šah

SAH MAT LISTA

23. jul 2003.

SPECIJALNO IZDANJE SRIJEDOM

SADRZAJ:

NAJNOVIJE PARTIJE- Smirin,I (2662) - Kosteniuk,A (2452) [B30]

NEZAVISNE NOVINE – Intervju sa Karpovom - »U svijetu saha vlada nered«

Intervju sa Kasparovom – o knjizi »Moji veliki prethodnici«

200 rijeci Leva Kharitona – o knjizi Kasparova – »Moji veliki prethodnici«

Goran Tomic: Zasto je Sultan Khan morao da ode?

KVIZ

Sahovska istorija 1931-1960 (1937. godina)

Sahovske knjige- "365 anegdota iz sveta saha", Autor - Dr Slavko V. Domazet

Biografije sahista- Velemajstor Sinisa Drazic

Fotografije sahista- Anand

Problemski sah- Branislav Djurasevic - Moji sahovski problemi (2)

Skola saha - Sahovski problemi

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 2

NAJNOVIJE PARTIJE Na World Openu u Philadelphiji, Alexandra Kosteniuk je imala jos jedan dobar rezultat. Ovdje je uspjela da odrzi remi sa jednim od vrhunskih svjetskih igraca, zahvaljujuci aktivnoj igri i preciznom racunanju.

Smirin,I (2662) - Kosteniuk,A (2452) [B30] 31st World Open. Philadelphia, USA (6), 05.07.2003 [Komentar: IM Malcolm Pein ] 1.e4 c5 2.Nf3 Nc6 3.Nc3 e5 4.Bc4 Be7 5.d3 d6 6.0–0 Nf6 7.Ng5 0–0 8.f4 Bg4 9.Qd2 h6 10.Nf3 Bxf3 11.Rxf3 exf4 12.Qxf4 Ne5 13.Rf1 Nxc4 14.dxc4 Nd7! Kosteniuk aktivira svoju figuru i maskira slabost na d6 blokirajuci otvorenu liniju. 15.Qg3 Kh8 16.Bf4 Nb6 17.b3 Bh4 18.Qf3 Bf6 19.Rad1 Bd4+ 20.Kh1 f5! 21.Nb5 fxe4 22.Qxe4 d5! Potezima 20...f5 i 22...d5 popravlja pjesacku strukturu. 23.Qe2 dxc4 24.bxc4 Qe8 25.Qd3 Qc6 26.c3 Bf6 27.Nd6 Be7 28.Rfe1 Rxf4 29.Rxe7 Raf8 30.h3 Nc8 31.Nxc8 Qxc8 32.Qg6 Rf1+ 33.Rxf1 Rxf1+ 34.Kh2 Qb8+! Bilo je potrebno vrlo precizno igrati jer su Smirinove figure aktivnije i prijete crnom kralju, ali dobar potez 34...Qb8+! osigurava remi forsiranjem slabljenja na bijelom kraljevom krilu. 35.g3 Qf8 36.Re8 ½ – ½ ˝ (IM Malcolm Pein/ Chess Express 50)

http://www.nezavisne.com/ INTERVJU SA KARPOVOM Velemajstor Anatolij Evgenijevic Karpov za "Nezavisne" U svijetu saha vlada nered INTERVJU VODIO: BRANKO TOMIC Proslonedjeljno gostovanje dvanaestog svjetskog prvaka u sahu i jednog od najjacih igraca danasnjice Anatolija Karpova u Banjoj Luci s pravom je izazvalo ogroman publicitet. Tome je sigurno doprinijela i odluka bivseg sampiona da organizaciju Devete djecje olimpijade povjeri Republici Srpskoj, kao pro-vjerenom domacinu Prvog evropskog prvenstva za zene u ubrzanom sahu, koje je prije tri godine odrzano u Banji Vrucici. O Anatoliju Evgenijevicu Karpovu zna se sve. Dvostruki je nosilac titule "prvog medju jednakima", od 1975. do 1985. i od 1993. do 1999. godine, trijumfovao je na oko 130 turnira najviseg ranga, njegovih pet meceva sa Gari Kasparovom obiljezili su drugu polovinu 20. stoljeca, tako da je i one koji su mu

Pripremio- Goran Tomic, Zelenika (Herceg Novi)

