Sadrzaj

12. dani teorije glazbe 3

Natasa Suleski JurinjakSinteza melodije i tonskog prostora 4

John KoslovskyAnalitiöka vinjeta: Felix Mendelssohn: Pjesma venecijanskih gondolijera, op. 30 br. 6 ... 11Prevela: Sanja Kis Zuvela

Christian UtzPromisljanja 0 perceptivno orijentiranoj interpretaciji posttonalitetne glazbe:postupci analize kroz izvedbu fpeiformative AnalyseJ. 25Prevele: Sanja Kis Zuvela i Petra Zidariö Györek

NikSa GligoAndelko Klobuöar in memoriam 42

Sanja Kis ZuvelaRondo ili rondeau? 0 nekim aspektima uporabe rijeöi i izraza stranoga podrijetla uhrvatskome glazbenom nazivlju 45

Daniela i Bemd WillimekIzrazavanje osjecaja akordima i akordi koji bude osjecaje 54Prevela: Sanja Kis Zuvela

Alida JakopanecBlazenka Binder: SOLFEGGIO 6 57

Jelka VukobratovicGlazbena skola Alberta Strige Krizevci proslavila 70 godina postojanja 59

Hrvoje BelaniVeliöanstvena izvedba Carmine Burane - Krizevöani Krizevcima na dar 61

Biljeske 0 autorima iprevoditeljima 63

Hrvatsko drustvo glazbenih teoretlöara ° HDGT ° Gunduüöeva 4 ° HR-1 0000 ZAGREB ° www.hdgt.hro MB1353721 ° OIB 44481653673 ° IBAN: HR27236000011 01500068 ° hdgt@hdgt.hro Urednlstvo: SanJa Kis~uvela, Niksa Gligo, Tihomir Pstrovic ° Lektorica: Daria t.azlö ° Grafiöki urednik: Slavko Kriznjak ° Nakladaovog broja: 1000 primjeraka -Izlazljednorn godisnje, u mjesecu rujnu °Cijena: 20.00 kn olSSN 1331-9892

2 THEORlA, godina xvm, broj 18, rujao 2016.

Izrazavanje osjecaja akordima iakordi koji bude osjecaje

o dokazivanju korelacije izmedu akorda i osjecaja:razmisljanja utemeljena na teoriji glazbenog uravnotezenja'

Daniela iBernd WillimekPrevela: Sanja Kis Zuvela

Kako moäemo kvantificirati emocionalni karakter harmonija?

Namjera je ovoga ölanka ponuditi prijedloge za ispitivanje preferencija za pojedineharmonije, akorde i njihove nizove u korelaciji s odredenim emocijama. Teoriju glaz-benog uravnotezenja razvio je struönjak za teoriju glazbe Bemd Willimek; ona opisuje ianalizira emocije koje se bude kad slusamo glazbu. Willimek objasnjava na koji se naöinmogu opisati glazbene preferencije s gledista teorije glazbe i psihologije. Pristupi kojimasu se autori rukovodili prilikom istrazivanja i testiranja kao i sarni rezultati tih testiranjarazradeni su u izdanju naslovljenom Glazba i emocije - istraiivanje na temelju teori-je glazbenog uravnoteienja [Music and Emotions - Research on the Theory of MusicalEquilibration (die Strebetendenz-Theortefü, autori testova i ispitivaöi bili su Daniela iBemd Willimek.

Pitanja otvorenog tipa dala su obeöavajuee odgovore

Na poöetku ispitivanja autori su postavljali odredena neformalna pitanja 0 akordima izamolili ispitanike da zabiljeze svoje slobodne asocijacije; njihovi su odgovori velikim dije-10mkorelirali. Autori su djeci svirali razliöite akorde i progresije te im potom postavljalipitanja poput sljedecih (ovisno 0 uzrastu): "Na sto pomislis kad cujes ovakvu glazbu? Naprizor iz filma? Neku rijeö? Situaciju? Mozeä li ove zvukove nekako opisati?" Njihovi suse odgovori uvijek upadljivo grupirali oko nekih kategorija emocionalnog sadrZaja. Pri-mjerice, glasnije odsviran smanjeni öetverozvuk (slika 1) obiöno su opisivali rijeöima kojeupucuju na paniku ilistrah, poput "grozno", "netko pokusava pobjeci od öudovista", "jezivapriöa", Povecani trozvuk (slika 2) povezivali su s rijeöima "san", "nestvarno", "öarolija",drugim rijeöima, izrazima iz svijeta öarobiranja i nadrealizma. Kad bi öula subdominantnikvintakord s dodanom sekstom (slika 3), djeca su spominjala prizore ispunjene emocional-nom toplinom i sigurnoscu. U tom bi sluöaju akordu prethodila kadenca kako bi bilo jasnodaje rijeö 0 subdominanti. Kad bi im se svirala cjelostepena ljestvica (slika 4), prizvale bi se

Teoriji napetosti iotpustanja; Theory 0/Musical Equilibration; njem. die Strebetendenz- Theorie, op. prev.2 S njemaökoga na engleski prevela Laura Russe12013.

