Zagreba najveće su od svih drugih županija, premda je
svega trećina zagrebačkih (34,8% ili 6.915) poduzetnika investiralo u dugotrajnu
imovinu, a u Hrvatskoj u prosjeku 1/5 svih poduzetnika, to je svega 20,4% odnosno
19.784 poduzetnika koji su investirali u novu dugotrajnu imovinu.
Tablica 25. Ulaganja u dugotrajnu imovinu 2005. i 2012. - u mil. kn, struktura u %
Investicije u dugotrajnu imovinu
2005. 2012. Indeks
2012./2011. Indeks
2012./2005. Udio u RH
2005. Udio u RH
2012.
Grad Zagreb 30.950 17.575 78,5 105,5 52,3 52,7
Ukupno RH 59.200 33.353 88,4 100,5 100,0 100,0
Izvor: FINA, Godišnji izvještaji poduzetnika
MeĎutim, kada se analizira struktura ovih investicija prema veličini poduzetnika,
proizlazi da je svega 2,1% (njih 144) velikih investitora investiralo 73,8% ukupne
vrijednosti investicija u prošloj godini, 18,8% odnosilo se na male investitore, a svega
7,4% na srednje poduzetnike.
Tablica 26. Struktura investicija u novu dugotrajnu imovinu u 2012. godini, prema veličini poduzetnika
Ukupno svi poduzetnici
Mali Srednji Veliki
Investitori broj 6.915 6.443 328 144
struktura u % 100,0 93,2 4,7 2,1
Investicije vrijednost u tis. kn 17.575.294 3.299.427 1.296.507 12.979.360
struktura u % 100,0 18,8 7,4 73,8
Izvor: FINA, Godišnji izvještaji poduzetnika
48
Slika 24. Investicije poduzetnika GZ i RH u dugotrajnu imovinu, 2005. i 2012.
Relativni značaj gospodarstva Zagreba u RH prema osnovnim gospodarskim
pokazateljima izuzetno je značajan u odnosu na druge županije te egzistira kao
odnos dominantnog regionalnog i državnog gospodarskog središta, bez obzira na
spomenuti djelomični utjecaj na to financijskih obračuna prema sjedištu poduzetnika.
32,940,3
52,7 52,945,8 49,6 52,7
67,159,7
47,3 47,154,2 50,4 47,3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Poduzetnici Zaposleni Prihod Rashod Dobit razdoblja Gubitak
razdoblja
Investicije
Grad Zagreb Ostale ţupanije
%
Slika 25. Izabrani relevantni gospodarski pokazatelji GZ, 2012. godine, udio u RH
17.575
30.950 33.353
59.200
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
2005. 2012.
Grad Zagreb RH
u mil. kn
Godine
49
5. Pokazatelji uspješnosti poslovanja
Rezultati poslovanja poduzetnika takoĎer se mogu pratiti pomoću pokazatelja
uspješnosti, učinkovitosti odnosno efikasnosti poslovanja koji se izvode iz godišnjih
financijskih izvještaja.
Ovdje izdvajamo osnovne pokazatelje uspješnosti poduzetnika Zagreba u 2012. u
odnosu na 2011. (financijske stabilnosti, zaduženosti, te ekonomičnosti, rentabilnosti
i produktivnosti):
- Koeficijent tekuće likvidnosti kao odnos kratkoročne imovine prema
kratkoročnim obavezama u poduzetništvu Zagrebaje u opadanju i iznosio je
0,97 prema RH, gdje je iznosio prosječno 0,94 i takoĎer opada;
- Koeficijent financijske stabilnosti (dugotrajna imovina u odnosu na kapital i
rezerve + dugoročne obaveze) isti je kao i prethodne godine (1,01), a za RH je
povećan na 1,04;
- Koeficijent zaduženosti poduzetnika Zagreba iznosio je 0,61 što je manje nego
prosječno za Hrvatsku (0,65);
- Koeficijent vlastitog financiranja je u opadanju i iznosio je 0,39 (RH 0,35);
- Faktor zaduženosti u godinama agregiran na razini poduzetnika Grada
Zagreba iznosio je 7,34 godina (Hrvatska 6,85);
- Stupanj pokrića dugotrajne imovine vlastitim izvorima sredstava veći je kod
zagrebačkih poduzetnika (57,93%) nego prosječni u Hrvatskoj (54,07%);
- Pokazatelj produktivnosti mjeren ostvarenim ukupnim prihodima po
zaposlenom proizlazi da su zaposleni u Grada Zagreba najproduktivniji od
zaposlenika u svim drugim županijama jer su imali najveću produktivnost
odnosno ostvarili su 963 tisuća po zaposlenom, dok je prosjek za RH bio 736
tisuća ili 23,6% manje;
- Produktivnost rada mjerena vrijednošću dobiti razdoblja ili gubitkom razdoblja,
po zaposlenom (u kunama) pokazuje da su u 2012. poduzetnici Zagreba 11-ti
u županijskom rangu po visini ovog pokazatelja (3.481 kn), dokle su najbolje
rezultate postigli u Splitsko –dalmatinskoj županiji (neto dobit od 49.605 kuna
po zaposlenom), dok je prosjek produktivnosti hrvatskog poduzetništva iznosio
5.954 kn;
50
- Ekonomičnost ukupnog poslovanja (ukupni prihodi/ukupni rashodi) za Grad
Zagreb iznosila je 101,2 što znači da su prihodi u gospodarstvu bili veći od
rashoda ali u opadanju u odnosu na prošlu godinu, dokle je prosjek na
nacionalnoj razini iznosio 101,5;
- Pokazatelj rentabilnosti bruto prometa za poduzetnike Zagreba bio je pozitivan
i iznosio je 1,17%, dok je za RH taj pokazatelj bio 1,51;
- Rentabilnost ukupne imovine (bruto) u % imala je u poduzetništvu Zagreba
pozitivan prinos i iznosila je 0,61, a u RH je taj pokazatelj 0,87;
- Rentabilnost vlastitog kapitala u postotku (0,48) pokazuje smanjenje u odnosu
na prethodnu godinu, dok je isti pokazatelj kod hrvatskih poduzetnika iznosio
1,32 i takoĎer je u opadanju.
