Embed Size (px)
Citation preview
SADRŽAJ
1. UVOD
2. POSTOJE E STANJE
2.1. Povijesni razvoj
2.2. Naselja
2.2.1. Stanovništvo
2.2.2. Analiza i ocjena postoje ih gra evinskih podru ja
2.2.3. Na in korištenja
2.3. Kompleksi gra evina
2.3.1. Kompleks dvorca Tikveš
2.3.2. Farma Eblin
2.4. Gospodarske gra evine
2.4.1. Crpne postaje
2.4.2. Ribnja arstvo
2.5. Pojedina ne gra evine
2.6. Ostale gra evine
3. PRIJEDLOG ZA KORIŠTENJE I NAMJENU
3.1. Osnovna polazišta
3.2. Gra evinska podru ja
3.3. Prijedlozi zaštite kulturnih dobara
2
1. UVOD
Primarno obilježje Parka prirode Kopa ki rit kao mo varnog staništa brojne flore i faune
(osobito ptica) u mnogome je odredilo generalnu neizgra enost podru ja Parka.
Analiza arheoloških nalaza ukazuje na isti trend negradnje kroz povijesne periode, logi an s
obzirom na vrstu tla i visok stupanj plavljenja terena.
No, povijesno utemeljen oblik gospodarskog korištenja Kopa kog rita kao bogatog lovišta
ipak je ostavio vrijedne urbanisti ko-arhitektonske tragove u vidu kompleksa lova kih
gra evina u sjeverozapadnom dijelu Parka, danas registriranih kao kulturno dobro Kompleks
dvorca Tikveš.
Ostali tragovi gradnje uglavnom potje u iz perioda prošlog stolje a i svode se na tri oblika:
na vodnogospodarske gra evine,
na pojedina ne gra evine sa servisnim objektima, nastale iz potreba
gospodarenja i održavanja Parka i
na rijetke situacije stanovanja u okvirima Parka prirode realizirane kroz samo
dva naselja u granicama Parka, Tikveš i Kozjak.
Danas je glavnina postoje ih gra evina s podru ja Parka napuštena i neodržavana.
Gra evinsko stanje gra evina je u pravilu vrlo lošeg boniteta u prvom redu zbog desetlje a
nekorištenja i devastiranja (ratni period), te je nužna njihova rekonstrukcija, zamjenska
gradnja ili potpuno uklanjanje.
S obzirom da je ve ina istraživanja podru ja Parka priode usmjerena na prirodne fenomene
ovog prostora, te s obzirom na injenicu malo zastupljene gradnje, istraživanja taloga
gra evinskog naslje a generalno nisu provo ena.
Pitanje sinteze ovog «divljeg» ambijenta s na inom života i na inom konzumiranja njegovih
sadržaja od strane domicilnog stanovništva je vrlo kompleksan problem, posebno u
proceduri izrade prostornog plana Parka prirode kojim se nužno moraju definirati relacije
priroda – ovjek.
Pitanje transporta, stanovanja, održavnja, zaštite i gospodarenja Parkom traži i evidentiranje
oblika realizacije navedenog kroz postoje u ili novu gradnju.
Stoga je neophodan pregled povijesnih tokova gradnje, trenutnog stanja i realnih potreba za
gra evinskim itervencijama u okvirima Parka prirode.
3
Na osnovi terenskih obilazaka Parka prirode, ograni enih minskim poljima i nemogu noš u
pristupa lijevoj obali Dunava, gra evine su evidentirane prema sljede im kategorijama:
naselja
kompleksi gra evina
pojedina ne gra evine
gospodarske gra evine
privremene gra evine.
Pojedina ne gra evine i gra evinski kompleksi na podru ju Parka su opisani po okvirnim
procjenama sljede ih kategorija:
tipologija gradnje (konstrukcija, materijali, katnost, kvadratura)
vrijeme gradnje
bonitet
stupanj zaštite
namjena.
Naselja na podru ju Parka su opisana na osnovi analiza grupa gra evina kroz sljede e
kategorije:
površina gra evinskog podru ja
omjer izgra enog i neizgra enog
tipologije gradnje
bonitet
infrastrukturna opremljenost
broj stanovnika.
Za sve tipove gradnje je sukladno o itanim kategorijama izveden prijedlog daljnjeg korištenja
u kategorijama:
prijedlog oblika zaštite
prijedlog gra evinske intervencije
prijedlog namjene.
Elaboriranje gra evina po navedenom klju u omogu ava uvid u gusto u izgradnje i
infrastrukturnu opremljenost gra evina u okvirima Parka prirode, kartografski pregled
izgra enih lokacija, kao i tabelarni pregled broja i kapaciteta izgra enih lokacija na podru ju
Parka.
4
2. POSTOJE E STANJE
2.1. Povijesni razvoj
Najdalje u poznatu povijest na podru ju Baranje pamte se arijski Iliri, a potom tek potrkraj 1.
stolje a prije nove ere Rimljani. Solidnom gradnjom cesta Rimljani su osigurali živ promet i
trgovinu kojima je osigurano blagostanje ovog kraja. Pretpostavlja se da je jedna od tih cesta
prolazila upravo jugozapadnim bentom današnje granice Parka prirode.
karta rimskih limesa na podru ju Panonije
izvor: ANALI ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD U OSIJEKU 1986-1987., JAZU, Osijek
5
Ostaci glavne limske ceste koja je išla od Batine Skele prema jugu do Kopa eva, su do sada
prona eni u Grabovcu, Lugu i Bilju. U neposrdnoj blizini Grabovca (sjeverozapadna granica
Parka prirode) prona eni su i ostaci poput bron anih nastavaka za rudo kola, odnosno
ukrasni dijelovi za transportna kola.
Anti ka nalazišta vrlo bliska današnjem podru ju Parka prirode, nalaze se u Kopa evu na
lokalitetu Malog Sakadaša – današnjeg glavnog kolnog ulaza u podru je Parka i na lokalitetu
orda.
Na lokalitetu Malog Sakadaša su otkriveni tragovi velikog rimskog kastruma unutar naselja i
kompleks starih naselja i nekropole zapadno od Kopa eva. Na tadašnje postojanje
augzilijanrnog logora na toj lokaciji ukazuju i sa uvani napisi i karte iz 18. stolje a kojima su
opisane, tada još vidljive, zidine i 5 kula, kao i nekoliko nekropola lociranih na
pretpostavljenim ulazima u kastrum. Ostaci zidina su i danas prepoznatljivi po uzdignutom
terenu na sjevernom i isto nom dijelu Kopa eva koji sljedi vanjske zidove kastruma.
Sondiranjima su sedamdesetih godina otkrivene i trase starog kanalizacijskog sistema, koji je
vodio vodu iz rimskog kaštela u mo varu. Konstrukcija kanalizacije od opeke i crepova datira
od 2. do 4. stolje a. Prona eni su i novac, keramika, gra evinska šuta i kamena ara
posve ena bogu Jupiteru koji datiraju iz perioda od 1. do 4. stolje a. Pretpostavlja se da e
daljnja arheološka ispitivanja dati podake o ovom bitnom strateškom gra evinskom
kompleksu uz rimsku vojnu granicu.
