Sažetak: · Web viewUspostavom Registra stranaca, formirana je baza podataka, odnosno zbir svih evidencija vezanih za izdavanje viza, ulazak, kretanje i boravak stranaca u BiH, odnosno

STRATEGIJA INTEGRISANOG UPRAVLJANJA GRANICOM U BOSNI I HERCEGOVINI

Sarajevo, juni 2011. godine

1

BOSNA I HERCEGOVINA VIJEĆE MINISTARA

SAŽETAK:

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je dana 04.07.2005. godine usvojilo Strategiju integrisanog upravljanja granicom Bosne i Hercegovine, te i formalno uspostavilo Međuagencijsku radnu grupu za njenu provedbu. Na taj je način usvojen strateški okvir koji utvrđuje daljnje aktivnosti na području upravljanja granicom BiH.

Uz koordinaciju Ministarstva sigurnosti BiH, Međuagencijska radna grupa (MARG) je uz saglasnost svih nadležnih ministarstava pripremila novu Strategiju integrisanog upravljanja granicom (IUG) u BiH kao i prateće dokumente na istu (Analiza stanja i potreba, Akcioni plan). Vijeće ministara BiH je novu revidiranu Strategiju usvojilo 2008. godine te formiralo Državnu komisiju za integrisano upravljanje granicom koja je između ostalog dobila i zadatak praćenja provedbe Strategije i Akcionog plana integrisanog upravljanja granicom u BiH.

Državna komisija za integrisano upravljanje granicom je krajem 2009. godine donijela zaključak da se pokrene proces revizije postojeće Strategije i Akcionog plana. Formirana je radna grupa koju su činili predstavnici institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja granicom koja je izradila novu Strategiju i Akcioni plan.

Dokument je rađen u skladu da dokumentom Europske komisije: Smjernicama za integrisano upravljanje granicom na Zapadnom Balkanu koje su izrađene 2004, uključujući i inoviranu verziju pomenutog dokumenta koja je predstavljena januaru 2007. godine.

Dokument je koncipiran u šest poglavlja. Prvo poglavlje pojašnjava koncept integrisanog upravljanja granicama, dok su drugom poglavlju navedene geopolitičke karakteristike Bosne i Hercegovine i njenih granica.

Institucionalni okvir primjene i provedbe strateških ciljeva integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH), i nadležnim državnim organima, koji obavljaju granične kontrole prekograničnog prometa, opisan je u trećem poglavlju.

Koordinacija provedbe procesa integrisanog urpavljanja granicom je u nadležnosti Državne komisije za upravljanje granicom BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 73/08 i 98/09). Zadaci, način funkcionisanja, sastav i nadležnosti Komisije navedeni su u poglavlju 4. – Međuagencijski koordinirajući mehanizmi.

Koncept integrisanog upravljanja granicom počiva na tri stuba saradnje i to:

- saradnja unutar službe; - saradnja između službi; - međunarodna saradnja.

Navedena tri stuba saradnje, u poglavlju pet Strategije razrađuju:

- pravni i regulatorni okvir;- rukovođenje i organizaciju;- procedure;- ljudske resurse i obuku;- komunikacije i informacione tehnologije;- infrastrukturu i opremu.

Poglavlje šest razrađuje ciljeve u oblasti viza, migracija i azila.

2

Skraćenice:

EU Acquis – Pravno nasljeđe Evropske unije,FBIH – Federacija Bosne i Hercegovine;RS – Republika Srpska;GPBiH – Granična policija Bosne i Hercegovine,SPS – Služba za poslove sa strancima;UINO – Uprava za indirektno – neizravno oporezivanje,Uprava – Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja GVI – Granični veterinarski inspektor,DKIUG – Državna komisija za integrirano upravljanje granicom;BD BiH– Brčko distrikt Bosne i Hercegovine;SIPA – Državna agencija za istrage i zaštitu;ZRT – Zajedničko radno tijelo zaduženo za provedbu Sporazuma o međuagencijskoj suradnji;ZCAR – Zajednički centar za analizu rizika;GVIP – Granični veterinarski inspekcijski pregled;IC uređaji – uređaji koji koriste infra crvene zrake;CI – carinska ispostava;UMC – unutarnja mjesta carinjena;SAR – Sistem analize rizika;MARG – Međuagencijska radna grupa za integrisano upravljanje granicom u BiH;MoR – Memorandum o razumijevanju,MVTEO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,TI – Tržišna inspekcija;FTI – Federalni tržišni inspektor;RTI – Republički tržišni inspektor Republičke uprave za inspekcijske posloveGFTTI – Glavni federalni tržišno – turistički inspektor;WTO – Svjetska trgovinska organizacija

3

1. INTEGRISANO UPRAVLJANJE GRANICOM U BiH

Raspadom bivše SFRJ i nastajanjem šest novih država stvoreno je više od 5.000 km novih međunarodnih granica na zapadnom Balkanu, u šta se pribraja i granica BiH u dužini od 1.665 km.

Imajući u vidu strateški cilj BiH – ulazak u Evropsku uniju (u daljem tekstu: EU), nameće se potreba uvođenja koncepta integrisanog upravljanja granicom. Potpuna implementacija ovog procesa navodi se kao uslov za EU integracije u slijedećim dokumentima: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Europsko partnerstvo te Mapa puta za liberalizaciju viznog režima u BiH.

Koncept integrisanog upravljanja granicom (IUG) obuhvata koordinaciju i saradnju među svim relevantnim službama i agencijama koje su uključene u nadzor granice i kontrole na granici, kako bi se izgradili djelotvorni, efikasni i integrisani sistemi upravljanja granicama, sa zajedničkim ciljem stvaranja otvorenih, ali kontrolisanih i sigurnih granica. BiH je usvojila prvu Strategiju integrisanog upravljanja granicom u julu 2005. godine. Inovirana Strategija za IUG skupa sa Akcionim planom za provedbu Strategije usvojena je u julu 2008. godine. Oba dokumenta su podržana od strane Delegacije Europske komisije u BiH i takođe je jedna od preporuka bila da se vrši redovno ažuriranje pomenutih dokumenata.

BiH je ratifikovala ugovore o graničnim prelazima sa susjednim zemljama, te sporazume o pograničnom prometu i saradnji. Sa Republikom Hrvatskom je početkom 2010. godine otpočet proces revizije Sporazum o određivanju graničnih prelaza („Službeni glasnik BiH“ br. 7/01) sa pratećim Protokolom o kategorizaciji graničnih prelaza („Službeni glasnik BiH“ br. 4/02), Sporazum o pograničnom prometu („Službeni glasnik BiH“ br. 9/05), te Sporazum o zajedničkim lokacijama sa pratećim aneksima potpisan 2002. godine. Sa Republikom Hrvatskom je uspostavljen ugovor o granici (1999. godine), koji još uvijek nije ratifikovan u parlamentima zemalja potpisnica, te se primjenjuje na privremenoj osnovi.

Ratifikovani su i sporazumi sa Srbijom i Crnom Gorom, i to: Sporazum o određivanju graničnih prelaza između BiH i SCG („Službeni glasnik BiH“ br. 6/07) i Sporazum o pograničnom prometu između BiH i SCG („Službeni glasnik BiH“ br. 10/07). Disolucijom ove države pomenuti Sporazumi su ostali na snazi i u primjeni u Republici Srbiji dok su sa Crnom Gorom potpisani novi Sporazumi 07.10.2010. godine.

Sa Republikom Srbijom je od strane BiH pokrenuta inicijativa za istovjetan proces slanjem diplomatske note u julu 2009. godine, ali se još uvijek čeka na odgovor.

Međutim, uprkos navedenim aktivnostima, važno je istaći da BiH još uvijek nema obilježenu državnu granicu, što otežava kontrole, a istovremeno granicu je potrebno održavati otvorenom za kretanje ljudi i roba. Poboljšanje saradnje između zemalja regije, osobito između susjednih zemalja, te opsežnije aktivnosti na području međusobno povezanih pitanja, na otklanjanju ''uskih grla'' u prometu na graničnim prelazima, u rješavanju pitanja sigurnosti, posebno sprječavanja prekograničnog kriminala i slično – moglo bi imati značajnu korist za sve zemlje regije.

Zadaci koji se provode na granici odnose se na lica, transportna sredstva i robe. Takve aktivnosti podrazumijevaju potrebne kontrole i procedure na graničnim prelazima, odnosno, uključuju sprječavanje prelaska granice mimo graničnih prelaza. U kontrolu granice uključene su različite službe i agencije.

4

Otvorene, ali kontrolisane i sigurne granice podrazumijevaju dva osnovna zahtjeva:

1) Granice moraju biti „širom“ otvorene za trgovinu i kretanje lica, kako za saradnju unutar regije tako i za saradnju regije sa EU. Slobodna trgovina i kretanje lica ključni su faktori Procesa stabilizacije i pridruživanja.

2) Granice moraju biti zatvorene za sve kriminalne aktivnosti ili bilo kakve druge aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost u zemlji i u regiji. Problemi vezani za krijumčarenje svih vrsta, ilegalne migracije, terorizma i organizovanog kriminala moraju se rješavati u cijeloj regiji, a posebno na granici i graničnim prelazima. Borba protiv kriminala, jačanje institucija pravosuđa i unutrašnjih poslova, te uspostava vladavine zakona obično su temelj napretka zemlje na putu ka evropskim integracijama.

Efikasno upravljanje granicom i stvarna granična sigurnost od presudnog su značaja i za regiju i za Europu u cjelini. EU se obavezala da će sa svim državama regiona sarađivati i raditi u cilju postizanja otvorenih, ali kontrolisanih granica. Ovo je važan element Procesa stabilizacije i pridruživanja (SAP), koji zemlje regije vodi ka evropskim integracijama.

Stoga integrisano upravljanje granicama treba shvatiti kao širok dijapazon aktivnosti usmjerenih na rješavanje strateških i praktičnih izazova upravljanja granicama.

Koncept integrisanog upravljanja granicom, koji je razvila Evropska komisija, mogao bi doprinijeti jačanju partnerstva, stabilnosti i privrednog prosperiteta zemalja regije.

Strategija integrisanog upravljanja granicom u BiH određuje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve za poboljšanje saradnje unutar samih službi, koordinaciju i saradnju između službi, te međunarodnu saradnju službi uključenih u kontrole na granici, a što je u skladu sa dokumentom Smjernice za Integrisano upravljanje granicom na Zapadnom Balkanu koji je objavljen od strane Evropske komisije 2004. godine, kao i inoviranom verzijom pomenutog dokumenta iz januara 2007. godine.

Dosljednom realizacijom ciljeva Strategije treba se dostići funkcionalniji i efikasniji sistem upravljanja granicom u BiH, što bi rezultiralo bržim i sigurnijim protokom prekograničnog prometa lica i roba, manjim zadržavanjima na graničnim prelazima, boljim uvidom u prekogranični promet, povećanjem kvaliteta graničnih kontrola, poboljšanjem uslova za rad službi uključenih u granične kontrole, efikasnijom zaštitom državne granice. Pozitivni rezultati bi se ogledali i u znatno manjem nivou ilegalne imigracije, krijumčarenja ljudi, te u isto vrijeme povećanjem ukupne sigurnosti u BiH, a samim tim i regiona u cjelini. Uz sve navedeno, povećanje budžetskih prihoda Bosne i Hercegovine ne bi izostalo.

Strategija integrisanog upravljanja granicom BiH je, kao dokument, prilagodljiv i fleksibilan u smislu sukcesivnog uvođenja u procese rada, saradnje i koordinacije, te strateških smjernica EU vezanih za što efikasniji nadzor državne granice.

U zaštitu BiH granice i u prekogranične kontrolne aktivnosti uključene su sljedeće državne službe i tijela:

- Granična policija BiH;- Služba za poslove sa strancima;- Uprava za indirektno – neizravno oporezivanje;- Ured za veterinarstvo BiH, zajedno sa entitetskim veterinarskim inspekcijama;- Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, zajedno sa entitetskim fitosanitarnim

inspekcijama i inspekcija Brčko Distrikta;

5

- Inspekcije entiteta i Brčko Distrikta (tržišna i sanitarna), kako na graničnim prelazima, tako i na mjestima unutrašnjeg carinjenja i carinskim ispostavama.

Takođe, koncept integrisanog upravljanja granicom implicira saradnju navedenih službi i tijela sa državnim institucijama koje su u vezi sa graničnim odnosno prekograničnim aktivnostima.

Ova se strategija fokusira uglavnom na aspekte saradnje unutar jedne službe, te na saradnju između različitih službi, kako u BiH tako i na međunarodnom nivou. Osim toga, Strategijom su predložena i određena poboljšanja u radu službi i tijela uključenih u granične, odnosno prekogranične procedure, te jačanje njihovih kapaciteta s ciljem postizanja standarda i najboljih praksi zemalja EU.

2. GEOPOLITIČKE KARAKTERISTIKE

BiH je smještena na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka, odnosno u južnom dijelu Evrope. U geopolitičkom smislu, ona se nalazi između zemalja koje također ne pripadaju EU, dakle između Republike Hrvatske koja ima status kandidata za članstvo, Republike Crne Gore i Republike Srbije, koje još uvijek nemaju takav status.

BiH je prema susjednim zemljama omeđena uglavnom prirodnim granicama. Na to je presudan utjecaj imalo prostiranje riječnih i reljefnih cjelina, pa je granica BiH većinom hidrografska (duž riječnih tokova) i orografska (duž vrhova planinskih masiva).

Granica BiH se proteže ili je čini:

- na sjeveru i sjeverozapadu tok rijeke Save, donji tok Une i jednim manjim dijelom rijeke Glina i Korana;

- zapadna i jugozapadna granica prema Republici Hrvatskoj pretežno je orografska i prati najviše planinske vijence Plješevice, Dinare i Kamešnice;

- u području Neuma i Kleka prekida Hrvatsko primorje i izlazi na Jadransko more u dužini od oko 15 km morske granice;

- od Neumskog primorja prema Orijenu (tromeđa između Republike Hrvatske – Republike Crne Gore - BiH), BiH granica razdvaja južno Hrvatsko primorje od jugoistočnih prostora Hercegovine;

- prema Crnoj Gori granica se proteže od Orijena do sutoka Pive i Tare, te se poklapa sa krajnjim najvišim ogrankom Dinarskog gorja, a potom se pruža planinskim vijencima Ljubuše, Kovač-planine, Javorja i planine Tare;

- granica prema Republici Srbiji je većim dijelom plava i uglavnom se proteže duž rijeka Drine i Save;

- prema Republici Hrvatskoj u dužini od 1001 km granice; - prema Republikama Crnoj Gori i Srbiji u ukupnoj dužini od 664 km granice.

Činjenica da Bosna i Hercegovina u bivšoj zajedničkoj državi nije imala međunarodnih vanjskih granica, odrazila se i na vrlo loše stanje infrastrukture na graničnim prelazima, posebno u pogledu dostupnosti i korištenja savremenih IT sistema.

- Dužina državne granice iznosi oko 1.665 kilometara i ona zatvara teritorij površine 51.129 km2;

- Bosna i Hercegovina ima predviđenih 89 (56 međunarodnih i 33 pogranična) graničnih prelaza, od čega je na granici sa susjednim zemljama predviđen 81 granični prelaz, te 4 međunarodna aerodroma, 2 riječne luke i 1 morska luka. Trenutno je van

6

funkcije 12 graničnih prelaza za pogranični saobraćaj obzirom da na istima ne postoje niti minimalni infrastrukturni uslovi za obavljanje granične kontrole;

- Na granici sa Republikom Hrvatskom ima 30 međunarodnih graničnih prelaza sa različitim režimom prometa roba i 17 graničnih prelaza za pogranični saobraćaj, dok 8 graničnih prelaza za pogranični saobraćaj nije u funkciji. Na granici sa R. Srbijom ima 12 međunarodnih graničnih prelaza sa različitim režimom prometa roba i 2 granična prelaza za pogranični saobraćaj, dok dva granična prelaza za pogranični saobraćaj nisu u funkciji. Na granici sa Crnom Gorom ima 6 međunarodnih graničnih prelaza i i 2 granična prelaza za pogranični saobraćaj, dok dva granična prelaza za pogranični saobraćaj nisu u funkciji;

- Postoji veliki broj komunikacija koje sijeku graničnu liniju, budući da su te komunikacije građene u vrijeme kada se na tim prostorima nije protezala državna, već republička granica;

- Identificirana su mjesta na granici pogodna za ilegalan prelazak ka svim susjednim zemljama;

- Državna granica nije obilježena, mada je sa Crnom Gorom parafiran Sporazum o granici u 2010. godini;

- Brdsko-planinski predjeli koji se protežu duž granice, za prelaske većinom ne čine osobitu prepreku, jer su ispresijecani velikim brojem lokalnih puteva.

3. INSTITUCIONALNI OKVIR

Vezano uz opis organiziranosti svake službe i zadataka iz njihove nadležnosti u graničnom upravljanju u Bosni i Hercegovini (što se detaljnije navodi u tekstu koji slijedi), čini se važnim naglasiti da bi se prilikom provedbe ove revidirane Strategije i izrade revidiranog Akcionog plana morale u obzir uzeti i organizacione promjene, kao i utjecaj tih promjena na druge službe.

3.1. GRANIČNA POLICIJA BiH

Granična policija Bosne i Hercegovine (GP BiH), u skladu sa Zakonom o graničnoj policiji BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 50/04, 27/07 i 59/09) je upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, s operativnom samostalnošću, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice BiH i dugih poslova propisanih Zakonom. GP BiH je osnovana 2000. godine pod nazivom Državna granična služba, a 2007. godine je promjenjen naziv u Granična policija BiH. Policijska ovlaštenja službenika GP BiH propisana su Zakonom o policijskim službenicima („Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 63/04, 05/06, 33/06, 58/06, 15/08, 63/08 i 35/09).

U skladu sa Zakonom poslovi iz nadležnosti Granične policije BiH su:

1. Sprovođenje odredbi Zakona o graničnoj kontroli („Službeni glasnik BiH“ br.53/09 i 54/10), kako je propisano tim Zakonom;

2. Sprovođenje odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 36/08) kako je propisano tim Zakonom;

3. Spriječavanje, otkrivanje i istraživanje djela koja su propisana krivičnim zakonima u BiH kada:

a) su ta krivična djela usmjerena protiv bezbjednosti državne granice ili protiv izvršenja poslova i zadataka iz nadležnosti GP BiH,

7

b) se ta krivična djela moraju goniti u skladu sa odredbama o zloupotrebi javnih isprava koje služe kao dokaz identiteta, o putnoj ispravi i obavezi posjedovanja vize, te odredbama o kretanju i boravku stranaca i azilu ukoliko je počinjeno prilikom prelaska granice ili su direktno vezana za prelazak granice,

c) ta krivična djela obuhvataju prevoz robe preko državne granice čiji promet nije dopušten, robe bez službenog odobrenja ili u slučaju kršenja važeće zabrane, ukoliko je GP BiH dodijeljena dužnost nadzora takvog odobrenja ili zabrana na osnovu drugog propisa ili administrativnog sporazuma sa organima odgovornim za takvo gonjenje.

4. Spriječavanje, otkrivanje i istraživanje drugih krivičnih djela na zahtjev nadležnog organa;

5. Spriječavanje, otkrivanje i istraživanje prekršaja koji su propisani Zakonom o graničnoj kontroli, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, te drugim zakonima, kao i drugih prekršaja na zahtjev nadležnog organa;

6. Pružanje policijske podrške organizacionim jedinicama u sklopu Ministarstva sigurnosti BiH u provođenju Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih propisa iz ove oblasi;

7. Preduzima mjere zaštite vazdušnog civilnog saobraćaja i bezbjednosti prostorija međunarodnih aerodroma u BiH te obavlja i druge poslove propisane Zakonom i drugim propisima.

Pored već pomenutih zakona GP BiH u svom radu primjenjuje i niz drugih zakona od kojih su najvažniji: Zakon o krivičnom postupku, Zakoni o prekršajima, Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prevozu, Zakon o zaštiti ličnih podataka, Zakon o zaštiti tajnih podataka, Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, Zakon o upravi i Zakon o upravnom postupku.

Pored navedenog, za rad Granične policije BiH posebno su značajni ugovori, memorandumi, konvencije i sporazumi kojima je regulisana saradnja sa međunarodnim organizacijama, agencijama za provođenje zakona i drugim tijelima državne uprave u BiH, susjednim zemljama i šire.

3.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

Služba za poslove sa strancima je upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine sa operativnom samostalnošću, osnovana Zakonom o Službi za poslove sa strancima („Službeni glasnik BiH“ br. 54/05), 01.10.2006. godine, obavlja poslove iz svoje nadležnosti propisane Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 36/08 ), nadležna je za:

Upravne poslove vezane za kretanje i boravak stranaca u BiH, propisane Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, i to:

praćenje, prikupljanje i obradu podataka i saznanja iz nadležnosti Službe; analizu stanja iz nadležnosti Službe; preduzimanje potrebnih mjera i radnji iz nadležnosti Službe, te predlaganje mjera

radiunapređenja ukupne situacije u oblasti kretanja, boravka i zapošljavanja stranaca;

8

Ostali poslovi propisani Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, te drugim zakonima i propisima kojima se regulišu prava, obaveze i druga pitanja u vezi s kretanjem, boravkom i zapošljavanjem stranaca.

Inspekcijske poslove nad sprovođenjem Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, i to:

kontrola boravka, kontrola svrhe boravka, kontrola korištenja boravka, prijave boravka ili promjene mjesta boravka;

nadzor nad pravnim i fizičkim licima u vezi s boravkom i zapošljavanjem stranih državljana;

podnošenje prijava i zahtjeva za postupanje protiv pravnih ili fizičkih lica zbog nepridržavanja propisa kojima se regulišu pitanja kretanja, boravka i zapošljavanja stranaca;

podnošenje zahtjeva za pokretanje postupaka radi ukidanja odobrenog boravka, odnosno ukidanja boravka po osnovu podnesenog zahtjeva za azil ili odobrenog azila, kao i zahtjeva za ukidanje viza;

vođenje evidencija o inspekcijskim kontrolama i nalazima; redovni inspekcijski nadzor, te nadzor po nalogu ili zahtjevu, odnosno po dostavljenoj

prijavi; podnošenje zahtjeva za raspisivanje potrage za licima i stvarima; podnošenje zahtjeva za obavljanje pretresa lica, stvari, vozila i objekata, te za

stavljanje stranaca pod nadzor provjere po nalogu ministarstva u vezi s ulaskom, kretanjem i boravkom stranih državljana koji su u postupku dobijanja bh. državljanstva.