Tablica 27. Pokazatelji financijske stabilnosti i uspješnosti poslovanja svih poduzetnika Grada Zagreba, 2011. i 2012. godine, usporedan pregled sa prosjekom RH
Naziv pokazatelja
Grad Zagreb RH
2011. 2012. 2011. 2012.
I Pokazatelji likvidnosti i financijske stabilnosti
1. Koeficijent tekuće likvidnosti 0,99 0,97 0,97 0,94
2. Koeficijent financijske stabilnosti 1,01 1,01 1,02 1,04
II Pokazatelji zaduženosti
1. Koeficijent zaduţenosti 0,59 0,61 0,64 0,65
2. Koeficijent vlastitog financiranja 0,41 0,39 0,36 0,35
3. Koeficijent financiranja 1,42 1,54 1,76 1,84
4. Faktor zaduţenosti (broj godina) 6,96 7,34 6,55 6,85
III Pokazatelji uspješnosti poslovanja
1. Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja (u %) 102,91 101,19 102,20 101,53
2. Rentabilnost prometa bruto (u %) 2,82 1,17 2,15 1,51
3. Rentabilnost ukupne imovine bruto (u %) 1,51 0,61 1,25 0,87
4. Rentabilnost vlastitog kapitala (u %) 2,43 0,48 1,97 1,32
IV Pokazatelji po zaposlenom
1. Ukupni prihodi po zaposlenom (u kn) 980.839,04 962.848,94 738.932,66 735.503,84
3. Ukupni rashodi po zaposlenom (u kn) 953.146 951.544 723.038 724.427
4. Neto dobit razdoblja (u kn) 18.403 3.481 9.076 5.954
Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja, Financijski pokazatelji za sve poduzetnike za 2012. godinu, FINA
51
Temeljem ovdje iznijetih osnovnih pokazatelja uspješnosti poslovanja zapaža se
znatno smanjenje neto dobiti razdoblja po zaposlenom kako u gospodarstvu GZ tako
i u RH.
6. Rang lista prvih pet poduzetnika
Analiza poslovnih rezultata za 2012. takoĎer ukazuje na činjenicu važnosti relativno
malog broja poduzetnika u Hrvatskoj.
Tako je na rang listi prvih 5 poduzetnika Hrvatske prema ukupnom prihodu svih pet iz
Grada Zagreba i to: INA d.d., HEP d.d., Konzum d.d., Prirodni plin d.o.o. i HT d.d.
Ovi zagrebački poduzetnici ostvarili su ukupan prihod od 69.541.562.000 kuna, ili
21,2% od ukupnog prihoda svih poduzetnika Zagreba, odnosno 11,4% ukupnog
prihoda poduzetnika RH.
Tablica 28. Rang lista prvih pet poduzetnika Hrvatske prema veličini ukupnog prihoda 2012.
Rbr. Naziv Mjesto Ukupni prihod
(u tisućama kuna) Struktura %
1. INA INDUSTRIJA NAFTE D.D. ZAGREB 27.539.856 39,6
2. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA D.D. ZAGREB 13.736.996 19,8
3. KONZUM D.D. ZAGREB 13.501.819 19,4
4. PRIRODNI PLIN D.O.O. ZAGREB 7.533.641 10,8
5. HT D.D. ZAGREB 7.229.250 10,4
UKUPNO - 5 najvećih po ukupnom prihodu 69.541.562 100,0
Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja, FINA
Kada se gleda rang lista prvih 5 poduzetnika u Hrvatskoj prema iskazanoj dobiti tu je
njih dvoje s područja Splitsko-dalmatinske županije (Brodosplit – Brodogradilište
d.o.o. i Brodotrogir d.d.) zatim slijede 2 iz Grada Zagreba (HT d.d. i INA-Industrija
nafte d.d.) te na petom mjestu BrodograĎevna industrija 3. maj d.d. iz Primorsko–
goranske županije.
52
Tablica 29. Rang lista prvih pet poduzetnika po dobiti razdoblja 2012.
Rbr. Naziv Mjesto Dobit razdoblja
(u kunama) Struktura %
1. BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE D.O.O. SPLIT 2.666.646 30,8
2. BRODOTROGIR D.D. SPLIT 1.808.672 20,9
3. HT D.D. ZAGREB 1.680.044 19,4
4. INA INDUSTRIJA NAFTE D.D. ZAGREB 1.323.177 15,3
5. BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA 3. MAJ D.D. RIJEKA 1.183.091 13,6
UKUPNO - dobit prvih pet poduzetnika 8.661.630 100,0
Izvor: Registar godišnjih financijskih izvještaja, FINA
7. Financijski rezultati poduzetnika prema djelatnostima
U Gradu Zagrebu posljednjih godina kao i 2012. dominiraju poduzetnici u trgovini
(29,2%), kao i prema broju zaposlenih (25,8%) koji čine nešto više od četvrtine svih
zaposlenih, a u ovoj djelatnosti ostvaruje se i najveći udjel ukupnih prihoda.