Panonija nakon 400-godišnjeg blagostanja pod Rimom podlježe napadima Huna, Gota i
Langobarda, a potom ju naseljavaju slavenski narodi tokom srednjeg vijeka. Arheološki
lokaliteti Baranje iz toga doba su uglavnom bogati nalazima slavenske keramike, željeznim
predmetima i rasutim gra evinskim materijalom koji govore o kontinuiranom životu u rubnim
naseljima Parka prirode, Kopa evu i Lugu. Život u srednjovjekovnim naseljima se nije
prekidao tako da je suvremeno naselje gotovo izbrisalo tragove prošlosti.
Sljede a bitna previranja odvijala su se krajem 9. stolje a dominacijom Ma ara, te sredinom
16. stolje a kada Baranju osvajaju Turci. Nakon osloba anja Baranje od turske vlasti 1687.
povijest Baranje i podru je Kopa kog rita postaje temom niza dokumenata na osnovi kojih
znatno jasnije možemo pratiti razvoj i graditeljsku djelatnost.
U bližoj prošlosti unazad par stolje a podru je današnjeg Parka prirode s pripadaju im
naseljima oko Bilja je nazvano Beljskim vlastelinstvom i dodjeljeno Vojskovo i Princu
6
Eugenu Savojskom za njegove zasluge u vojnim pohodima. Nakon njegove smrti 1736.
vlastelinstvo je vra eno be kom dvoru, pa 1780. dodjeljeno k eri carice Marije Terezije u ijoj
obitelji ostaje do 1918. godine. Zadnji vlasnik posjeda u tom obliku bio je nadvojvoda
Fridrich.
Opisano je razdoblje bilo vrlo poticajno u smislu razvoja ovog podru ja. Intezivno isušivanje
mo vara, kopanje kanala, gradnja cesta i gospodarskih jedinica, te intezivno naseljavanje
u inilo je Beljsko vlastelinstvo jednim od najnaprednijih u Europi.
Tikveška šuma 1896., vrijeme kada je me unarodno priznat «Beljski jelen»
izvor: Katalog izložbe Povijesni izvori zašti enih poplavnih podru ja baranjskog dijela
Dunava i Drave, Arhiva Županije Baranje u Ma arskoj, 2002.
Posebno vrijedno naslje e toga doba su brojni zemljovidi i nacrti izra eni u vlastitoj Beljskoj
mjera koj službi koja je vršila premjere i izra ivala karte za službene, zemljišne,
vodnogospodarske i gra evinske potrebe. Na nacrtima su prikazani razli iti objekti i
gra evine – od crkava i gospodarskih ekonomija do stambenih i industrijskih objekata.
Upravo na kartama ovog vlastelinstva su 1798. na kartama Kopa eva ucrtani arheološki
ostaci pravokutne gra evine rimskog kastruma s 5 kula i zemljanim bedemom, uo ljivim još
danas. Na žalost, veliki fond ovog materijala je uništavan i otu ivan u ratnim periodima i
velikim poplavama tako da danas raspolažemo manjim dijelom.
7
Šumskogospodarske osnove Beljskog vlastelinstva iz Tre e kutije (1894)
izvor: Povijesni izvori zašti enih poplavnih podru ja baranjskog Dijela Dunava i Drave,
Arhiva Županije Baranje u Ma arskoj, 2002.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata lova i kompleks je dijelom devastiran, te ga je kralj
Aleksandar za vrijeme dinastije Kara or evi dao obnoviti kao razidencijalni lova ki
kompleks u okviru proglašenog dvorskog lovišta.
U razdoblju od 1942. u Nezavisnoj državi hrvatskoj ve i se dio beljskog vlastelinstva s
postoje om izgradnjom nalazio u Ma arskoj. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1948.
godine se kompleks proglašava op enarodnim dobrom koje je dogradnjama i adaptacijama
pretvoreno u lova ku rezidenciju predsjednika države. Podru je Kopa kog rita se proglašava
državnim lovištem u okviru kojeg se razvijaju naselja Tikveš i Kozjak do svoje ekspanzije od
nekoliko stotina stanovnika.
Po etkom devedesetih, prije Domovinskog rata, velik dio inventara je otu en i uništen, a
posebno u domovinskom ratu tokom okupacije podru ja Kopa kog rita. U periodu
domoviskog rata ova naselja su opustjela i do danas nisu zaživjela.
8
Danas se na podru ju Parka prirode nalaze dva manja naselja, Kozjak i Tikveš. Od ostalih
oblika gradnje u okvirima granica Parka nalaze se Zašti eno kulturno dobro kompleksa
Dvorca TIkveš (po prijašnjem nazivu KORISER DEI TO KOSI VADASZASTEY), te 34
gra evine u manje pristupa nim podru jima Parka prirode - lugarnice, lova ke, ribarske i
šumske ku e.
9
2.2. NASELJA
U okviru granice obuhvata Parka priode Kopa ki rit nalaze se naselja Kozjak i Tikveš u
cjelini, dok se naselje Podunavlje nalazi u ovirima Parka prirode samo svojim isto nim
dijelom. Sva su izgra ena u prošlom stolje u s primarno stambenom namjenom, a u službi
održavanja i gospodarenja podru jem Kopa kog rita. Naselja su se razvijala razli ito zbog
svoje bitno razli ite pozicije lokacija u okvirima Parka prirode.
2.2.1. Stanovništvo
NASELJE TIKVEŠ
Naselje Tikveš se nalazi u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini Crpne postaje
Tikveš na Vemeljskom Dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stolje a izgradnjom niza
samostaje ih prizemnih gra evina obodno uz prometnicu orjentiranu sjever-jug. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika. Stanovnici su se
uglavnom bavili gospodarenjem bogatstvima Kopa kog rita (lov, ribolov, šuma, trska, stari
zanati). Po popisu iz 1991. godine (neposredno prije Domovinskog rata) u naselju je
stanovalo 73 stanovnika, dok danas po popisu stanovnika 2001. godine stanuje svega 28
stanovnika u svega 12 ku anstava. Ve ina od ukupno danas postoje ih 25 gra evina je
napuštena.
karakteristi na stambena gradnja u naselju Tikveš
10
NASELJE KOZJAK
Naselje Kozjak se nalazi uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u
popisima stanovništva prvi put spominje 1900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se
uglavnom bavili poljoprivrednom eksploatacijom Kopa kog rita i okolice. Po popisu iz 1953.
godine broj stanovnika se pove ao na 597, po popisu iz 1991. godine (neposredno prije
Domovinskog rata) pao je na 140 stanovnika, dok danas po popisu stanovnika iz 2001.
godine u Kozjaku stanuje svega 80 stanovnika. Ve ina od ukupno danas postoje e 44
gra evine je napuštena ili u vrlo lošem gra evinskom stanju.
karakteristi na stambena gradnja u naselju Kozjak
glavna prometnica
interna prometnica
11
12
2.2.2. Analiza i ocjena gra evinskih podru ja iz
Prostornog plana Op ine Beli Manastir
Prostornim planom Op ine Beli Manastir, donesenim 1982. godine, koji svojom granicom
obuhvata tretira šire podru je od granica Parka prirode, odre ena su gra evinska podru ja
za naselje Kozjak, za isto ni dio naselja Podunavlje i za farmu Eblin. Ukupna površina
gra evinskog podru ja iznosi 44.20 ha. Za naselje Tikveš i Kompleks dvorca Tikveš na
podru ju Parka prirode nisu definirana gra evinska podru ja, niti specifi ni uvjeti gradnje.
gra evinska podru ja naselja Kozjak i Podunavlje iz
Prostornog plana Op ine Beli Manastir, 1982.
izvor: Prostorni plan Op ine Beli Manastir, 1982.