Služba obavlja i druge poslove propisane podzakonskim aktima, međunarodnim konvencijama, protokolima, principima i bilateralnim sporazumima koje je potpisala i ratificirala Bosna i Hercegovina u vezi migracionih prava, temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Sjedište Službe je u Sarajevu, a Služba ima nadležnosti rada i djelovanja na području cijele Bosne i Hercegovine, punu funkciju nadležnost ostvaruje kroz rad i djelovanje 16 (šesnaest) terenskih centara, Imigracijskog centra kao organizacijske jedinice izvan sjedišta službe te Uprave službe i Sektora u sjedištu službe.

Služba je relativno mlada agencija i djeluje isključivo na profesionalnim osnovama, finansira se iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine i donacija. Zapravo, velike zasluge u njenom opremanju ima međunarodna zajednica, riječ je o Službi koja je usklađena sa potrebama rada koje se prakticiraju u zemljama EU.

Osnovne vizije za budućnost Službe su:

- Stvaranje preduslova za osiguranje trajnog smještajnog prostora;- Dostizanje europskih normi i standarda u oblasti migracija;- Suzbijanje i suprotstavljanje ilegalnim migracijama a u saradnji sa drugim agencijama

nadležnim za sprovođenje zakona i otkrivanje krivičnih djela koja su vezana za ilegalne migracije;

- Orijentacija na djelovanju i poboljšanju saradnje po pitanju ilegalnih migracija sa Službama za poslove sa strancima država Jugoistočne Evrope - Zapadni Balkan.

9

3.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje BiH (u daljem tekstu UINO) je formirana 01.01.2004. godine Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja („Sužbeni glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04, 4/08 i 49/09) kao samostalna upravna organizacija na državnom nivou, odgovorna za obezbjeđenje jedinstvenog funkcionisanja fiskalnog i ekonomskog sistema u BiH.

UINO je nastala spajanjem tri bivše carinske službe u BiH (FBiH, RS i Brčko distrikta BiH) u jednu Upravu.

Svoju funkciju UINO ostvaruje preko pet sektora u Središnjem uredu u sjedištu i četiri regionalna centra podijeljena po privrednim regijama BiH, koja su locirana u Tuzli, Sarajevu, Mostaru i Banja Luci.

Carinska služba UINO u regionalnim centrima je organizovana preko Odsjeka za carine, koji ima određeni broj organizacionih jedinica, među kojima su unutrašnja mjesta carinjenja (carinske ispostave) i granični prelazi (carinski referati na graničnim prelazima).

Glavni zadaci UINO u vezi sa prekograničnim aktivnostima su:

- kontrola roba koje ulaze ili napuštaju carinsko područje BiH;- naplata carinskih dažbina i drugih indirektnih poreza pri uvozu;- jedinstvena primjena i provođenje carinskih i poreznih propisa, te jednoobrazno

postupanje;- sprječavanje kršenja carinskih propisa, uključujući sprječavanje krijumčarenja,

obavještajni rad i istrage;- kontrola zabrana i ograničenja prometa robe koja ugrožava javnu politiku, javni moral,

javnu sigurnost, zdravlje ljudi, životinja i biljaka, zatim nacionalna bogatstva od umjetničke, historijske ili arheološke vrijednosti, te industrijsko-komercijalne svojine, otrova, droga, terorističkih materijala, oružja, municije, otpadnih materija itd.

Na graničnim prelazima, u vezi robe koja se uvozi/izvozi/provozi, provode se sljedeći carinski postupci: provoz, privremeni smještaj, izvoz (istup iz BiH izvozno carinjenje robe), privremeni uvoz (usmena prijava) roba, postupak u putničkom prometu.

U unutrašnjim mjestima carinjenja provode se sljedeći carinski postupci: provoz, privremeni smještaj, stavljanje u slobodan promet, unutrašnja obrada, privremeni uvoz, obrada pod carinskom kontrolom, carinsko skladištenje, vanjska obrada, izvoz (puštanje u postupak).

Carinska služba UINO, u kontinuitetu se razvija i prolazi kroz značajne neophodne reforme, a sve u cilju modernizacije carinskog sistema u skladu sa EU standardima i praksom, što obuhvata i njegovo usklađivanje sa EU-acquis, pravilnog i ujednačenog provođenja carinskih propisa na cijelom carinskom području BiH, efikasnijeg provođenja carinskih postupaka i naplate indirektnih poreza pri uvozu, povećanja efikasnosti carinskih kontrola, podrške olakšavanju i ubrzavanju međunarodne trgovine robom, kao i povećanju pravne sigurnosti učesnika u carinskim postupcima, razvijanja metoda modernog upravljanja rizicima

10

i priprema za elektronsko poslovanje i uvođenja modernih sistema upravljanja ljudskim resursima.

Od 01.01.2006. godine u primjeni je Zakon o porezu na dodatu vrijednost, prema kojem carinska služba UINO, na robu koja se uvozi, pored ostalih indirektnih poreza kojima ta roba podliježe, naplaćuje i porez na dodatu vrijednost.

Prikupljanje indirektnih poreza na efikasan način, doprinosi cjelokupnoj makroekonomskoj stabilnosti i fiskalnoj održivosti BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta BiH, što u znatnoj mjeri doprinosi i funkcionisanju jedinstvenog ekonomskog prostora BiH.

3.4. URED ZA VETERINARSTVO BiH

Osnovni zadaci granične veterinarske inspekcije su provođenje veterinarsko – zdravstvenih pregleda i kontrole u međunarodnoj trgovini živim životinjama, hranom i proizvodima životinjskog porijekla, koja bi mogla predstavljati rizik po zdravlje ljudi i životinja.

Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, br. 34/02), utvrđene su osnove za rad granične veterinarske inspekcije kao i nadležnosti graničnog veterinarskog inspektora.

Kontrolu, nadzor i koordinaciju rada granične veterinarske inspekcije obavlja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, putem Ureda za veterinarstvo BiH.

Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine formiran je Odlukom Vijeća ministara BiH o osnivanju Ureda za veterinarstvo BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 31/00 i 10/02), a kadrovsko popunjavanje uslijedilo je nakon donošenja Odluke o preuzimanju veterinarskih inspektora iz entitetskih ministarstava i Odjeljenja Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - Ured za veterinarstvo BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 46/04).

Granična veterinarska inspekcija na graničnim prelazima, kao jedinstvena služba, djeluju od 01.12.2004. godine.

Odlukom o osnivanju Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, Ured za veterinarstvo BiH nadležan je za:

a) obavljanje veterinarsko – zdravstvenih kontrola u međunarodnom prometu živim životinjama, hranom i proizvodima životinjskog porijekla koje bi mogle predstavljati rizik za zdravlje ljudi i životinja, (Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, proizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova, stočne hrane i otpadaka životinjskog porijekla u Bosnu i Hercegovinu, „Službeni glasnik BiH“ br. 52/09);

b) registrovanje i odobravanje uvoza roba susjednih i drugih država, te donošenje registra objekata iz kojih je dozvoljen uvoz u BiH, (Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini „Službeni glasnik BiH“ br. 34/02- čl. 26) i (Pravilnik o uslovima uvoza i provoza živih životinja, proizvoda životinjskog porijekla, veterinarskih lijekova, stočne hrane i otpadaka životinjskog porijekla u Bosnu i Hercegovinu „Službeni glasnik BiH“ br. 52/09);

11

c) predlaganje propisa za registraciju objekata za klanje životinja, provedbu jedinstvenog postupka registrovanja objekata za proizvodnju, preradu, obradu, doradu ili uskladištenje proizvoda i sirovina životinjskog porijekla, a koji su namijenjeni izvozu ili uvozu, te za donošenje propisa vezano za promet veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda, (Odluka o uslovima koje moraju ispunjavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla, „Službeni glasnik BiH“ br. 27/05 i Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini, „Službeni glasnik BiH“ br. 34/02- č.l 31);

d) štampanje i izdavanje veterinarsko-zdravstvenih certifikata za uvoz/izvoz roba i životinja, (Odluka o veterinarskom svjedočanstvu o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu, „Službeni glasnik BiH“ br. 33/03, 14/04 i 35/05);

e) predlaganje propisa i koordinacija jedinstvenih mjera, metoda i postupaka kontrole zaraznih i parazitskih bolesti životinja sa liste A i B Međunarodnog zoosanitarnog kodeksa O.I.E, (Odluka o zaraznim bolestima, „Službeni glasnik BiH“, br. 44/03);

f) predlaganje propisa veterinarsko – zdravstvenih uslova za međunarodni promet (izvoz i uvoz u i iz Bosne i Hercegovine) životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda životinjskog porijekla;

g) predlaže propise jedinstvenog programa monitoringa i kontrole biorezidua u životinjama, te proizvodima i sirovinama životinjskog porijekla;

h) koordinira rad granične veterinarske inspekcije i predlaže propise jedinstvene dokumentacije za uvoz, odnosno izvoz životinja, sirovina, otpadaka i proizvoda životinjskog porijekla i uspostavljanje jedinstvenog informacijskog sistema granične veterinarske inspekcije, (Pravilnik o uslovima i načinu rada granične veterinarske inspekcije Bosne i Hercegovine, „Službeni glasnik BiH“ br. 45/09, Priručnik za rad granične veterinarske inspekcije u Bosni i Hercegovini - pregled živih životinja, „Službeni glasnik BiH“ br. 96/09, Priručnik za rad granične veterinarske inspekcije u Bosni i Hercegovini - pregled proizvoda životinjskog porijekla, „Službeni glasnik BiH“ br. 96/09);

i) saradnja s međunarodnim veterinarskim, zdravstvenim i sličnim institucijama i organizacijama (O.I.E., WHO, FAO, Evropska komisija i sl.).

3. 5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA

Fitosanitarni nadzor u BiH, kako u prekograničnom prometu robama biljnog porjekla, tako i u nadzoru u unutrašnjosti, podijeljen je u tri administrativno-upravna segmenta, Federacija BiH (FBiH), Republika Srpska (RS) i Brčko distrikt BiH. Fitosanitarna inspekcija organizovana je u Republičkoj Upravi za inspekcijske poslove - Inspektorat RS u sektoru poljoprivredne inspekcije, Federalnoj Upravi za inspekcijske poslove – Inspektorat poljoprivredne inspekcije FBiH i Kancelarija gradonačelnika – Inspektorat Vlade Brčko distrikta BiH i isti su odgovorni za rukovođenje i rad fitnosanitarne inspekcije, kako na granici tako i za provođenje nadzora u unutrašnjosti. Ne postoji jedinstven nacionalni organ nadzora.

Uprava je osnovana Odlukom Vijeća ministara BiH o osnivanju Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 23/04), te su nadležnosti propisane Zakonom o zaštiti zdravlja bilja BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 23/03). Uprava je centralno odgovorno tijelo za zaštitu zdravlja bilja u BiH za saradnju i razmjenu informacija s međunarodnim zvaničnim tijelima i obavještavanje međunarodnih tijela.

12

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, odnosno Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja u njegovom sastavu, trenutno nema odgovornost za rad inspekcijskih organa prema Zakonu o zaštiti zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 23/03). Član 78. navedenog Zakona kaže da inspekcijski nadzor primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vrše fitosanitarni inspektori nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta BiH.

Perspektiva rada fitosanitarne službe je usklađenost Zakona o zaštiti zdravlja bilja sa potpisanom Međunarodnom konvencijom o zaštiti bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 8/03).

Područje resorske nadležnosti fitosanitarne inspekcije je spoljnotrgovinski i unutrašnji inspekcijski nadzor. U okviru ovog resora obavlja se:

1. Inspekcijski nadzor u oblasti poljoprivredne proizvodnje i prometa poljoprivrednih i drugih proizvoda;

2. Specifični nadzor iz fitosanitarne oblasti.

Izvršenje procedure graničnog nadzora provodi se u cilju zdravstvene zaštite domaće proizvodnje, tržišta i potrošača, postupkom zdravstvene kontrole bilja, biljnih proizvoda i predmeta kojima se mogu prenijeti štetni organizmi u međunarodnom prometu, praćenja i evidentiranja prekograničnog prometa sredstava za primjenu u poljoprivredi (pesticida) i osiguranja odvijanja međunarodnog prometa zdravstveno ispravnim biljem i biljnim proizvodima.

Kontrola se obavlja pri uvozu/izvozu/provozu navedenih pošiljki na graničnim prelazima i unutrašnjim mjestima carinjenja, kao i na mjestima proizvodnje i skladištenja.

Pored obaveze izvršenja nadzora, svaka služba u svom domenu ima i tehničke obaveze u smislu izrade, štampanja obrazaca dokumenata potvrde o zdravstvenoj ispravnosti roba biljnog karaktera (FITOCERTIFIKAT) i ispostavljanja računa za usluge nadzora, o čemu se vodi službena evidencija utroška.

Za usluge štampe predviđaju se troškovi u budžetu inspektorata za narednu godinu.

3.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA

U Republici Srpskoj:

Tržišna inspekcija u Republici Srpskoj je organizovana na republičkom i lokalnom nivou.

Republička Tržišna inspekcija je u ranijem periodu bila organizovana u okviru Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske i počela je sa radom 1993. godine, kada je i donesen Zakon o tržišnoj inspekciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/93). Donošenjem Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 113/05, 1/08 i 74/10) republička tržišna inspekcija je od 01.03.2006. godine prešla u Republičku upravu za inspekcijske poslove (Inspektorat Republike Srpske).

13

Republička tržišna inspekcija Republike Srpske u vanjskotrgovinskom prometu (u daljem tekstu RTI) vrši nadzor nad uvozom:

- poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na osnovu Zakona o kontroli kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vanjskotrgovinskom prometu („Službeni list SFRJ“ br. 28/75, 70/78, 54/86 i 30/91) i prateće podzakonske regulative;

- tečnih naftnih goriva na osnovu Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva i Uputstva o načinu provođenja Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva („Službeni glasnik BiH“ br. 27/02 i 61/07);

- ''neprehrambenih'' proizvoda na osnovu Zakona o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu („Službeni glasnik BiH“ br. 13/03) i objedinjenog spiska roba, koji je 2005. godine usaglašen na nivou Uprave za indirektno oporezivanje u 12 carinskih ispostava: Trebinje, Višegrad, Sokolac, Karakaj, Rača, Šamac, Brod, Doboj, Gradiška, Banja Luka, Prijedor i Novi Grad.

Tržišna inspekcija na lokalnom nivou je organizovana po opštinama i gradovima. Republička Tržišna inspekcija vrši nadzor i nad radom inspektora u jedinicama lokalnih zajednica.

Radom republičke tržišne inspekcije rukovodi glavni republički tržišni inspektor, a radom tržišne inspekcije u opštini, odnosno u gradu, rukovodilac organa uprave u čijem se sastavu nalazi inspekcija.

U Republici Srpskoj nadzor kvaliteta robe u vanjskotrgovinskom prometu vrši 21 republički inspektor od čega su 15 tržišnih inspektora sa ovlaštenjem zdravstvenog inspektora i 6 zdravstvenih sa ovlaštenjem tržišnog inspektora.

Naprijed navedene kontrole obavljaju se na svim mjestima carinjenja roba koje podlježu ovim kontrolama.

Ovim kontrolama se utvrđuje da li proizvodi iz uvoza ispunjavaju uslove za stavljanje u promet na tržište BiH u skladu sa propisanim normama i uslovima kojima se određuje kvalitet proizvoda i to:

a) Da li su proizvodi na propisan način deklarisani, označeni, obilježeni i upakovani; b) Da li su proizvodi propraćeni propisanim ispravama (garantni list, tehničko uputstvo,

proizvođačka specifikacija, servisi i sl.); c) Da li proizvodi ispunjavaju uslove o usklađenosti s propisima o kvalitetu proizvoda

koji se odnose na atestiranje, certifikaciju proizvoda, a što je uslov za izdavanje uvjerenja o kvalitetu proizvoda.

U Federaciji BiH:

Federalna tržišna inspekcija (u daljem tekstu: FTI), djeluje u INSPEKTORATU TRŽIŠNO-TURISTIČKE INSPEKCIJE koji je u sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove od 01.01.2007. godine.

U nadležnosti FTI je kontrola kakvoće poljoprivredno-prehrambenih i industrijskih proizvoda. Ovoj kontroli podliježu proizvodi koji su određeni Odlukom (u prilogu) da pri uvozu prije carinjenja podlježu obveznoj kontroli kakvoće, FTI nadležni za kontrolu kakvoće

14

proizvoda pri uvozu. Ove kontrole se obavljaju na svim mjestima carinjanja ovih proizvoda, dakle na svim carinarnicama i carinskim ispostavama u FBiH (na graničnim prelazima i unutrašnjim mjestima carinjenja) na kojima se vrši carinjenje ovih proizvoda.

FTI nadležni za nadzor u unutarnjem prometu roba, ove kontrole obavljaju u:

- skladištima uvoznika u kojima kontroli kakvoće podliježu proizvodi iz uvoza kao i proizvodi koji su pri uvozu već podlegli toj kontroli;- na mjestima proizvodnje domaćih proizvođača; - kod distributera ovih proizvoda kao i u svim veleprodajnim i maloprodajnim mjestima.

Kontrolu kakvoće proizvoda koji su određeni Odlukom (u prilogu) pri uvozu i izvozu obavljaju i društva ovlaštena od Federalnog ministarstva trgovine. Ove kontrole obavljaju se na isti način i po istom postupku kao FTI na svim mjestima carinjenja proizvoda koji na tom mjestu carinjenja pri uvozu podliježu kontroli kakvoće prije carinjenja, pri izvozu ove kontrole obavljaju na mjestima utovara, odnosno pretovara.

Kontrola kakvoće proizvoda pri uvozu i izvozu skladno Zakonu (u priligu) obavlja se na način i po postupku koji je propisan Pravilnikom (u prilogu). Ovim kontrolama FTI-i i ovlaštena društva svaki iz svoje nadležnosti vrše provjeru da li su proizvodi na propisan način deklarisani, označeni, obilježeni i upakovani, te za robu koju prati popratna dokumentacija da li su propraćeni propisanim ispravama (garantni list, tehničko uputstvo, proizvođačka specifikacija, servisi i sl.), kao i da li ispunjavaju uslove o usklađenosti s propisima o kakvoći proizvoda koji se odnose na atestiranje i certificiranje. Pored naprijed navedene senzorske kontrole proizvodi propisani navedenim Pravilnikom podliježu obaveznom laboratorijskom ispitivanju kakvoće, kojim se utvrđuje da li proizvodi iz uvoza ispunjavaju propisane standarde i uvjete kakvoće za tu vrstu proizvoda. Izuzetak su tečna naftna goriva koja sukladno propisanim odredbama Odluke i Upustva (u prilogu) koje je donijelo Vijeće ministra BiH, podliježu senzorskoj kontroli. Laboratorijsko ispitivanje tečnih naftnih goriva obavlja se samo u slučajevima kada FTI posumnja u kakvoću.

Proizvodi koji pri uvozu i izvozu podliježu kontroli kakvoće od strane ovlaštenih društava, ne podliježu obveznom laboratorijskom ispitivanju kakvoće.

Za proizvode za koje se pri uvozu nakon izvršene kontrole kakvoće utvrdi da ispunjavaju propisane standarde i uvjete kakvoće FTI, ovlaštena društva izdaju Uvjerenje o kakvoći koje je uvjet za carinjenje proizvoda i stavljanje u promet na tržište BiH.

Kontrola kakvoće proizvoda u prometu kod distributera ovih proizvoda, veleprodajnim i maloprodajnim mjestima u nadležnosti je i kantonalnih organa tržišne inspekcije (u daljnjem tekstu KTI) i općinskih organa tržne inspekcije (u daljnjem tekstu OTI).

FTI nadležni za nadzor u unutrašnjem prometu roba i usluga se u nadzoru nad primjenom Zakona i podzakonskih propisa (u prilogu), nadležni su za kontrole koje se odnose i na provjeru sigurnosti neprehrambenih proizvoda iz uvoza i proizvoda domaćih proizvođača koji se nalaze u unutrašnjem prometu kojima se provjerava da li ispunjavaju sigurnosne zahtjeve propisane za tu vrstu proizvoda. Ove kontrole u nadležnosti su FTI, KTI i OTI.

15

U Brčko distriktu BiH:

Tržisna inspekcija je organizovana od 01.01.2008. godine u Kancelariji gradonačelnika - Inspektoratu i obavlja kontrole kvaliteta poljoprivredno - prehrambenih proizvoda, nafte i naftnih derivata i ostale robe koja je namijenjena uvozu i izvozu.

Kontrola kvaliteta se obavlja u unutrašnjem mjestu carinjenja na carinskom terminalu „Luka Brčko“ za drumski, željeznički i riječni saobraćaj.

3.7. SANITARNA INSPEKCIJA

Zdravstvena inspekcija u Republici Srpskoj je organizovana na republičkom i lokalnom nivou.

Republička zdravstvena inspekcija je u ranijem periodu bila organizovana u okviru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i počela je sa radom 1994. godine, kada je i donesen Zakon o sanitarnoj inspekciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 14/94). Donošenjem Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 113/05, 1/08 i 74/10) republička zdravstvena inspekcija je od 01.03.2006. godine prešla u Republičku upravu za inspekcijske poslove (Inspektorat).

Republička zdravstvena inspekcija vrši nadzor nad uvozom hrane, predmeta opšte upotrebe, hemikalija i biocida na 12 carinskih ispostava: Trebinje, Višegrad, Sokolac, Karakaj, Rača, Šamac, Brod, Doboj, Gradiška, Banja Luka, Prijedor i Novi Grad.

Zdravstvena inspekcija na lokalnom nivou je organizovana po opštinama i gradovima. Republička zdravstvena inspekcija vrši zdravstveni nadzor iz nadležnosti opštinske, odnosno gradske zdravstvene inspekcije, i to ukoliko na određenom području nema ovlaštenog opštinskog ili gradskog inspektora.

Radom republičke zdravstvene inspekcije rukovodi glavni zdravstveni inspektor, a radom zdravstvene inspekcije u opštini, odnosno u gradu, rukovodilac organa uprave u čijem se sastavu nalazi inspekcija.

U Republici Srpskoj zdravstveni nadzor u vanjskotrgovinskom prometu vrši 21 republički inspektor od čega su 6 zdravstveni a ostali su tržišni inspektori sa ovlaštenjem zdravstvenog inspektora.