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Broj
poduzetnika
Broj
zaposlenih
Ukupni prihodi Ukupni
rashodi
Dobit
razdoblja
Gubitak
razdoblja
Investicije
PreraĊivaĉka industrija GraĊevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo... Informacije i komunikacije
Struĉne, znanstvene i tehniĉke djelatnosti Ostalo
Slika 26. Udjeli izabranih djelatnosti u poslovanju poduzetnika Grada Zagreba 2012.
53
Dobit razdoblja po pojedinoj djelatnosti najveća je u preraĎivačkoj industriji (26,2%).
Investicijska ulaganja u trajnu imovinu najveća su u graĎevinarstvu, zatim
preraĎivačkoj industriji, onda u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija, u trgovini te u djelatnosti informacija i komunikacija.
8. Financijski rezultati poduzetnika prema veličini
Mali i srednji poduzetnici su glavni oslonac i ključni resurs ekonomskog rasta,
dinamike u razvijenim zemljama. U Europi posluje preko 20 milijuna MSP (Eurostat,
2011.).
Prema Zakonu o računovodstvu (NN 109/2007 čl. 3) definicija malih, srednjih i velikih
poduzetnika u RH glasi:
1. Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
- ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,
- prihod 65.000.000,00 kuna,
- prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50.
2. Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz prethodnog stavka ali ne
prelaze dva od sljedećih uvjeta:
- ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,
- prihod 260.000.000,00 kuna,
- prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.
3. Veliki poduzetnici su oni koji prelaze uvjete navedene stavkom za srednje
poduzetnike.
I u Hrvatskoj je malo i srednje poduzetništvo najdinamičniji i u krizi najprilagodljiviji
dio poduzetništva.
Na razini Hrvatske njihov udjel u ukupnom broju poduzetnika iznosi 99,6% (FINA,
2012.), a u Gradu Zagrebu 99,5%, od čega na male poduzetnike otpada 98,1%, što
znači da veliki poduzetnici čine svega 0,5% njih 162 (FINA 2012.).
54
Kada se razmatraju osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veličini proizlazi
da su na posljedice krize najprilagodljiviji upravo mali poduzetnici jer su njihovi
poslovni rezultati povoljniji u usporedbi sa srednjim i velikim odnosno vidljivo su iznad
prosjeka.
Glede dinamike kretanja broja poduzetnika u 2012., broj malih poduzetnika porastao
je za 7% i raste neprekidno od 2000. godine s izuzetkom 2011. Broj zaposlenih kod
malih poduzetnika takoĎer je u porastu. MSP zajedno zapošljavaju 50,4% svih
zaposlenih (168.433).
Ukupni prihodi malih poduzetnika 2012. takoĎer su rasli (indeks 102,7), kao i njihova
dobit prije oporezivanja i dobit razdoblja (indeksi 108,0 i 111,9), te neto plaće i
nadnice takoĎer su kod malih poduzetnika porasle, dokle kod velikih tendiraju
opadanju.
Tablica 30. Struktura poslovnih subjekata prema veličini - tendencije kretanja 2005. - 2012. (stanje 31. prosinca)
Godina Struktura u %
Ukupno mali srednji veliki
2005. 100,0 94,0 4,0 2,0
2006. 100,0 97,3 1,8 0,9
2007. 100,0 97,2 2,0 0,8
2008. 100,0 97,6 1,6 0,8
2009. 100,0 97,7 1,6 0,7
2010. 100,0 98,0 1,4 0,6
2011. 100,0 98,0 1,5 0,5
2012. 100,0 98,1 1,4 0,5
Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja, Osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veliĉini
Sektor MSP sudjelovao je u 2012. u ukupnom zagrebačkom poduzetništvu sa
sljedećim udjelima:
u ukupnim prihodima s 37,9%
u dobit nakon oporezivanja sa 45,2%
u gubitku nakon oporezivanja sa 48,6%
u broju investitora s 97,8%
55
Iako mali i srednji poduzetnici zauzimaju sve značajniju ulogu u zagrebačkom
poduzetništvu, promatrano u financijskim rezultatima (ukupnom prihodu, dobiti,
rashodima i dr.), ipak dominantnu ulogu imaju veliki poduzetnici. Pokazatelji
uspješnosti MSP-a pozitivniji su, posebno pokazatelj likvidnosti i zaduženosti jer
imaju bolju bilancu aktive i pasive (dugotrajne i kratkotrajne imovine) te kratkoročnih
obaveza i imaju manju zaduženost nego veliki poduzetnici.
Posljedice pretvorbe i privatizacije bivših državnih poduzeća iz proteklog razdoblja i
osnivanje većeg broja novih malih poduzeća odražava se na ostvarene financijske
rezultate poduzetnika prema veličini.
Tablica 31. Financijski rezultati poduzetnika prema veličini u Gradu Zagrebu za 2012.
u tisućama kuna
Naziv
Mali poduzetnici Srednji poduzetnici Veliki poduzetnici
2012. Indeks
2012./2011. 2012.
Indeks 2012./2011.
2012. Indeks
2012./2011.