13
Iako definirana gra evinska podru ja ine svega 0.2% ukupne površine Parka prirode ona su
predimenzionirana u odnosu na realne potrebe širenja tih naselja. S obzirom na trend pada
stanovnika ve od osamdesetih godina prošlog stolje a nije realno o ekivati ekspanziju na
osnovi stambenih namjena. Nadalje, stupnjevi zaštite Parka prirode i podru ja posebnog
rezervata pretpostavljaju i svojevrsno ograni enje gradnje na podru ju Parka u cilju
minimalnog angažmana Parka za namjenu klasi nog stanovanja.
Jedini oblik gradnje koji može angažirati manji dio slobodnog zemljišta unutar gra evinskih
podru ja je turisti ko-gospodarske namjene.
Preporu ljivo je smanjenje gra evinskog podru ja naselja Kozjak i naselja Podunavlje, te
održavanje i prenamjena postoje eg izgra enog gra evinskog fonda.
Farma Eblin kao jedna od jakih gospodarskih izgra enih zona u Parku ima znatne
potencijale osigurane gra evinskim podru jem, te je realno za o ekivati razvoj ovakve
djelatnosti i potrebu za uskla ivanjem gra evinskog podru ja farme s planovima razvoja.
S obzirom da nije definirano gra evinsko podru je za naselje Tikveš, jedno od dva naselja
unutar Parka prirode, bitno ga je odrediti na na in da se omogu i samo servisna gradnja
postoje ih gra evina naselja.
Još jedan vrijedan graditeljski sklop koji nije ozna en gra evinskim podru jem unutar Parka
prirode, a svojom morfologijom i graditeljskim sklopom u svakom slu aju treba biti reguliran u
tom smislu, je kulturno dobro Kompleks dvorca Tikveš. U skladu s konzervatorskim
odrednicama, a na osnovi deklariranja ovog kompleksa nepokretnim kulturnim dobrom,
odnosno, spomenikom kulture, neophodno je definirati zone i uvjete daljnjeg gra evinskog
angažiranja ovog prostora u skladu s konzervatorskim uvjetima.
historicisti ki dvorac u Tikvešu s aneksom
14
Gra evinsko podru je Kompleksa dvorca Tikveš treba biti definirano tako da poštuje i
tradicionalne matrice parceliranja kompleksa.
Sve ostale pojedina no izgra ene gra evine na 33 lokacije na podru ju Parka ne trebaju
nužno raspolagati gra evinskim podru jem, ve se održavati u postoje im gabaritima bez
mogu nosti bitnijeg razvijanja, kako u prostornom tako i funkcionalnom smislu.
Sveukupno gra evinska podru ja unutar Parka prirode trebaju biti odre ena za sva cjelovito
obuhva ena naselja s razvijenom matricom (Kozjak i Tikveš), za sve ve e gospodarske
komplekse (farma Eblin), te za registrirano kulturno dobro Kompleksa dvorca Tikveš.
15
2.2.3. Na in korištenja gra evina
Glavnina od 68 izgra enih gra evina u naseljima Kozjak i Tikveš je izvorno namjenjena
stanovanju. Gra evina javne namjene ima nekoliko, te su periferno postavljene u odnosu na
naselja, dok je nekoliko gospodarsko-industrijskih gra evina locirano samo u naselju Kozjak,
na rubu Parka prirode.
Naselje Tikveš je nastalo u samom središtu Parka prirode nizanjem samostoje ih
prizemnica uz lokalnu prometnicu orjentiranu sjever-jug. Gra evine su postavljane na parceli
tako da formiraju uli ne ogra ene predvrtove i stražnje dvorišne prostore s pomo nim
gra evinama.
naselje Tikveš
Konstruktivno su rješene uzdužnim nosivim zidovima od opeke s dvostrešnim krovištem s
pokrovom od biber crijepa ili kvadratnih salonit plo a. Pojavljuje se i trska kao pokrov
pomo nih gra evina. Zanimljiva je, uz estu upotrebu žbukanih pro elja, i upotreba drvenih
obloga dijelova pro elja. Upotreba opeke u gradnji upotpunjena je njenom upotrebom za
poplo enja i gradnju pomo nih infrastrukturnih gradnji kao bunara, ledara, stepenica, dijelova
ograda, potpornih zidova i sli no. Od ukupno postoje ih 25 gra evina po tipologiji se izdvaja
jedna na sjevezozapadu naselja koja svojom pozicijom na parceli, prostornom organizacijom
i veli inom ukazuje na gra evinu javnog sadržaja. Danas se koristi kao lova ki dom. Sve
ostale gra evine naselja svojom osnovnom namjenom su predvi ene za stanovanje, te su
popra ene nizom pomo nih gra evna uglavnom drvenih konstrukcija. Bonitet gra evina je
zadovoljavaju i.
Dok mahom napuštenim gra evinama prijeti brzo propadanje usljed neodržavanja, dobar
primjer korištenja je obnovljeni lova ki dom i jedina obnovljena stambena gra evina na
sjeveru naselja koja se povremeno koristi za programe škole u prirodi.
16
Naselje Kozjak je izgra eno na nešto druga ijem konceptu, kako zbog znatno kultiviranije
okoline (poljoprivredne površine), tako i zbog svoje lokacije na rubu Parka prirode. Središtem
naselja u smjeru sjever-jug prolazi županijska cesta koja ga na elno dijeli na isto ni –
gospodarski i zapadni stambeni dio. Ulazi u naselje su markirani izdvojenim gra evinama
javnog sadržaja, na sjevernom ulazu lova kim dvorcem, a na južnom ulazu radni kim
domom.
naselje Kozjak
Isto ni gospodarski dio ini niz skladišnih gra evina s koncentriranom grupom proizvodnih
gra evina koje su se koristile u poljoprivredne namjene kombinata Belje. Sve ve e gra evine
su napuštene i devastirane u ratnom periodu, dok se svega dvije trenutno koriste u izvornoj
namjeni skladištenja poljoprivredne mehanizacije. Linearne gra evine nizane paralelno uz
prometnicu su gra ene kao nadstrešnice za poljoprivrednu mehanizaciju, te se trenutno ne
koriste iako su u dobrom gra evinskom stanju.
gospodarski objekt u isto nom dijelu gospodarski objekti u isto nom dijelu
17
Isto ni dio naselja izgra en je stambenim gra evinama. Osim središnje prometnice zapadno
je provu ena i paralelna pomo na prometnica isklju ivo za potrebe stanovanja. Uz glavnu
prometnicu je izveden niz obiteljskih ku a sli ne tipologije ku a u naselju Tikveš, dok je uz
sekundarnu prometnicu izveden tipski niz prizemnih dvodomki s izvu enim i ogra enim
predvrtovima.
naselje Kozjak
lova ki dvorac na sjevernom ulazu stambeni niz u zapadnom dijelu
Sveukupno se konstruktivno pojavljuju rali iti tipovi gra evina ovisno o namjeni i gabaritima,
no u izvedbama se, neovisno o tipu, uglavnom koristi opeka s pokrovom od biber crijepa.