http://www.nezavisne.com/

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 3

eventualno zamjerili sto nije izasao na megdan Robertu Dzejmsu Fiseru uvjerio da je sampion dosto-jan postovanja. Danas, ipak, biljezi manji broj nastupa. NN: Prosle godine ste odigrali samo 12 "ozbiljnih" partija, a u ovoj 19. Zasto? KARPOV: Stvar je u tome sto je "ozbiljnih" turnira sve manje i sto nema realne sistematizacije svjet-skog sampionata. Ne volim svajcarski sistem, ali sve vise igram "ubrzani" sah. NN: S obzirom da ste ranije putovali s turnira na turnir - zvali su Vas sampion koji igra - da li to znaci da je Vas pogled na sah postao vise filozofski? KARPOV: Da, dijapazon mojih aktivnosti, kada je sah u pitanju, je sirok. Ne praktikujem samo igranje na turnirima, vec i autorski, stvaralacki i humanitarni rad, tako da mi ne ostaje mnogo vremena. Medju-tim, ako bi se promijenio sistem takmicenja za svjetsko prvenstvo, onda bi imalo smisla baviti se sa-hom kao ranije. Zbog jednog turnira danas zaista ne vrijedi gubiti vrijeme. NN: Ljubiteljima saha je poznato da je filatelija Vasa velika ljubav. Imate li sada vise vremena za nju? KARPOV: Pokusavam naci vremena iako to nije bas tako jednostavno. Ipak, nastavljam skupljati mar-kice. Osnovna tema su markice vezane za sahovske olimpijske igre, a kada govorimo o drzavama, u pitanju su Rusija, Sovjetski Savez i Belgija. Namjeravam i da napisem knjigu o markicama; gotovo da je pri kraju. Zvace se "Sah i kolekcionarstvo". NN: U mecu s Kasparovom ste se borili za nagradni fond od pet miliona dolara. Petnaest godi-na kasnije za mec za titulu FIDE ne moze da nadje sponzora koji bi ulozio pet puta manju sumu. Sta je uticalo na devalvaciju vrijednosti saha? KARPOV: Mislim da problem lezi u igracima. Donedavno su sahisti igrali turnire i po zvanicnom siste-mu FIDE i po privatnom sistemu Kasparova smatrajuci da mogu sjediti na dvije stolice. Ispostavilo se da je to nemoguce. Shvatate, stvar je u tome sto je Kasparov poceo da rusi sistem kojim se odrzavalo svjetsko prvenstvo. Da je sahovski svijet ustao protiv toga i bio kompaktan i cvrst kao stijena, nista se ne bi desilo. To sto je ostalo sahistima od Fisera i Karpova smatralo se zagarantovanim, nepromjenlji-vim. Kasparovljev sistem morao je da se dopunjava. Sahisti su mirno gledali na sve sto se oko njih de-savalo. Na kraju se desilo da Kasparov nije izgradio novi sistem, a stari je srusio. I zato krivim jedino sahiste jer su ucestvovali u tome i srusili su ono sto su sami decenijama gradili. NN: Da li je i koliko takvom stanju kumovalo i ubrzanje tempa igre? KARPOV: To se moze uporediti s onim sto se desilo sa SSSR-om. Da je reforma isla prvo u jednoj oblasti, pa zatim u drugima - kao sto su Kinezi uradili: prvo ekonomija, pa zatim politika - da je Gorba-cov tako uradio, SSSR se ne bi raspao. U sahu se desila ista stvar. Da su u prethodni sistem takmice-nja za svjetski sampionat uvedeni turniri u brzopoteznom sahu, u tom slucaju bi oni obogatili medjuna-rodnu sahovsku scenu. Ali posto je brzopotezni sah ukomponovan na drugaciji, bolniji, nacin, ispalo je da je on pomogao da se sistem srusi. NN: Pocev od 1945. bilo je vise perioda kada se cinilo da FIDE ne postuje svoje sampione. Da li se nesto slicno moze reci i za odnos prema Ruslanu Ponomarjovu? KARPOV: Nije potreban komentar koliko je odvratno to sto se desava. Svjetska sahovska federacija je 1994. izgubila glavu i jos je nije nasla! NN: Da li je problem u onome sto je uradio Kasparov? Ili Florensio Kampomanes?

KARPOV: Krivica je obostrana. Da je Federacija imala cvrste pozicije, i Kasparov bi ostao u sistemu FIDE. Da Kampomanes nije potpisao separatni ugovor, i da nije izdao interese Federacije, smatram da bi Federacija ostala jaka, a Kampomanes bi i danas bio njen predsjednik. Medjutim, Kampomanes je posao na kompromis s Kasparovom. U tome je ucestvovao i "predsjednik", u stvari nezakoniti pred-sjednik Sahovske federacije Rusije Andrej Makarov. Makarov je prigrabio vlast u Sahovskoj federaciji Rusije kako se ne bi otkrilo da je na necastan nacin dobio zvanje medjunarodnog majstora. Znajuci da Komisija FIDE nikad nije priznala Makarovu zvanje medjunarodnog majstora i uprkos tome da postoji


