1

ELEMENTI OCJENJIVANJA U NASTAVI KEMIJE

kolska godina 2016./ 2017.

O- LUAC SPLIT- uiteljica Ana ari

SADRAJ:

1. UVODNE NAPOMENE

2. BLOOMOVA TAKSONOMIJA I BROJANO OCJENJIVANJE UENIKIH

POSTIGNUA

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UENIKIH POSTIGNUA

4. UTVRIVANJE ZAKLJUNE GODINJE OCJENE (sukladno zakonskim propisima)

5. KRITERIJ VREDNOVANJA UENIKA S TEKOAMA

6. NAPOMENA

2

1. UVODNE NAPOMENE

U daljnjem tekstu navedeni su oblici, kriteriji i primjeri provjere uenikog znanja, elementi ocjenjivanja, vrste uenikih radova i naini njihova ocjenjivanja, formiranja zakljune godinje ocjene iz nastavnog predmeta Kemije.

Prilikom izrade kriterija vodili smo se prema ope prihvaenoj revidiranoj Bloomovoj taksonomiji, koja je ukratko prikazana u sljedeem poglavlju, uz kratku definiciju uenikih postignua u odnosu na pojedinu brojanu ocjenu (nedovoljan 1, dovoljan 2, dobar 3, vrlo dobar 4, odlian (izvrstan) 5).

Radi bolje preglednosti i snalaenja uenika i njihovih roditelja, sastavnice u ocjenskoj reetci prikazane su u tablici iz koje se jasno vidi koji se oblik ocjenjivanja provodi i upisuje u okviru pojedinog elementa ocjenjivanja. Na samom kraju teksta dane su upute za pisanje i izradu uenikih radova, kao i upute za izradu plakata, PowerPoint prezentacija, 3D modela te kriteriji za njihovo vrjednovanje.

2. BLOOMOVA REVIDIRANA TAKSONOMIJA

Pamenje najnia razina znanja koja se esto naziva i usvajanjem injeninog znanja ili faktografijom. Na ovoj se razini znanje definira kroz prisjeanje na prethodno nauene sadraje, a odnosi se na temeljna znanja koja obuhvaaju smisao

nastavnog predmeta. Prisjeanje moe imati iroki raspon znaenja: od poznavanja

specifine terminologije preko prisjeanja odreenih injenica do prisjeanja sloenijih pojmova ili teorija tj. prirodnih zakona. Sve to se od uenika na ovoj razini

znanja trai jest prisjetiti se odreene injenice ili informacije, to ne mora nuno

znaiti i njezino razumijevanje. Kljune rijei kojima je definirano znanje na ovoj razini su: prepoznavanje, opisivanje, imenovanje, identificiranje, nalaenje. Najei glagoli koriteni za razradu kriterija unutar ove razine su: posloiti, zapamtiti, povezati, pokazati, smjestiti, odvojiti, dati primjer, ponoviti, pregledati, citirati, navesti, spojiti, naglasiti, oznaiti, prisjetiti se, grupirati, proitati, napisati, podcrtati.

Razumijevanje sposobnost promiljanja koje je znaenje nauenih injenica, informacija ili pojmova. Ova se kognitivna razina postignua uenika moe pokazati

saimanjem nastavnog sadraja, izradom umnih ili pojmovnih mapa, interpretacijom,

objanjavanjem, Ova je razina via od prethodne, a najnii je stupanj razumijevanja

nastavnog sadraja. Za ovu razinu od uenika se, primjerice, trai da interpretira sliku,

graf, tabline podatke i sl., navede primjer za neku pojavu, verbalne izraze prevede u

formule i sl. Kljune su rijei za ovu razinu: interpretiranje, davanje primjera, usporeivanje, objanjavanje. Najei glagoli koriteni za razradu kriterija unutar ove razine su: razmotriti, prevesti, presloiti, opisati, izvijestiti, prepoznati, pregledati, opaziti, istaknuti, interpretirati, izvui glavnu ideju, utvrditi, saeti.

3

Primjenjivanje sposobnost primjene nauenih zakona, metoda, procedura i pravila na konkretne i nove probleme ili situacije. Primjerice, na ovoj razini treba znati rijeiti

konkretan brojani zadatak (stehiometrija i osnovni kemijski raun), napisati verbalne

kemijske procese u obliku izjednaene jednadbe kemijske reakcije, konstruirati

odgovarajui grafikon, dijagram ili krivulju, prikazati odgovarajuu primjenu nekog

kemijskog tehnolokog procesa, pokazati ispravnu uporabu odreenog laboratorijskog

postupka ili metode mjerenja/identifikacije kemijskih tvari. Kljune su rijei za ovu

razinu: primjenjivanje, provoenje, koritenje,izvravanje. Najee koriteni glagoli su: izvesti, ilustrirati, izraunati, nainiti, uvjebati, primijeniti, promijeniti, razluiti, pokazati, rijeiti, demonstrirati, konstruirati, nacrtati, koristiti.

Analiziranje na ovoj je kognitivnoj razini uenik sposoban ralaniti naueni sadraj na sastavnice te razumjeti odnose meu njima i njihovu organizaciju ili

strukturu. Ova je razina via od prethodno navedenih jer u sebi ukljuuje

razumijevanje nastavnog sadraja i povezivanje s organizacijskom strukturom

materijala. Kljune rijei kojima se opisuje ova razina su: organiziranje, pridavanje znaenja, naglaavanje, pronalaenje, strukturiranje, integriranje, usporeivanje. Najee koriteni glagoli pri definiranju zahtjeva prema ueniku su: razlikovati, ispitati, procijeniti, istraiti, probati, odvojiti, sloiti, usporediti, otkriti, grupirati, poredati, razdijeliti, postaviti suodnos, analizirati.