Infrastrukturni objekti su tako er izvedeni od tradicionalnih materijala.
Bonitet gra evina je niskog stupnja, posebno u pojedinim slu ajevima gospodarskih
gra evina, s tendencijom daljnjeg propadanja usljed nekorištenja.
18
2.3. KOPLEKSI GRA EVINA
2.3.1. KOMPLEKS DVORCA TIKVEŠ
Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike hrvatske propisala je mjere
zaštite za nepokretna kulturna dobra na podru ju Parka prirode Kopa ki rit. Podru je
zašti enog kulturnog dobra prijašnjeg naziva KORSIER DEI TO KOSI VADASZAKASTELY
obuhva a sljede e estice: 1772, 1773, 1774, 1775, 1776, 1777, 1778, 1779, 1780, 1781
k.o. Lug. U mjerama se navodi obaveza arhitektonskog premjera svih gra evina, izrada
konzervatorske studije za Novi i Lova ki dvorac, te generalni naputak ponavljanja korištenja
originalnih materijala.
kompleks dvorca Tikveš
19
Na osnovi propisanog, izra ena je Konzervatorska studija za gra evine kulturne baštine u
kompleksu Tikveš koja je ponudila povijesno stilsku analizu, obradu postoje eg stanja,
pregled etapa izgradnje, valorizaciju i konzervatorske smjernice.
Romanti arski arhitektonski sklop ladanjske arhitekture Tikveš je primjer rezidencijalnog
lova kog kompleksa izgra enog na jednom od najve ih feudalnih posjeda na ovom podru ju.
Od prvog vlasnika princa Eugena Savojskog, do posljednjeg vlasnika Fridricha Teschena
izmjenjalo se niz vlasnika i korisnika vlastelinstva, no nikada nije izra ena cjelovita
dokumentacija koja bi pregledno pokazivala etape i opsege gradnje kompleksa. Najstarija
poznata katastarska karta iz 1875. godine ukazuje da je kompleks izgra en u drugoj polovici
19. stolje a.
Prostorno i komplozicijski se ovo podru je s pripadaju om ladanjskom arhitekturom
prepoznaje kao segment ukupne pejzažne kompozicije središnjeg dijela Baranje s
izmjenjivim elementima prirodnog pejzaža stoljetnih šuma i mo vara, antropogenog pejzaža,
livada i oranica. Dva perivoja unutar kompleksa bila su povezana alejama, te akcentirana
to kama u prostoru poput historicisti ke kapelice. Grupiranjem glavnih i gospodarskih
gra evina i njihovim me usobnim odnosom, te integriranje pejzažnim arhitektonskim
elementima stvorena je kvalitetna urbanisti ko – arhitektnoska cjelina.
U periodu graditeljskih vrhunaca kompleks je brojao 26 gra evina raznih namjena, ogra enih
s kontroliranim ulazima unutar guste šume. Osim planirano razvedenim pješa kim i
cestovnim prilaznim putevima, u kompleks se moglo do i i željeznicom iz smjera zapada.
Do danas sa uvanih 13 gra evina djelomi no ocrtava okvire izvornog kompleksa iako su u
posljednjih pedesetak godina preživjele intervencije pregradnje i dogradnje.
historicisti ki dvorac
Najbitnija gra evina kompleksa je historicisti ki dvorac. Sagra en je na uzvišenom platou
zbog poplavne prirode okolnog podru ja, te realiziran kroz nepravilan pravokutni tlocrt s
naglašenim rizalitima u duhu romanti arskog historicizma u drugoj polovici 19. stolje a.
Postoje a prostorna organizacija nije izvorna, tri izvorna stubišta suptilno su dijelila javne
prostore, spava e komplekse i servisne prostore. Opeka, razvedeno krovište prekriveno
biber crijepom i historicisti ki ukrasi ove gra evine postali su obavezni imputi za gradnju niza
gra evina ovog podru ja. Drvorezbarski radovi dominiraju interijerima, u ve em dijelu
evidentirani starim fotografijama, a manjim dijelom još prisutni u današnjoj gra evini. Drvo se
ponavlja i kroz niz elemenata pro elja i eksterijera, balustrade, balkoni, trijemovi.
20
historicisti ki dvorac
južno pro elje sjeverno pro elje aneks dvorca
Dogradnja dvorca izvedena je pedesetih godina prošlog stolje a, zapadno od postoje eg
dvorca u obliku prizemnice kružnog centralnog tlocrta s funkcijom predsjedni kog
apartmana. U podrumskim prostorima aneksa izvedeni su servisni prostori (kuhinja,
praonice, skladišta).
lova ka kurija stari dvorac
Ocjenjena kao druga najvrednija gra evina kompleksa svrstana je u kurije, vile i lova ke
ku e ladanjske arhitekture koje su se gradile krajem 19. i po etkom 20.stolje a. Svojim
tlocrtom razvijenim u obliku slova T, jednokatnim presjekom i stilskim karakteristikama
predstavlja zanimiljiv primjer gra evine neoromanti arskih obilježja. Sa uvana kartografska
gra a ukazuje na niz izra enih varijantnih rješenja od kojih je posljednje usvojeno i izgra eno
1903. godine.
I stari dvorac je, kao i historicisti ki, izgra en na povišenom platou od opeke s imitacijom
kanatne konstrukcije. Dominantni akcent ukupnog korpusa gra evine je njezina drvena
rezbarena konstrukcija trijema na katu. Drveni trijem je rizalitno istaknut, te perimetralno prati
plašt pro elja horizontalnog trakta gra evine. Konstruktivno je oslonjen na niz drvenih,
rezbarenih konzola. Zapadno pro elje ima rizalitno istaknut trijem, dok je na isto noj strani
bilo mogu e pristupanje trijemu na katu s vanjskim drvenim stubištem. Pro elje gra evine je
raš lanjeno pravilnim ritmom pravokutnih prozora s ornamentiranim detaljima od drveta.
Cijela ploha pro elja kata je aplicirana pseudo knatnom konstrukcijom koja bitno markira
gra evinu. Tlocrtna predispozicija je riješena kroz etiri sobe prizemlja i etiri sobe kata
razli itih površina. Iznad ulaza je nazna ena 1926. godina.