54 THEORlA, godina xvm, broj 18, rujan 2016.

Slika 1: Odsviran glasno,smanjeni öetverozvuk pove-zuje se s osje6ajima panikei straha.

Slika 4: Tonovi cjelostepe-ne Ijestvice povezuju se splutanjem i bestezinskimstanjem, bivanjem pod vo-dom, u svemiru ili u snu.

Slika 2: Na povecane akor-de djeca odgovaraju izrazi-ma iznenadenja, oöaranostii öudenja.

Slika 5: Prirodni mol djecidaje osjecaj pustolovine inapetosti.

Slika 3: Durski kvintakordna subdominanti s doda-Dom sekstom sugerira mislipoput emocionalne topline isretnog zavrsetka.

Slika 6: Teorija glazbenoguravnotezenja tvrdi dazvuk durskoga kvintakordaidentificiramo sa znaöenjemreöenice "Ja to zelim!".

vizije bestezinskog plutanja poput onoga pod vodom, u svemiru iliu snu. Akordi prirodnogamola (slika 5) nadahnuli bi ih na razmiSljanje 0 pustolovinama i napetostima.

Napredni test [The Rocky Test] kvantüicira korelacije izmedu akorda iprizora izbajki

Podaci dobiveni s pomocu pitanja otvorenog tipa nadahnuli su autore da se posveterazvijanju naprednoga testa koji su nazvali The Rocky Test. Test sadrzava bajku nazvanuUspavana ljepotica i kraljevic Rocky. Priöa se sastoji od osam prizora, a svaki prate podvije razliöite glazbene podloge koje bi trebale posredovati sljedece osjecaje: zadivlje-nost, osjecaj kretanja unaprijed, bestezinsko stanje, oöaj, hrabrost, toplinu, osjecaj öe-znutljivog rastanka i samoce, Izvedba testa preferencija posve je jednostavna: moze seprovesti bilo gdje i ponoviti bilo kada jer je snimljena na CD. Prikladna je za djecu oddevet godina navise i moze se provoditi s djecom pojedinaöno ili u skupinama. Sudionicislusaju priöu i zapisu koja glazbena podloga najbolje pristaje odredenom prizoru. Testtraje maksimalno 15 minuta.

Taj je test preferencija proveden na vise od 2000 sudionika na öetiri razliöita kontinen-ta, uglavnom s grupama skolaraca razliöitih uzrasta. I tu su se vidjele znaöajne korelacijeu pogledu preferencije odredenih glazbenih brojeva. Glazba je pak bila usredotoöena naodredenu vrstu akorda koja bi dominirala jednim primjerom, no izostala iz drugoga. Glaz-bene primjere zasnovane na prvoj harmonijskoj progresiji preferirala je velika vecina ispi-

THEORlA, godina XVIII, broj 18, rujan 2016. 55

tanika. U prosjeku je 86,96 % odgovora koreliralo medusobno, ali i s postavkama teorijeglazbenog uravnotezenja. Do danas je ispitano 2016 sudionika.

Mogu lise pojmovi povezani s emocijama pridruZiti odrec1enim akordima?Osnovni test

Ishod naprednog testa nadahnuo je autore na sastavljanje jos jednog testa koji bi ispi-tivao korelacije izmedu harmonija i emocija. Provodio se jednostavnim pridruzivanjemharmonija pojmovima povezanim s emocijama, dakle, bez medukoraka u vidu bajke. Za tusu svrhu autori stvorili osnovni test [The Baste Test] kojijednostavnim sredstvima ispitujepreferencije za pojedine akorde. Glazbeni primjeri bili su minimalna opsega, a sastojali suse od mtervala, pojedinaönih akorda ili nizova od nekoliko akorda te vrlo kratkih kadenci.Rezultati toga testa takoder su se vecinom podudarali, i to u öak 92,17 % sluöajeva.

Mogu li se ove spoznaje primijeniti u muzikoterapiji?

U pilot-studiji autori su razmotrili i komplementarni fenomen; tom su prilikom testiralipedesetak dobrovoljaca u djeöjoj bolnici za neurologiju i socijalnu pedijatriju. Sudionicisu ispitani naprednim testom. Rezultati te pilot-studije takeder pokazuju visoku razinukorelacije preferiranih glazbenih primjera; medutim, sudionici s poremecajima iz spektraautizma ili poremecajima socijalnog ponasanja na neke su prizore (poput onih povezanihs emocionalnom toplinom) odgovorili druköije od ostalih ispitanika. Iz te se pilot-studijejos ne mogu izvuci nikakvi opceniti zakljuöci jer je broj ispitanika bio premalen. Dodatnabi istrazivanja mogla rasvijetliti mogucnosti primjene steöenih spoznaja u muzikoterapiji.

o öemu govori teorija glazbenog uravnotdenja?