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 4

odluka da mu se oduzme zvanje medjunarodnog majstora, koja ni dan danas nije opozvana, Kampo-manes dolazi u Moskvu i urucuje diplomu Makarovu. Zapravo, njih dvojica su imali zajednicke interese na moskovskoj sahovskoj olimpijadi. To je Kampomanesa kostalo predsjednickog mjesta. NN: Kako ocjenjujete ostale predsjednike FIDE? KARPOV: Nisam poznavao prvog poslijeratnog predsjednika FIDE. Stari sampioni, s kojima sam raz-govarao, govorili su mi da je idealni predsjednik bio Svedjanin Folke Rogard. On je bio pravnik i posto-vao je slovo zakona. Poslije njega su na scenu nastupila nezavisna rjesenja, politicka rjesenja, koja su se udaljavala od zakona. I to je zlo. Situacija u medjunarodnom sahu moze se kvalitetno odrzati samo ako se postuju zakoni. Tek poslije toga ima mjesta za diplomatiju. Na prvom mjestu je zakon. Takav je bio Rogar. Svi poslije njega su vodili politiku, a ispostavilo se da nisu bili bas jaki politicari. NN: Smatrate li da je FIDE mozda najvise lutala u Vasem slucaju, ako imamo u vidu desavanja 1975. i 1985, odnosno meceve sa Fiserom, do kojeg nije doslo, i Kasparovom, koji je prekinut pri Vasem vodjstvu od 5:3? KARPOV: Necu da govorim o tome sta su uradili u Moskvi, jer na tamosnja desavanja nisu uticali sa-mo sahisti i Kampomanes. Mislim da je moja glavna greska izvan sahovske table bila u tome sto sam pristao da igram mec u Moskvi. Takve gadosti kakve su se cinile tada u Moskvi, izvan Rusije, izvan SSSR-a, nigdje u svijetu se ne bi mogle desiti. To je posebna prica. Naravno, moskovska storija je potkopala Kampomanesov autoritet i autoritet FIDE. Medjutim, cinilo se da je poslije toga sve krenulo manje-vise normalno. Ipak, doslo je do krize 1992. godine. FIDE jednostavno nije izdrzala. Sada je si-tuacija veoma tuzna. Predsjednik FIDE je po prvi put u istoriji predstavnik Rusije, ali on je najslabiji predsjednik. On voli sah i ne mogu reci da je apsolutni negativac, ali, rekao bih, apsolutno nije poziti-van. I sto god da uradi, problem je u tome sto on sam nema vremena da razmisli i donese pravu odlu-ku. Takav predsjednik mora se posavjetovati, ali mora imati dobre savjetnike. Problem Kirsana Ilju-mzinova je u tome sto ne bira savjetnike na osnovu kvaliteta, nego na osnovu lojalnosti. To je najglu-plja greska koja se moze napraviti. Jer ljudi, na kraju, ocjenjuju djela, a ne odanost. NN: Sta bi trebalo uciniti da igraci manje zavise od hirova Svjetske sahovske federacije? KARPOV: Problem je u tome sto je posao sahista individualan, oni se individualno bore za afirmaciju. Oni nisu navikli djelovati kolektivno, ujedinjavati se. Danas je problem u tome sto svaki od njih, nara-vno, shvata da u sahovskom svijetu vlada nered. Ali sahisti nisu spremni da djeluju zajedno. Oni dje-luju svaki ponaosob i samo u tom slucaju mogu postojati rukovodioci kao Makarov. To je, to je... ko-smar sta se desava. NN: Sah je vjerovatno jedina disciplina u kojoj se djeca i zene mogu ravnopravno boriti sa seni-orima. Kakva je Vasa vizija ove igre za, recimo 30 godina, uzimajuci u obzir i sve vecu primjenu kompjutera? KARPOV: Na buducnost saha gledam s optimizmom, poredeci ih sa sadasnjim problemima. Smatram da su problemi aktuelnog trenutka - problemi slabog rukovodstva i problemi odsustva jedinstva kod sahista. Sto se tice razvoja saha, popularizacije saha putem kompjutera, Interneta, skola, odvija se ve-oma dobro, i to ne zahvaljujuci, nego uprkos Svjetskoj sahovskoj federaciji. U sahu i sahovskoj zaje-dnici postoje zdrave snage koje ce na kraju pobijediti. NN: Koliko ste upoznati sa stanjem u bh. sahu? KARPOV: Ne bas mnogo. Kao prvo, nisam ovdje cesto dolazio. Igrao sam turnire u Bugujnu, jos od 1978. Ali od tada se desila ne bas kratka pauza. Drugi put sam u Banjoj Luci, bio sam i u Sarajevu... Sto se tice igraca, upoznavao sam Bukica, Vukica... Tu je nova generacija - Nikolic, Sokolov. Oni su u jednom trenutku dosli blizu, recimo, vrhunske klase velemajstora. Ali nesto je nedostajalo tako da sa-da ne mozemo tvrditi da ce Nikolic i Sokolov postici velike uspjehe, vezane za titulu. Oni, naravno, mogu odrzavati nivo na kojem se trenutno nalaze.

NN: Imajuci u vidu da je reprezentacija BiH sve starija i da u doglednoj buducnosti nema dovo-ljno kvalitetnih zamjena, na koji nacin bi se mogao rijesiti ovaj problem, cijeneci iskustva Rusi-je?


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 5

KARPOV: Upravo je Djecja olimpijada, koju spremamo u Banjoj Luci, jedan od koraka, jedna stepeni-ca, neophodna da bi se u reprezentaciji BiH pojavili mladi sahisti. NN: Uzimajuci u obzir cinjenicu da razgovaramo u dva sata iza ponoci, recite koji Vam je grad najljepsi u ovo doba? Uslijedio je tajac od nekoliko sekundi. Imao sam osjecaj da je stameni Karpov ovim pitanjem na trenu-tak izbacen iz kolosijeka. Bila je to, sahovskim zargonom receno, novost pripremljena u kucnoj (psi-ho)analizi. Medjutim, Karpov ne bi bio to sto jeste da se i u takvim situacijama ne doceka "na noge". "Moskva", odgovorio je kratko. Simultanka

FOTO: M. RADULOVIC U okviru svoje druge posjete Banjoj Luci, Karpov je odigrao i simultanku na 20 tabli. Nakon cetiri sata igre pobijedio je sa 17,5:2,5, a pet remija izborili su: Brane Predragovic, Filip Vukanovic, Drasko Davi-dovic, Ivan Vrankovic i Ranka Slijepcevic. Intervju vodio i pripremio tekst: BRANKO TOMIC