Donošenjem Zakona o inspekcijama u FBiH federalna sanitarna inspekcija je od 01.01.2007. godine prešla u Federalnu Upravu za inspekcije poslove. Rad federalne sanitarne inspekcije organizovan je u carinskim ispostavama koje se nalaze na graničnim prijelazima i na mjestima unutrašnjeg carinjenja. Kontrola se obavlja pri uvozu, izvozu i provozu pošiljki na ispostavama na graničnim prelazima i mjestima unutrašnjeg carinjenja.

Federalna sanitarna inspekcija obavlja zdravstveni inspekcijski nadzor radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, te sirovina za njihovu proizvodnju koje se uvoze, obavlja nadzor nad uzorkovanjem i laboratorijskim ispitivanjem životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe. Također obavlja nadzor nad uvozom, izvozom i provozom izvora jonizujućih zračenja (lijekova) i otrova a novi zakon o lijekovima i

16

medicinskim sredstvima donesen na državnom nivou uređuje inspekcijski nadzor farmaceutskih inspektora na državnom nivou (uvoz, proizvodnja i promet lijekova na veliko).Federalni granični inspektori na aerodromima vrše, pored navedenih nadzora, i sanitarni nadzor nad sredstvima u međunarodnom i domaćem avio-saobraćaju, putnicima i njihovim stvarima.

U Federaciji BiH ima ukupno 16 graničnih sanitarnih inspektora, od čega osam (8) na carinskim ispostavama koje se nalaze na graničnim prelazima, i osam (8) na unutrašnjim mjestima carinjenja.

U određenom broju kantona se također organizuju kantonalne Uprave za inspekcije poslove a u onim gdje to nije slučaj još uvijek su u funkciji općinske sanitarne inspekcije.

U Brčko distriktu BiH, sanitarna inspekcija je organizovana u okviru Kancelarije gradonačelnika – inspektorat. Sa radom na graničnim prelazima je počela od 01.07.2004. godine. Ova inspekcija je organizovana na carinskim ispostavama koje se nalaze na graničnim prelazima drumskog, riječnog i željezničkog saobraćaja.

Kontrola se vrši pri uvozu, izvozu i provozu pošiljki na carinskim ispostavama koje se nalaze na graničnim prelazima i na unutrašnjim mjestima carinjenja.

Sanitarna inspekcija vrši nadzor nad zdravstvenom ispravnošću hrane i predmeta od opšte upotrebe, nadzor nad uvozom i prevozom opasnih materija (otrova i izvora jonizirajućih zračenja).

Radom sanitarne inspekcije u Brčko distriktu BiH rukovodi gradonačelnik, šef inspektorata i glavni inspektor. Sanitarni nadzor obavljaju četiri sanitarna inspektora, od toga dva su stalno prisutna na carinarnicama, a druga dva inspektora rade u unutrašnjosti.

4. MEĐUAGENCIJSKI KOORDINIRAJUĆI MEHANIZMI

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je dana 04.07.2005. godine usvojilo Strategiju integrisanog upravljanja granicom Bosne i Hercegovine, te i formalno uspostavilo Međuagencijsku radnu grupu za njenu provedbu. Na taj je način usvojen strateški okvir koji utvrđuje daljnje aktivnosti na području upravljanja granicom BiH.

Strateške dokumente u oblasti integrisanog upravljanja granicom u BiH koji su usvojeni u julu 2008. godine izradila je Međuagencijska radna grupa (u daljem tekstu: MARG), koju je Odlukom o formiranju Međuagencijske radne grupe za implementaciju strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 26/06) uspostavilo Vijeće ministara BiH.

U radu navedene Radne grupe učestvovali su predstavnici ministarstava, službi i agencija uključenih u nadzor prekograničnog prometa, i to: Ministarstvo sigurnosti BiH, GP BiH, UINO, Ured za veterinarstvo BiH (veterinarska inspekcija), direkcije entitetskih inspektorata (sanitarna, tržišna i fitosanitarna inspekcija), Odjeljenje za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH (za sve granične inspekcije). Naknadno, radu međuagencijske radne grupe priključen je i član iz Ureda BiH za zaštitu zdravlja bilja.

Kako BiH ne bi zaostajala za zemljama regije u kojima se provodi projekat integrisanog upravljanja granicom, do momenta usvajanja inovirane Strategije skupa sa Akcionim planom,

17

MARG je vodio i aktivnosti na provedbi jednog broja postavljenih ciljeva iz ranije usvojene Strategije.

S obzirom na obim, značaj i složenost projekta integrisanog upravljanja granicom u BiH skupa sa usvajanjem Strategije i Akcionog plana za IUG, u julu 2008. godine Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o osnivanju Državne komisije za integrisano upravljanje granicom u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 73/08 i 98/09) koja je preuzela jedan dio poslova od prethodne Komisije za granice.

Državnu Komisiju za integrisano upravljanje granicom BiH (u daljem tekstu: Komisija) čine predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, GP BiH, UINO, Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Državnu Komisiju za granicu BiH čine predstavnici slijedećih institucija: Ministarstvo civilnih poslova BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, GP BiH, te entitetske uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Državna Komisija za upravljanje granicom BiH nadležna je za slijedeće:

a) Pripremu i provođenje sporazuma o graničnim prelazima i sporazuma o pograničnom prometu sa susjednim zemljama, te zakona i drugih podzakonskih akata vezanih za granicu; b) Utvrđivanje prijedloga za otvaranje, kategorizaciju i prekategorizaciju graničnih prelaza, zatvaranje graničnih prelaza i realizaciju drugih pitanja u vezi sa graničnim prelazima; c) Nadzor nad provedbom Strategije i Akcionog plana integrisanog upravljanja granicom; d) Davanje mišljenja ili prijedloga Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće ministara BiH) na zahtjev ili prema potrebi, a u vezi sa graničnim prelazima i procedurama; e) Saradnju sa relevantnim međunarodnim institucijama u Bosni i Hercegovini kao i relevantnim tijelima u drugim zemljama u regiji; f) Razmatranje i rješavanje drugih pitanja od važnosti za integrisano upravljanje granicom i graničnim prelazima u Bosni i Hercegovini.

Državna Komisija za granicu BiH nadležna je za slijedeće poslove:

1) Identifikovanje granice sa susjednim državama na kopnu i moru; 2) Nadzor nad aktivnostima utvrđivanja, obilježavanja i stabilizacija granične linije; 3) Sačinjavanje prijedloga za korekciju granične linije u skladu sa Poslovnikom o radu; 4) Pripremu prijedloga međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji sa susjednim državama; 5) Koordinaciju sa nadležnim ministarstvima i organima uprave na planu rješavanja poslova iz oblasti državne granice.

Državna Komisija za integrisano upravljanje granicom je usvojila Poslovnik o radu („Službeni glasnik BiH“ br. 15/09) i formirala stučne potkomisije za implementaciju Strategije i Akcionog plana u dijelu koji se odnosi na poglavlje međuagencijske saradnje. Imenovan je i Nacionalni koordinator za IUG iz Ministarstva sigurnosti BiH sa zadatkom da koordinira rad gore navedenih potkomisija, kao i rad koordinatora ispred svake uključene službe koji imaju zadatak da osiguraju ispunjenje ciljeva koji se odnose na oblast saradnje unutar službe i međunarodne saradnje. Formirane su slijedeće potkomisije: Potkomisija za pravni i regulatorni okvir, Potkomisija za rukovođenje, organizaciju i procedure, Potkomisija za zajedničku analizu rizika i Potkomisija za infrastrukturu. Stručne potkomisije su formirane

18

iz sastava uključenih službi i institucija i imaju zadatak da razrade provedbu određenih strateških ciljeva, izrade potrebne materijale ili da obave specifične zadatke postavljene u Strategiji i Akcionom planu.

Administrativnu podršku i pomoć Državnoj Komisiji za integrirano upravljanje granicom BiH pruža Odsjek za graničnu sigurnost pri Sektoru za graničnu i opštu sigurnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Prioriteti Državne Komisije za integrirano upravljanje granicom BiH su osiguranje i poboljšanje saradnje i koordinacije agencija uključenih u integrisano upravljanje granicom, kako bi se izbjeglo dupliranje postupaka pri obavljanju graničnih procedura, smanjilo i eventualno pojednostavilo obavljanje određenih postupaka, uklonili ''prazni hodovi'', sinhronizovala postupanja svih službi uključenih u granične procedure, a sve u cilju poboljšanja kvaliteta i efikasnosti zakonom propisanih poslova svake službe ponaosob, usklađivanja sa standardima zemalja EU, dostizanja poželjnog nivoa sigurnih i otvorenih granica, što bi u konačnici rezultiralo i povećanjem priliva sredstava u državni budžet i poboljšalo ukupnu sigurnosnu situaciju.

Prioriteti Državne Komisije za granicu BiH su identifikacija i obilježavanje granične linije BiH sa susjednim zemljama. U tu svrhu, Državna Komisija za granice BiH će izvršiti pripreme potrebne dokumentacije i prijedloga međudržavnih ugovora (Ugovor o granici) sa susjednim zemljama, kao i sva pitanja koja proizilaze iz već potpisanih Ugovora o granici sa susjednim zemljama.

Potpisan je Sporazum o osnivanju Zajedničkog centra za analizu rizika vezanih za državnu granicu a u čijem radu učestvuju predstvnici GP BIH, UINO, UZV, SPS i UZZBiH.Istivremeno u svim uključenim službama uspostavjeni su Lokalni centri za analizu rizika U septembru 2009. godine potpisan je Sporazum o međusobnoj saradnji između svih institucija uključenih u proces integrisanog upravljanja granicom, te je formirano međuagencijsko Zajedničko radno tijelo za praćenje operativne implementacije Sporazuma. Cjelokupnu koordinaciju implementacije navedenog Sporazuma vrši Državna komisija za integrisano upravljanje granicom.

5..0. SARADNJA I KOORDINACIJA

U ovom poglavlju, u skladu sa Smjernicama i konceptom za izradu strategije integrisanog upravljanja granicom, obrađena su tri stuba saradnje službi, i to: saradnja unutar službi (5.1.), saradnja između službi (5.2.) i međunarodna saradnja (5.3.).

Tekst koji slijedi predstavlja ciljeve službi uključenih u integrisano upravljanje granicom u BiH, obrađeno po tematskim cjelinama, koji se trebaju dostići u narednom periodu i to: u područjima zakonskih propisa, rukovodstva i organizacije, procedura, ljudskih resursa i obuke, komunikacija i kompjutera, te infrastrukture i opreme.

19

5. 1. SARADNJA UNUTAR SLUŽBI

5.1.1. GRANIČNA POLICIJA BiH

5.1.1.1 Pravni i regulatorni okvir

Potrebno je da se Granična policija BiH (u daljem tekstu: GPBiH) registrira kod Komisije za zaštitu ličnih podataka, jer u protivnom ne postoji zakonska podloga za vođenje evidencija u kojima se nalaze lični podaci.

GPBiH će izvršiti klasifikaciju tajnosti podataka, procedure zaprimanja, čuvanja, obrade i daljeg korištenja, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“ br. 54/05 i 12/09).

Potrebno je izvršiti izmjene i dopune Zakona o graničnoj kontroli („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 54/10) u vezi sa zaključcima Agencije za zaštitu ličnih podataka, te u skladu sa izmjenama i dopunama prilagoditi postojeće podzakonske akte u dijelu koji se odnose na prikupljanje podataka i vođenje evidencija koje sadrže lične podatke.

Također potrebno je uskladiti Uputstvo o evidencijama i njihovom vođenju u Graničnoj policiji sa evidencijama propisanim Zakonom o policijskim službenicima, Zakonom o graničnoj kontroli i Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu.

5.1.1.2. Rukovođenje i organizacija

Uprava za operacije, putem Operativnog centra, mora biti osposobljena u stručnom i tehničkom pogledu da preuzme odgovornost delegiranja zadataka, odluka i naređenja sa menadžmenta GP BiH na potčinjene organizacione jedinice i u tom smislu preuzme odgovornost u rukovođenju jedinicama na terenu. To se prvenstveno odnosi i na uspostavu operativnih centara na taktičkom nivou (u terenskim uredima), koji će biti organizovani i opremljeni u skladu sa međunarodnim standardima.

Ljudskim potencijalima bi se trebalo upravljati na sistematičniji način, provjeravajući da li su poslovi obavljeni u skladu sa jasno definisanim i objektivno sagledanim mjerilima i u predviđenom roku. Ovaj princip bi trebalo primijeniti i prema organizacionim cjelinama od odjeljenja, uprava, jedinica na terenu pa sve do graničnih prelaza. Takođe, u skladu sa EU standardima, potrebno bi bilo kontinuirano pratiti opterećenost pojedinih radnih mjesta, analizom obima i kvaliteta obavljenog posla i potrebnim vremenom, te u skladu sa dobijenim rezultatima izvršiti preraspodjelu poslova i kadrova.

U organizacijskom smislu potrebno bi bilo izvršiti analizu opterećenosti svake od jedinica GP BiH, pripadajućom dužinom granice koja je u njenoj nadležnosti, finansijskim izdacima koje prouzrokuje organizacija rada koju primjenjuje jedinica, opterećenosti ljudstva vremenom provedenim na dužnosti, kvalitetu, obimu i vremenu izvršenja poslova, te usporedbom pokazatelja za svaku jedinicu izvršiti potrebne reorganizacijske promjene.

Nadležnosti za donošenje odluka službenika na svakom nivou trebaju se delegirati na način da se omogući efikasno i funkcionalno provođenje zadataka vezanih za upravljanje granicom.

20

Potrebno je poboljšati način i uslove upotrebe postojećih specijalizovanih jedinica GP BiH (mobilne jedinice) na državnoj granici i u graničnom pojasu, te poboljšati saradnju sa drugim policijskim službama u BiH u izvršavanju zadataka.

U cilju poboljšanja kvaliteta i efikasnosti rada na poslovima zaštite državne granice, postojeću podjelu sektora, organizaciju sektorskog rada i obavljanje službe na sektorima podvrgnuti analizi, te u skladu sa rezultatima urađene analize izvršiti potrebne promjene. Izvršene promjene u organizaciji sektorskog rada podrazumijevaju usklađivanje sa organizacijom i sistematizacijom Službe.

Na nivou središnjeg ureda potrebno je formirati organizacionu jedinicu koja će imati zadatak da prikuplja statističke i druge podatke te na osnovu njih vrši analize i rezultate istih dostavlja nadležnim jedinicama za postupanje i ostvaruje saradnju sa Zajedničkim centrom za analizu rizika.

Za sve granične prelaze potrebno je izraditi bezbjedonosnu procjenu, i sačiniti plan postupanja i obavještavanja u vanrednim i posebnim situacijama. Isto je potrebno uraditi i za objekte u kojima su smještene organizacione jedinice Službe.

5.1.1.3. Procedure

Pokazatelji o počinjenim incidentima i prekršajima, koji su obuhvaćeni evidencijom graničnih dosijea, kao i baze potraga za licima, vozilima, predmetima i dokumentima moraju se jednostavnije koristiti na samoj državnoj granici.

Potrebno je skratiti vrijeme postupanja na graničnim prelazima, ali i u organizacionim jedinicama i to na način da se izvrši analiza postojećeg načina razmjene informacija i reducira nepotrebno administriranje.

S tim u vezi treba izvršiti popis svih procedura koje se provode, analizirati vrijeme svakog od postupaka, a potom predložiti mjere za poboljšanje. To znači da će se u pojedinim situacijama na terenu, informacije direktno dostavljati sa centralnog (Glavni ured GP BiH) na taktički nivo (granični prelaz), i obrnuto, kako bi se izbjeglo vrijeme nepotrebnog zadržavanja informacija na nivoima koji nisu obuhvaćeni navedenim informacijama ili nisu nadležni da po istim reaguju (terenski uredi, jedinice GP BiH).

Procedure granične kontrole treba prilagođavati dobrim praksama EU, te izraditi priručnik u kojem će biti objedinjene sve procedure i postupanja.

5.1.1.4. Ljudski resursi i obuka

U cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg obavljanja zakonom propisanih poslova, neophodno je da se izvrši popuna osposobljenim kadrovima shodno sistematizaciji radnih mjesta u GP BiH, te u skladu s tim izradi detaljan opis poslova za svako radno mjesto sa definisanim potrebnim kvalifikacijama, stručnim znanjima i vještinama neophodnim za obavljanje poslova svakog „radnog mjesta“.

Kako bi se osigurao odgovarajući broj visokoobrazovanog i stručno osposobljenog policijskog kadra potrebno je uspostaviti odgovarajuću proceduru zapošljavanja uključivo sa dodatnim obrazovanjem i usavršavanjem službenika.

21

Obuka kadrova GP BiH, kako u pogledu kontrole prelaska državne granice na graničnim prelazima, tako i nadzoru državne granice (zelena, plava), mora biti zasnovana na ''Šengenskim principima'', čime bi se postiglo da granična kontrola bude funkcionalna, sa profesionalnim i visoko specijaliziranim službenicima.

Obuka kadrova treba da se sastoji od osnovne i specijalističke obuke koja se provodi u okviru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, i u okviru Granične policije BiH kroz novouspostavljeni „Ured za obuku i usavršavanje“

Obuka kadrova treba se obavljati u ciklusima, kontinuirano, sa instruktorima iz službi. Instruktorima treba osigurati vrijeme za pripremu nastavnih cjelina, ali i vrijeme za ličnu edukaciju, što se ima tretirati kao vrijeme provedeno na redovnim poslovima i zadacima.

5.1.1.5. Komunikacija i informacione tehnologije

Na Centralnom nivou rukovođenja neophodno je uspostaviti organizacionu jedinicu, koja će imati zadatak da prikuplja statističke i druge podatke te da ih nakon obrade i izvršene analize, blagovremeno ustupa jedinicama na terenu.

Sistem protoka informacija treba biti uspostavljen tako da hitne informacije ne moraju prolaziti uobičajene propisane procedure (radi efikasnosti), već da se skraćenom procedurom odlučivanja – kooperativnim rukovođenjem blagovremeno dostavljaju na najugroženije dijelove granice za koju je vezana informacija.

Uputstvo o evidenciji graničnih dosijea kao i obavještajni koncept trebaju se koristiti prilikom analize i procjene rizika.

Uspostavom jedinstvene integrisane zaštićene informatičke mreže potrebno je ostvarivati hitnu i stalnu komunikaciju, kako između Glavnog ureda i jedinica na terenu tako i unutar svakog nivoa upravljanja.

Potrebno je ostvariti tehničke pretpostavke za uspostavu sopstvenog informacionog sistema, odnosno izvršiti nabavku i instaliranje odgovarajuće računarske i telekomunikacione opreme.

U tom smislu neophodno je uspostaviti radiokomunikacijski sistem koji obezbjeđuje optimalnu pokrivenost (TETRA digitalni radio sistem), neprekidnost rada 365x24, dovoljan broj opreme i to ručnih, mobilnih, baznih stanica, kao i zaštitu govora, snimanje razgovora, mobilni repetitor za specijalne operacije ili posebne situacije, GPS, HARD map, Digital form, mogućnost pristupa bazama podataka, automatsko pozicioniranje vozila AVL-GPS, odgovarajući telekomunikacioni spojni putevi radi pristupa mobilnih radnih stanica, a radi pristupa bazama podataka /Acces point or multi point/.

Također, potrebno je utvrditi procedure korištenja navedene opreme u redovnoj komunikaciji, kako unutar jednog, tako i između više nivoa rukovođenja (jedinica GP BiH-terenski ured-Glavni ured).

Nakon uspostave jedinstvenog informacionog sistema, osigurati tehničke pretpostavke da svaki međunarodni granični prelaz ima mogućnost pretraživanja u Interpolovoj bazi podataka za licima, vozilima, ukradenim dokumentima i umjetninama. Na ovaj način bi se izbjegla komunikacija putem operativnog centra, te bi se na brži i funkcionalniji način izvršila određena hitna provjera na samoj granici (graničnom prelazu).

22

Potrebno je uspostaviti tehničke pretpostavke za provjeru identiteta lica putem AFIS (automatizovanog sistema provjere pomoću otisaka prstiju i dlanova), na samom graničnom prelazu. Dakle potrebno je tehnički omogućiti policijskom službeniku da na brz način izvrši provjeru otisaka u centralnoj bazi podataka.

Automatizovana provjera registarskih tablica vozila, na graničnim prelazima, potragu za ukradenim vozilima učinila bi znatno efikasnijom. 5.1.1.6. Infrastruktura i oprema

Potrebno je uspostaviti instrumente unutrašnje saradnje koji će utvrditi principe zajedničkog korištenja potrebnih sredstava.

Grupisanjem više organizacionih jedinica sa sjedištem u jednom objektu - zgradi, sa zajedničkom infrastrukturom, u mnogome bi povećalo funkcionalnost jedinica, unaprijedilo poslove, koristila bi se unificirana oprema, a također bi se smanjili troškovi korištenja i održavanja infrastrukture.

Radi osiguranja kontrole rada službenika na graničnim prelazima, kontrole prelaska lica i vozila, odnosno radi povećanja ukupne sigurnosti na graničnim prelazima, potrebno je video nadzorom pokriti sve međunarodne granične prelaze, te ih uvezati u jedan sistem, kako bi se iz operativnih centara mogao ostvariti kompletan uvid u rad svakog međunarodnog graničnog prelaza.

Za uspješno osiguranje objekata i pojedinih sigurnosnih tačaka na državnoj granici, odnosno tehničkog nadzora državne granice, na lokalitetima koji to dozvoljavaju i gdje za to postoji opravdana potreba, neophodno je uspostaviti:

1. Funkcionalan alarmni sistem (stacionarni i mobilni) i to na bazi: perimetrijskih kablova i ograda, mikrotalasnih senzora, seizmičkih senzora i IC senzora;

2. Funkcionalan nadzor granice sa stacionarnom i mobilnom opremom i uređajima:

a) Optičko - svjetlosni (uređaji za dnevno - noćno osmatranje - dvogledi min. 6x30 poželjno 7x50, sredstva za osvjetljavanje prostora/reflektori i lampe);

b) Radio monitoring i lokacija (prijemnici sa panoramskim indikatorom, opseg 3MHz do 1GHz;

c) Specijalna oprema (termovizijske kamere: ručne, mobilne, stacionarne; radari za osmatranje na rijekama, jezerima i morima; ručni mobilni radari; optoelektronska sredstva – kamere na opservacionim stubovima povezano sa operativnim centrom; specijalna vozila za nadzor opremljena uređajima za video nadzor i senzorima, DOCU BOX;

d) Za pregled prtljage.