Stari dvorac je bio jedna od zna ajnih to aka perivoja cijelog kompleksa ija je šetnica kroz
aleju bila reprezentativna komunikacija s historicisti kim dvorcem.
21
stari dvorac
zapadno pro elje južno pro elje
kapelica
Jedina sakralna gra evina u današnjim granicama Parka prirode je historicisti ka kapelica
izgra ena okviru ovog komplesa Tikveš. Locirana je južno od ostalih rezidencijalnih
gra evina kao aktivni dio perivoja. Jednostavna minimalisti ka gra evina od opeke, tako er
sagra ena na povišenom terenu, izvorno je izgledala vrlo sli no sa uvanom stanju.
Jednobrodni prostor kapele, poligonalno zaklju en s zvonom na preslicu izvorno je imao i
trijem u funkciji narteksa, oslonjen na dva drvena rezbarena stupa s krovištem od biber
crijepa. Ulazni portal ima izvorne drvene vratnice, dok se iznad nadvratnika nalazi
polukružno polje ispunjeno rešetkom sa staklom. Jenostavna bo na pro elja su akcentirana
po jednim polukružnim prozorom s bojanim dijelovima okvira.
kapelica
ulazno pro elje bo no pro elje izvorne drvene vratnice
22
ostale gra evine
Ostale gra evine danas sa uvane, od ukupno 26 nekada izgra enih gra evina, su bivša
vojarna, locirana na jugozapadu kompleksa, i nekoliko gospodarskih gra evina na jugoistoku
kompleksa. Sve sa uvane gra evine su dobrog boniteta jer su se kroz sve periode
prenamjenjivale i koristile. Devastacije nastale u posljednjih 10 godina usljed okupacije i
neodržavanja nisu bitno narušile konstruktivne kvalitete gra evina.
ostale gra evine
gra evina bivše vojarne gospodarske gra evine
23
2.3.2. FARMA EBLIN
Farma Eblin poznata tradicionalno kao Eblinove štale nalazi se u k.o. Vardarac na k. .br.
1136 i 1151. na županijskoj cesti koja veže naselje Podunavlje s naseljem Kozjak. Ovaj
prometni priklju ak na županijsku prometnicu ju ini interesantnom gospodarskom lokacijom
koja raspolaže s 5, u nizu zidanih prizemnica, od kojih je samo ulazna projektirana za
administrativne funkcije, a preostale za smještaj žive stoke. Bonitet gra evina je niskog
stupnja posebno gra evina za držanje stoke. Neposredno iza upravne zgrade nalazi se
izbetonirana deponija razgradivog otpada.
snimci farme Eblin, 2002.
Od ostalih gra evina na lokaciji se nalazi i niz od 5 sjenika s drvenom konstrukcijom i
pokrovom od salonit plo a. Pretpostavlja se da su gra evine izgra ene sredinom 20.
stolje a.
Sjeverno i južno od gra evina farme nalaze se kultivirani ribnjaci s trakama poljoprivredniog
zemljišta, bez pošumljenih predjela. Stoga je mogu nost širenja gra evina na okolni prostor
mogu a bez bitnog utjecaja na biološku ravnotežu okolice.
24
2.4. GOSPODARSKE GRA EVINE
2.4.1. CRPNE POSTAJE
Podru je Parka prirode posebno je interesantno zbog svojih specifi nih hidroloških obilježja.
Locirano na branjenom i poplavnom podru ju rijeka Dunava i Drave sadrži impresivnu
hidrografsku mrežu kanala i jezera.
Podru je je djeljivo na dvije cjeline s obzirom na hidrološke specifi nosti. Prva je podru je
isto no i južno od izgra enog nasipa Zmajevac – Kopa evo, koja je izrazito niske nadmorske
visine od 82 m, zbog ega je izražena dinamika plavljenja ovisna o dvije rijeke, podzemnim
vodama, oborinama i kondezaciji vodene pare. Druga je podru je zapadno i sjeverno od
nasipa, branjeno od poplavnih voda. Ova cjelina je dio melioracijskog podru ja Dunavskog
sektora ija je odvodnja riješena s tri crpne postaje: Zlatna greda, Tikveš i Podunavlje.
crpna postaja Zlatna greda
Locirana na samoj sjevernoj granici ova crpna postaja dijelom preuzima i funkciju
sekundarnog ulaza u Park prirode. Obližnje naselje Zlatna greda i sjeverno lociran turisti ko-
ugostiteljski kompleks s crpnom postajom ine funkcionalnu cjelinu, neovisno o tome što se
nalaze izvan granica Parka prirode.
crpna postaja Zlatna greda
Gra evinski kompleks crpne postaje, osim primarne vodno-gospodarske funkcije glavne
gra evine, sadrži i nekoliko gra evinskih jedinica u koje je integrirano i stanovanje. Cijelim
25
objektom raspolažu Hrvatske vode, koje su postavile koncept aktivnog održavanja izvornog
postrojenja uz paralelno tretiranje crpne postaje muzejskom lokacijom.
obnovljena postrojenja crpne postaje Zlatna greda
Upravo zbog izvornosti glavne gra evine, te postrojenja crpne postaje ovu lokaciju treba
tretirati kao izuzetno vrijedno graditeljsko-tehnološko naslje e koje zaslužuje i propisivanje
odre enog stupnja zaštite, odnosno, tretiranje kao kulturno dobro.
crpna postaja Tikveš
Crpna postaja Tikveš je tako er locirana uz izgra eni nasip Zmajevac – Kopa evo, približno
u središtu ukupne površine Parka prirode. Gra evina je izvedena kao jednovolumenska
prostorna jedinica velike visine, s dvije manje dogradnje za sekundarne sadržaje. Stambena
potreba uposlenih je rješena u obližnje lociranoj stambenoj gra evini. Stanje postoje eg
postrojenja i stupanj izvornosti nisu evidentirani.
crpna postaja Tikveš
26
Za razliku od crpne postaje Zlatna greda ova je locirana na nešto ve oj udaljenosti od
obližnjeg naselja Tikveš. U neposrednoj blizini se nalazi još nekoliko grupa gra evina,
uglavnom stambenog karaktera, jedna zapadno od nasipa i jedna isto no od nasipa na
plavljenom terenu. Sama lokacija je specifi na u prometnom smislu zbog izvedene kompe /
skele koja u periodima visokog vodostaja povezuje dijelove poplavnog podru ja.