Ukupni prihodi 72 040 056 102,7 49 976 826 97,9 199 794 193 99,4
Ukupni rashodi 71 370 004 102 49 425 741 99,5 197 236 960 102
Dobit prije oporezivanja 5 782 751 108 2 485 707 88,7 9 976 595 89,1
Porez na dobit 884 073 90,3 315 110 77,1 1 415 754 85,1
Dobit razdoblja 4 887 377 111,9 2 153 643 90 8 547 596 89,9
Gubitak razdoblja 5 101 398 99,4 1 917 668 136,7 7 406 116 200,5
Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja, Osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veliĉini
Iako se s vremenom povećava udjel malih i srednjih poduzeća u financijskim
rezultatima ostaje i dalje osnovno obilježje što se ogleda u dominantnoj ulozi velikih
poduzetnika. To potvrĎuju i ostvareni rezultati u 2012. godini.
Iako je kod sve tri skupine poduzetnika prema veličini 2012. godina bila uspješnija
nego prethodna, veliki poduzetnici imaju natpolovičan udjel u ukupnom prihodu,
rashodima i dobiti prije oporezivanja.
Negativan konačni financijski rezultat promatran kroz iskazanu dobit odnosno gubitak
razdoblja iskazali su mali poduzetnici, iako u znatno manjem iznosu nego prethodne
godine, a pozitivan veliki poduzetnici u iznosu od 1,1 mlrd kuna, s učešćem u ovom
ukupnom rezultatu svih poduzetnika od 98,1%.
56
Tablica 32. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Zagreba prema veličini za 2012.
Ukupno svi poduzetnici
Mali poduzetnici
Srednji poduzetnici
Veliki poduzetnici
1. Broj dobitaša 100,0 97,8 1,6 0,6
2. Broj gubitaša 100,0 98,5 1,1 0,4
3. Ukupni prihodi 100,0 22,4 15,5 62,1
4. Ukupni rashodi 100,0 22,4 15,5 62,1
5. Dobit prije oporezivanja 100,0 31,7 13,6 54,7
6. Gubitak prije oporezivanja 100,0 35,3 13,4 51,3
7. Porez na dobit 100,0 33,8 12,1 54,1
8. Dobit razdoblja 100,0 31,4 13,8 54,8
9. Gubitak razdoblja 100,0 35,4 13,3 51,3
10. Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 100,0 -18,4 20,3 98,1
Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja, Osnovni financijski rezultati poduzetnika prema veliĉini
Pozitivnu konačnu dobit razdoblja iskazali su i srednji poduzetnici iako je kod kojih
ista u padu za 23,8% prema prethodnoj godini, a u odnosu na velike poduzetnike,
čini apsolutno i relativno (905 mil. kuna ili 20,7% znatno manji udjel iskazane dobiti
svih poduzetnika.
57
ZAKLJUČAK
Posljednji makroekonomski pokazatelji te financijski rezultati poslovanja poduzetnika
Grada Zagreba za 2012. imaju neka obilježja oporavka gospodarskih kretanja,
posebno gledano prema realnim pokazateljima, iako se još uvijek posluje u
nepovoljnom okruženju praćenom nastavkom gospodarske krize u Hrvatskoj.
U usporedbi s drugim županijama i gradovima, Grad Zagreb po gotovo svim
kriterijima, realnim i financijskim rezultatima poduzetnika, ima dominantnu ulogu u
hrvatskom gospodarstvu, jedino je Splitsko-dalmatinska županija odnosno grad Split
na prvom mjestu prema kriteriju iskazane neto dobiti (dobit – gubitci nakon
oporezivanja), odnosno konsolidiranom neto financijskom rezultatu, po čemu je Grad
Zagreb na drugom mjestu6. Tako je svih pet najvećih poduzetnika u RH prema
ostvarenom ukupnom prihodu s područja GZ, ali u rangu prvih pet poduzetnika
prema dobiti razdoblja u 2012. svega su dva iz Grada Zagreba, dok su sva ostala tri
brodogradilišta iz Splita i Rijeke.
Znakovito je ipak da je u GZ u 2012. neto dobit u značajnom smanjenju, zbog
porasta iskazanog gubitka razdoblja, iako su poduzetnici Grada Zagreba iskazali
apsolutno najveću dobit u usporedbi s drugim županijama (15.589 mil. kuna) što je
činilo gotovo polovinu (45,8%) od ukupno iskazane dobiti svih poduzetnika Hrvatske.
I nadalje je u financijskim rezultatima evidentna dominantna uloga velikih
poduzetnika iako po broju čine svega 0,5% svih poduzetnika. Zatim dominiraju
poduzetnici privatnog sektora, a u djelatnosti, gledano prema ukupnom prihodu
trgovina, preraĎivačka industrija te informacije i komunikacije. Promatrano prema
dobiti razdoblja ispred trgovine ipak prednjači preraĎivačka industrija, budući da
trgovina iskazuje i najveće gubitke.
Investicije su u Gradu Zagrebu najveće u graĎevinarstvu, što bi u narednim
godinama trebalo promijeniti kako bi se znatnije potaknuo razvoj, posebno novih
proizvoda i roba za izvoz.
6 Ocjenjuje se da je Splitsko-dalmatinska županija po tom kriteriju na prvom mjestu, zbog financijske intervencije
države u brodogradnju.
58
PRILOG
Tablica 1. Pregled osnovnih financijski pokazatelja poslovanja poduzetnika Grada
Zagreba od 2005. do 2012. godine
Tablica 2. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po djelatnostima u
Gradu Zagrebu 2012.
Tablica 3. Izvoz, uvoz, i trgovinski saldo poduzetnika GZ po djelatnostima u 2012.
Tablica 4. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Zagreba prema veličini za
2011. i 2012.
Tablica 5. Poduzetnici Grada Zagreba prema veličini i djelatnosti 2011. i 2012.