3. Odgovarajuće prostorije za zadržane osobe.

23

5.1.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

5.1.2.1 Pravni i regulatorni okvir

Potrebno je da Služba za poslove sa strancima (u daljem tekstu: Služba) uspostavi i vodi evidencije o zbirkama ličnih podataka u skladu sa propisima iz oblasti zaštite ličnih podataka te da navedene zbirke registruje kod Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Također Služba ima obavezu da donese interne propise u cilju provedbe zakona o zaštiti ličnih podataka.

Služba će preduzeti mjere za implementaciju vlastitog pravilnika donesenog radi provedbe Zakona o zaštiti tajnih podataka. S tim u vezi će se unaprijediti procedure zaprimanja čuvanja, obrade i daljeg korištenja tajnih podataka, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“ br. 54/05 i 12/09).


Kad je u pitanju rukovođenje i organizacija Službe, neophodno je osposobiti u stručnom pogledu osnovne organizacijske jedinice, koje su u ulozi koordinatora osnovne djelatnosti pri izvršenja zakonskih nadležnosti Službe. To se prvenstveno odnosi na Sektore u Službi.

Kad je u pitanju kordinacija rada unutar Službi razmotrit će se i stvoriti uvjeti za osnivanje operativnog centra Službe koji će biti dostupan u kontinuitetu.

Sa stanovišta strateškog planiranja neophodan je sistematičan pristup upravljana ljudskim potencijalima sa stalnim praćenjem i provjerom da li se poslovi obavljaju u skladu sa profesionalnim standardima.

Također, neophodno je kontinuirano praćenje efikasnosti i opterećenosti pojedinih unutranjih organizacijskih jedinica i radnih mjesta te u skladu dobijenim rezultatima izvršiti preraspodijelu poslova i kadrova.

Potrebno je poboljšati način i uslove upotrebe postojećih službenika osiguranja i pratnje (mobilne jedinice), te ojačati saradnju sa drugim policijskim službama u BiH u izvršavanju zadataka.

Na nivou uprave potrebno je tehnički i kadrovski osposobiti ured za strateško planiranje i statistiku, koji će prikupljati statističke i druge podatke te na osnivu istih vršti analize i rezultate dostavljati rukovodstvu Službe radi preduzimanja mjera i aktivnosti u pravcu unapređenje rada Službe kao faktora kontrole imigracionih kretanja u BiH.

Za sve terenske urede Službe potrebno je izraditi sigurnosnu procjenu, i sačiniti plan postupanja i obavještavanja u vanrednim i posebnim situacijama. Isto je potrebno uraditi i za objekte u kojima su smješteni ilegalni imigranti kao i u organizacionim jedinicama Službe.

5.1.2.3. Procedure

Primjenom Zakona i podzakonskih akata podrazumjeva se utvrđivanje određenih procedura po pojedinim segmentima, a u dosadašnjoj praksi izdato je mnoštvo instrukcija i procedura koje se nakon određene vremenske distance međusobno prepliću u određenim

24

situacijama i ne doprinose pravilnom rješavanju pravnih stvari. S tim u vezi, Služba će poduzeti aktivnosti da se izvrši popis do sad izdatih procedura te njihova anliza, na osnovu čega će se sačiniti jedinstvene procedure za primjenu pojedinih odredbi Zakona i pozakonskih akata koje će biti jednostavnije za korištenje i koje će ujednačiti praksu postupanja, odnosno rješavanja određenih predmeta.


Kako bi Služba za poslove sa strancima uspješno provodila imigracijsku politiku, neophodna je edukacija za efikasnu implementaciju odredbi zakona, kao i poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U cilju kvalitetnijeg i efikasnijeg obavljanja zakonom propisanih poslova, koji su u skladu sa najvišim međunarodnim standardima iz oblasti ilegalne migracije, službenici i zaposlenici Službe uspješno su završili niz obuka kao što su: formiranje i korištenje baza podataka, prihvat i zbrinjavanje ilegalnih migranata, operativne pripreme i izvođenje akcija kontrole kretanja i boravka stranaca, obuka inspektora za strance i službenika osiguranja imigracijskog centra o načinu rukovanja i upotrebe vatrenog oružja.

Smatramo da je potrebno stvoriti uvjete za educiranje u određenim oblastima, kao što su: prepoznavanje i postupanje sa žrtvama trgovine ljudima, postupanje sa ilegalnim migrantima sa specifičnim potrebama, strani jezici, princip zabrane vraćanja, načinu prikupljanja informacija o ilegalnim migracijama, tehnikama saslušanja sa posebnim osvrtom na govor tijela, analizi obavještajnih i operativnih podataka, specijalistička obuka službenika osiguranja i pratnje po postupanju prilikom izvršenja prisilnog udaljenja i drugim specijalističkim obukama s ciljem da se realizira pravna legislativa u oblasti migracija.

Obuka kadrova treba se obavljati u ciklusima, kontinuirano, sa instruktorima iz Službe za poslove sa strancima, kao i instruktorima iz drugih institucija BiH i međunarodnih organizacija koje se bave oblašću obuhvaćenu programom obuke.

Instruktorima treba osigurati vrijeme za pripremu nastavnih cjelina, ali i vrijeme za ličnu edukaciju, što se ima tretirati kao vrijeme provedeno na redovnim poslovima i zadacima.


Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem.

Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je putem LAN-mreže i e-mail vezom.

Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i Granične policije BiH moguća je putem internet e-mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa, uz korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i čuvaju na sigurnom mjestu.

5.1.2.6. Infrastruktura i oprema

25

Potrebno je osigurati adekvtne smještajne kapacitete Službe i pojedinih terenskih centara. Za uspješno osiguranje objekta za prihvat i smještaj ilegalnih migranata, Služba za poslove sa strancima je osigurala sistem video nadzora objekta kako unutra u objektu tako i vanjski prostor, te je u dobroj mjeri osigurana i oprema i sredstva prinude za službenike obezbjeđenja i pratnje u Imigracionom centru.

Kako bi bili u mogućnosti odgovoriti na najteže oblike nastalih vanrednih situacija u Centru, smatramo da bi bilo dobro da se sistem osiguranja Imigracionog centra podigne na još veći nivo zaštite, što bi bilo moguće nabavkom specijalističke opreme za službenike osiguranja i pratnje.

Također, neophodno je stvoriti uvjete pojačane kontrole posjetitelja Imigracionog centra (privatne i službene posjete), a istovremeno spriječiti svaki vid diskriminacije navedenih lica, što bi bilo moguće osigurati nabavkom i instaliranjem detektorske zaštite na ulaznim tačkama.

5.1.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

5.1.3.1. Pravni i regulatorni okvir

Rad Uprave za indirektno oporezivanje na granici regulisan je zakonskim i podzakonskim propisima koji regulišu oblast indirektnog oporezivanja, prvenstveno Zakonom o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 57/04, 51/06, 93/08) i Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 63/04, 60/06), koji su u osnovi usklađeni sa Carinskim kodeksom Zajednice iz 2003. godine, ali u navedene propise nisu uključene posljednje novine koje su sadržane u posljednjoj konsolidiranoj verziji Carinskog kodeksa Zajednice (npr. status AEO, elektronska analiza rizika, elektronski uvozni i izvozni sistem) i njegovog provedbenog propisa, a pogotovo ne novine sa modernizovanim Carinskim kodeksom zajednice koji je takođe već objavljen.

Stoga je potrebno izvršiti usklađivanje zakonske regulative sa standardima zemalja članica EU tj. Carinskim zakonom Zajednice, Provedbenim propisima na taj Zakon te Carinskim Blueprintom, kao i inoviranim Carinskim Blueprintom koji je predstavljen u martu 2008, i to u onom dijelu u kojem još uvijek nije usklađena. Također je potrebno izvršiti izmjene i dopune ostalih propisa, kojima je regulisan rad UINO, za koje se u toku dosadašnje primjene utvrdilo da sadrže manjkavosti takve vrste da predstavljaju smetnju u efikasnom i kvalitetnom obavljanju poslova iz nadležnosti Uprave.

U vezi sa naprijed iznesenim postoji potreba za izradom analize razlika između važećih propisa i preporuka EU, te izradom plana usaglašavanja, odnosno prioriteta donošenja propisa. Obezbijediti punu provedbu zakonskih i podzakonskih akata, te internih uputstava, koji regulišu carinske procedure na carinskim prelazima i u unutrašnjosti.


UINO, putem osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, mora biti osposobljena u stručnom i tehničkom pogledu da preuzme odgovornost za stručno i efikasno obavljanje poslova na granici, koji su njenoj nadležnosti.

26

Rukovođenje treba da bude postavljeno na osnovama koje su u skladu sa sa konceptom integrisanog upravljanja granicom. Organizacija treba da bude takva da obezbijedi jasnu podjelu nadležnosti poslova između organizacionih jedinica na graničnom prelazu i unutrašnjih mjesta carinjenja.

Ljudskim potencijalima upravljati sistematično, provjeravajući da li su poslovi obavljeni u skladu sa jasno definisanim i objektivno sagledanim mjerilima i u predviđenom roku. Ovaj princip bi trebalo primijeniti i prema organizacionim jedinicama, kako osnovnim, tako i unutrašnjim. Također, u skladu sa EU standardima, potrebno je kontinuirano pratiti opterećenost pojedinih radnih mjesta, analizom obima i kvaliteta obavljenog posla i potrebnim vremenom, te u skladu sa dobijenim rezultatima izvršiti preraspodjelu poslova i kadrova.

U organizacijskom smislu potrebno je izvršiti analizu opterećenosti svake organizacione jedinice, opterećenosti ljudstva vremenom provedenim na dužnosti, kvalitetu, obimu i vremenu izvršenja poslova, te u skladu sa tim upravljati ljudskim resursima.

Na nivou Središnjeg ureda potrebno je osigurati prikupljanje statističkih i drugih podataka, te na osnovu njih vršiti analize i rezultate istih dostavljati nadležnim jedinicama za postupanje i ostvarivati saradnju sa Zajedničkim centrom za analizu rizika.

Potrebno je sačiniti plan postupanja u vanrednim i posebnim situacijama. Potrebno je utvrditi Politiku kontrole na granici i u unutrašnjosti, saglasno Poslovnoj Strategiji, kao i utvrditi standarde vezane za:

- analizu rizika i selektivnosti; - sistematičnu, sveobuhvatnu i fleksibilnu kontrolu; - saradnju sa drugim službama uključenim u prekogranične kontrole, uključujući i saradnju

sa organima susjednih zemalja; - odnose sa uvoznicima i javnošću; - rukovođenje, kadrove (resursi, neophodne nadležnosti i etički kod), - obuku; - prostore i opremu, uključujući i informacionu podršku.

Osigurati punu primjenu operativnih uputstava vezano za kontrolne aktivnosti. Potrebno je osigurati punu koordinaciju i komunikaciju unutar organizacionih jedinica UINO. Unaprijediti načine saradnje svih organizacionih jedinica UINO.

5.1.3.3. Procedure

U provođenju carinskih procedura jednoobrazno primjenjivati propise na svim graničnim prelazima. S tim u vezi potrebno je izvršiti analizu provođenja postojećih procedura sa ciljem njihovog efikasnijeg provođenja na granici, uz poštovanje nadležnosti za postupanje. Potrebno je održavati redovne konsultacije, radi utvrđivanja postojanja potrebe za izmjenama određenih procedura u u skladu sa promijenjenim okolnostima rada, uz poštovanje važećih propisa, sa ciljem maksimalnog pojednostavljenja provođenja procedura na graničnim prelazima, njihovog ubrzanja i smanjenja troškova u provođenju procedura. Stoga treba analizirati i reducirati postojeće evidencije koje se vode o robama i prevoznim sredstvima. Poslove koji nisu u nadležnosti izvršilaca na graničnim prijelazima, dodijeliti onim službama kojima organizaciono pripadaju.

27

Pored pojednostavljenih postupka koji su u primjeni na granici, nastaviti sa uvođenjem i ostalih zakonskih pojednostavljenja po uzoru na dobru praksu u zemljama Evropske unije.

Obezbijediti preduslove i uvesti u primjenu ATA u cilju pojednostavljenja postupka privremenog uvoza, a slijedom toga i postupak provoza, obzirom da ATA zamjenjuje nacionalnu carinsku prijavu.

Obezbijediti preduslove potrebne da BiH pristupiti Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku - NCTS iz 1987. godine u cilju usklađivanja sa postupkom provoza koji se provodi u zemljama EU i zemljama u okruženju.

Carinske preglede obavljati na način da se uz primjenu postojećih propisa osigura efikasan i brz protok robe i putnika, imajući u vidu pretpostavljeni rizik kršenja propisa od strane učesnika u carinskom postupku.

Sprovođenje carinskih kontrola zasnivati na analizi mogućih rizika. Za potrebe carinske službe neophodno je dalje izgraditi i unaprijediti, kako u organizacionom smislu tako i u tehničkom smislu, Sistem upravljanja rizikom, uz kontinuirano ažuriranja baze podataka i usmjeravanje postupanja carinskih službenika shodno utvrđenim kriterijima u analizi i procjeni rizika u svim carinskim postupanjima.

Potrebno je definisati profil graničnog prelaza, na način da se obezbijedi jednoobrazno postupanje svih službi na granici.

Obezbijediti da operativna uputstva budu u skladu sa carinskom praksom zemalja članica EU, te u skladu sa tim, u slučaju potrebe vršiti odgovarajuće izmjene.

Operativnim uputstvima propisati standarde kontrole dokumenata, koje je potrebno priložiti u carinskom postupku, fizičkih pregleda roba, prevoznih sredstava i putnika, uključujući i uzimanje uzoraka.

S obzirom na značaj i specifičnost indirektnih poreza koji se naplaćuju na granici, javlja se potreba za što više dubinskih kontrola i provjera, te unapređenijeg prikupljanja podatka i korištenja istih u pripremi i toku kontrole, zatim za analizu rizika i preventivno djelovanje. Stoga je potrebna povećana angažovanost, prema utvrđenom planu, mobilnih operativnih kontrolnih jedinica, kako bi se spriječile prevare koje su povezane sa indirektnim porezima i prekogranični kriminal.


Za postizanje ciljeva sistema integrisanog upravljanja granicom, kao i sprovođenja preporuka EU, jedan od najvažnijih preduslova je da na graničnim prelazima bude raspoređen dovoljan broj izvršilaca, koji su kvalifikovani i stručni za obavljanje poslova koji su u djelokrugu rada graničnog prelaza. U tom smislu potrebno je preduzeti posebne aktivnosti i to:

- uspostaviti adekvatan sistem planiranja kadrova za popunu graničnih prelaza;

- sistem obuke uskladiti sa standardima i najboljom praksom EU;

- osigurati usavršavanje stečenog znanja preko specijalističkih kurseva;

28

- organizovati obuku za rukovodioce u cilju sticanja menadžerskih vještina, iz razloga što rukovodioci u graničnoj službi treba da vladaju menadžerskim vještinama upravljanja materijalnim i ljudskim resursima podjednako dobro, kao i poznavanjem kako nacionalnih propisa, tako i međudržavnih sporazuma koji predstavljaju okvir za rad graničnih službi.

Imajući u vidu zadatke i odgovornosti službi uključenih u upravljanje na granici, u planove obuke treba treba uključiti i osnovne procedure drugih službi.

Postoji potreba da se poseban značaj da obukama o modelima povezanih poreskih i carinskih prevara, nedozvoljene trgovine, sprečavanje krijumčarenja, analize rizika, sprečavanju korupcije i organizovano kriminala i dr., uključujući i studijske posjete drugim zemljama s ciljem sticanja znanja i iskustava iz navedenih oblasti. Obezbijediti edukaciju službenika za korištenje potrebne opreme, kao i obučavanje za pregled raznih modela i tipova vozila, kontejnera i druge opreme, te naoružanja i vojne opreme, čiji pregledi zahtijevaju posebnu stručnost.

Osigurati objektivno nagrađivanje službenika u skladu sa postignutim rezultatima, napredovanje u službi u skladu sa rezultatima rada, preventivno djelovati na pojavne oblike korupcije, a u slučaju kršenja kodeksa ponašanja zaposlenih UINO i Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti, preduzimati odgovarajuće mjere.


Raditi na poboljšanju i ubrzanju razmjene informacija i komunikacije, definisati protok informacija na svim nivoima sa ciljem optimalnog obavljanja postavljenih zadataka, održavati periodične sastanke sa ciljem razmjene iskustava.

Posvetiti pažnju obezbjeđivanju dvosmjerne komunikacije sa privrednim subjektima. Potrebno je odrediti jasne procedure za brzu razmjenu informacija, uspostaviti način ranog upozoravanja i obavještavanja, vrstu podataka i informacija koje će se razmjenjivati, kao i statističko vođenje prikupljenih podataka.

Modernizovati informacioni program koji se koristi u carinskom postupku, koji će omogućiti da se kroz jedan program u potpunosti zadovolje potrebe za provođenjem svih carinskih procedura.

Obezbijediti sistematsko uvezivanje u pogledu podataka koji imaju uticaja na analizu rizika i selektivnosti, kao i obezbjeđenje automatske razmjene relevantnih podataka između različitih organizacionih jedinica.

Informacioni sistem treba da:

- obezbijedi komunikaciju na različitim nivoima sistema prenošenja informacija; - osigura efikasan i blagovremen sistem prikupljanja, obrade i razmjene informacija o

bitnim prekograničnim aktivnostima; - omogući automatizovanu razmjenu informacija između svih graničnih prelaza; - zaštititi podatke na adekvatan način (sigurnosne šifre), u skladu sa Politikom sigurnosti

informacionog sistema; - omogući ovlaštenim korisnicima stalni pristup izvorima određenih informacija;

29

- da podržava integritet u analizi rizika, povezani sa naprednijim bazama podataka u kojima se kontinuirano ažuriraju profili rizika i koriste u redovnim procedurama i drugim ciljanim provjerama i kontrolama.

Jedinica za centralizovano obavještavanje treba dostavljati graničnim prelazima i unutrašnjim mjestima carinjenja određene međunarodno i lokalno pripremljene obavještajne podatke i informacije što bi službenicima omogućilo, da prema uputama, uoče, presretnu i obrade sumnjive firme, vozila, robe i osobe.

Službenici sa graničnih prelaza će pružati povratne rezultate jedinici za analizu i raspodjelu obavještajnih podataka vezano za sve operacije na graničnim prelazima koje su se zasnivale na obavještajnim podacima primljenim od njih, a osim toga redovno dostavljati detalje o svim lokalnim obavještajnim podacima, nepravilnostima i sumnjama.


Stanje infrastrukture na graničnim prelazima je različito. Manji broj graničnih prelaza u pogledu infrastrukture i opreme zadovoljava standarde EU.

Saobraćajna infrastruktura na većem broju graničnih prelaza je nezadovoljavajuća, što se ogleda u nedovoljnom broju traka, lošim prilaznim putevima i drugo. Nivo tehničke i tehnološke opremljenosti, uključujući i opremu na većini graničnih prelaza ne odgovara osnovnim potrebama savremene kontrole.

U vezi sa naprijed iznesenim potrebno je :

- obezbijediti odgovarajuću standarizovanu infrastrukturu na graničnim prelazima, pri čemu je potrebno ispoštovati odredbe Pravilnika o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza ("Službeni glasnik BiH" br. 6/2010); - definisati i riješiti imovinsko-pravne odnose na graničnim prelazima;- definisati zajedničke infrastrukturne potrebe službi koje djeluju na granici, uključujući i potrebe za informacionom tehnologijom i opremom;- preduzimati sve neophodne aktivnosti, koje se odnose na upravljanje i održavanje graničnih prelaza.

Međunarodni granični prelazi trebaju imati na raspolaganju: adekvatnu informatičku opremu, pokrivene prostore za pregled, sigurno lokalno skladište, opremu za istovar tereta, prostorije za pregled i ispitivanje, prostore za vaganje, alate za pregled, rentgen opremu, fibro-optičku opremu, opremu za toplotno otkrivanje, gajger brojače i dr.

Obezbijediti bolje uslove na graničnim prelazima, jer i pored ulaganja i otvaranja savremenih graničnih prelaza još uvijek veći broj graničnih prelaza nema adekvatne uslove za dobru organizaciju posla, kao ni odgovarajuću opremu a što se odražava na efikasnost provođenja procedura.

Potrebno je izvršiti nabavku skenirajućih rendgenskih uređaja za robu, kontejnere, vozila i pošiljke, te modernizovati informatički sistem (analize rizika i baza podataka), kako bi se postiglo ubrzanje protoka robe i ljudi, a istovremeno poboljšala učinkovitost u sprečavanju povreda propisa u vanjskotrgovinskom prometu, a koji su povezani i sa carinskim i sa poreznim prevarama, a koje takođe vode do organizovanog kriminala.

30

Raditi na stvaranju preduslova da se obezbijedi mrežna IT komunikacija koja će omogućiti odgovarajuću informatičku povezanost svih graničnih prelaza, carinskih ispostava i Središnjeg ureda.

Infrastrukturu i opremu graničnim prelazima uskladiti shodno odredbama Pravilnika o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza ("Službeni glasnik BiH" broj: 6/2010).

5.1.4. URED ZA VETERINARSTVO


Granična veterinarska inspekcija djeluje u skladu sa postojećim Zakonom o veterinarstvu u BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 34/02) i podzakonskim aktima proizišlim iz zakona.

Izvršene su izmjene i dopune propisa i doneseni su Pravilnik o uslovima i načinu rada granične veterinarske inspekcije BiH („Službeni glasnik BiH“ br. 45/09) i Priručnici za pregled živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“ br. 96/09), koji su u skladu sa Direktivama Vijeća 97/78/EZ i 91/496/EZ i pratećim odlukama i regulativama.

U sklopu strategije integriranog upravljanja granicom BiH, a sa ciljem pridruživanja BiH u EU, UZV/KZV BiH izvršio je usklađivanje podzakonskih akata sa zakonodavstvom EU koji se odnose na graničnu veterinarsku službu.

Potrebno je izvršiti izmjene, dopune ili donijeti zakonske i podzakonske akte kako bi akti koji se odnose na graničnu veterinarsku službu bili u skladu sa EU i sa domaćim zakonodavstvom.