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 6

KVIZ – POGODITE O KOJEM SE IGRACU GOVORI (Odgovori iza drugog pitanja) Autor kviza: Graham 'Mad Aussie' Clayton (preuzeto sa CHESSCHAT): PRVO PITANJE: Bio sam jedan od vodecih igraca moje zemlje tokom 25 godina. Naucio sam sah od majke koja je bila jaka sahistkinja. Osvojio sam titulu sampiona svoje zemlje dva puta, igrao sam na vise od 80 turnira tokom karijere, i takmicio se na 7 olimpijada. Prrestao sam da se takmicim aktivno krajem mojih 60 – tih godina zbog problema sa vidom Vrhunac moje karijere je bilo kada sma na turniru zavrsio na prvom mjestuu zajedno sa Euweom i Flohrom, a ispred Botvinika i Kapablanke. Postovali su me u cijelom sahovskom svijetu zbog sportskog duha i objektivnosti, i trazili su cesto moje misljenje kod razlicitih sporova. Nezavisno od saha, bio sam svestrani sportista, igrao hokej, tenis i badminton. Ko sam ja? DRUGO PITANJE: Relativno sam kasno zapoceo medjunarodnu sahovsku karijeru, i nisam postigao nikakav znacajniji uspjeh sve do pocetka mojih dvadestih godina. Igrao sam na 40 turnira tokom 30 – godisnjeg perioda, pobjedivsi sam ili podjelivsi prvo mjesto 18 puta i 10 puta sam osvojio drugo mjesto. Takodje sam tri puta uzastopno pobjedio na sampionatu moje zemlje. Bio sam medju 10 najjacih svjetskih sahista u svijetu skoro deset godina, i ucestvovao sam u tri matcha kandidata. Dobro sam poznat i kao pisac, i dobio sam priznanje za sahovska istrazivanja i objavljene knjige. Takodje sam teoreticar teorije otvaranja, i uveo sam u turnirsku igru veoma dvosjeklo otvaranje koje sada nosi moje ime. Ko sam ja? ODGOVORI: 1. Sir George Thomas 2. Lav Polugajevski Graham 'Mad Aussie' Clayton


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 7

INTERVJU SA KASPAROVOM O KNJIZI «MOJI VELIKI PRETHODNICI»

http://www.chesscafe.com/

Jedan od izdavackih dogadjaja ove godine koji se najvise ocekivao je izlazak nove knjige Gari Kasparova. Izdavac je Everyman Chess, a to je prva iz serije od tri planirana toma, pod naslovom "Gari Kasparov o Mojim velikim prethodnicima."

10. jula, imali smo priliku da ga intervjuisemo u New York City-ju. Zajedno sa Burt Hochbergom, Mark Donlanom i Carsten Hansenom, stigao sam malo prije 3 sata poslije podne. Pozdravio nas je Garijev agent, Owen Williams. Poslije nekoliko minuta, stigao je i on sam.

Tokom ovog intervjua, Garry je bio vrlo zustar i usredsredjen na njegovu novu knjigu sa snagom i intenzitetom, ulivajuci svoju energiju u diskusiju bas kao da se bori i pobjedjuje protiv rivala na sahovskoj tabli.

Mozete uzivati i u audio zapisu ovog intervjua, prvog dijela. On je na mp3 fajlu, i zato sto je previse veliki (oko 26 MB) treba mu nekoliko minuta da se otvori. Mozete mu pristupiti na http://www.chesscafe.com/zip/kasparovinterviewpt1.mp3

Intervju je trajao oko jedan sat. Imamo zadovoljstvo da ga predstavimo-i nadamo se da cete uzivati.

Interview sa Garijem Kasparovom

Prvi dio

Autor: Hanon W. Russell

Hanon Russell: Ovdje smo sa Gari Kasparovom, koga vecina smatra najjacim sahistom u istoriji. A Gari je bio vrlo ljubazan da da intervju ChessCafe.com u vezi izlaska ove njegove knjige, koja je prva od tri toma. Naslov joj je "Gari Kasparov o Mojim velikim prethodnicima". Gariju Kasparovu, uz pozdrav od strane ChessCafe-a, zahvaljujemo sto je pristao da da ovaj intervju.



http://www.chesscafe.com/zip/kasparovinterviewpt1.mp3

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 8

Garry Kasparov: Hvala sto ste ga organizovali.

HR: Iskreno, to je najinteresantnija knjiga i koliko znam, mozda nisam u pravu, mozda Vi imate dodatne informacije, nijedan igrac vaseg nivoa nije napisao knjigu o svjetskim sampionima iz istorijske perspektive. Da li je to jedinstvena knjiga ?

GK: Mislim da jeste. Vjerovatno je bilo nekih istrazivanja tog tipa, mozda u 19 vijeku. Ali ne znam da se nesto slicno uradilo u 20. vijeku. Prije svega to je ogroman rad, zato sto ako zelite da se angazujete na tome, to morate uraditi na pravi nacin. To morate uraditi tacno, doci do svih tih partija i ponovo ih prokontrolisati. Sada sa kompjuterima to je lakse, ali je istovremeno malo opasnije zato sto vas svaki klupski igrac moze provjeriti i naci pogreske.