Vrjednovanje podrazumijeva uenikovu sposobnost da vrjednuje (ocijeni, procijeni ili prosudi) vrijednost odreenog sadraja. Ova je razina hijerarhijski via jer u sebi

sadri elemente prethodnih razina, uz dodatak sposobnosti prosudbe na temelju tono utvrenih kriterija ili pokazatelja. Primjerice, uenik je u stanju procijeniti valjanost

izvedenog zakljuka temeljem dobivenih eksperimentalnih podataka, prosuditi

vrijednost nekog dijela (plakata, postera, prezentacije, seminarskog rada, referata ili izvjea) temeljem utvrenih vanjskih standarda ocjenjivanja, prosuditi vrijednost

nekog pisanog djela u znanstvenom smislu. Kljune rijei za ovu razinu su: testiranje, prosuivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, praenje, provjeravanje, kritiziranje. Najei glagoli su: prosuditi, vrjednovati, predvidjeti, odrediti, nai razlog,

usporediti, ocijeniti, obraniti, izdvojiti, odmjeriti, predloiti, opravdati, odluiti,

sloiti po vrijednosti, odbaciti.

Stvaranje na ovoj, hijerarhijski najvioj razini znanja, uenik je sposoban iz pojedinanih informacija tj. dijelova stvoriti novu cjelinu ili sliku. Ovdje se istie

kreativnost uenika s naglaskom na stvaranje novih obrazaca ili struktura. Uenik je

sposoban samostalno postavljati hipoteze, planirati, kombinirati, reorganizirati, napisati dobro strukturiran esej, referat ili izvjee, odrati dobro strukturirano kratko

predavanje ili prezentaciju, predloiti pokus i sl. Kljune rijei za ovu razinu znanja

su: oblikovanje, konstruiranje, osmiljavanje, planiranje, injenje, proizvoenje. Najee koriteni glagoli su: sastaviti, proizvesti, djelovati, osmisliti, nainiti,

isplanirati, pripremiti, razviti, oblikovati, poboljati, postaviti , zamisliti,

organizirati, predvidjeti, smisliti.

4

BROJANO OCJENJIVANJE UENIKIH POSTIGNUA

OCJENA OPIS

nedovoljan (1)

Ueni(k)ca ne prepoznaje temeljne pojmove ili ih samo moe nabrojati.

Ne pokazuje razumijevanje sadraja niti uz pomo nastavnika i nije ga u

stanju samostalno reproducirati. Na pitanja ne odgovara ili odgovara nejasno, ne poznaje osnovne formule i/ili kemijsku simboliku i ne moe

samostalno rjeavati osnovne probleme ili jednostavne zadatke. Grafove,

slike ili tabline podatke ne povezuje i ne moe ih interpretirati.

dovoljan (2)

Ueni(k)ca reproducira i prepoznaje temeljne pojmove. Razumije sadraj,

ali ga ne zna primijeniti niti obrazloiti koristei zadane primjere. Poznaje

osnovne formule i/ili kemijsku simboliku, ali esto grijei prilikom

samostalnog rjeavanja ak i jednostavnih problema ili zadataka. Prepoznaje podatke prikazane grafovima, slikama ili u tablicama ali ih ne moe samostalno interpretirati, niti uz pomo nastavnika. Argumentira

povrno i nesigurno te je nejas(an)na u iznoenju gradiva.

dobar (3)

Ueni(k)ca reproducira i prepoznaje temeljne pojmove. Razumije sadraj,

ali je povran u njegovoj primjeni. Sadraj moe obrazloiti koristei

zadane primjere, ali uz intervenciju nastavnika. Poznaje osnovne formule i/ili kemijsku simboliku, samostalno rjeava jednostavne probleme i zadatke. Ponekad grijei prilikom samostalnog rjeavanja sloenijih

problema ili zadataka. Povezuje podatke prikazane grafovima, slikama ili u tablicama ali ih interpretira uz pomo nastavnika. Jasno izlae sadraj,

ali je nejas(a)na u argumentiranju.

vrlo dobar (4)

Reproducira i razumije obraeni nastavni sadraj. Poznaje temeljne

pojmove, u stanju je nadgraivati steena znanja. Sadraj obrazlae

uglavnom samostalno, koristi zadane primjere i samostalno rjeava

probleme i zadatke. Poznaje kemijsku simboliku, povezuje zadane podatke, tek se rijetko ne snalazi u sloenim problemima i zadatcima, ali

nije samostal(a)na u povezivanju sadraja kemije sa sadrajima drugih

nastavnih predmeta i nije samostalan u prenoenju znanja drugima.

Nesigurno argumentira.

odlian (5)

Reproducira, razumije, nadgrauje steena znanja. Samostalno obrazlae

sadraj navodei i vlastite primjere, rjeava i sloene probleme i zadatke.

Poznaje kemijsku simboliku, povezuje podatke dane u grafovima ili drugim vizualizacijama, korelira steena znanja sa sadrajima drugih

predmeta. Moe prenositi svoja znanja drugima te sigurno i jasno izlae

vlastitu argumentaciju.

5

3. ELEMENTI OCJENJIVANJA I OBLICI PROVJERE UENIKIH POSTIGNUA

Elementi ocjenjivanja uenikih postignua iz nastavnog predmeta Kemija.

3.1. Usvojenost obrazovnih sadraja ( usmena provjera znanja)

- odnosi se na poznavanje sadraja predvienog Nastavnim planom i programom za

nastavni predmet Kemija. Pod ovim se podrazumijeva vrednovanje sposobnosti

reproduciranja, razumijevanja i obrazlaganja zadanog sadraja u skladu s prethodno