Granična veterinarska inspekcija je organizovana kao odjeljenje u sastavu KZV/UZV BiH, ali bez tijesne komunikacijske povezanosti sa relevantnim institucijama u oblasti veterinarstva i veterinarskih kontrola nižih nivoa. Ovo se posebno odnosi na povezanost granične veterinarske inspekcije sa veterinarskim inspekcijama u unutrašnjosti zemlje.

Nakon dozvoljenog ulaska pošiljke preko odobrenog graničnog veterinarskog prelaza, GVI upućuje pošiljku do konačne destinacije u unutrašnjosti zemlje gdje bi ona trebala biti podvrgnuta nadležnim veterinarskim kontrolama prilikom istovara. O navedenim postupcima GVI nema povratne informacije niti je to zakonski propisano te se na takav način ne može garantovati sljedivost pošiljke.

Ovlaštenja i odgovornosti GVI i povezanost sa unutrašnjom inspekcijom trebaju biti jasno propisana na svim nivoima odlučivanja, te u skladu s tim potrebno je izgraditi organogram linije rukovođenja, protoka informacija te vertikalne i horizontalne uvezanosti svih nivoa odgovornosti.

Sam rad GVI trebao bi biti kontrolisan u skladu s propisanim EU standardima za navedenu službu.

31

Kontinuirano praćenje opterećenosti graničnih prelaza sa poslom iziskuje odluke o potrebnoj popunjenosti stručnim i pomoćnim osobljem takvih graničnih prelaza.

U skladu s gore navedenim:

- potrebno je graničnim veterinarskim inspektorima osigurati posebna ovlaštenja, u skladu sa Zakonom o upravi koja su im potrebna za nesmetan i na zakonu zasnovan rad;- donijeti propise koji treba da sadrže detaljno opisane obaveze i odgovornosti svih učesnika unutar veterinarske službe na graničnim prelazima, a isto tako i na centralnom nivou;- na centralnom nivou je potrebno donijeti planove za nepredviđene situacije posebno kada su u pitanju zarazne bolesti (detaljno razrađeni) za lokalni i centralni nivo;- donijeti planove o zajedničkoj strategiji rizika koji će u svakom momentu na graničnim prelazima moći prepoznati slabe tačke aktivnosti vezanih za granicu kada su u pitanju pošiljke koje podliježu veterinarskom pregledu.

5.1.4.3. Procedure

Procedure granične veterinarske inspekcije trebaju se provoditi u skladu sa standardima zemalja EU.

Jasno propisane pojednostavljene procedure o radu i postupanju u svim procesima koji se odvijaju od lokalnih do centralnih nivoa, a koje provode svi zaposleni u graničnoj veterinarskoj službi, doprinose sigurnijem i bržem protoku pošiljki preko odobrenih graničnih veterinarskih prelaza u BiH do konačnog odredišta.

Imajući u vidu gore navedeno, KZV/UZV BiH donio je niz podzakonskih akata uskađenih sa EU legislativom koji će doprinijeti gore postavljenim ciljevima granične veterinarske službe.

Potrebno je pripremiti i donijeti niz propisa:

- o redoslijedu graničnih kontrola na GVIP;- o načinu sprovođenja analize rizika na GVIP;- o načinu postupanja sa životinjama uginulim tokom transporta;- o neškodljivom uništavanju pošiljki (životinjskog otpada);- o načinu uzimanju uzoraka za brze pretrage na GVIP-u;- o načinu uzimanja i slanja uzoraka ovlaštenim laboratorijama;- o načinu uzimanja uzoraka po monitoring planu;- o postupanju kada su u pitanju kanalizirane pošiljke;- o saradnji i protoku informacija između GVI i veterinarskih inspektora unutar

zemlje;- o prometu kućnih ljubimaca;- o postupanju sa pošiljkama u slučaju sumnje na zarazne bolesti;- kao i propisati za sve gore navedene pravilnike obrazce i način vođenja evidencije.

Potrebno je obezbjediti uslove za primjenu kaznenih odredbi propisanih Zakonom o veterinarstvu BiH i Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja.

32


Usaglašavanje postojećih propisa u BiH sa propisima EU iziskuje potrebe za novim ljudskim resursima. Primjenom novih, usaglašenih propisa ukazuje se potreba za novim ljudskim resursima sa čijim radom bi se sve standardizovane EU procedure sprovele u potpunosti.

Prvi strateški korak je evaluirati i procijeniti potrebe za ljudskim resursima, te izraditi plan preraspodjele postojećeg broja GVI i popunjavanje kapaciteta novih standardizovanih GVIP-ova u BiH.

Graničnim veterinarskim inspektorima potrebna je obuka iz oblasti provedbe zakonskih i podzakonskih propisa BiH, propisa EU koji se odnose na rad granične veterinarske inspekcije i certifikaciju, dobrobiti životinja, zaraznih bolesti, IT i svih ostalih obuka neophodnih za rad granične veterinarske inspekcije. Potrebno je izraditi plan obuke graničnih veterinarskih inspektora.

Također, potrebno je uspostaviti sistem provjere nivoa obučenosti graničnih veterinarskih inspektora i njihovog kvaliteta rada, te uspostaviti elemente motivacije u cilju postizanja što boljih rezultata rada.

Organizirati treninge za pripremu i obuku dodatnog kadra za potrebe razvoja granične veterinarske inspekcije, kao i stalni programi doedukacije graničnih veterinarskih inspektora.

Obučiti rukovodne kadrove granične veterinarske inspekcije kako u teoretsko-praktičnom radu, tako i u organizaciji i rukovođenju uz prisustvo stručnjaka EU u toj oblasti kroz organizovanje ''study tour'' obuke izvan BiH (na licenciranim GVIP u zemljama članicama EU) i primjenom trening pristupa ''Know how''.


Potrebno je poboljšati i ubrzati razmjenu informacija i komunikaciju, te definisati protok informacija unutar službe na svim nivoima. Kako bi se navedeno ostvarilo moraju se održavati periodični sastanci, definisati formalne procedure obavještavanja, odrediti jasne procedure za brzu razmjenu informacija, uspostaviti sistem ranog upozoravanja i obavještavanja, te zajedničkog automatizovanog i informatizovanog vođenja posebnih statističkih podataka. Statistika se mora sastojati od podataka prikupljenih unutar službe na svim nivoima.

Potrebno je uspostaviti preduslove za vođenje posebnih statističkih podataka radi obavljanja zajedničke analize rizika u Centru za analizu rizika.

Potrebno je odrediti način i metode informatičko–telekomunikacijske razmjene podataka i informacija, te definisati nivoe pristupa određenoj vrsti podataka i informacija. Isto tako, potrebno je preduzeti sve mjere zaštite informatičko–telekomunikacijskih sistema, u smislu kriptološke bezbijednosti i zaštite podataka, kao i zaštite od virusa i slično.

Zbog racionalizacije troškova zakupa telekomunikacijskih linija od javnog telekom-operatera prema graničnim prelazima, nužno je ostvariti zajedničko korištenje prijenosnih kapaciteta unutar veterinarskih službi.

33

Potrebno je obezbijediti tehničke mogućnosti za uređenje komunikacijske mreže za protok i razmjenu informacija.

Treba unaprijediti postojeći VIS (veterinarski informacioni sistem) i u budućnosti ga prilagoditi sistemu TRACES (jedinstvena veterinarska komunikacijska mreža zemalja EU), koji omogućuje elektronsko prosljeđivanje dokumenata.

Također, potrebno je raditi na proširenju i unapređenju kapaciteta postojećih baza podataka.


Potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu i to:

- Granične veterinarske prelaze treba izgraditi, opremiti i osposobiti po najsavremenijim EU standardima kako bi se stvorili odgovarajući uslovi za stručan i kvalitetan rad granične veterinarske inspekcije;

- Izgradnja namjenskih objekata za veterinarske inspekcije se treba obaviti prema standardima propisanim za kapacitete GV službe u zemljama članicama EU, a u skladu sa standardima utvrđenim za potrebe inspekcijskog nadzora roba koje su predmetom kontrole GVI (žive životinje, proizvodi životinjskog porijekla, lijekovi, hrana za životinje, rasplodni materijal i sl.);

- Izgradnja potrebnih skladišnih kapaciteta – prostora, uz obavezno formiranje liste registrovanih skladišta, utvrđivanje nadležnosti za kontrolu istih, uspostavljanje baze podataka o robama unutar ovih skladišta i njihovo uvezivanje u informatički sistem;

- Potrebna su skladišta za oduzetu robu, robu pod nadzorom, odnosno privremeno skladištenje – svi gore navedeni prostori moraju zadovoljavati standardne uslove. Izgradnja ovih kapaciteta trebala bi biti usklađena sa aktivnostima popisivanja već postojećih skladišta, njihovog umrežavanja u sistem za razmjenu informacija te aktivnostima preciznog ustanovljavanja njihove namjene (proizvodi, životinje, mješovite isporuke roba, robe u tranzitu i sl);

- Izgradnja objekata za neškodljivo uklanjanje pošiljki;- Izgradnju karantinskih objekata u skladu sa standardima.

5.1.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA


Važna obaveza iz oblasti primjene Zakona o zaštiti zdravlja bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 23/03) i ostalih relevantnih propisa BiH, ima za cilj profunkcionisanje organa tj. Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja (u daljem tekstu: Uprava) i harmonizaciju zakona u skladu sa regulativama EU, te donošenje svih podzakonskih akata, a koje se odnose na fitosanitarnu kontrolu prekograničnog prometa roba biljnog porjekla.

Potrebno je donijeti sve podzakonske akte neophodne za implementaciju postojećih zakona u oblasti zaštite bilja, sjemena i sadnog materijala, mineralnih đubriva te fitofarmaceutskih sredstava, a koji će biti usklađeni sa EU standardima, koji će se primjenjivati na području BiH.

34

Potrebno je odgovarajućim aktom Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja u saradnji sa nadležnim inspektoratima entiteta i Brčko distrikta BiH regulisati odnose između administrativnih cjelina u pogledu problema nadležnosti prihvata i provedbe nadzora na graničnim prelazima za robe čije je krajnje odredište u drugoj administrativnoj cjelini.


Potrebno je Upravu osposobiti kako bi mogla izvršavati svoje zadatke i poslove u skladu sa donesenim zakonskim propisima koji su proistekli iz preuzetih međunarodnih obaveza. Uprava ima ovlaštenja da koordinira sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH po svim pitanjima iz fitosanitarne oblasti (redovno praćenje štetnih organizama, određivanje zaraženih regija, ugroženih regija, zaštićenih zona). Takođe i da koordinira sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH pri vršenju procjene rizika u slučaju opasnosti od pojave ili nailaska novih štetnih organizama i izdavanje tehničkih uputstava i mjere. Uprava je dužna da obavještava zemlje izvoznice o zadržanim pošiljkama zbog neispunjavanja fitosanitarnih zahtjeva. Uprava je takođe dužna da vodi brigu o vršenju jedinstvenih procedura rada u skladu s propisima i međunarodnim zahtjevima kao i da sarađuje s drugim službenim tijelima i organizacijama u zemlji i inostranstvu iz oblasti zaštite bilja. Sve gore navedeno je u skladu sa Zakonu o zaštiti zdravlja bilja i Međunarodnoj konvenciji o zaštiti bilja („Službeni glasnik BiH“ br. 8/03).

Uspostaviti saradnju i odnose unutar službe kako je to propisano gore navedenim Zakonima.

Uprava u saradnji sa službama entiteta i Brčko distrikta BiH, koja će analizama utvrditi opravdanost postojanja ove službe na pojedinim graničnim prelazima kroz parametre protoka roba ovog karaktera i vodeći računa o pozicioniranju te kontrole vezano za plan budućih saobraćajnih komunikacija prvog reda. Na osnovu rezultata takve analize planirati i provesti minimiziranje broja graničnih prelaza na kojima se provodi nadzor roba biljnog karaktera.

Uprava će propisati uslove za vršenje kontrole bilja i odrediće tačke ulaska u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH.

Posvetiti pažnju uređenju oblasti saradnje u uzimanju uzoraka i izvršenju analiza sa budućim akreditovanim referentnim laboratorijima. Navedena rješenja su jasno definisana u usvojenim zakonima BiH, kao obaveze usklađivanja sa EU modelima.

Pokrenuti i realizirati proces akreditovanja referentnih laboratorija za potrebe ovog nadzora.

5.1.5.3. Procedure

Propisati jedinstvene obrasce podnesaka zahtjeva za nadzor i proisteklih dokumenata (fitosanitarni certifikat) za područje BiH, usuglasiti visine naknada za provedbe nadzora po karakterima roba i visine taksi. Prije objavljivanja provesti edukaciju tijela za izvršenje nadzora (inspektora) u cilju upoznavanja sa izmjenama. Potom objaviti izmjene u službenim glasilima, te pripremiti i provesti edukativne seminare za korisnike usluga (špeditere, uvoznike).

Potrebno je izraditi jedinstveno pisano uputstvo o načinu uzimanja uzoraka kao i operativnim procedurama.

35


Potrebno je sačiniti plan i sadržaj obuke za saradnju i koordinaciju u redovnim i incidentnim situacijama. Provesti zajedničke obuke inspektora F BiH, RS i Brčko distrkta BiH, te omogućiti da se redovno stručno usavršavaju i upoznaju sa radom druge službe.

Potrebno je adekvatno popuniti broj izvršilaca prema obimu posla. Uvesti formu ''ocjenskog lista za službenike'' i nagrađivanja, kao stimulativne mjere za podizanje kvalitete rada i ''interne konkurencije''.


U ciljevima za aktivnosti koje će obezbijediti odgovarajuće komuniciranje i koordinaciju, po definisanju onih graničnih prijelaza koji su predviđeni za protok roba fitosanitarnog nadzora, treba obezbjediti: telefonske veze, hardver koji bi osim kompjuterske jedinice sa CD pisačem i štampačem trebao sadržavati skener, digitalni fotoaparat i kopir aparat, neophodnu izradu softverskih programa sa lako primjenjivim šemama evidencije sa mogućnošću elektronske razmjene i dostave nadležnim organima, kako redovnih izvještaja, tako i dokumentacije vezane za “incidentne situacije” u prometu.

Uprava će osigurati stalnu saradnju i koordinaciju između Federalne Uprave za inspekcijske poslove FBiH, Republičke uprave za inspekcijske poslove RS i Kancelarijom gradonačelnika – Inspektorat Vlade Brčko distrikta BiH.

Dokumenti koji su proizvod nadzora ovog resora su javnog karaktera, ali u cilju stvaranja adekvatnih baza podataka, zaštićeni unos i ograničene izmjene, isključivo je bezbjedonosnog karaktera.

Obezbjeđenjem hardvera i softvera koji omogućavaju brz i kvalitetan elektronski prenos informacija, može se ostvariti i mogućnost uvida u preslikanu elektronsku formu dokumentacije za robe, te adekvatno procijeniti u incidentnim situacijama na osnovu digitalnog foto-zapisa. To ujedno ostvaruje i mogućnost formiranja elektronskih baza kompletne dokumentacije za sve robe, njihovo konačno pohranjivanje u modelu „čvrste kopije“ (CD/ HDD medija) i rješava problem arhiviranja.

U ovom segmentu neophodna će biti i obuka inspektora za korištenje predloženog IT sistema.


Neophodni minimumi tehničkih uslova za provedbu nadzora roba biljnog karaktera na graničnim prelazima sadržani su u Direktivama EU po ovoj problematici. Direktive definišu potrebne smještajne, priručno-laboratorijske i karantenske parametre graničnih prelaza EU sa tzv. “trećim zemljama” ili zemljama na “čekanju” za pridruženje EU. Preko institucija koje komuniciraju sa EU (Direkcija za evropske integracije), neophodno je obezbijediti parametre zahtjeva komplementarne našoj poziciji i postupiti u skladu sa njima.

Po izboru graničnog prelaza za fitosanitarni nadzor roba, pristupiti uređenju onih prelaza na kojima će se nadzor obavljati obostrano, te obezbjediti neophodne smještajne, tehničke i infrastrukturne resurse. Trenutni smještajni kapaciteti izdiferenciranih graničnih prelaza, za koje se utvrdi da u skladu sa gore opisanim odgovaraju zahtjevima, mogu se

36

koristiti kao objekti zajedničkog smještaja, vodeći računa o neophodnost zasebne prostorije i odvojenog laboratorijskog prostora za specijalističke nadzore (Direktiva 98/22/EC).

5.1.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA


Zemlje Evropske Unije i zemlje u okruženju ne vrše kontrolu kvaliteta na granici od strane tržišne inspekcije. Strategijom za nadzor nad tržištem neprehrambenih artikala u BiH nije definisana pred-tržišna kontrola, tj kontrola pri uvozu.

Potrebno je donijeti novu zakonsku i podzakonsku regulativu, usklađenu sa EU propisima i standardima, po kojoj će postupati tržišne inspekcije oba entiteta i Brčko distrikta BiH.


U RS je formiran Inspektorat sa Sektorom tržišne inspekcije kao osnovnom organizacionom jedinicom u sastavu.

Radom republičke tržišne inspekcije rukovodi glavni republički tržišni inspektor, a radom tržišne inspekcije u opštini, odnosno u gradu, rukovodilac organa uprave u čijem se sastavu nalazi inspekcija.

Republička tržišna inspekcija vrši nadzor i nad radom inspektora u jedinicama lokalnih zajednica.“

5.1.6.3. Procedure

Na osnovu zakonske regulative potrebno je odrediti potreban broj akreditovanih laboratorija za analizu proizvoda koji podliježu kontroli pri izvozu i uvozu, a u skladu sa standardima EU.

Evidentna je potreba za bazom podataka, kako subjekata nadzora, tako i za potrebama informiranja o situaciji na tržištu, kretanju roba u državi, kao i međunarodne informacije i obavještajni podaci koji se odnose na kakvoću roba na tržištu.

Optimalizirati vrijeme izvršenja procedura kontrole kvaliteta, koje moraju biti približno jednake na nivou BiH, te osigurati jedinstvene procedure.

Optimalizirati broj mjesta carinjenja na kojima tržišni inspektori obavljaju kontrolu kvaliteta i obezbjediti njihovo stalno prisustvo.

37

Potrebno je obezbjediti jedinstvenu regulativu na nivou BiH kako bi se osiguralo da tržišni inspektori u cijeloj BiH postupaju u skladu sa jedinstvenom regulativom i provode jedinstvene procedure i postupke. Učesnike u vanjskotrgovinskom prometu (privrednici i špediteri) potrebno je blagovremeno upoznati sa svim propisima koje donosi služba.

Osigurati saradnju (baze podataka, sastanci, razmjena informacija i sl.) inspekcija na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH.


Potrebno je osigurati zajedničku edukaciju inspektora o procedurama i regulativi koju treba primjenjivati, a koja će biti usklađena sa standardima zemalja EU.

Pored navedenog potrebno je omogućiti učešće inspektora na seminarima i stručnim savjetovanjima, a u cilju stručnog usavršavanja i stjecanja novih znanja.


Neophodno je urede opremiti telefonima, faksovima i odgovarajućom IT komunikacijskom opremom kako bi rukovođenje unutar službe bilo olakšano i efikasnije, jer bi se stvorile pretpostavke za kontinuirani uvid u vrste roba i način njihove kontrole na svim mjestima gdje je Služba prisutna. Navedeno bi omogućilo komunikaciju, razmjenu informacija, podataka i iskustava između entiteta i Brčko distrikta BiH, što bi omogućilo da se eventualno nastali problemi u radu na tržištu BiH efikasnije rješavaju.

Potrebno je obezbjediti kompjutersku opremu za sve službe (entiteti i Brčko distrikt BiH).

Potrebno je obezbjediti Centar za informacione poslove na nivou ove službe (entiteta i Brčko distrikta BiH), obezbjediti kontinuirano prikupljanje podataka, te pristup jedinstvenoj bazi podataka, koja se treba voditi na nivou BiH.


Osigurati da uredi za rad inspektora budu namješteni i opremljeni odgovarajućom opremom, uređajima i instrumentima za rad, dakle uvjetima koji su u skladu sa EU standardima. Ispunjenje navedenih potreba će omogućiti brzu komunikaciju, razmjenu potrebnih podataka, a što će se odraziti na kvalitet i efikasnost u obavljanju poslova.

Neophodno je da svaki ured posjeduje uređaje i opremu kojom bi se olakšalo vođenje administrativnog dijela poslova, te osigurala potreba za postojanjem baza podataka izvršenih kontrola kvaliteta proizvoda dostupna u svakom momentu (entiteti i Brčko distrikt BiH).

Potrebno je osigurati da sve službe uključene u carinske procedure koriste jedinstven kancelarijski prostor (u istom objektu), te omogućiti da određenu opremu mogu koristiti različite službe, što bi rezultiralo smanjenju troškova rada i poslovanja.

38

5.1.7. SANITARNA INSPEKCIJA


Neophodno je donijeti jedinstvene zakonske i podzakonske propise na državnom nivou koji će biti usklađeni sa zakonima i preporukama EU (npr. sigurnost hrane, lijekovi, otrovi, jonizujuće zračenje, itd.) i koji će regulisati međusobnu saradnju sve tri sanitarne inspekcije.

5.1.7.2 Rukovođenje i organizacija

U RS i FBiH i Brčko distriktu BiH su formirani inspektorati kao zasebne organizacione jedinice koje su odgovorne vladama entiteta.

5.1.7.3 Procedure

Potrebno je usaglasiti postojeće procedure o načinu vršenja inspekcijskog nadzora, uzimanja uzoraka za analizu, načinu kontrole roba koje su na režimu dozvola i načinu kontrole ljudi i roba u međunarodnom saobraćaju, na nivou oba entiteta i Brčko distrikta BiH. Takođe, neophodno je usaglasiti listu roba koje podliježu sanitarnom inspekcijskom nadzoru.

5.1.7.4 Ljudski resursi i obuka

U skladu sa našim trenutnim statusom neophodno je prilagoditi broj sanitarnih inspektora u smislu povećanja njihovog broja, a u skladu sa potrebama i obimom posla.

Neophodna je doedukacija inspektora u smislu stručnog usavršavanja vezano za jedinstven način rada, a koji će biti usklađen sa standardima i praksom EU.


Neophodno je obezbijediti odgovarajuću računarsku opremu sa serverom kao i druga sredstva komunikacije, kako bi se u jednu cjelinu uvezao cijeli sanitarni inspekcijski nadzor oba entiteta i Brčko distrikta BiH kroz formiranje baza podataka i razmjenu informacija.