S obzirom na svojevrsnu izoliranost u odnosu na osnovnu mrežu putova podesnu za
turisti ke obilaske Parka prirode, te na atraktivnost crpne postaje Zlatna greda, ovu lokaciju
nije nužno eksponirati u turisti kim obilascima Parka prirode.
crpna postaja Podunavlje
Tre a u nizu crpnih postaja Parka prirode je crpna postaja Podunavlje. Obližnje naselje
Podunavlje se nalazi nekoliko kilometara zapadno, dok je u neposrednoj blizini lociran niz
stambeno-gospodarskih gra evina u funkciji crpne postaje. Specifi na je prisutnost
infrastrukturne gradnje – trafostanica.
crpna postaja Podunavlje s postrojenjem
obližnja izgradnja trafostanica
27
Lokacija crpne postaje u neposrednoj blizini ribnjaka predstavalja zanimljiv punkt za razvoj
stru nih, rekreacijskih i ugostiteljskih turisti kih sadržaja, što je i bilo predloženo u
prostornom planu iz 1982. godine.
idejno urbanisti ko rješenje turisti kog punkta Podunavska pumpa
Ovim je planom crpna postaja razra ena kao turisti ki punkt “Podunavska pumpa” u okviru
kojeg su bile predložene sljede e funkcije: prostor za pripremu i kuhanje ribe (1), prodaja
dozvola za ribarenje i pribora (2), izdavanje rekvizita i pribora (3), sanitarni vor (4), ribarenje
(5), eke / klupe / stolovi (6), nadstrešnice (7), pontoni (8), amci (9) i brodovi (10).
28
2.4.2. RIBNJA ARSTVO
Kompleks gra evina Ribnja arstvo se nalazi u k.o. Vardarac na k. .b.r. 1216 i u vlasništvu je
Belja. Prometno se nadovezuje na županijsku cestu koja veže naselje Podunavlje s naseljem
Kozjak, na križanju s lokalnom prometnicom koja ga veže s crpnom postajom Podunavlje i s
nizom južno lociranih ribnjaka.
Ukupno 6 gra evina ovog kompleksa su isklju ivo gospodarske namjene izgra ene kao
zidane prizemnice s pokrovom od crijepa ili salonit plo a. Bonitet gra evina je na vrlo
visokom nivou i zbog injenice da se radi o novijoj gradnji.
kompleks gra evina Ribnja arstvo
Me usobni položaj gra evina formira gospodarska dvorišta za lociranje ribnjaka i
mehanizacije. Stambena namjena nije integrirana u postoje i kompleks.
Gra evine nemaju posebnu urbanisti ki, arhitektonsku ili etnografsku vrijednost.
29
2.5. POJEDINA NE GRA EVINE
Na podru ju Parka prirode, ukupne površine 22.90 ha, evidentirano je 19 gra evina
raspore enih uglavnom u manje pristupa nim podru jima Parka prirode - lugarnice, lova ke,
ribarske i šumske ku e.
Navedeni oblici gradnje su evidentirani na osnovi obilaska terena, te usporedbe popisa
gospodarsko-upravnih gra evina Javne ustanove Parka prirode Kopa ki rit i Hrvatskih šuma.
Ve i broj gra evina nije bilo mogu e obi i i ustanoviti njihovo stanje, te su okvirno
evidentirane po eventualno prona enim pisanim izvorima.
PREGLED POSTOJE IH POJEDINA NIH GRA EVINA NA PODRU JU PARKA PRIRODE KOPA KI RIT
OZ
NA
KA
LO
KA
CIJ
E
GRA EVINA KATA
STARSKA OP INA
PARCELA POSTOJE A NAMJENA
1. Šumska ku a SIGET LUG 1919 stanovanje / gospodarstvo
2. Šumska ku a DVORAC 1 KNEŽEVI
VINOGRADI 1844
stanovanje / gospodarstvo
3. Šumska ku a DVORAC 2 KNEŽEVI
VINOGRADI 2842
stanovanje / gospodarstvo
4. Šumska ku a TIKVEŠ 1 VARDARAC 1057 stanovanje / gospodarstvo
5. Šumska ku a TIKVEŠ 2 VARDARAC 1408 napušteno (stanovanje / gospodarstvo)
6. Ku a KOD KOMPE VARDARAC 1408 napušteno (gospodarstvo)
7. Lova ka ku a KORMANJ LUG 2237 -
8. Lova ka ku e ULNACI KOPA EVO 3021 -
9. Lova ka ku a MENTEŠ KOPA EVO 3000 napušteno (gospodarstvo / ugostiteljstvo)
10. MIŠINA koliba - - napušteno (stanovanje / gospodarstvo)
11. Lugarnica PETREŠ KOPA EVO 2902
2905-
12. Lova ka ku a NA HAT KOPA EVO 2804/2 -
13. Ribarska ku a KOLONCA KOPA EVO 2968 gospodarstvo / ugostiteljstvo
14. Lova ka ku a OŠAK ŠUME VARDARAC 1180 stanovanje / gospodarstvo/ ugostiteljstvo
15. Podunavlje - KORMORAN VARDARAC 1211
1210stanovanje / ugostiteljstvo
16. Šumska ku a HULOVO KOPA EVO 2646 napušteno (gospodarstvo / ugostiteljstvo)
17. Šumska ku a MALI BAJAR 1 KOPA EVO 2658 napušteno (gospodarstvo)
18. Šumska ku a MALI BAJAR 2 KOPA EVO 2687 napušteno (gospodarstvo)
19. Šumska ku a PODRAVLJE - - napušteno (gospodarstvo)
30
31
Opisane gra evine su uglavnom gra ene tokom 20. stolje a i vrlo su lošeg boniteta.
Uglavnom su bile u službi gospodarenja Parkom, namjenjene lova kim djelatnostima i
manjim dijelom stanovanju. Potrebu obnove i korištenja ovih gra evina treba bazirati na
analizama njihovog utjecaja na biološke osobitosti Parka prirode.
foto pregled snimljenih lokacija pojedina nih gra evina
šumska ku a SIGET
šumska ku a TIKVEŠ 2
ribarska ku a KOLONCA
32
lova ka ku a OŠAK ŠUME
KORMORAN
2.6. OSTALE GRA EVINE
Oblici gra enja na podru ju Parka prirode koji se ne mogu svrstati u prethodno opisane
mogu se na elno svrstati u sljede e kategorije:
infrastrukturne gra evine
o prometnice
o mostovi
o silosi / cisterne / bunari / ledare
privremene gra evine
o hranilišta
o eke
o natkrivena stajališta
o ograde.
Zajedni ko obilježje im je privremeni / montažni karakter gradnje u svojstvu opsluživanja
djelatnosti na podru ju Parka prirode.
33
ostale gra evine
bunari
ledare sušare
mostovi
kompa
34
rezervoari sjenice
Sve gra evine ovakvog karaktera poželjno je sa uvati u izvornom obliku kako bi
predstavljale etnografsku vrijednost izgradnje i infrastrukture ovog prostora.
U eventualnoj daljnjoj izgradnji sli nih vrlo je bitno usvojiti princip tradicionalne izgradnje u
vidu izbora materijala, izvedbe i na ina korištenja.