Tablica 6. Izdaci za istraživanje i razvoj te investicije u novu dugotrajnu matarijalnu
imovinu u Gradu Zagrebu u razdoblju 2008. - 2012. godina, prema veličini
- usporedba s RH
Tablica 1. Pregled osnovnih financijskih pokazatelja poslovanja poduzetnika Grada Zagreba od 2005. do 2012. godine
iznosi u tisućama kuna
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Indeksi Udjeli u RH
2006./ 2005.
2007./ 2006.
2008./ 2007.
2009./ 2008.
2010./ 2009.
2011./ 2010.
2012./ 2011.
2009. 2010. 2011. 2012.
Broj poduzetnika 24,467 25,973 27,469 29,273 29,362 31,554 29,817 32,026 106,2 105,8 106,6 100,3 107,5 101,9 107,4 32,2 32,6 32,6 30,7
Broj zaposlenih na kraju razdoblja
319.997 337,958 357,203 366,704 363,104 339,291 328,438 334,228 105,6 105,7 102,7 99 93,4 99,9 101,8 39,9 40,2 39,8 39,6
Ukupni prihodi 267.034.193 297.200.882 330.581.206 355.225.726 323.233.088 314.987.823 322.144.813 321.811.075 111,3 111,2 107,5 91 97,4 104,6 99,9 52,7 53,3 52,7 52,8
Ukupni rashodi 251.661.717 280.565.304 311.184.991 340.255.475 315.003.918 305.329.979 313.049.472 318.032.705 111,5 110,9 109,3 92,6 96,9 104,9 101,6 52,2 52,4 52,3 52,1
Dobit prije oporezivanja
18.649.608 20.768.866 23.861.600 22.645.763 18.128.198 21.069.927 19.350.353 18.245.053 111,4 114,9 94,9 80,1 116,2 93,1 94,3 56,7 62,6 51,3 50,4
Gubitak prije oporezivanja
3.277.131 4.133.288 4.465.384 7.675.511 9.899.028 11.412.083 10.255.012 14.466.683 126,1 108 171,9 129 115,3 93,5 141,1 44,1 44,9 41,3 35,1
Porez na dobit 3.047.262 3.762.843 4.241.013 3.943.246 2.887.196 3.813.171 3.051.183 2.614.937 123,5 112,7 93 73,2 132,1 81 85,7 56,7 64 59 71,8
Dobit nakon oporezivanja
15.604.881 17.019.488 19.626.692 18.480.054 14.885.040 17.161.894 16.273.080 15.588.616 109,1 115,3 94,2 80,5 115,3 96,2 95,8 56,3 61,9 50,1 47,8
Gubitak nakon oporezivanja
3.279.667 4.146.752 4.471.489 7.453.048 9.543.066 11.317.221 10.228.922 14.425.182 126,4 107,8 166,7 128 118,6 94,1 141,0 43,3 44,6 41,4 35,1
Konsolidirani financijski rezultati
12.325.214 12.872.736 15.155.203 11.027.006 5.341.974 5.844.673 6.044.158 1.163.434 104,4 117,7 72,8 48,4 109,4 100 19,2 121,5 252,4 81,4 122,3
Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u kn
4,567 4,616 5,066 5,526 5,543 5,549 5,634 5,572 101,1 109,7 109,1 100,3 100,1 101,1 98,9 119,6 118,4 118,6 118,1
Investicije u novu dugotrajnu imovinu
30.949.528 37.649.903 31.683.630 32.259.303 31.196.117 20.906.765 16.651.893 17.575.294 121,6 84,2 101,8 96,7 67 78,5 105,5 61,4 56 49,8 49,9
60
Tablica 2. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika po djelatnostima u Gradu Zagrebu 2012. u tisućama kuna
Djelatnost Broj poduzetnika
2012.
Ukupni prihodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja
Prethodna godina
Tekuća godina Indeks Prethodna
godina Tekuća godina Indeks
Prethodna godina
Tekuća godina
Indeks
A Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo 226 3.191.691 2.963.723 92,9 37.263 36.571 98,1 17.693 21.064 119,1
B Rudarstvo i vaĎenje 31 2.639.975 2.751.398 104,2 137.098 301.016 219,6 248.957 9.805 3,9
C PreraĎivačka industrija 2,922 66.317.463 66.324.838 100 4.298.189 4.080.667 94,9 884.935 1.878.368 212,3
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 164 26.248.257 28.187.402 107,4 910.947 991.480 108,8 369.672 497.035 134,5
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
92 2.090.293 1.895.440 90,7 374.788 364.476 97,2 11.088 12.504 112,8
F GraĎevinarstvo 3,242 18.477.386 17.502.573 94,7 711.711 631.112 88,7 1.880.562 2.222.181 118,2
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
9,343 124.676.062 125.755.319 100,9 2.890.066 2.736.270 94,7 2.187.327 4.167.999 190,6
H Prijevoz i skladištenje 875 13.478.061 13.038.387 96,7 307.811 358.050 116,3 381.663 1.427.691 374,1
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1,265 2.315.395 2.406.419 103,9 144.101 104.425 72,5 339.665 265.299 78,1
J Informacije i komunikacije 2,368 24.375.898 23.897.090 98 2.977.154 2.785.470 93,6 761.251 726.130 95,4
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 307 5.985.306 5.565.620 93 918.571 626.392 68,2 125.243 129.837 103,7
L Poslovanje nekretninama 1,271 8.004.855 7.765.035 97 217.890 414.905 190,4 1.862.866 1.408.764 75,6