Tako se morao dramaticno poboljsati kvalitet analitickog rada. I, razmisljajuci o takvoj knjizi vi takodje morate izaci sa necim novim. U cemu bi bio smisao da sam samo pisao Steinitzovu biografiju? Mnogi ljudi prije mene su to ucinili i imali su vise materijala i mogli su to uciniti bolje. Tako, u vezi tog pitanja sjetio sam se ove stvarno velike, velike, velike, velike licnosti i zapoceo knjigu sa tim tragicnim slucajem. O toj knjizi nisam nikad prije mislio, jer kao sto znate, kada ste aktivan sahista, tada se osjecate kao da ste na vrhu svijeta. Dakle, da li tada brinete o pisanju knjiga? Imam dobru knjigu o moja dva matcha sa Karpovom. To je bila veoma dobra knjiga. Na nju sam bio ponosan prije nego sam dosao do knjige Test of Time. Ali sve te knjige, one su pod jakim uticajem Botvinika, koji je uvijek govorio i uvjeravao me da, "Ako Gari ne radis naporno, ako ne analiziras svoje partije, neces napredovati." Dakle treba stalno misliti da je potrebno analizirati partije, i traziti neke nove ideje, svjeze ideje. Zato je dakle Botvinik ostao tako dugo i to me naucio kao moj mentor.

Mislim da je 1995 Fred Friedel dosao sa ponudom da pisem rubriku za Welt am Sontag, nedjeljnu rubriku, ali mi ona nije izgledala uzbudljivo. Rekao sam- ne. To je bila prva reakcija, ali kada sam opet promislio i rekao sebi- mozda bih mogao tako da pocnem da opisujem svjetske sampione. Tako sam imao ideju da bi mozda mogao pokusati zamisliti svakog svjetskog sampiona u njegovom vlastitom vremenu i pokazati doprinos te osobe sahovskoj igri. Ali i pokazati vezu izmedju sahovske igre i znakova, kulture, potpunog duha tog vremena, takodje.

To je bila potpuno neodredjena ideja. Veoma neodredjena ideja, ali imali smo zaista dobar mehanizam rada sa Friedelom. Vi znate da sam napisao prvu rubriku na engleskom jeziku i da smo imali 64 rubrike. Zavrsio sam pisanje neposredno prije mog matcha sa Deep Blue, drugog matcha.

Ali to je bila vrsta neobradjenog materijala. To nije bilo nista slicno knjizi. To nije izgledalo kao knjiga. To je bila samo kombinacija mojih razmisljanja, kombinacija razmisljanja koja sam sastavio uz Fredovu pomoci ali jednom sam se morao vratiti u Rusiju, jer su jedne nase ruske novine, Sport Express, zeljele da pisem to na ruskom.

HR: I to se pojavilo na ruskom jeziku?

GK: Ne, originalne prve 64 rubrike su napisane na engleskom jeziku.

HR: O, ja sam govorio o knjizi.

GK: Knjiga, jeste. Rekao sam - u redu, prevedite je. Ali desilo se da se tekst promijenio pri prevodjenju sa engleskog na ruski, i to je postao razlicit tekst. Tako sam na tome morao naporno da radim. Tada sam ustvari dosao na ideju da pozovem Dmitrija Plisetkog, koga poznajem vec dugo vremena. I mi smo se udruzili za ovaj zajednicki rad, ali to jos nije knjiga. Tada su nam zatrazili da takodje obuhvatimo Petrosjana i Spaskog tako da smo njih dodali. U jednom trenutku Dmitri me upitao "Zasto mi ne bi izasli sa knjigom?" Ali tu nije bilo dovoljno materijala za knjigu I tako se desilo Pripremio- Goran Tomic, Zelenika (Herceg Novi)

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 9

da smo poceli da radimo na knjizi i sve vise i vise materijala je obradjivano, jer ako zelite da pisete knjigu to treba uraditi ispravno.

Dakle, kada pisete o tome, nije dovoljno samo da znate malu pricu o svjetskom sampionu koji je odigrao neke velike partije i da znate neke njegove najvece konkurente.

Vi morate pokusati da otkrijete cijeli razvoj igre kroz partije najjacih igraca. Tada sam dosao na ideju, to je bila vjerovatno 2000 godina, kada sam vec imao ideju o knjizi. Ideja vrste...nazvao sam to "Usavrsavanje sahovske igre". Tako je pracen cijeli razvoj sahovske igre kroz partije najvecih sahista posljednjih 200 godina. Shvatio sam da ce to biti gigantski zadatak.

I tada smo napravili neku vrstu okvirnog plana i ja sam bio u dilemi zato sto sam vidio kolicinu rada, ali tada su Dmitri i moja majka, ustvari moja majka mi je rekla, “Pogledaj Gari, ti si ucinio mnoge dobre stvari u sahovskom svijetu, odigrao si velike partije, ali ti moras ostaviti neku vrstu nasljedstva za sobom. Niko drugi to nece biti u stanju da napravi." I sada jos uvijek obradjujemo, ne bih rekao kraj sahovske istorije, ali definitivno klasicni sah kao igra nece dalje imati isti znacaj. Tako do izvjesne mjere ove knjige su vrsta prekretnice kojom zavrsava veliki period istorije saha.

HR: Hronika o…

GK: Hronika o sahovskoj igri, jer sahovska igra je sada razlicita sa ubrzanim sahom, sa svjetskim sampionima odlucenim u brzopoteznim partijama, sa internetom , mi moramo priznati da je to druga igra. To je neka vrsta nove igre.

HR: Sah je evoluirao.