Otkrica ovih autora jasno pokazuju paralele s tvrdnjama teorije glazbenog uravnote-zenja. Hipoteze 0 mogucim efektima pojedinih akorda bile su upadljivo sliöne rezultati-ma njihova prethodnog istrazivanja. Osnovnaje pretpostavkada glazba osjecaje ne izmamljuje izravno, vec pokrece volj-ne procese koje slusatelj identificira i potom interpretira kaoemocije. Jedan jednostavan primjer: teorija glazbenog urav-notezenja tvrdi da ce se slusatelj, ako öuje durski kvintakordpoput c-e-g (slika 6), identificirati s voljnim procesom koji Slika 7: Prema ovoj teoriji,komunicira ideju "Ja to zeliml", a ako zaöuje molski kvin- molskinam akord nalaze datakord (poput c-es-g, slika 7), poruka voljnog procesa glasit se identificiramo s voljnirn

procesom koji govori "Ni-ce "Nikad vise!" Potonje se moze dozivjeti kao izraz tuge ili kad vise!". Taj voljni procesljutnje, ovisno 0 tome je li molski akord zazvuöao tise ili gla- zazvuöat ce tuzno ako jesnije. Razlika je poput one kada rijeöi "Nikad vise!" izgova- glazba tiha, a ljutito akojeramo saptom ili pak viöemo. Kada govorimo tiho, rijeöi zvuöe glasna.

56 THEORlA, godina XVIII, broj 18, rujan 2016.

tuzno, a kada govorimo glasno, govornik zvuöi Ijutito. Isto vrijedi za molske akorde: tihmolski akord zwei tuzno, a glasan Ijutito.

Na sliöan naöin teorija glazbenog uravnotezenja objasnjava i emocionalnu narav dru-gih harmonija, od kojih su neke ilustrirane gore. Bacajuci svjetlo na mnoge moguönostimedudjelovanja izmedu oöekivanih ipercipiranih harmonija, teorija glazbenog uravnote-zenja utemeljuje okvir za glazbeno oslikavanje öak ivrlo slozenih harmonijskih strukturaivoljnih procesa. Primjenom rezultata testiranja kako bi se potvrdile hipoteze mozemo sepribliziti odgovoru na pitanje 0 emocionalnoj percepciji harmonije, a to bi u buducnostimoglo postati jednim od najzahvalnijih istrazivaökih zadataka.

Blazenka Binder: SOLFEGGIO 6

AIida Jakopanec

SOLFEGGIO 6, priruönik za nastavu u glazbenoj äkoli autorice Blazenke Binder, prof.mentorice, pomoöno je nastavno sredstvo za nastavu solfeggia u VI. razredu osnovneglazbene Skole.

Priruönik se sastoji od triju osnovnih cjelina, Prvu cjelinu eine melodijsko-ritamski pri-mjeri iz glazbene literature, u svim tonalitetima, poredani i svrstani u cjeline prema brojupredznaka, od C-dura do as-mola, u violinskom i basovskom kljuöu, ukupno 131 primjer.

Suvremena glazbenopedagoäka stremljenja, kod nas i u svijetu, sve vise teze uporabiglazbene literature kao temeljnog sredstva na podruöju svladavanja glazbene pismenostite stjecanja i razvijanja intonacijskih vjestina. Blazenka Binder ogromnim je trudom iiskustvom u beskrajnom mnostvu glazbene literature uspjela pronaci adekvatne primjere,koji ce melodikom, ritmikom, metrikom i sadrZajem biti primjereni zahtjevima nastavepredmeta Solfeggio predvidenim nastavnim programom (Nastavni planovi iprogrami zaosnovne glazbene i osnovne plesne skole, Narodne novine, 102/06).

U djelima skladatelja proslih razdoblja gotovo je nemoguce pronaci primjere u tona-litetima s vise od pet (ponekad i öetiri) predznaka. Stoga, ali i iz razloga prilagodavanjaopsega melodije opsegu djeöjega glasa, autorica je za neke tonalitete odluöila primijenititranspoziciju primjera. Takvim postupcima sluzili su se autori svih postojecih priruönikasliöne vrste, no Blazenka Binder otisla je i korak dalje te je za sve primjere navela tonali-tete iz kojih su transponirani.

Primjeri iz glazbene literature uvelike ce prosiriti i opce znanje uöenika iz podruöjaglazbene kulture ipoznavanja glazbenih djela. Postoji mnogo priruönika u kojima autorinavode samo ime skladatelja te se vrsta i sastav skladbe iz koje je primjer upotrijebljenmozda mogu samo naslutiti. U ovom su priruöniku u naslovima navedene sve potrebneoznake i brojevi, tako da nastavnik, koji to zeli, S lakocom moze pronaci zvukovni zapis

THEORlA, godina XVIII, broj 18, rujan 2016. 57