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1,106 16.591.697 15.675.824 94,5 1.755.780 1.550.635 88,3 685.261 1.247.764 182,1
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 6,839 3.427.996 3.595.894 104,9 150.881 217.031 143,8 220.847 170.058 77
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 22 67.746 69.377 102,4 11.036 9.733 88,2 325 57 17,4
P Obrazovanje 333 472.055 490.477 103,9 40.561 26.391 65,1 15.838 14.871 93,9
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 374 999.200 1.004.875 100,6 64.101 55.893 87,2 41.986 42.644 101,6
R Umjetnost, zabava i rekreacija 291 1.579.999 1.608.904 101,8 229.573 193.690 84,4 160.358 138.272 86,2
S Ostale uslužne djelatnosti 863 1.155.696 1.248.601 108 80.666 81.447 101 31.676 43.180 136,3
T Djelatnost kućanstava kao poslodavca 1 4.022 5.374 133,6 261 947 362,6 0 0
n/a Nepoznati razred djelatnosti 91 45.761 58.506 127,9 14.631 22.014 150,5 1.712 1.659 96,9
Sveukupno 32,026 322.144.813 321.811.075 99,9 16.273.080 15.588.616 95,8 10.228.922 14.425.182 141
61
Tablica 3. Izvoz, uvoz i trgovinski saldo poduzetnika GZ po djelatnostima u 2012. u tisućama kuna
Djelatnost
Broj poduzetnika tekuće razdoblje Izvoz - prihodi od prodaje u inozemstvu Uvoz Trgovinski saldo
ukupno izvoznici uvoznici Prethodna
godina Tekuća godina
Indeks Prethodna
godina Tekuća godina
Indeks Prethodna
godina Tekuća godina
Indeks
A Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo 226 24 29 257,287 219,857 85,5 124,966 122,463 98 132,321 97,393 73,6
B Rudarstvo i vaĎenje 31 5 7 1.181.526 1.300.394 110,1 339,542 355,452 104,7 841,984 944,942 112,2
C PreraĎivačka industrija 2,922 718 787 21.971.501 21.985.514 100,1 10.882.082 10.945.829 100,6 11.089.419 11.039.685 99,6
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 164 15 27 1.218.708 1.236.277 101,4 4.787.082 5.133.517 107,2 -3.568.375 -3.897.240 109,2
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 92 20 10 763,955 691,689 90,5 89,625 19,725 22 674,33 671,964 99,6
F GraĎevinarstvo 3,242 172 244 782,955 930,453 118,8 703,427 499,947 71,1 79,528 430,506 541,3
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 9,343 1,781 2,544 7.496.844 7.555.380 100,8 29.949.866 30.718.109 102,6
-22.453.023
-23.162.729 103,2
H Prijevoz i skladištenje 875 252 109 3.035.654 3.286.134 108,3 408,998 509,131 124,5 2.626.657 2.777.003 105,7
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1,265 35 60 102,559 103,223 100,6 46,789 52,735 112,7 55,77 50,488 90,5
J Informacije i komunikacije 2,368 707 407 2.159.291 2.077.277 96,2 2.995.974 2.957.368 98,7 -836,684 -880,091 105,2
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 307 23 16 51,924 67,028 129,1 102,461 107,406 104,8 -50,537 -40,378 79,9
L Poslovanje nekretninama 1,271 47 68 201,196 123,405 61,3 226,413 133,479 59 -25,217 -10,073 39,9
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1,106 1,32 603 2.839.660 3.054.505 107,6 1.409.305 1.561.114 110,8 1.430.355 1.493.392 104,4
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 6,839 238 165 516,909 605,368 117,1 148,122 197,534 133,4 368,787 407,834 110,6
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 22 4 1 464 216 46,5 0 5 464 211 45,4
P Obrazovanje 333 27 12 6,768 7,609 112,4 1,74 2,548 146,5 5,028 5,062 100,7
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 374 11 11 7,061 10,9 154,4 1,919 2,258 117,7 5,142 8,642 168,1
R Umjetnost, zabava i rekreacija 291 36 36 7,03 13,875 197,4 19,975 26,246 131,4 -12,945 -12,371 95,6
S Ostale uslužne djelatnosti 863 56 87 181,69 260,055 143,1 202,061 202,649 100,3 -20,371 57,406 -
T Djelatnost kućanstava kao poslodavca 1 0 0 0 0 0 0 0 0
n/a Nepoznati razred djelatnosti 91 3 0 787 1,05 133,4 0 0 787 1,05 133,4
Sveukupno 32,026 5,494 5,223 42.783.767 43.530.210 101,7 52.440.345 53.547.514 102,1 -9.656.579
-10.017.304 103,7
62
Tablica 4. Osnovni financijski rezultati poduzetnika Grada Zagreba prema veličini za 2011. i 2012. u tisućama kuna
Naziv
Ukupno svi poduzetnici
Indeks
Mali poduzetnici
Indeks
Srednji poduzetnici
Indeks
Veliki poduzetnici
Indeks Prethodna
godina Tekuća godina
Prethodna godina
Tekuća godina Prethodna
godina Tekuća godina
Prethodna godina
Tekuća godina