Osigurati horizontalnu saradnju između Inspektorata i inspektora na mjestima carinjenja.


Neophodno je obezbijediti adekvatne smještajne kapacitete za rad inspektora, kao i odgovarajuću opremu za kvalitetan rad inspektora i kao takvi približiti se standardima koji vladaju u EU.

39

5.2. SARADNJA IZMEĐU SLUŽBI

Saradnja između svih službi prisutnih na graničnim prelazima je veoma značajna za uspješan i efikasan rad na granici. Treba imati u vidu da se dobra saradnja između službi ogleda u dobrim rezultatima rada, bržem protoku saobraćaja, većem broju otkrivenih krivičnih dijela i prekršaja, manjem broju radnika potrebnih za obavljanje poslova.

5.2.1. Pravni i regulatorni okvir

U postojećoj zakonskoj regulativi, koja direktno ili indirektno daje obaveze i odgovornosti službama, neophodno je izvršiti izmjene i dopune kako bi se zadovoljili međunarodni standardi koji važe u zemljama EU i kako bi se precizno razgraničile i definisale obaveze svih subjekata koji vrše kontrolu i nadzor na državnoj granici.

Usvojen je novi Zakon o graničnoj kontroli („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i 54/10) i doneseni su podzakonski akti kojima se regulišu slijedeće oblasti: obavljanje graničnih provjera, granično odobrenje, privremeni granični prelazi, granični incidenti, standardi i uslovi izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza, granična kontrola u međunarodnom tranzitnom prometu, upotreba tehničkih pomagala na graničnim prelazima, odobrenja za kretanje članova posade stranog broda, prenos oružja i municije preko državne granice, granične oznake i druga saobraćajna signalizacija, rješenja o području graničnog prelaza.

Usvojene su izmjene i dopune Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“ br. 56/08) te su doneseni provedbeni propisi kojima se definiraju postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja, pokriće troškova kao standardi o funkcioniranju Imigracijskog centra.

Potrebno je donijeti nove ili harmonizirati postojeće zakonske okvire, i to:

- Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH;- Zakon o deviznom poslovanju BiH, i druge zakone iz nadležnosti drugih službi kojima je

regulisano postupanje sa određenim robama pri uvozu, izvozu ili provozu, kao i postupanja u putničkom prometu, a koje odredbe su u obavezi primijeniti kontrolne službe na granici;

- Zakon o uvozu i izvozu naoružanja i vojne opreme.

Potpisan je Sporazum o međusobnoj saradnji između institucija uključenih u oblast integrisanog upravljanja granicom u BiH u septembru, a u februaru je formirano Zajedničko radno tijelo nadležno za nadzor nad operativnom implementacijom Sporazuma. Neophodno je sačiniti protokol o pojedinim oblicima saradnje strana potpisnica koje obavljaju poslove kontrola prekograničnog prometa lica i roba.

Sporazumom o uzajamnoj saradnji službi definisana su područja odgovornosti u sklopu prekograničnih aktivnosti, a u cilju sprječavanja i otkrivanja krijumčarenja roba, ljudi, krivičnih djela i prekršaja, te obezbjeđenja zdravstvene ispravnosti pošiljki po osnovama resornih nadležnosti. Sporazumima je okvirno stimuliran način razmjene informacija, stručna saradnja, zajedničko korištenje tehničkih sredstava i baza podataka, organizovanja obuke za zaposlene, postupanja jedne službe kada druge nisu prisutne, i to sve u cilju stvaranja uslova za brži protok legalnih roba i prelazak putnika, uz obavljanje kvalitetnijih kontrola. Sporazumom

40

između službi uključenih u kontrole prekograničnog prometa, uređuju se pravila postupanja službi kako se izbjeglo dupliranje poslova, sinhronizovala i pojednostavila kontrola, definisao redoslijed, način i rokovi za postupanje (jasno definisanje ko kontroliše, šta, kada i u kom roku), utvrđuje eventualna odgovornost službenika, što bi rezultiralo bržim protokom ljudi, roba i transportnih sredstava.

Za sva navedena područja koja se regulišu Sporazumom potrebno je izraditi i usvojiti protokole kojima će se detaljno razraditi svaka pojedina oblast saradnje. Takođe, potrebno je izvršiti sistematski pregled stanja po pitanju domaćeg zakonodavstva kojim se regulišu pojedine oblasti integrisanog upravljanja granicom, napraviti uporedni prikaz EU acquis communnautaire iz ovih oblasti, te na osnovu toga vršiti kontinuirano usklađivanje. Dodatno, potrebno je uspostaviti i adekvatan sistem za redovito praćenje izmjena u EU acquis iz pomenute oblasti.

5.2.2. Rukovođenje i organizacija

U okviru procesa prilagođavanja EU standardima, trebalo bi poduzeti i sljedeće korake:

- uskladiti radno vrijeme svih službi uključenih u granične procedure na graničnim prelazima;

- locirati kancelarije inspekcijskog nadzora po pitanjima veterinarske, sanitarne, tržišne i fitosanitarne inspekcije, na minimalni neophodni broj lokaliteta, i to u smislu da djeluju na istim graničnim prelazima;

- reducirati broj graničnih prelaza na kojima se obavlja promet određenih roba kao što su: naoružanje i vojna oprema, opasne i eksplozivne materije, radioaktivne materije i materije dvojne namjene, prekursori, opasne hemikalije, robe koje podliježu veterinarskoj, fitosanitarnoj i sanitarnoj kontroli itd., u skladu s odlukom Vijeća ministara BiH kojom su određeni granični prelazi za navedene vrste roba.

Kako bi se kontrole obavljale blagovremeno i kvalitetno, te omogućio nesmetan i siguran protok robe i putnika neophodno je:

- usuglasiti radno vrijeme službi na graničnim prelazima;- usuglasiti rad mobilnih timova i vršenje dubinskih kontrola;- unaprijeđivati rad Zajedničkog centra za analizu rizika;- uspostaviti sistem ciljanog selektiviteta i zajedničke analize rizika.

Organizacija rada na graničnim prelazima zavisi od kategorije graničnog prelaza koji su definisani sporazumima sa susjednim zemljama, kao i infrastrukture na graničnim prelazima, frekvenciji saobraćaja, i drugih uslova. Različite vrste kontrole primjenjuju su u zavisnosti od analize rizika, zahtjevane procedure, raspoloživih informacija i sl. Analize rizika i zajedničke analize rizika kao osnove koje služe za alokaciju resursa i organizaciju rada u svim uključenim službama rizika potrebno je dalje kontinuirano unapređivati.

Potrebno je da sve uključene službe i agencije uspostave planove za postupanje u vanrednim situacijama kao što su elementarne nepogode, opasnost od upotrebe radioaktivnih materijala, eksploziva, terorističkih napada, opasnih hemikalija, povećane iznenadne migracije i sl. Ove planove neophodno je sačiniti za sve vrste graničnih prelaza (pomorski, drumski riječni, željeznički), te izvršiti njihovo međusobno usklađivanje.

41

Također, potrebno je razviti sisteme ranog upozoravanja i obavještavanja između uključenih službi, kao preventivne mehanizme kojima će se unaprijediti zajednička analiza rizika, procedure za postupanje i sl.

Vijeće ministara BiH na sjednici održanoj 16.07.2009. godine donijelo je odluku po kojoj su pitanja upravljanja i održavanja graničnih prelaza povjerena Upravi za indirektno oporezivanje, na način da se sistematizuju nova radna mjesta u UINO, kako bi se poslovi na održavanju graničnih prelaza obavljali kvalitetno i efikasno. Međutim ova organizaciona jedinica unutar UINO još uvijek nije upostavljana niti je počela sa operativnim radom.

Uspostaviti sistem zajedničke kontrole rada službenika koji vrše kontrolu prelaska državne granice u što spadaju redovne (dnevne, periodične kontrole) i vanredne-ciljane kontrole. Na ovaj način će se uspostaviti efikasan sistem kontrole koji za posljedicu ima smanjenje korupcije i nedoličnog ponašanja svih uposlenih vezanih za kontrolu prelaska državne granice.

5.2.3. Procedure

U cilju olakšanja legitimnog protoka putnika i roba, uključene službe preduzimaju aktivnosti da se fizički pregledi obično obavljaju samo na temelju izrađene analize rizika, obavještajnih podataka, te ukoliko se uoči rizik od prevare ili nasumičnim izborom u okvirima definisanog minimalnog nivoa.

Uključene službe trebaju uspostaviti profile rizika na granici i u unutrašnjosti. Profili rizika će sadržavati detalje o neposrednom okruženju, uključujući lokalna privredna interesovanja, te kretanja i tipove prekograničnog prometa, razvrstano na osnovu niskog, srednjeg i visokog rizika. Profili su dinamični zapisi, koji se koriste kako bi se kontrola usmjerila na najrizičniji promet i koji se stalno razmatraju (putem testiranja rizika), ažuriraju od strane zaposlenih.

Formiran je Zajednički centar za analizu rizika u oblasti integrisanog upravljanja granicom koji će obrađivati analize i profile rizika dostavljene od strane nadležnih službi u cilju izrade osnove za zajedničku analizu rizika na nivou BiH. Povratne informacije će omogućiti nadležnim službama da blagovremeno djeluju u skladu sa svojim nadležnostima.

U sklopu svojih nadležnosti službe će jedinici za prikupljanje i raspoređivanje obavještajnih podataka dostaviti povratnu informaciju o svim operacijama zasnovanim na primljenim obavještajnim podacima i osim toga redovno dostavljati podatke o svim obavještajnim informacijama, nepravilnostima i sumnjama.

Svaka služba bi trebala uspostaviti standarde dokumentacijskih i fizičkih pregleda, koji će biti propisani njihovim operativnim upustvima kako bi se osiguralo da se kontrole doslijedno sprovode kroz cijelu organizaciju, da ne dolazi do preklapanja i da se vrijeme obrade svede na minimum.

Potrebno je uspostaviti proceduru razmjene obavještajnih podataka iz postojećih baza i evidencija sa drugima službama kako na granici, tako i u unutrašnjosti.

U cilju sinhronizacije postupanja službi uključenih u granične kontrole prekograničnog prometa, potrebno je uraditi Uputstvo - Proceduralne hronologije (GP BiH -Inspekcije-UINO), kojim bi se propisao slijed postupaka svih organa u nadzoru prekograničnog protoka

42

roba po pripadajućoj resorskoj nadležnosti, ali samo u tehničkom-izvedbenom smislu ne obuhvaćajući zakonski definisane nadležnosti, jer važeći zakonski propisi definišu obaveze u postupku konkretnog nadzornog organa. Na ovaj način bi se najbolje prakse razradile priručnikom, koji će sadržavati sve procedure na graničnom prijelazu kao i njihov redoslijed, kako bi se osigurala koordiniranost, a ujedno bi posredno definisao i postupke korisnika usluge (uvoznika, špeditera), sa čime bi bili upoznati posredstvom pogodnih načina informisanja (seminari, objave u glasilima).

Ukoliko se ukaže potreba službe mogu formirati inter-agencijske timove koji će se sastojati od kvalifikovanih službenika koji će raditi zajedno na slučajevima za koje se smatra da su od zajedničkog interesa, prije svega u cilju sprječavanja i otkrivanja nepravilnosti i prekršaja. U sklopu njihovih nadležnosti te službe će dalje obrađivati otkrivena krivična djela i prekršaje.

Usaglašavanjem sa EU listama roba (zajednička lista) i pojedinačnom identifikacijom po pripadajućoj resornoj nadležnosti nadzornih službi u graničnom protoku roba, izdiferenciralo bi se koji se nadzori moraju obavljati na graničnom prijelazu u skladu sa našim aktualnim statusom prema EU („treće zemlje”). Neophodno je preko odgovarajućih državnih institucija, Uprave pri MVTEO BiH ili Direkcije za evropske integracije obezbijediti ranije navedene liste u cilju provedbe ovog segmenta Strategije, komparacije roba koje su predmet nadzora po ovim osnovama u EU sa trenutnom domicilnom listom roba.

5.2.4. Ljudski resursi i obuka

Zaposlenim u službama, koji uzmu učešće u radu interagencijskog tima, bi trebala biti dodijeljena dovoljna ovlaštenja za puno učešće u zajedničkom radu.

U cilju motivacije službenika, potrebno je osigurati da sve službe uključene u zaštitu državne granice i kontrole na granici, unutrašnjim aktima, regulišu nagrađivanje svojih službenika za postignute izuzetne rezultate na poslovima otkrivanja carinskih prevara, krijumčarenja lica i roba i dr, te da se na pogodan način, sa tim postignutim rezultatima u radu, upoznaju i drugi službenici.

Obzirom na ciljeve Strategije IUG, obuka kadrova na polju međuagencijske saradnje, zajedničkog postupanja i zajedničke analize rizika nameće se kao imperativ. Potrebno je uspostaviti programe zajedničke obuke za sve službenike u agencijama i službama obuhvaćenim IUG, gdje bi se obuka kadrova iz navedenih oblasti vršila na sistematskoj osnovi sa usaglašenim planovima i programima obuke.

U sklopu institucionalnog okvira svake od službi bi trebalo pozvati zaposlene iz drugih službi uključenih u prekogranične aktivnosti da uzmu učešće prema potrebi u internim aktivnostima obuke koje organizuje pojedina služba.

Ukoliko neka od službi uvede neke nove procedure, koje bi mogle uticati na rad drugih uključenih službi, biće potrebno razmotriti potrebe za dodatnom obukom.

Radi postizanja višeg stepena stručnosti i upoznavanja sa novim procedurama, neophodno je sačiniti planove za obuku i edukaciju zaposlenih u svim kontrolnim službama.

Pored navedenog potrebno je planirati izvođenje osnovne obuke svih zaposlenih, kako bi se upoznali sa radom drugih službi, upravljanjem granicom, zadacima, ovlaštenjima i praksom. Uočeni problemi će biti izneseni i istovremeno će to biti prilika za razmjenu

43

iskustava, definisanje načina interakcije i uočavanje područja od zajedničkog interesa u cilju izbjegavanja dupliranja poslova.

U cilju informisanja svih učesnika u vanjskotrgovinskom prometu potrebno je sačiniti planove za obuku uvoznika, špeditera i drugih zainteresovanih strana.

Neminovno, postoji potreba za stvaranjem sistema saradnje, razmjene podataka, pripreme i provedbe, kako redovnih, tako i interventnih aktivnosti sa drugim organima uključenim u graničnu kontrolu u cilju zaštite zdravlja ljudi i životinja, domaće proizvodnje i tržišta i onemogućavanja prekograničnih nelegalnih aktivnosti.

Kontinuirano pratiti stepen obučenosti službenika koji neposredno učestvuju u kontrolama na državnoj granici.

5.2.5. Komunikacija i informacione tehnologije

Vertikalna komunikacija unutar službi i horizontalna komunikacija među službama mora obezbijediti kvalitetnu i blagovremenu informaciju.

Uspostaviti redovnu i usku saradnju sa privrednicima putem formiranih Konsultativnih odbora koji uključuju predstavnike službi uključenih u prekogranične aktivnosti, privrede i druge zainteresovane stranke /organe, kao što su Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo odbrane BiH itd.

Redovne i ažurirane informacije (npr. javne obavijesti, publikacije na internetu, leci) o relevantnim zakonskim propisima i procedurama treba dostavljati javnosti uz koordinaciju među službama.

Integrisane i informaciono tehnološke sisteme bi trebalo razvijati na način da obuhvate podatke svih službi koje će moći koristiti na različitim nivoima pristupa i omogućiti brzu razmjenu samo relevantnih podataka.

Bit će potrebni različiti sistemi informacione tehnologije (u daljem tekstu: IT) kako bi se obezbjedile pravilne informacije kod svakodnevnih prekograničnih aktivnosti, pravilno funkcionisanje analize rizika i podrške prekršajnom postupku.

Uspostavljeni Zajednički centar za analizu rizika (aneks 1. Sporazuma o osnivanju ZCAR) treba da omogući olakšani i ubrzani protok podataka i informacija između uključenih agencija i službi. Jedan od osnovnih elemenata za nesmetan rad u lokalnim centrima je implementacija kompletnog IT sistema (IT mreža, baze podataka, linkovi prema Zajedničkom Centru, kao i prema inspektoratima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH). Potrebno je usapostaviti tehnička rješenja za međusobne konekcije na baze podataka koje su neophodne za rad zajedničkog i loklanih centara za analizu rizika. Potrebno je u što kraćem roku realizovati preostale tehničke nedostatke kako bi profunkcionisala razmjena informacija i sa tehničkog aspekta, odnosno kako bi se uspostavio održiv sistem razmjene informacija između centra za analizu rizika u agencijama i Zajedničkog centra za analizu rizika.

Sistem upravljanja informacijama (u daljem tekstu: SUI) će na trajnoj osnovi obezbjediti činjenične informacije o radu svake od službi. Podaci koji će se prikupljati odnositi će se na obim posla, broj izvršenih kontrola i njihove rezultate kao i broj

44

upotrebljenih ljudskih resursa. Sistem će omogućiti rukovodstvu svake od službi, na svim nivoima, da na stalnoj osnovi prati rad, analizira trendove i rješava relevantne probleme. Sistem će također omogućiti identifikaciju obima i prirode prevara vezanih za granicu i njihovih trendova.

Potrebno je uspostaviti IT sistem koji će podržati rad na analizi rizika službi od zajedničkog interesa. Taj sistem će pružiti podatke o osobama, robama i vozilima. IT sistem treba da:

- obezbijedi komunikaciju na različitim nivoima sistema prenošenja informacija;- posjeduje centralnu bazu podataka;- posjeduje efikasan i blagovremen sistem prikupljanja, obrade i širenja informacija o svim

graničnim aktivnostima;- posjeduje automatizovanu razmjenu informacija između svih graničnih jedinica;- ima adekvatnu zaštitu podataka;- obezbjedi integraciju elektronskih sistema zaštite granica;- omogući ovlaštenim korisnicima stalni pristup izvorima određenih informacija;- formirati baze podataka o učinjenim krivičnim djelima i prekršajima;- razviti sistem razmjene podataka sa drugim nadležnim službama.

Potrebno je formirati bazu podataka po pitanju prekršaja vezanih za granicu i drugih nezakonitih djela.

U cilju osiguranja djelotvorne komunikacije potrebno je koordinirati i sljedeće:

- telekomunikacije;- standarde i programe IT;- razmjenu podataka između različitih komunikacijskih sistema;- kompatibilnost sa standardima EU.

Moderna IT mreža je osnovni uslov uspostave efikasnog sistema kontrole i brzog prelaska roba, lica i vozila preko državne granice. Informacione tehnologije svih službi na granici moraju biti međusobno veoma brzo dostupne, kroz dobro razvijenu proceduru pristupa informacijama službenicima na različitim nivoima rukovođenja.

Razmjenu informacija i podataka među službama treba temeljiti na memorandumima o razumijevanju ili sporazumima o saradnji, što ne isključuje razmjenu informacija putem neposrednih kontakata i redovnih sastanaka na svim nivoima. Da bi se približili standardima EU potrebno je osigurati dostupnost informacija svim učesnicima u spoljnotrgovinskom poslu i drugim zainteresovanim stranama (npr. internet stranice).

U ovom segmentu neophodna je potpuna reforma dosadašnjeg stanja, jer ne postoje takvi IT kapaciteti koji bi omogućili saradnju u cilju efikasnog sistema kontrole i razmjene informacija.

Po ostvarenju uslova iz izgradnje informatičkih kapaciteta unutar resora neophodno je sistemima servera sa ograničenim pristupom informaciji ostvariti uslove za ovlaštene ulaske ostalih organa nadzora u raspoložive resorne baze po određenim nivoima ovlaštenja.

45

5.2.6. Infrastruktura i oprema

U cilju primjene zakona vezanih za sigurnost granice, olakšanje trgovine i uštede troškova bilo bi značajno da sve službe, prema potrebi i mogućnostima, vrše zajedničku nabavku (zajednički tenderi) i koriste zajednički radni prostor i opremu.

Obzirom da većina graničnih prelaza nije adekvatno izgrađena i opremljena, potrebno je planirati izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje graničnih prelaza koji bi zadovoljili standarde EU. Ovo podrazumijeva da bi međunarodni granični prelazi trebalo da imaju na raspolaganju: pokrivene prostore za pregled, sigurno lokalno skladište, opremu za istovar tereta, prostorije za pregled i ispitivanje, prostore za vaganje, alate za pregled, rendgen opremu, fibro-optičku opremu, pse za otkrivanje, opremu za toplotno otkrivanje, gajger brojače, video nadzor i dr.

Također su potrebni adekvatni laboratorijski kapaciteti na državnom nivou koji će odgovarati zahtjevima i standardima EU.

Međunarodni granični prelazi prve kategorije trebaju se izgraditi i opremiti na način i do nivoa da ispunjavaju propisane uslove i standarde, kako bi se zatražila njihova certifikacija od strane EU.

Međunarodni granični prelazi čija je trenutna lokacija nepovoljna (u smislu efikasnog nadzora nad kontrolom prometa, odnosno radi provođenja mjera sigurnosti), ili je njihova lokacija značajnije udaljena od državne granice, trebaju se izmjestiti na novu adekvatnu lokaciju. Sve službe na granici trebaju da koriste iste smještajne objekte (pod jednim krovom) koji su vlasništvo države BiH. Tu se podrazumijeva i korištenje zajedničkih elektro i vodovodnih instalacija, kao i komunalnih i drugih usluga. Također, mogu se zajednički koristiti i pojedini dijelovi IT sistema (zajednički kanali, serveri i sl), a sve zbog racionalizacije i smanjenja troškova, kao i pojednostavljenosti procedura. Održavanju objekata i javnih površina na graničnim prelazima i graničnih oznaka, kao i zbog problema koji se pojavljuju vezano za korištenje službenih prostora na graničnim prelazima za potrebe različitih službi uključenih u prekogranične kontrole biće u nadležnosti odgovarajuće službe ili agencije na državnom nivou.