GK: On je evoluirao. Ja ne bih tvrdio da je to lose ili dobro. Mislim da je to lose sa klasicne perspektive ali je i dobro jer je sahovska igra u stanju da se razvija. To znaci da ona potpuno ide u korak sa vremenom. Tako, sah je prastara igra ali takodje sadrzi visoko razvijenu tehnologiju. Tako je sah pogodan za internet i....Tako on pogoduje internetu i tehnoloskoj eri. Zato mi mozemo biti na to ponosni. Ali na kraju, neko se pojavio sa pricom o sahu. Ne zavrsnom pricom, ali volio bih postavititi temelj i da sto vise ljudi ucestvuje, zato sto imamo veliku istoriju. Ono sto mi mozemo dokumentovati to je vjerovatno 200 godina, ali tih 200 godina nije samo velika istorija saha, nego i velikih ljudi koji su igrali sahovske partije. I analizirajuci te partije, shvatio sam da svaki od njih je bio proizvod svog vremena. I svako od njih je donio nesto novo u to vrijeme. I zato mi analiziramo partije i predstavljamo ih u pravom svijetlu, volio bih pokazati znacaj igre za ljudski rod. Kao sto mozete vidjeti, svakim korakom smo prosirivali kolicinu rada... Nazalost.

HR: To je jasno. Ne zalostite se zbog toga uopste. Morali ste objasniti postepeno kako je nastala knjiga i morali ste pomenuti Dmitri Plisetskog.

GK: Da.


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 10

HR: Ovo je jedan od tri toma; to je ogromna kolicina materijala .

GK: Mogu Vam otkriti tajnu. Mozda ce biti vise od tri toma.

HR: O, u redu.

GK: Moze biti… Jos nije odluceno, zato sto na tome radimo...u pocetku mi nismo imali nijednu partiju koja je bila znacajna za karijeru igraca, svakog od igraca. Obratili smo samo paznju na partije koje su fundamentalne za razvoj saha. Ne partije koje su bile odlucujuce za matcheve svjetskog sampiona. I konacno, Dmitri me uvjerio da to nije u redu. Mi smo morali i to obuhvatiti jer ne mozete dati potpunu sliku i shvatiti doprinos igraca bez pokazivanja njegovih najvaznijih, vitalnih partija u matchevima za svjetskog sampiona. Dakle, zato smo ustvari mi to dodali i sada pogledajte kako to izgleda...Sada zavrsavam Treci tom, sada pisem o Karpovu.

HR: U redu.

GK: Smatrali smo da cijela prica ne bi bila kompletna bez reportaze o matchevima Kasparov-Karpov. To nije obuhvaceno... Vec sam pisao o dva matcha, ali to jos moram poboljsati, zato sto sada sa kompjuterom mogu uraditi vise posla. I takodje matchevi cetiri i pet. Ovi matchevi sa kvalitetnim ostvarenjima su ustvari proizveli novu generaciju sahista. Vecina od tih mladih sahista su dosli...usli u svijet saha analizirajuci te partije. Ovi matchevi su doprinijeli razvoju teoije i ja mislim stvorili vrstu novog koncepta. Zato sam shvatio da bez tih matcheva prica ne bi bila puna. Imajuci te matcheve, treci tom dobija ....

HR: Hiljadu strana.

GK: Zato ce najvjerovatnije, najvejrovatnije, znate, to biti prebaceno u cetvrti tom.

HR: Cetvrti tom.

GK: I peti tom ce biti sa mojim vlastitim partijama. Tako cemo kompletirati pricu...To je tezak izazov. Tesko je, znate, ali ako to radite morate to raditi kako treba. Tako to morate uraditi kompletno. Inace ce, ljudi, znate, osjecati da to nije dovoljno.

HR: Dozvolite mi da Vas pitam nekoliko pitanja, o razvoju te knjige. Da li je jos neko radio istrazivanja?

GK: Ne. Samo nas dvoje.

HR: Zato sto je to ogromna kolicina rada za dvojicu ljudi.


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 11

GK: Nas dvojica… i mogu vam otkriti kako smo radili. Odabrali smo nekog od sampiona. Ja sam analizirao partije, dakle ja sam gledao partije. Listu partija. A zatim smo diskutovali o konceptu. Dakle koji je doprinos ovog igraca? Ustvari prvih osam sampiona su vec obuhvaceni u ChessBase. Dakle, tu sam vec imao koncept. I ja sam odabrao neke partije. Analizirao sam ih pomocu kompjutera i to snimio na traku rekordera. Tako smo mi biljezili moja razmisljanja o partiji. Zatim je Plisetski, to napisao, tj. on je to prepisao sa trake. On je takodje dosao sa materijalom. On je takodje gledao na svom kompjuteru, samo da pronadje ima li gresaka.

Zatim sam ponovo radio na tekstu. Uradio sam sve komentare. Napravio sam analize i poslao ih nazad njemu. On je radio na tome i vratio se sa originalnim tekstom i tada sam napravio zavrsne primjedbe. Dakle to je radjeno na taj nacin. Nastavili smo kroz partije svakog sampiona i pokusali napraviti kompletnu sliku. Problem je sto sa svakim sampionom, kolicina materijala raste. Zaista je fenomenalno i najbolja demonstracija razvoja saha cinjenica da pokusavajuci obuhvatiti doprinos svakog igraca, morao sam se boriti sa cinjenicom da kod svakog sampiona, poglavlje naprosto raste. Partije su postajale komplikovanije, ima vise varijanti, i takodje ima vise partija koje sam morao izabrati da bi kompletirao sliku.