Broj poduzetnika 29.817 32.026 107,4 29.204 31.412 107,5 452 452 100 161 162 100,6
Broj dobitaša 19,131 18,71 313 108
Broj gubitaša 12,895 12,702 139 54
Broj zaposlenih 328,438 334,228 101,8 115,096 122,638 106,6 47,142 45,795 97,1 166,2 165,795 99,8
Ukupni prihodi 322.144.813 321.811.075 99,9 70.154.525 72.040.056 102,7 51.070.619 49.976.826 97,9 200.919.669 199.794.193 99,4
Ukupni rashodi 313.049.472 318.032.705 101,6 69.938.792 71.370.004 102 49.671.673 49.425.741 99,5 193.439.007 197.236.960 102
Dobit prije oporezivanja 19.350.353 18.245.053 94,3 5.353.935 5.782.751 108 2.802.948 2.485.707 88,7 11.193.470 9.976.595 89,1
Gubitak prije oporezivanja 10.255.012 14.466.683 141,1 5.138.202 5.112.699 99,5 1.404.002 1.934.622 137,8 3.712.808 7.419.362 199,8
Porez na dobit 3.051.183 2.614.937 85,7 978,99 884,073 90,3 408,925 315,11 77,1 1.663.268 1.415.754 85,1
Dobit razdoblja 16.273.080 15.588.616 95,8 4.369.204 4.887.377 111,9 2.392.354 2.153.643 90 9.511.522 8.547.596 89,9
Gubitak razdoblja 10.228.922 14.425.182 141 5.132.462 5.101.398 99,4 1.402.332 1.917.668 136,7 3.694.128 7.406.116 200,5
Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-)
6.044.158 1.163.434 19,2 -763,258 -214,021 28 990,022 235,975 23,8 5.817.394 1.141.479 19,6
Neto plaće i nadnice 22.206.016 22.349.205 100,6 6.105.931 6.413.878 105 3.375.371 3.347.471 99,2 12.724.713 12.587.856 98,9
Prosjeĉna mjeseĉna neto plaća po zaposlenom
5,634 5,572 98,9 4,421 4,358 98,6 5,967 6,091 102,1 6,38 6,327 99,2
A. Potraţivanja za upisani a neuplaćeni kapital
46,579 59,611 128 46,56 59,611 128 19
B. Dugotrajna imovina 414.542.686 419.496.665 101,2 77.605.075 83.241.243 107,3 27.377.930 27.584.046 100,8 309.559.681 308.671.376 99,7
C. Kratkotrajna imovina 183.652.652 193.174.298 105,2 60.866.972 64.331.025 105,7 31.673.593 32.859.495 103,7 91.112.087 95.983.777 105,3
D. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obraĉunati prihodi
4.115.653 3.981.166 96,7 1.470.838 1.512.465 102,8 775,632 772,917 99,6 1.869.182 1.695.784 90,7
F. UKUPNA AKTIVA = UKUPNA PASIVA
602.357.569 616.711.739 102,4 139.989.445 149.144.344 106,5 59.827.174 61.216.458 102,3 402.540.950 406.350.937 100,9
A. Kapital i rezerve 239.328.637 233.283.885 97,5 28.150.115 25.370.367 90,1 17.670.488 16.922.334 95,8 193.508.034 190.991.184 98,7
B. Rezerviranja 9.179.245 9.709.944 105,8 1.331.697 1.332.369 100,1 728,671 728,054 99,9 7.118.876 7.649.522 107,5
C. Dugoroĉne obaveze 163.327.551 170.350.270 104,3 50.466.095 55.784.627 110,5 14.777.121 16.356.960 110,7 98.084.335 98.208.683 100,1
D. Kratkoroĉne obaveze 169.275.289 181.972.890 107,5 57.194.013 63.800.128 111,6 25.570.910 26.159.685 102,3 86.510.365 92.013.077 106,4
E. OdgoĊeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja
21.246.848 21.394.749 100,7 2.847.524 2.856.853 100,3 1.079.984 1.049.424 97,2 17.319.339 17.488.472 101
Broj poduzetnika tekuća godina 32,026 31,412 452 162
63
Naziv
Ukupno svi poduzetnici
Indeks
Mali poduzetnici
Indeks
Srednji poduzetnici
Indeks
Veliki poduzetnici
Indeks Prethodna godina
Tekuća godina
Prethodna godina
Tekuća godina Prethodna
godina Tekuća godina
Prethodna godina
Tekuća godina
Broj izvoznika 5,494 5,076 297 121
Broj uvoznika 5,223 4,813 287 123
Izvoz 42.783.767 43.530.210 101,7 7.136.592 8.112.363 113,7 7.059.661 7.879.285 111,6 28.587.514 27.538.562 96,3
Uvoz 52.440.345 53.547.514 102,1 11.772.319 12.079.868 102,6 12.129.058 11.693.392 96,4 28.538.968 29.774.254 104,3
Trgovinski saldo -9.656.579 -10.017.304 103,7 -4.635.727 -3.967.505 85,6 -5.069.397 -3.814.106 75,2 48,545 -2.235.692 -
Broj poduzetnika tekuća godina 32,026 31,412 452 162
Broj investitora 6,915 6,443 328 144
Broj poduzetnika bez investicija 25,111 24,969 124 18
Investicije u novu dugotrajnu imovinu
16.651.893 17.575.294 105,5 3.276.403 3.299.427 100,7 1.540.787 1.296.507 84,1 11.834.703 12.979.360 109,7
64
Tablica 5. Poduzetnici Grada Zagreba prema veličini i djelatnosti 2011. i 2012.
Podr. Opis podruĉja djelatnosti
Mali poduzetnici Srednje veliki poduzetnici Veliki poduzetnici Ukupno sve veliĉiine poduzetnika
Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih
2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012.