5.3. MEĐUNARODNA SARADNJA

5.3.1. GRANIČNA POLICIJA BiH


BiH je ratificirala Bečku Konvenciju o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Europi 2007. godine („Službeni glasnik - Međunarodni ugovori BiH“ br. 4/07), koja regulira policijsku saradnju za oblast Jugoistočne Evrope. U narednom periodu potrebno je sačiniti Protokole za implementaciju navedene konvencije. Potrebno je, putem nadležnih organa, aktivno se uključiti u pripremu i intenziviranje pregovora oko međudržavne saradnje koja će regulisati:

46

- utvrđivanje i obilježavanje granice, utvrđivanje lokacija graničnih prelaza i njihovu kategorizaciju;

- pravne odnose na granici;- saradnja vezana za zaštitu granice;- saradnja graničnih i policijskih službi u graničnom području;- zaprječavanje mjesta pogodnih za ilegalan prelazak državne granice;- jednoobrazno prisustvo inspekcijskih organa na tačno određenim graničnim prelazima.

Država BiH će zaključiti sa susjednim zemljama sporazume o granici i graničnim prelazima na osnovu kojih bi se potom dale ovlasti i institucijama, službama i organima u BiH da mogu u svojoj oblasti utvrditi protokole o pograničnoj saradnji sa odgovarajućim službama susjednih zemalja. Protokoli bi definisali usklađivanje svakodnevnih radnih praksi, zajedničkih planova za vanredne situacije, zajedničku obuku, razmjenu informacija itd.

Takođe, neophodno je potpisati i sporazume o međusobnoj saradnji sa službama zemalja EU, koje bi pružile stručnu pomoć u pogledu primjene dobre EU prakse.

Sporazumi (bilateralni, trilateralni, multirateralni), zaključeni sa susjednim državama, u cilju poboljšanja policijske saradnje, trebaju obuhvatiti:

- uspostavu zajedničkih graničnih prelaza (sistem jednog zaustavljanja);- uspostavu nacionalnih kontakt tačaka;- uspostavu zajedničkih patrola duž granice;- uspostavu zajedničkih centara za kooperaciju;- razmjenu određenih informacija i saznanja;- poduzimanje zajedničkih akcija.


Kontakti sa graničnim službama susjednih država trebaju se smatrati prioritetnim, te je neophodno razviti metode i pravce saradnje koji trebaju težiti postizanju blagovremene razmjene informacija. S tim u vezi odredit će se nacionalne tačke kontakta sa susjednim zemljama, čija će lokacija biti na centralnom nivou rukovođenja.

Od izuzetne važnosti je zajedničko planiranje i organizovanje aktivnosti na zaštiti najugroženijeg dijela granice. Provođenje ovih aktivnosti treba se odvijati svakodnevno. Na regionalnom i lokalnom nivou potrebno je uspostaviti urede za vezu ili imenovati kontakt osobe na obje strane granice kako bi se obezbijedila razmjena podataka i omogućilo efikasnije upravljanje granicom. U okviru neposredne saradnje, na temelju Memoranduma o razumijevanju, rukovodioci graničnih prelaza dogovaraju i pokreću usklađivanje radne prakse i povezivanje praktične obuke.

U cilju otkrivanja i sprečavanja ilegalne migracije i krijumčarenja lica i roba, potrebno je usvojiti operativne i fleksibilne metode koje će obezbijediti brzu i kvalitetnu razmjenu informacija, u pogledu provjere kretanja lica, prevoznih sredstava, transportnih, robnih i drugih dokumenata. U tom smislu neophodno je formirati centre za kooperaciju sa susjednim državama u kojima bi na jednom mjestu, sa dogovorenom praksom i procedurama, zajedničke aktivnosti vršile različite agencije iz BiH i susjednih zemalja (jedno od rješenja u EU praksi su poznati centri za saradnju između policije i carine).

47

Potrebno je izvršiti usklađivanje radnog vremena graničnog prelaza sa graničnim prelazom na drugoj strani granice, kao i koordiniranje kategorizacije graničnih prelaza sa susjednom zemljom.

5.3.1.3. Procedure

Nakon potpisanih bilateralnih (trilateralnih) sporazuma sa susjednim državama, države potpisnice osigurat će sistem ''jedne kontrole'' na mjestima gdje je to izvodljivo (zajednički granični prelazi sa susjednim zemljama). Na ovaj način uštedjet će se, kako na materijalnim izdvajanjima, tako i na racionalizaciji vremena kontrole, te će se bilateralna saradnja podići na viši nivo.

Države potpisnice osigurat će formiranje i upotrebu zajedničkih patrola, kako policijskog sastava, tako i mješovite carinsko – policijske patrole duž granice.

Formirat će se uredi za kooperaciju koji će omogućiti brzu razmjenu informacija. Navedeni ured neće imati ulogu u sistemu rukovođenja, već isključivo ulogu servisa – podrške prekograničnim službama u njihovom radu.

Informacije koje se razmjenjuju sa agencijama susjednih zemalja moraju imati pravnu validnost, da se kao takve mogu koristiti kao materijalni dokazi u sudskim postupcima.

Razmjena informacija vršila bi se na standardiziranim obrascima čija bi se forma utvrdila bilateralno.


Ulazak Bosne i Hercogovine u evropske integracione procese zahtjeva postojanje Granične policije BiH kao moderne i profesionalne policijske agencije uspostavljene u skladu sa međunarodnim standardima na polju granične sigurnosti. S tim u vezi neophodno je kontinuirano provoditi obuku službenika posebno sa akcentom na uspostavljanju programa obuke za praktičnu implementaciju najboljih praksi „schengena“ i razvijanju obuke u oblasti poznavanja stranih jezika. Planovi obuka treba da budu usklađeni sa „EU training curriculum on border quard“

Potrebno je da službenici koji će neposredno izvršavati svoje aktivnosti u koordinacionim centrima budu obučeni za ove poslove, te je u tom smislu potrebno razvijati zajedničke programe obuka sa graničnim policijama susjednih zemalja.

Kako bi se postigao optimalan nivo znanja koji će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova i zadataka, neophodno je usvajati standarde i praksu koja se primjenjuje u EU. Ovo podrazumijeva planiranje osnovnih i obaveznih obuka za službe što uključuje održavanje zajedničkih okruglih stolova, radionica, seminara, kao i organizovanje obuka stranih jezika.

U cilju otkrivanja i sprečavanja ilegalne migracije i krijumčarenja lica i roba, potrebno je usvojiti operativne i fleksibilne metode koje će obezbijediti brzu i kvalitetnu razmjenu informacija, u pogledu provjere kretanja lica, prevoznih sredstava, transportnih, robnih i drugih dokumenata. U tom smislu neophodno je formirati centre za saradnju sa susjednim državama u kojima bi na jednom mjestu, sa dogovorenom praksom i procedurama, zajedničke aktivnosti vršile različite agencije iz BiH i susjednih zemalja (jedno od rješenja u evropskoj praksi su poznati centri za saradnju između policije i carine).

48


Od značaja je uspostavljanje efektivnog mehanizma eksterne komunikacije u cilju stvaranja odgovarajućeg i brzog sistema informisanja (komunikacije) između policijskih službi. Neophodno je da se komunikacija odvija i na lokalnom i centralnom nivou. Pod pojmom komunikacija na lokalnom nivou podrazumijeva se neposredna i kontinuirana razmjena informacija između šefova graničnih službi, a pod pojmom centralne komunikacije podrazumijeva se sistemska razmjena informacija koja će omogućiti nadziranje situacije na državnim granicama u regionu kroz sistem centara za kooperaciju.

Pored navedenih vidova komunikacije treba planirati saradnju na regionalnom nivou, kako bi se steklo povjerenje među službama i omogućila razmjena informacija na planu spriječavanja nezakonitih radnji i sticanja saznanja o novim oblicima krijumčarenja. Imajući u vidu dalju blisku saradnju između država, potrebno je razmotriti kompatibilnost nacionalnih sistema elektronske obrade podataka jer postoji potreba za razmjenom istih.

Uspostaviće se sistem ranog upozoravanja sa graničnim policijama susjednih zemalja kako bi se blagovremeno otkrio i spriječio prekogranični kriminal. Ovaj sistem će biti uspostavljen na svim nivoima organizovanja; lokalnom nivou – sistem direktne komunikacije dok na centralnom nivou će biti zaštićeni digitalnom komunikacijom.


Potrebno je razvijati saradnju koja će omogućiti izgradnju i korištenje zajedničke infrastrukture na graničnim prelazima, u cilju podizanja na viši nivo kvaliteta kontrola, smanjenja troškova i ubrzavanja protoka lica i roba.

U cilju smanjenja broja mogućih mjesta za ilegalan prelazak državne granice potrebno je zajedničkim nastojanjima i snagama osigurati opremu za elektronski nadzor granice (termovizijske kamere, IC uređaji, perimetrijska zaštita), kao i fizičko zaprečavanje mjesta pogodnih za prelazak granice.

Na lokacijama BiH ili susjednih zemalja dogovoriti mjesta za redovne zajedničke susrete radi razmjene saznanja, poduzimanja zajedničkih mjera i radnji, što će za cilj imati podizanje većeg stepena saradnje i međusobnog povjerenja.

5.3.2. SLUŽBA ZA POSLOVE SA STRANCIMA

5.3.2.1.Pravni i regulatorni okvir

Državni suverenitet je tradicionalno početna tačka međunarodnog prava migracija. Međunarodno pravo uključuje ugovore na bilateralnom, regionalnom ili međunarodnom nivou, koji ograničavaju državnu nadležnost kad su u pitanju ulazak, boravak i udaljenje sa teritorije države.

Međunarodno migracijsko pravo je mreža pravnih odnosa između države i države, države i pojedinca, te države i međunarodnih organizacija.

49

Nema niti jednog međunarodnog zakonodavnog tijela koje je izgradilo propise o međunarodnoj migraciji a ta grana prava se razvija sa vremenom i to onako kako se razvija potreba za međunarodnom saradnjom.

Ratifikacija najvećeg broja međunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih prava, jasno iskazuje opredjeljenje naše zemlje za unapređivanjem ljudskih prava, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ženevska konvencija o zaštiti izbjeglica iz 1951. godine i Protokol iz 1967. godine, Njujorška konvencija o apartidima iz 1954. godine, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, su dokumenti koji imali poseban uticaj na postavljanje osnova u predlaganju mjera u okviru ove strategije.

Zemlje u regionu, koje su na putu da postanu punopravne članice Evropske unije, u obavezi su da ispune standarde u vezi s pitanjem migracione politike i potpisujući bilateralne i multilateralne sporazume o readmisiji, pokazuju, između ostalog, spremnost da kontrolišu tokove migracija na svojim teritorijama.

Značajan napredak, u smislu poboljšanja pravno regulatornog okvira jest zaključivanje i implementacija sporazuma o readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na području sprečavanja i kontrole ilegalne migracije. Ovi sporazumi uključuju odredbe o readmisiji vlastitih državljana, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva.

S ciljem da osnaže svoju saradnju u efikasnoj borbi protiv ilegalnih migracija potpisan je Sporazum između Bosne i Hercegovine i Europske Zajednice o readmisiji lica koja borave bez dozvola.

Sporazumom su definisane obaveze zemalja potpisnica u provođenju procedura readmisije i tranzita lica koja nelegalno borave, kao i troškovi nastali provođenjem navedenih procedura, te je definiran i način zaštite podataka i klauzula o nepostojanju uticaja.

Na zahtjev zemlje članice Europske zajednice ili Bosne i Hercegovine, bit će potpisan provedbeni protokol koji će uključivati pravila o:

- određivanju nadležnih organa;- uslovima za povratke uz pratnju, uključujući tranzit državljana trećih zemalja i lica bez

državljanstva pod pratnjom;- dodatnim sredstvima i dokumentima, uz one predviđene Aneksima Sporazuma.

Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave bez dozvole stupio je na snagu 1. januara 2008. godine. Implementacija navedenog sporazuma u dijelu prihvata državljana BiH realizira se preko Ministarstva sigurnosti BiH- Sektora za migraciju. U ovoj oblasti su uočeni značajni problemi zbog toga što ne postoji jedinstvena baza podataka o svim državljanima BiH, a i nadležnost za oblast državljanstva i provjere identiteta nalaze se na različitim nivoima vlasti.

Za efikasnu realizaciju navedenog dijela Sporazuma potrebno je osigurati efikasnu saradnju svih nadležnih institucija s ciljem da se utvrde državljanstvo i identitet lica koje je najavljeno za readmisiju kao bh. državljana.

Implementacija Sporazuma između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji lica koja borave bez dozvole u dijelu prihvata i povratka državljana trećih zemalja je u nadležnosti Službe.

50

S ciljem da se prati ukupna realizacija navedenog sporazuma i definiše profil ilegalnih imigranata, potrebno je razviti zajednički model praćenja između Sektora za migraciju Ministarstva sigurnosti BiH i Službe za poslove strancima.

Takođe, iz zajedničkih izjava koje prate Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji kako je predloženo, odnosno smatra se uputnim, da Bosna i Hercegovina zaključi sporazume o readmisiji sa Švicarskom, Danskom, Norveškom i Islandom, uz iste uvijete kao i sa Evropskom zajednicom. Bosna i Hercegovina je to i učinila sa svim ovim zemljama osim sa Islandom, što će u narednom periodu i učiniti.

Kao jedan od srednjoročnih prioriteta iz Evropskog partnerstva navodi se započinjanje pregovora o sporazumima o readmisiji sa zemljama iz kojih ilegalni imigranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu na svom putu prema zemljama Evropske unije, kao i sa zemljama iz kojih potječu ilegalni imigranti.

Imajući u vidu da je jedan od spoljnopolitičkih prioriteta da Bosna i Hercegovina bude stavljena na tzv. bijelu šengensku listu, kao imperativ nameće potrebu sprječavanja nelegalnih migracija, posebno iz naše zemlje ili iz drugih zemalja preko teritorije Bosne i Hercegovine, prema drugim državama Evropske unije, zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i ka drugim državama uopšte. Zbog toga je neophodno ne samo zaključivanje sporazuma o readmisiji s tim zemljama nego i pooštravanje viznog režima sa svim državama afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi se otežao ulazak njihovih državljana u Bosnu i Hercegovinu i tako spriječio nelegalni tranzit i migracija u Evropsku uniju ili druge zemlje.

Važno je istaći da je Bosna i Hercegovina potpisnica Sporazuma o readmisiji sa zemljama u okruženju koje su u najvećoj mjeri zemlje porijekla ili zemlje tranzita ilegalnih migranata, kako slijedi: Republika Srbija, Republika Hrvatska i Crna Gora.

Potpisivanjem navedenih sporazuma umnogome se olakšalo vraćanje lica koja nelegalno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Takođe, potrebno je posebno naglasiti potpisivanje Sporazuma sa zemljama iz afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi bilo moguće lakše i u što kraćem vremenskom periodu vratiti državljane ovih zemalja, jer dosadašnja praksa nam govori da je saradnja u provjeri i prihvatu lica od strane ovih zemalja jako spora, odnosno u najvećem broju slučajeva zemlje iz ovih regiona ne sarađuju u procedurama povrata svojih državljana koji nelegalno borave u Bosni i Hercegovini.


Kontakti sa službama susjednih država i država uopće kojima su u nadležnosti ilegalne migracije trebaju se smatrati prioritetnim, te je neophodno ojačati postojeće metode i pravce saradnje koja treba težiti postizanju blagovremene razmjene informacija.

Od izuzetne važnosti je zajedničko planiranje i organizovanje aktivnosti prilikom provođenja sporazumima propisanih procedura.

Neophodno je nastaviti i dalje razvijati već uspostavljenu saradnju sa MARRI centrom (Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice) i GDISC-om (Konferencija generalnih direktora imigracijskih službi), te razvijati regionalnu saradnju s ciljem da se implementira jedinstven pristup u oblasti migracija i sudjelovanja u njegovom kreiranju.

51

5.3.2.3. Procedure

Međusobne procedure i postupci regulisani su uglavnom bilateralnim sporazumima i o readmisiji lica koja nelegalno borave na teritoriju države.

Veza između nadležnih organa za provedbu sporazuma sprovodi se u najvećem dijelu faksom, a potom elektronskim putem.


Kako bi državni organi radili efikasno i ostvarili pouzdan vizni režim, službe i institucije koje učestvuju u njegovoj realizaciji treba da kadrovski i tehnički budu osposobljeni i opremljeni kako bi mogle kvalitatno provoditi aktivnosti koje se odnose na vizni režim BiH.

Kako bi se postigao optimalan nivo znanja koji će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova i zadataka, neophodno je usvajati standarde i praksu koja se primjenjuje u EU. Ovo podrazumijeva planiranje osnovnih i obaveznih obuka za službe što uključuje održavanje zajedničkih okruglih stolova, radionica, seminara, kao i organizovanje obuka stranih jezika.

Obuka je segment kojem se u Službi posvećuje posebna pažnja, tendencija Službe je posvećenost održivoj i učinkovitoj obuci i razvoju osoblja u skladu sa standardima.


Služba je u značajnoj mjeri opremljena informatičkom opremom, tako da je moguće da skoro svi pripadnici službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem.

Komunikacija između Glavne kancelarije, terenskih ureda i jedinica na terenu omogućena je putem LAN-mreže i e-mail vezom.

Komunikacija između Ministarstva sigurnosti BiH i Granične policije BiH moguća je putem internet e-mail veze. Pristup podacima i njihova zaštita osigurava se na način ograničenja pristupa, uz korištenje posebnih korisničkih imena i šifri. Podaci se redovno snimaju na zaštićene medije i čuvaju na sigurnom mjestu.

5.3.2.6 Infrastruktura i oprema

Sve organizacione jedinice Službe posjeduju informatičku opremu, tako da je moguće da svi pripadnici Službe komunikaciju sa drugim organizacionim jedinicama vrše elektronskim putem. Elektronska komunikacija između Glavnog ureda Službe i Terenskih ureda je ostvarena putem zaštićene Lan mreže i izgradnjom VPN tunela putem interneta. Glavni ured Službe ostvaruje komunikaciju sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Uredom interpola, te Agencijom za identifikacione dokmenta, evidenciju i razmjenu podataka putem SDH – Državne mreže za prenos podataka i SPIN mreže. Pristup podacima i njihova zaštita se osigurava na način ograničenja pristupa kroz pristupna prava, uz korištenje posebne kombinacije korisničkih imena i šifri.

U sadašnjoj situaciji postojeća oprema se koristi racionalno i funkcionalno u svim organizacionim jedinicama. To se prije svega odnosi na korištenje komunikacijskih sistema,

52

jedinstvenih baza podataka i slično. Svi terenski uredi i zgrada uprave su povezani na Informacioni sistem za migracije koji se svakodnevno koristi u radu.

5.3.3. UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE


Propisati jasne procedure saradnje sa carinskim službama drugih zemalja, kojima će se regulisati pitanja od zajedničkog interesa, koja mogu doprinijeti olakšanju trgovine i spriječavanju i otkrivanju krijumčarenja roba i ljudi, krivičnih djela i prekršaja, kao i unaprijediti saradnju sa susjednim zemljama sa kojima su zaključeni sporazumi u oblasti prekogranične saradnje.

Pratiti razvoj sistema ''Single Windows'', iznaći mogućnosti za detaljnije upoznavanje sa funkcionisanjem i prednostima koje pruža, a potom pokrenuti aktivnosti na stvaranju zakonskih i tehničkih preduslova, kako bi se u skladu sa standardima WCO moglo pristupiti elektronskoj razmjeni podataka sa drugim zemljama. 5.3.3.2. Rukovođenje i organizacija Posvetiti više pažnje definisanju potreba i ciljeva carinske službe u pogledu međunarodne saradnje, te u cilju unapređenja saradnje održavati redovne i „ad hoc“ sastanke sa carinskim službama susjednih zemalja, na kojima bi se razmatrala različita pitanja koja se odnose na poboljšanje efikasnosti službe.

Treba intenzivirati jačanje prisustva UINO na međunarodnom planu u okviru WCO, RILO ureda ECE, SECI inicijative, zatim sa zemljama članicama EU, i sa susjednim zemljama, te u tu svrhu potrebno je educirati i odrediti službenike koji će biti uključeni i zaduženi za određene projekte, akcije i aktivnosti i saradnju.

5.3.3.3. Procedure

Obezbijediti preduslove koji će omogućiti svakodnevnu elektronsku razmjenu podataka sa carinskim službama zemalja sa kojima graniči Bosna i Hercegovina. Razmjena carinskih informacionih listova (CIL-ova) je jedan od oblika sprečavanja prekograničnog kriminala na granicama zemalja jugoistočne Evrope sa ciljem nastavka borbe protiv nelegalne trgovine i carinskih prevara. Trenutno se vrši razmjena carinskih informacionih listova između Uprave za indirektno oporezivanje i Uprave carina Republike Srbije, a treba nastojati da se vrši razmjena i sa ostalim susjednim carinskim službama, te stvoriti pretpostavke da se razmjena podataka odvija elektronskim putem.

Carinske službe na obje strane iste granice, kao i carinske službe na međunarodnom nivou, bi trebale obavještavati jedna drugu o utvrđenim standardima za dokumentacijsku i fizičku kontrolu, u cilju da se njihove radne procedure usklade do najvećeg mogućeg obima, uz istovremeno poštivanje pravnog okvira i nadležnosti. Na ovaj način se ne bi duplirali poslovi, skratilo bi se vrijeme provođenja carinske procedure i znatno smanjili troškovi.

Informacije i obavještajni podaci za spriječavanje prevara bi se trebali rutinski razmjenjivati između službi.

53

Službe na obje strane iste granice bi trebale utvrditi zajedničke rezervne planove i uskladiti radno vrijeme.


Ulazak BiH u evropske integracione procese zahtijeva postojanje carinske službe, kao moderne i profesionalne agencije, koja će na odgovarajući način udovoljiti međunarodnim aktivnostima na polju carinskog nadzora nad robom, u skladu sa međunarodnim standardima. Kako bi se postigao optimalan nivo znanja koji će omogućiti kvalitetno obavljanje poslova i zadataka, neophodno je usvajati standarde i praksu koja se primjenjuje u EU. Ovo podrazumijeva planiranje i provođenje odgovarajućih obuka, kao i održavanje zajedničkih okruglih stolova, radionica, seminara i dr.

Potrebno je održavati redovne sastanke na najvišem rukovodnom nivou kao i na regionalnom/lokalnom nivou između različitih službi uključenih u prekogranične aktivnosti u BiH i njenim susjednim zemljama.