35
3. PRIJEDLOG ZA KORIŠTENJE I NAMJENU
3.1. OSNOVNA POLAZIŠTA
gra evinske intervencije u gra evinskim podru jima
S obzirom da je u jedina dva naselja u okviru Parka prirode bitno smanjen broj stanovnika s
približno 700 na današnja 153 stanovnika, ve ina gra evina je napuštena duži vremenski
period i vrlo je lošeg boniteta. Stoga je bitno predvidjeti tri kategorije tretirenja gra evina:
obnova, rekonstrukcija i zamjenska gradnja. Svakom od ovih intervencija bitno je, u pravilu,
zadržati postoje e gabarite, dok se eventualna potreba za ve im kvadraturama sukladno
novoplaniranim namjenama, može posti i animiranjem potkrovlja (bez agresivnog
pove avanja volumena krova), te izvedbom novih pomo nih gra evina u dvorišnim
dijelovima parcela.
U cilju o uvanja postoje e tipologije izgra enih naselja nije preporu ljiva bitna dogradnja
volumena postoje ih gra evina na na in da pove avaju svoje tlocrtne gabarite i mijenjaju
logiku izvorne tlocrtne predispozicije. Eventualne funkcionalne korekcije mogu biti izvedene u
slu ajevima minimalne dogradnje ulaza i trijemova.
U skladu s manirom gradnje opekom i oblogom drvetom i crijepom bitno je u situacijama
rekonstrukcije, zamjenske gradnje i nove gradnje koristiti isklju ivo ve prisutne materijale u
okolnoj gradnji. Ve izvedene intervencije na gra evinama salonit krovnim oblogama,
fasdnom opekom, PVC ili ALU stolarijom, ži ane ograde i sli no bitno je ukloniti i izvesti od
izvorno korištenih materijala baziranih na pe enoj glini (opeka, crijep), drvetu (stolarija,
obloge pro elja daš anjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih gra evina) i trsci (obloge
trijemova, dvorišnih ku a). Motive rastera postoje e stolarije, kao i motive drvoreza na
sa uvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primjeniti u izradi novih. Betonske konstrukcije je
preporu ljivo izbjegavati uz maksimalno «skrivanje» eventualno izvedenih.
detalji opeke i drvoreza
36
Naselje Tikveš, locirano u samom središtu Parka prirode, okruženo kvalitetnim šumskim
fondom, ima izvrsne uvjete revitalizacije u obliku etno sela. Arhai nost izgra enih gra evina,
njihov odnos prema «ulici», te svojevrsna izdvojenost u «divljini», posjetitelje može privu i
svojom izoliranoš u u odnosu na okolni prostor. Svoju prepoznatljivost naselje može
artikulirati prezentacijom kulture, obi aja, zanata, jezika, narodnih nošnji i glazbe ovog
podru ja.
Prepoznatljivost naselja Kozjak u prvom redu može biti bazirana na ve ustrojenoj
proizvodnji zdrave hrane na podru ju Parka prirode i bliže okolice. Interes šireg podru ja za
rasadu uzgojenu na tradicionalne na ine, tradicionalne alate za obradu zemlje i zaštitu
biljaka, kao i finalne proizvode obra ene na tradicionalne na ine s recepturama (doma a
kuhana raj ica, jabu ni ocat, mljevena paprika, pekmezi, emovi, kola i, zimnice, med) može
biti motor razvoja ovog naselja. Svojom ponudom posebno naglašenom i prezentiranom
godišnjim eko-sajmovima mogu a je i realizacija eko-tržnice u okviru napuštenih
gosposarskih gra evina naselja, koja može zadovoljavati potrebe jednokratnih posjetitelja,
domicilnog stanovništva i potrebe stanovništva cijele regije.
Uz osnovnu djelatnost vezanu uz proizvodnju zdrave hrane bitno je u ovom naselju razviti i
smještajne kapacitete koji ne e ugrožavati izvornost Parka prirode svojim lociranjem na
samoj granici. U ovom smještajnom segmentu ponude bitno treba naglasiti i sezonske
ponude u smislu blagdana – tijekom Uskršnjih blagdana prezentirati tradicionalne obrede
proslave Uskrsa (poga a, kuhana šunka, mladi luk, bojanje i šaranje pisanica i drugo) ili
tijekom boži nih blagdana prezentirati pripravu jela i ritual Badnje ve eri (uz eventualan
obilazak Parka saonicama). S obzirom da je kapelica u Kompleksu dvorca Tikveš jedini
vjerski objekt u Parku prirode preporu ljivo je iskoristiti tu lokaciju u ritualnom smislu za
vrijeme crkvenih blagdana.
gra evinske intervencije izvan gra evinskih podru ja
Gra evine raspore ene izvan naselja na podru ju Parka prirode su uglavnom napuštene
ribarske, lova ke ili šumske ku e koje su periodi no gra ene u svrhu gospodarenja Parkom
prirode. Njihove lokacije na krajevima kanala, prijevojima šumskih usjeka, uzdignutim
dijelovima terena i bitnim to kama s aspekta vodnog gospodarstva ini ih vrlo zanimljivim
lokacijama za razgledanje i boravak posjetitelja. Pitanje zadržavanja ove grupe gra evina u
Parku prirode kao zanimljivog oblika turisti ke ponude koja nudi ugostiteljstvo, smještaj,
stanovanje i boravak nadzorne službe treba ispitati s aspekta njihovog, eventualnog,
ugrožavanja flore i faune Parka prirode.
37
Navedene lokacije u pravilu sadrže jednu glavnu gra evinu, te uz nju jednu ili više pomo nih
(spremišta, pušnice, ukopani gatori, bunari). Na in njihove gradnje ovisi o dijelu Parka
prirode u kojem se nalaze – na uzdignutim dijelovima terena izvedeni su kao opekom zidane
ožbukane konstrukcije, dok su na poplavnim podru jima izvedene kao uzdignute drvene
kolibe. Ovakav princip je bitno pratiti i daljnjim korištenjem tih gra evina. Sve intervencije
izvesti od izvorno korištenih materijala baziranih na pe enoj glini (opeka, crijep), drvetu
(stolarija, obloge pro elja daš anjem, ograde, konstrukcije dijelova ili cijelih gra evina) i trsci
(obloge trijemova, dvorišnih ku a). Motive rastera postoje e stolarije, kao i motive drvoreza
na sa uvanim trijemovima nastojati ponoviti ili primjeniti u izradi novih.
Nadalje je vrlo bitno poštovati princip organizacije grupe gra evina na svakoj lokaciji. Na
svim lokacijama su pomo ne gra evine izvedene kao samostalne gra evine koje nasuprot
glavnoj gra evini, a u odnosu na okolne prostore Parka prirode, stvaraju dvorišne prostore.
Na manjim udaljenostima od ovih gra evina u pravilu su locirani bunari. Ovakav princip
lociranja gra evina i organizacije dvorišta primjeniti u svim slu ajevima rekonstrukcije,
dogradnje ili zamjenske gradnje. Na svim lokacijama, koje trenutno raspolažu samo glavnom
gra evinom, mogu a je i gradnja pomo ne gra evine kako bi se novoplanirane namjene
mogle zadovoljiti bez bitnog pove anja gabarita postoje ih gra evina.