0 FIZIĈKE OSOBE BEZ DJELATNOSTI 80 91 10 10 0 0 0 0 0 0 0 0 80 91 10 10
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 193 221 550 628 4 4 169 181 1 1 8.539 8.465 198 226 9.258 9.274
B RUDARSTVO I VAĐENJE 25 26 62 50 2 2 101 111 3 3 2.917 2.659 30 31 3.080 2.820
C PRERAĐIVAĈKA INDUSTRIJA 2.657 2.805 14.544 15.279 83 83 10.732 10.328 34 34 29.389 29.193 2.774 2.922 54.665 54.800
D
OPSKRBA ELEKTRIĈNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA 101 152 108 148 3 3 265 264 9 9 13.827 13.604 113 164 14.200 14.016
E
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA 70 85 442 409 5 5 496 509 2 2 250 238 77 92 1.188 1.156
F GRAĐEVINARSTVO 3.038 3.189 11.653 11.762 38 38 4.147 3.333 15 15 10.537 9.862 3.091 3.242 26.337 24.957
G
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 8.578 9.100 30.001 31.149 192 192 15.646 15.750 51 51 39.060 39.373 8.821 9.343 84.707 86.272
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 798 847 4.387 4.949 17 17 2.846 2.888 11 11 24.080 25.095 826 875 31.313 32.932
I
DJELATNOSTI PRUŢANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŢIVANJA HRANE 1.039 1.253 5.795 6.320 10 10 1.283 1.280 2 2 995 1.152 1.051 1.265 8.073 8.752
J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 2.129 2.324 7.837 8.123 29 29 3.026 2.988 15 15 12.722 12.319 2.173 2.368 23.585 23.430
K
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 273 295 996 1.070 7 7 653 583 5 5 3.702 3.714 285 307 5.351 5.367
65
Podr.
Opis podruĉja djelatnosti
Mali poduzetnici Srednje veliki poduzetnici Srednje veliki poduzetnici Ukupno sve veliĉiine poduzetnika
Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih Broj poduzetnika Broj zaposlenih
2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012. 2011. 2012.
L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1.190 1.263 1.527 1.725 5 5 47 29 3 3 12.089 11.796 1.198 1.271 13.663 13.550
M STRUĈNE, ZNANSTVENE I TEHNIĈKE DJELATNOSTI 6.338 6.795 19.317 20.131 38 38 2.199 2.014 6 6 2.138 2.053 6.382 6.839 23.654 24.198
N
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŢNE DJELATNOSTI 1.011 1.096 10.847 13.104 8 8 3.237 3.320 1 2 3.256 3.518 1.020 1.106 17.340 19.942
O
JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE 20 22 289 289 0 0 0 0 0 0 0 0 20 22 289 289
P OBRAZOVANJE 296 332 1.313 1.462 1 1 87 89 0 0 0 0 297 333 1.400 1.551
Q
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 341 370 1.860 1.949 3 3 563 607 1 1 470 487 345 374 2.893 3.043
R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 246 285 1.242 1.620 4 4 1.306 1.197 2 2 2.229 2.267 252 291 4.777 5.084
S OSTALE USLUŢNE DJELATNOSTI 780 860 2.313 2.457 3 3 339 324 0 0 0 0 783 863 2.652 2.781
T
DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA 1 1 3 4 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 3 4
UKUPNO SVE DJELATNOSTI 29.204 31.412 115.096 122.638 452 452 47.142 45.795 161 162 166.200 165.795 29.817 32.026 328.438 334.228
66
Tablica 6. Izdaci za istraživanje i razvoj te investicije u novu dugotrajnu matarijalnu imovinu u Gradu Zagrebu u razdoblju
2008. - 2012. godina, prema veličini - usporedba s RH
Vel. Opis Godina
Ukupno Hrvatska Grad Zagreb
Broj Izdaci za
razvoj Investicije Broj
Izdaci za razvoj
Investicije
1 Mali poduzetnici
2008 87.807 350.935.038 19.914.717.608 28.582 23.957.185 5.858.764.786
2009 89.438 382.859.957 13.589.402.675 28.672 26.075.387 4.848.344.420
2010 95.004 139.841.007 11.502.080.311 30.918 34.144.912 4.621.781.433
2011 88.800 186.200.378 10.071.495.837 29.204 50.676.329 3.276.402.760
2012 95.597 183.067.625 10.360.420.415 31.412 70.294.246 3.299.426.782
2 Srednje veliki poduzetnici
2008 1.396 92.556.088 8.730.135.401 469 15.119.352 2.398.446.599
2009 1.446 60.864.380 6.067.733.310 472 6.421.222 1.873.686.950
2010 1.379 64.300.782 5.060.366.193 455 4.001.759 1.374.050.587
2011 1.309 37.876.692 5.401.485.227 452 3.243.187 1.540.787.318
2012 1.309 47.750.262 4.822.298.151 452 8.281.476 1.296.507.244
3 Veliki poduzetnici
2008 453 207.734.972 35.072.345.980 222 64.981.645 26.527.910.646
2009 436 219.185.070 31.188.216.578 218 76.732.874 24.474.085.951
2010 375 147.529.490 21.222.231.561 181 21.134.713 15.605.520.268
2011 347 158.404.621 17.719.431.825 161 17.541.341 11.834.702.524
2012 348 168.142.055 18.170.380.235 162 33.274.740 12.979.359.554
Ukupno svi poduzetnici
2008 89.656 651.226.098 63.717.198.989 29.273 104.058.182 34.785.122.031
2009 91.320 662.909.407 50.845.352.563 29.362 109.229.483 31.196.117.321
2010 96.758 351.671.279 37.784.678.065 31.554 59.281.384 21.601.352.288
2011 90.456 382.481.691 33.192.412.889 29.817 71.460.857 16.651.892.602
2012 97.254 398.959.942 33.353.098.801 32.026 111.850.462 17.575.293.580