Od velike pomoći u kvalitetnom obavljanju poslova je održavanje zajedničke obuke za zaposlene uključene u prekogranične aktivnosti kako bi se upoznali sa politikama, standardima i procedurama zaštite granica. Takva obuka bi trebala obuhvatiti upoznavanje sa zadacima i odgovornostima svake službe i način poboljšanja njihovih svakodnevnih poslova. Neophodno je omogućiti i učestvovanje u edukaciji unutar međunarodne razmjene Carinskih uprava.

Pored toga treba intezivirati jačanje i opremanje, mobilnih terenskih timova za dubinske provjere u cilju sprečavanja povreda propisa i istrage kao i za preuzimanje zadataka na prekograničnoj saradnji i zajedničkim međunarodnim operacijama.


IT sisteme treba uspostaviti kako bi obezbijedili pravilno funkcionisanje zajedničkih analiza rizika i podrške procedurama, koje mogu spriječiti nepravilnosti i prevare na obje strane iste granice i na međunarodnom nivou.

Taj sistem treba pružiti podatke o osobama, robama i vozilima te:

- obezbjediti komunikaciju na različitim nivoima sistema prenošenja informacija;- obezbjediti automatizovanu razmjenu informacija između svih graničnih jedinica;- iznaći način za adekvatnu zaštitu podataka;- omogućiti ovlaštenim korisnicima stalni pristup izvorima određenih informacija.


Potrebno je razvijati saradnju koja će omogućiti izgradnju i korištenje zajedničke infrastrukture na graničnim prelazima, u cilju podizanja na viši nivo kvaliteta kontrola, smanjenja troškova i ubrzavanja protoka lica i roba.

Infrastrukturu i opremu na međunarodnim graničnim prelazima prilagoditi uslovima propisanim Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza ("Službeni glasnik BiH" br. 6/2010).

54

5.3.4. GRANIČNA VETERINARSKA INSPEKCIJA


Međunarodna saradnja u oblasti graničnih veterinarskih inspekcija prvenstveno treba odnositi na operativnu saradnju između državnih službenika s obje strane granice, formalnu bilateralnu saradnju između susjednih država, kao i multilateralnu suradnju koja će se usredotočiti na pitanja vezana za upravljanje granicom.

Ova saradnja podrazumijeva i postizanje sljedećih ciljeva:

- Zaključivanje sporazuma o međunarodnoj saradnji sa organizacijama i veterinarskim servisima strateški važnim za standardizovan rad službe Granične veterinarske inspekcije BiH (srednjoročno);

- Zaključivanje sporazuma i protokola o zajedničkoj suradnji sa relevantnim i referentnim organizacijama i institucijama, a sve u cilju praćenja i preuzimanja informacija o zahtjevima, legislativi i standardima kontrole prometa roba koje su pod nadzorom veterinarske granične inspekcije unutar evropskog tržišta (dugoročno).

Određivanje graničnih prelaza na državnoj granici susjednih država trebalo bi se urediti odgovarajućim bilateralnim sporazumima, odnosno sporazumima na nivou regije.

U okviru regionalne saradnje uspostaviti harmonizovane zakonodavne propise sa standardizovanim normativima usklađenim sa standardima zemalja EU (kao što su odredbe iz Direktive Vijeća 97/78/EZ) što će omogućiti jedinstven režim provođenja veterinarsko-zdravstvenih kontrola, te samim tim i manji rizik po zdravlje ljudi i životinja.


Granično veterinarska inspekcijska služba treba se unutrašnjim aktima prilagoditi za omogućavanje međudržavne i međunarodne razmjene podataka koju treba omogućiti i na operativnom nivou. Ovim bi se trebalo postići definisanje potreba i ciljeva službe granične veterinarske inspekcije u pogledu saradnje GVI službi susjednih država, te učešća u međunarodnim operacijama organizovanim od strane relevantnih i referentnih organizacija i institucija (dugoročni cilj).

Na svakom GVIP-u odrediti kontakt osobu za saradnju sa službom granične inspekcije u susjednoj zemlji.

5.3.4.3. Procedure

Usklađivanje radnih procedura i radnog vremena službe GVI BH sa drugim službama na granici te službama GVI u susjednim zemljama - približavanje istih standardima u zemljama EU i dobrim praksama (srednjoročni) je od krucijalne važnosti.

Službi granične veterinarske inspekcije treba omogućiti da obavlja pregovore iz svog domena na operativno – tehničkom nivou, a što predstavlja prioritet radi bržeg protoka pošiljki kao i međusobne razmjene bitnih informacija u cilju efikasnijeg rada granične veterinarske inspekcije.

55


Organizirati «study tour» obuke izvan BiH (na licenciranim graničnim veterinarskim prelazima u zemljama članicama EU), primjena trening pristupa «Know how» - sistem prema kojem svaki granični veterinarski inspekcijski prelaz dobiva nadzor/stručnu pomoć eksperta za rad na prelazu.

Uposliti dovoljan broj kvalifikovanih veterinarskih stručnjaka koji će učestvovati u međunarodnoj saradnji. To podrazumijeva da uposleni, kako na centralnom, tako i na operativnom nivou posjeduju znanje stranih jezika. Pored toga organizovati zajedničke obuke sa veterinarskim inspektorima iz drugih zemalja, a posebno iz susjednih zemalja.

Omogućiti inspektorima obuku u skladu sa potrebama kako bi se postigao visok stepen organizacije u pojedinim oblastima na međunarodnom nivou.

Definisati kontakt osobe za saradnju sa agencijama unutar BiH kao i srodnim agencijama u Evropskoj uniji.


Potrebno je obezbijediti uslove za aktivnu komunikaciju sa susjednim zemljama, odnosno zemljama glavnim izvoznicama/uvoznicama u i iz BiH, i to na svim nivoima granične veterinarske inspekcije.

GVI službi i njenim operaterima potrebno je omogućiti dostupnost važnim informacijama o međunarodnoj trgovini, standardizovanim procedurama, rezultatima implementacije aktivnosti analize rizika, rezultatima nacionalnih monitoring programa te provedbom ostalih aktivnosti koje se odvijaju na graničnim prelazima, a sve u vezi sa provedbom standarda kao osnovnog zahtjeva evropskog tržišta (srednjoročni). U skladu sa tim potrebno je i obezbijediti pristup međunarodnim bazama podataka i sistemu TRACES (dugoročni).

Rukovodilac intermedijalnog nivoa – šef odjeljenja granične inspekcije će biti kontakt osoba za glavna operativno – tehnička pitanja u pogledu uvoza, provoza i izvoza živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla. Potrebno je organizovati povremene sastanke sa šefovima veterinarskih službi susjednih zemalja.


Urediti granične prelaze za obavljanje veterinarsko zdravstvenih pregleda kako je to uređeno na certifikovanim graničnim prelazima EU, sa ciljem harmonizovanog rada službe GVI sa obje strane granice.

U skladu sa operativnim potrebama i uslovima na terenu omogućiti i korištenje zajedničke infrastrukture na drumskim GVI, a sve prema propisanim administrativno – tehničkim protokolima.

Osiguravanje adekvatne opreme i obučenosti osoblja koje provodi kontrolu je imperativ veterinarske službe, a sve to u dobro strukturiranim i razvijenim i harmonizovanim institucijskim okvirima.

56

Potrebno je odrediti granične prelaze i organizovati graničnu veterinarsku inspekciju sa svom potrebnom infrastrukturom i osobljem na željezničkim i vodenim graničnim prelazima.Granični veterinarski prelazi na međunarodnim aerodromima kao dugoročni ciljevi moraju se organizovati, opremiti i osposobiti da obavljaju preglede u skladu sa standardizovanim operativnim procedurama.

5.3.5. FITOSANITARNA INSPEKCIJA


U donesenim državnim zakonima određeni su nivoi modela koordinacije i saradnje sa međunarodnim tijelima kako iz nadležnosti zdravlja bilja tako i međunarodnih trgovinskih odnosa. U sporazumima koje je u ime BiH potpisalo MVTEO-a, kao trenutno validna institucija obzirom na aktuelno organizacijsko uređenje segmenta zaštite zdravlja bilja, u djelu regulisanja protoka ovih roba u prekograničnoj trgovini izdiferencirani su obavezujući oblici za uređenje ove oblasti.

Prema važećim zakonima Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja u prisustvu Direkcije za evropske integracije BiH predstavljaju BiH u međunarodnim tijelima i organizacijama u oblasti zdravlja bilja.

Nacionalno tijelo iz ove oblasti je i adekvatna forma sagovornika prihvatljiva za komuniciranje i koordinaciju na međunarodnom nivou po evropskim i svjetskim zahtjevima.

Izrađeni regionalni Memorandum o razumijevanju i zajednički obrazac notifikacije o presretanju potrebno je potpisati i implementirati.


Kao zemlja koja je ratifikovala IPPC (Međunarodnu Konvenciju o zaštiti bilja), i u skladu sa zahtjevima prema propisima World Trade Organization (Svjetska zdravstvena organizacija), Ugovorima o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama i Ugovor o tehničkim barijerama za trgovinu (ugovori WTO, SPS i TBT), BiH uspostavila je nacionalno tijelo kao instrument za stalni međunarodni kontakt po problematici graničnog i unutrašnjeg nadzora (obaveza konstantnog izvještavanja centralnih ureda EU o stanju na području administrativno nadzorne odgovornosti). Kako je naša namjera postati članica EU, neophodno je težiti popunjavanju ovog tijela prema propisanim zakonskim nadležnostima. To bi neminovno uticalo i na sve elemente saradnje i koordinacije u pozitivnom smislu. Ovakvo centralno odgovorno tijelo je ovlašteno da predstavlja BiH u međunarodnim tijelima i organizacijama.

Na ovaj način ostvaruje se i veza graničnih kontrola i budućeg unutarnjeg nadzora istog domena kao osnov za alarmiranje u incidentnim situacijama.

U skladu sa međudržavnim sporazumima Uprava će usaglasiti prijedlog graničnih prelaza na kojima će se obavljati prekogranični nadzor roba iz predmetne oblasti.

57

5.3.5.3. Procedure

Trenutni obrazac kojim se regulišu odnosi BiH u međunarodnoj trgovini u ovom dijelu, procesu dobijanja uvoznog rješenja sa aspekta prekograničnog protoka ovih roba, jeste da na osnovu obrazaca dokumenata rješenja, saglasnosti ili mišljenja Sektora poljoprivrede entitetskih ministarstava, MVTEO-a izdaje dokument Rješenja dozvole za uvoz u BiH kao prethodni dokument za uvoznu proceduru. Potom na administrativnom graničnom prelazu procesom nadzora na osnovu resornih zakona iz zaštite zdravlja bilja određuje se da li roba sa tih aspekta može dobiti rješenje te administrativno-teritorijalno pripadajuće inspekcije o nepostojanju zdravstvenih smetnji za uvoz roba biljnog karaktera ili smetnji za uvoz zaštitnih sredstava na teritorij BiH.

Uprava, kao centralni organ koji može ravnopravno komunicirati sa ostalim komplementarnim članicama i međunarodnim tijelima, će uspostaviti jedinstvene administrativne i nadzorne procedure u skladu sa propisima i međunarodnim zahtjevima.

Nakon potpisivanja regionalnog Memoranduma o razumijevanju i zajednički obrazac notifikacije o presretanju potrebno će biti isti implementirati.


Potrebno je održavanje zajedničkih obuka za zaposlene uključene u prekogranične aktivnosti, kako bi se upoznali sa zadacima i odgovornostima službe i načina poboljšanja njihovih svakodnevnih poslova.

Potrebno je održavati redovne sastanke fitosanitarnih inspektora sa inspektorima susjednih zemalja.


Potrebno je uspostaviti informacioni sistem koji će obezbijediti potrebne baze podataka i razmjenu informacija vezano za zakonodavne aktivnosti i moguće rizike, te povezivanje sa međunarodnim informacionim sistemom i koroštenje mreže kontakt osoba „PHYTOREG“ baze podataka. Kako je ovo sasvim nova organizacijska struktura ne postoje prijašnji infrastrukturni niti IT resursi kao i oprema specijalističkog karaktera.


Urediti granične prelaze za obavljanje fitosanitarnih pregleda kako je to urađeno na certifikovanim prelazima EU (EC 98/22).

58

5.3.6. TRŽIŠNA INSPEKCIJA


Potrebno je donijeti zakonsku i podzakonsku regulativu u oblasti kontrole kvaliteta, koja će biti usklađena sa propisima EU.


Sa organima tržišne inspekcije susjednih država trebala bi se ostvariti saradnja u cilju razmjene podataka i informacija, što bi bilo od izuzetne važnosti za efikasniji rad Službe.

U cilju otkrivanja i sprječavanja protoka nedozvoljenih roba obezbjediti brzu i kvalitetnu razmjenu informacija, u pogledu provjere prevoznih sredstava, te transportnih, robnih i drugih dokumenata.

5.3.6.3. Procedure

Kontrole kvaliteta roba pri uvozu i izvozu uskladiti sa standardima i praksom koje se primjenjuju u zemljama EU.


Potrebno je omogućiti učešće službenika na seminarima i stručnim savjetovanjima na međunarodnom nivou, stalno stručno usavršavanje u cilju sticanja novih znanja.


Potrebno je obezbijediti pravovremene informacije u saradnji sa inspekcijskim službama susjednih zemalja u cilju praćenja prometa roba.


Obezbijediti adekvatan kancelarijski prostor koji će biti opremljen u skladu sa standardima EU i koji se može koristiti sa drugim službama.

59

5.3.7. SANITARNA INSPEKCIJA

5.3.7.1 Pravni i regulatorni oblik

Neophodno je izvršiti izmjenu zakonskih propisa kako bi se omogućila saradnja sanitarne inspekcije sa sanitarnim inspekcijama drugih zemalja. Pored toga neophodno je omogućiti potpisivanje određenih sporazuma o saradnji i razumijevanju sa sanitarnim inspekcijama susjednih zemalja, ali i sanitarnim inspekcijama drugih zemalja.


Neophodno je ostvariti međunarodnu saradnju na nivou glavnih inspektora ili šefova inspekcija, kako bi se moglo pratiti kretanje putnika i njihovih stvari u međunarodnom saobraćaju (avio, drumskom, željezničkom i riječnom saobraćaju), radi spriječavanja širenja zaraznih bolesti i roba za koje postoji sumnja da su zdravstveno neispravne, radi zaštite zdravlja stanovništva.

5.3.7.3. Procedure

Potrebno je preko određenih međunarodnih organizacija ili u direktnim pregovorima usuglasiti procedure i postupke oko kontrole roba na granici sa zemljama EU i zemljama Regije.


Neophodno je organizovati obuku naših inspektora zajedno sa inspektorima iz drugih zemalja (prvenstveno zemalja EU), da bi se inspektori upoznali sa njihovim načinom rada, procedurama i standardima.


Potrebno je obezbijediti pravovremenu i tačnu informaciju u saradnji sa inspekcijama iz drugih zemalja, potrebnu za pravovremenu reakciju u slučaju pojave zdravstveno neispravnih roba.


U cilju pojednostavljenja procedura pregleda i kontrole, te u cilju smanjenja vremena trajanja kontrole, razmotriti mogućnost da na zajedničkim graničnim prelazima kontrolne aktivnosti obavljaju inspektori obje susjedne zemlje istovremeno.

60

6. MIGRACIJE, VIZE, AZIL

Koncept integrisanog upravljanja granicom, pored ostalog, obuhvata i oblast migracija, pri čemu se poseban akcenat stavlja na uspostavljanje efikasne saradnje državnih institucija, službi i tijela uključenih u (preko)granične aktivnosti, odnosno državnih institucija koje su u vezi sa ovim aktivnostima. Radi uređenja i usaglašavanja sa EU acquis-om u predmetnoj oblasti, urađeno je slijedeće:

Donošenjem Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu (Službeni glasnik BiH br. 36/08) postignut je značajni napredak, u smislu poboljšanja pravnog okvira kojim se regulišu pitanja kretanja i boravka stranaca u Bosni i Hercegovini, a u oblasti migracija u potpunosti sa šengenskim sporazumom u oblasti viza. Od momenta stupanja na snagu ovog zakona doneseno je niz podzakonskih akata kojima su definisani postupci ulaska i boravka stranaca, vize, putni list, nadzor i udaljenja, ovlaštenja, pokriće troškova kao standardi za funkcionisanje Imigracijskog centra.

Potrebno je osigurati uslove za potpunu provedbu Zakona i Pravilnika. U budućem radu potrebno je donjeti i druge pravilnike propisane Zakonom o Službi za poslove sa strancima. Uspostavom Registra stranaca, formirana je baza podataka, odnosno zbir svih evidencija vezanih za izdavanje viza, ulazak, kretanje i boravak stranaca u BiH, odnosno svih slučajeva u kojima su strancima pravosnažnim odlukama nadležnih organa u BiH izrečene prekršajne i kaznene mjere, a koje se vode u skladu sa zakonskim odredbama, i na način propisan zakonom. Kao i za svaku bazu podataka, neophodno je konstatno raditi kako na proširivanju evidencijskih podataka, tako i na tome da baza bude pregledna i što jednostavnija za korištenje. Takođe, veliku pažnju treba posvetiti zaštiti podataka od zloupotrebe.

Od otvaranja Imigracionog centra kao specijalizirane ustanove za prihvat i smještaj stranaca, zabilježen je konstatan rast korisnika IC, te je u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu zabilježen rast od 75,28 %, što znači da treba razmišljati u narednom periodu ukoliko trend povećanja korisnika bude prisutan, o povećanju smještajnih kapaciteta, odnosno o otvaranju novih Imigracionih centara, prema regijskim potrebama. Takođe, za potrebe azilanata egzistira i azilantski centar.

Potrebno je nastaviti kontinuirano provoditi obuke kadrova iz oblasti primjene zakona koji regulišu pitanja kretanja i boravka stranaca, pitanja vezanih za ostvarivanje prava stranaca na podnošenje zahtjeva za azil, pitanja vezanih za kontrolu ličnih i putnih isprava i viza, odnosno prepoznavanja i otkrivanja krivotvorina, kao i prevenciji, otkrivanju, sprječavanju i suzbijanju ilegalnih migracija, krijumčarenja lica i trgovine ljudima, naročito ženama i djecom. S praksom provođenja obuka treba nastaviti u budućnosti, te kontinuirano usavršavati kadrove organizovanjem, seminara, radionica itd.

U smislu poboljšanja pravno regulatornog okvira značajniji napredak postignut je zaključivanjem i implementacijom sporazuma o readmisiji, koji predstavlja glavni element u saradnji zemalja na području spriječavanja i kontrole ilegalne migracije. S ciljem da osnaže svoju saradnju u efikasnoj borbi protiv ilegalnih migracija potpisan je Sporazum između Bosne i Hercegovine i Europske Zajednice o readmisiji lica koja borave bez dozvola.

Sporazumom su definisane obaveze zemalja potpisnica u provođenju procedura readmisije i tranzita lica koja nelegalno borave, kao i troškovi nastali provođenjem navedenih procedura, te je definisan i način zaštite podataka i klauzula o nepostojanju uticaja.

61

Na zahtjev zemlje članice Europske Zajednice ili Bosne i Hercegovine, bit će potpisan provedbeni protokol koji će uključivati pravila o: određivanju nadležnih organa, uslovima za povratke uz pratnju, uključujući tranzit državljana trećih zemalja i lica bez državljanstva pod pratnjom, dodatnim sredstvima i dokumentima, uz one predviđene Aneksima Sporazuma.

Za efikasnu realizaciju navedenog dijela Sporazuma potrebno je osigurati efikasnu saradnju svih nadležnih institucija s ciljem da se utvrde državljanstvo i identitet lica koje je najavljeno za readmisiju kao bh. državljana. S ciljem da se prati ukupna realizacija navedenog sporazuma i definira profil ilegalnih imigranata, potrebno je razviti zajednički model praćenja između Sektora za migraciju Ministarstva sigurnosti BiH i Službe za poslove sa strancima.

Takođe, iz zajedničkih izjava koje prate Sporazum između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine o readmisiji kako je predloženo, odnosno smatra se uputnim, da Bosna i Hercegovina zaključi sporazume o readmisiji sa Švicarskom, Danskom, Norveškom i Islandom, uz iste uvijete kao i sa Evropskom zajednicom, Bosna i Hercegovina je to i učinila sa svim ovim zemljama osim sa Islandom, što će u narednom periodu i učiniti.

Kao jedan od srednjoročnih prioriteta iz Evropskog partnerstva navodi se započinjanje pregovora o sporazumima o readmisiji sa zemljama iz kojih ilegalni migranti ulaze u Bosnu i Hercegovinu na svom putu prema zemljama Evropske unije, kao i sa zemljama iz kojih potiču ilegalni imigranti.

Bosna i Hercegovina je stavljena na tzv. bijelu šengensku listu, te stim u vezi kao imperativ nameće se potreba sprječavanja nelegalnih migracija, posebno iz naše zemlje ili iz drugih zemalja preko teritorije Bosne i Hercegovine, prema drugim državama Evropske unije, zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, ali i ka drugim državama uopšte. Zbog toga je neophodno ne samo zaključivanje sporazuma o readmisiji s tim zemljama nego i pooštravanje viznog režima sa svim državama afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi se otežao ulazak njihovih državljana u Bosnu i Hercegovinu i tako spriječio nelegalni tranzit i migracija u Evropsku uniju ili druge zemlje.

Takođe, potrebno je posebno naglasiti potpisivanje Sporazuma sa zemljama iz afroarapskog i azijskog kompleksa, kako bi bilo moguće lakše i u što kraćem vremenskom periodu vratiti državljane ovih zemalja, jer dosadašnja praksa nam govori da je saradnja u provjeri i prihvatu lica od strane ovih zemalja jako spora, odnosno u najvećem broju slučajeva zemlje iz ovih regiona ne sarađuju u procedurama povrata svojih državljana koji nelegalno borave u Bosni i Hercegovini. Sistem unaprjeđenja u oblasti viza, migracija i azila, te njegovog usklađivanja sa evropskim standardima, razvijat će se u okviru odvojenih aktivnosti.

U narednom periodu potrebno je izvršiti potrebne izmjene i dopune viznog režima BiH, kako bi se uskladio sa Acquis-om EU, ali i posebnim interesom BiH, kao izaključiti preostale bilateralne ugovore o admisiji/readmisiji sa zemljama Evrope.

62

Documents

Sažetak: · Web viewUspostavom Registra stranaca, formirana je baza podataka, odnosno zbir svih evidencija vezanih za izdavanje viza, ulazak, kretanje i boravak stranaca u BiH, odnosno