HR: Nije li to dijelom zato sto je svaki sampion koristio iskustva od prethodnih ?

GK: Vjerovatno, vjerovatno. Zato vi mozete vidjeti veoma prefinjenu vrstu stepenastog razvoja. I Fischer je ogroman. Velicina Fischera je jednaka velicini Botvinika, cije poglavlje sadrzi dijelove o Bronsteinu i Keresu. Ali Karpov je veci od Fischera, vjerovatno mnogo veci nego Fischer.

Burt Hochberg: U kom smislu veci?

GK: Veci u smislu obima. Zato sam zainteresovan za doprinos igraca. Moram da vidim kako su ove osobe promijenile svijet saha tokom svoje sahovske karijere. I imam brojne partije koje su mi neophodne da predstavim ovaj slucaj. Dakle Fischer je bio veliki po broju partija koje sam morao odabirati. Na primjer, za Spaskog mislim da sam imao oko 25 ...prosjecno 25 partija i odjeljaka. Fischer je obradjen na 45 odjeljaka. Karpov, mislim da je na otprilike 70. odjeljaka. A to je cak bez potpunog obuhvatanja mojih matcheva sa njim.

Jedna cinjenica je da je karijera Karpova duga. Ali zaista je zadivljujuce da to nije samo duga karijera jer na promjer doprinos Spaskog se zavrsava po mom vidjenju 1974 godine. On je izgubio od Karpova i od tada..., on je odigrao neke velike partije, ali nije imao isti doprinos kao prije. Karpov je zaista jedinstven. Njegov doprinos traje od 1971 do 1996. …Analizirajuci, znate, njegove partije, mozete vidjeti da je bio bolji od drugih. Dakle to sam otkrio.

I zaista zadivljuje koliko su sampioni obogatili sahovsku igru. U pravu ste, znate. Nasljednici koriste principe od svojih predhodnika i sahovska igra postaje sve bogatija.

HR: Iskreno, postoje principi koje je istaknuo Steinitz…


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 12

GK: Tacno.

HR: … i zatim imate Laskera koji se time koristio.

GK: Apsolutno.

HR: Kazete u Vasem Uvodu i to ovdje citiram: "Za veoma malo vrijeme zelio sam da napisem knjigu o novoj i modernoj istoriji saha. Ali uz to, odstupajuci od tradicionalnog pristupa, da pokazem stalan napredak igre kroz igru svjetskih sampiona." Kada sam pregledao ovu knjigu cinilo mi se da gledate na sampione od Steinitza preko sebe do Kramnika kao na stvarno razlicite djelove jedne cjeline. Ja sam to nazvao "sastavljen kontinuitet". Drugim rijecima, ja nisam cuo da je ovu ideju sugerisao neko drugi. Mi svi znamo da je Steinitz imao svoje principe, svi su mali korist od njih, Lasker je dao psiholoskom aspektu veliki znacaj, ali cinjenica je da su svi oni povezani. A vi kazete, da, oni su svi oni dio jedne cjeline i ja mislim da je to vrlo interesantna ideja.

GK: Da, sto se tice sampiona, imao sam najveci izazov, jer su teorije koje su se razvile ustvari proizvod borbe sampiona sa najjacim protivnicima. Kao sto znate, Steinitzova teorija ne bi imala najbolji dokaz da nije bilo Chigorina. Tako je Lasker trebao Dr. Tarrascha. Ovo je borba velikih licnosti.

HR: Postoje teorije da ste na taj nacin i vi trebali Karpova.

GK: Da, apsolutno. Tako uvijek imate sukob dva razlicita stila i proizvod kao rezultat....otvaranje novih horizonata u sahovskoj partiji. A zadivljujuce je da Vi mozete, ustvari u kasnijem tomu cu to uraditi, pokazacu to, da mozete zaista lako analizirati Fischerove partije trazeci neke elemente prethodnih sampiona. Zato uvijek kazem da kada gledate Kramnika mozete uociti ustvari odredjene elemente, znate, od Laskera, ili Botvinika, ili Kapablanke, ili Karpova. Tako, kada gledate moj stil mozete vidjeti da je ...mnogo od Aljehina, Talja. Tako, to je sve...to je kao novi nivo, Vi imate svjetskog sampiona koji je nasljedio neke elemente od svojih prethodnika. I zato postoje mnogi putevi koje mozete ustvari istrazivati. Pocinjuci od Anderssena, Chigorina, razvijao se jedan od puteva, znate, preko Aljehina, Bronsteina, Talja, Kasparova, Shirova, sada, na primjer. To je povezana istorija i to nas cini ponosnim.

HR: Mislim da imate jasan, na srecu, veoma jasan primjer. Na pamet mi dolazi Fischerova igra na sampionatu 1963 kada je on igrao Nh3, Steinitzov potez protiv "Odbrane dva skakaca". On je igrao Kraljev gambit, i to je veoma jasna veza. To vjerovatno nije tako suptilno kao to o cemu govorite.

GK: Ne, ja sam takodje igrao jednom Evansov gamit.

HR: Tacno.