S obzirom da zbog raspršenosti infrastrukturna mreža ne doseže do svake od ovih lokacija
mogu e je u njihovim podru jima locirati agregat za proizvodnju elektri ne energije koji je
mogu e locirati u bilo koju gra evinu zbog male zapremnine.
Sve ostale gra evine na podru ju Parka prirode, koje se nalaze izvan gra evinskih podru ja,
mogu se izvoditi kao otvorene i montažne/polumontažne od drveta, opeke (ne fasadne) i
trske, a u funkciji opsluživanja djelatnosti Parka prirode: natkrivena stajališta za posjetitelje,
odmorišta, vidikovci, lova ke eke, staje za konje, punktovi za iznajmljivanje opreme i sli no.
38
3.2. GRA EVINSKA PODRU JA
Gra evinska podru ja u Prostornom planu Belog Manastira su tretirala naselja Kozjak,
Tikveš i dio naselja Podunavlje. Naselja Kozjak i Tikveš u važe im granicama gra evinskih
podru ja imaju zadovoljavaju e uvjete za razvoj i širenje, te se u skladu s predvi enim
razvojem naselja one mogu djelomi no korigirati. U daljnjoj razradi tretiranja gra evina na
podru ju Parka prirode treba dati prioritet u formiranju novog gra evinskog podru ja za
kulturno dobro Kompleksa dvorca Tikveš koje traži identi an tretman kao i postoje a naselja.
Nadalje bitno je odrediti gra evinsko podru je za Farmu Eblin kako bi joj se omogu ilo
kvalitetno prostorno razvijanje u njenim primarnim djelatnostima.
Postoje e gra evinsko podru je dijela naselja Podravlje nije potrebno zadržavati isto no od
županijske ceste, a u okviru granice Parka prirode, jer pripadaju i kompleks Kormoran ne
treba ja ati svoje sadržaje zbog velike blizine ribnjacima, staništu brojnih rijetkih vrsta ptica.
prijedlog gra evinskog podru ja
Kompleks dvorca Tikveš naselje Kozjak
naselje Tikveš farma Eblin
39
3.3. PRIJEDLOZI ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA
Osim evidentiranog kulturnog dobra Kompleksa dvorca Tikveš, na podru ju Parka prirode
nalazi se niz gra evina koje svojim karakteristikama predstavljaju zanimljive etnološke
primjerke gradnje ovog podru ja.
S obzirom na hidrološke specifi nosti Kopa kog rita, prisutstvo razvijenog sustava branjenja
podru ja od poplava, odnosno realizirani sustav brana i crpnih postaja, ini zanimljiv primjer
sprege ovjeka i prirode. Crpna postaja Zlatna greda u urbanisti ko-arhitektonskom i
tehnološkom smislu je najkvalitetnija postaja, te prezentira rijedak primjer gradnje
gospodarskih gra evina s kraja 19. stolje a.
crpna postaja Zlatna greda
Nadalje, gra evina locirana na samom sjevernom ulazu u naselje Kozjak artikulira
karakteristi nu maniru gradnje lova kih ljetnikovaca s po etka 20. stolje a. Iako trenutno
zapuštena, svojom lokacijom, okolnim ostacima hortikulturnih intervencija i arhitektonskim
elementima ukazuje na potrebu njezine stru ne valorizacije i preispitivanja mogu nosti
eventualne zaštite.
lova ki ljetnikovac na sjevernom ulazu u naselje Kozjak
40
Posljednji zanimljiv set gra evina koji je bitno valorizirati u smislu tiplologije gradnje starog
doma instva s predvrtovima je niz od tri gra evine locirane jugozapadno od sjevenog ulaza
u naselje Kozjak. Elementi pustarskih gra evina iz razdoblja Austro-ugarske gra enih starom
carskom opekom velikog formata, a potom bojanom, s tlocrtnom predispozicijom linearnih
stambnih jedinica ine dovoljan argument za procjenu vrijednosti ovih gra evina.
tri stambene gra evine u naselju Kozjak
41
korištena literatura
1. KOPA KI RIT, pregled istraživanja i bibiliografija, Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek-Zagreb, 1999.
2. Dr. Stjepan Sršan, BARANJA NA STARIM KARTAMA I NACRTIMA, Osijek, 1997.
3. Dr. sc. Stjepan Sršan, KOPA KI RIT NA STARIM ZEMLJOVIDIMA I NACRTIMA,
Hrvatske vode Zagreb, Osijek, 1998.
4. Dr. Stjepan Sršan, TRI STOLJE A BELJA 1698-1998, Osijek, 1998.
5. Katalog izložbe SLIKE KOJE GOVORE, Povijesni izvori zašti enih poplavnih
podru ja baranjskog dijela Dunava i Drave, Ravnateljstvo Nacionalnog Parka Dunav-
Drava, Javne ustanove Parka prirode Kopa ki rit i Muzeja županije Baranje u
Ma arskoj, 2002.
6. Mirko Markovi , SLAVONIJA, Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Golden
marketing, Zagreb, 2002.
7. Mirko Koren i , NASELJA I STANOVNIŠTVO SRH 1857-1971., JAZU, Zagreb, 1979.
8. ŽUPANIJA U BROJKAMA 2001, Osje ko-baranjska županija, Ured za statistiku,
Osijek, 2001.
9. ANALI ZAVODA ZA ZNANSTVENI RAD U OSIJEKU 1986-1987, JAZU, Osijek, 1987.
10. KONVENCIJA O PRISTUPU INFORMACIJAMA, SUDJELOVANJU JAVNOSTI U
ODLU IVANJU I PRISTURPU PRAVOSU U U PITANJIMA OKOLIŠA, Ujedinjeni
narodi, Gospodarsko i druptveno vije e, etvrta ministarska konferencija “Okoliš za
Europu”, Aarhus, Danska, 23-25. lipnja 1998.
11. AGENDA 21, PROGRAM ZA 21. STOLJE E, Ujedinjeni narodi, Konferencija
Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, Republika Hrvatska, Ministarstvo graditeljstva i
zaštite okoliša, Zagreb, 1993.
12. PRIKAZ STANJA I MOGU NOSTI RAZVOJA TURIZMA NA PODRU JU
VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE, Hrvatska gospodarska komora –
županijska komora Vukovar, sije anj 2002.
13. KONZERVATORSKA STUDIJA ZA GRA EVINE KULTURNE BAŠTINE U
KOMPLEKSU TIKVEŠ, “Urbos” d.o.o. studio za arhitekturu, oblikovanje i konstrukciju,
Osijek, 2002.
42
14. STRATEGIJA PROSTORNOG URE ENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Republika
Hrvatska, Ministarstvo prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997.
15. PROGRAM PROSTORNOG URE ENJA REPUBLIKE HRVATSKE, Republika
Hrvatska, Ministarstvo prostornog ure enja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za
prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.
16. RAZVOJNA STRATEGIJA HRVATSKOG TURIZMA, Ministarstvo turizma, NN 113 /
1993.
17. POPIS STANOVNIŠTVA, KU ANSTAVA I STNOVA 31. OŽUJKA 2001., Republika
Hrvatska – Državni zavod za statistiku