GK: Mislim da je to vazno...ali to nije povezanost samo u otvaranjima. Mislim da je to u vezi nacina kako predstavljamo te deje. U sahovskim partijama mozete vidjeti slicnost izmedju nekih sampiona u proslosti i danasnjih vodecih igraca. Dakle, kada gledate partije svakog od vrhunskih igraca koji se borio u matchevima za svjetskog sampiona, vi cete moci da se vratite unazad i ustvari vidjeti korijene njegovih ideja. Dakle, oni svi imaju svoje korijene. Neobicne su to mjesavine, znate, sa razlicitim djelovima od razlicitih sampiona, zato sto je svaki od njih licnost. Ali, bilo je veoma zanimljivo analizirati i stvarno naci slicnosti. Ponekad "O, vidio sam to negdje, pogledaju u ovu Kramnikovu partiju, mislim da je to nesto od Laskera." Dakle, to je zaista zabavno. I to smatram ovo kao otvoren izazov za svakoga, samo neka uradi vise. Mi trebamo uraditi vise, zato sto je to nasa istorija, ovdje je napravljen samo temelj. Moze biti jos prica, vise anegdota, vise ljudskih cinjenica...Prvi tom je za mene najtezi zato sto nikad nisam sreo te ljude. Drugi i treci obuhvataju igrace sa kojima sam, vecinom od njih igrao i sreo ih Osim Euwea sve ostale sam sreo Dakle zato ce to biti vise humana


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 13

interakcija.

Ali ja poticem ljude da dodju sa novim idejama, zato sto zelim da vidim da se doda vise prica. I da stvorimo istoriju koja ce pokazivati da je sah bio, jeste i da ce biti veoma vrijedna stvar u ljudskom drustvu.

HR: Jedna stvar koju radite koju smatram izuzetno zanimljivom, koju ne radite to cesto, ali kad dodjete u neku poziciju...kada nadjete npr. poziciju u kojoj je Lasker odigrao neki potez i vi tada kazete "Da je Aljehin imao ovu poziciju on bi igrao nesto drugo" i to je u skladu sa ovim sto ste rekli. Kako dolazite do toga. Prije svega, ocigledno je da je to spekulacija, jer mi ne znamo sta bi Aljehin odigrao, ali fascinira kada kazete "Iskreno govoreci, ovdje je neko sa Aljehinovim stilom, u ovoj poziciji, jer on ne bi igrao ono sto bi Lasker igrao, on bi sigurno igrao nesto drugo." To je vrlo zanimljiv koncept.

GK: Slazem se da je to krajnje nesigurno, ali zbog toga je ta knjiga napisana, znate. Za nas je vazno da vidimo kako su veliki igraci razmisljali i kakav je bio proces donosenja odluke, i koliko je on razlicit. Vi mozete vidjeti knjigu, ne samo u istorijskom kontekstu, nego takodje kao neku vrstu udzbenika. To nije konacna svrha, ljudi je mogu razlicito posmatrati, ali kao sto sam rekao, to je otvoren izazov. Tako ja mislim da bi Aljehin odigrao ovaj potez a Kapablanka drugi, zato sto sam analizirao njihove partije i mislim da to mogu na osnovu prethodnog predvidjeti. To je spekulacija, da.

HR: Ali, to je krajnje interesantno.

GK: Da, ali Vi to morate napraviti zanimljivim i ja sam uvijek zelio da dam ljudima materijal za razmisljanje. Sada kada je svako snabdjeven kompjuterom i prvi tom, je znate objavljen na ruskom jeziku, mi smo vec dobili jedan broj komentara o greskama koje smo tu napravili. Za tu priliku, u drugom tomu koji smo vec napisali, u drugom tomu ce biti dodane dvije ili tri strane; to je nas komentar na komentare dobijene za rusko izdanje. Zbog toga, mislim da ce najcistije izdanje biti spansko izdanje, zato sto je ono posljednje. Siguran sam da ce biti vise komentara poslije objavljivanja svih izdanja i ona su dobro dosla. Svaki tom ce imati nekoliko strana vise koje kazu: "U redu, nasli smo pogreske, drugi ljudi su nasli pogreske i imali su svoje ideje i misli, sjajno!" Zato se knjiga nalazi ovdje.

HR: Bio sam iznenadjen sa… stvarno velikim postovanjem koji ste pokazali prema ovim sampionima. Kada mislite o tome, ovdje ste Vi vjerovatno najbolji igrac u istoriji saha, ali Vi tretirate te ljude sa ogromnim postovanjem. Takodje odnosite se sa velikim postovanjem pream igracima koji su skoro postali sampioni; posebno ste rekli neke divne stvari o Rubinsteinu. A dozvolite da Vam nesto citiram i mozda bi Vi to mogli malo da detaljnije objasnite. Na stani 204 kazete: “Pazljiva analiza pokazuje da moderan sah, koji je proistekao iz ere Botvinika, ima veoma jak uticaj partija Rubinsteina, koji je bio, u biti, jedan od roditelja moderne sahovske istorije." Da li nam to mozete malo detaljnije objasniti?

GK: Da, kao sto mozete da vidite, ja vjerujem da su svjetski sampioni bili osnova svjetskog saha i bez njih mi ne bismo bili ovdje. Dakle njih sam tretirao sa velikim postovanjem, kao sto se odnosimo prema nasim precima. Dakle, vi znate, Gari Kasparov duguje sve sto zna tim ljudima. A sahovska igra koju svi volimo i promovisemo ne bi stigla dovde bez njihovih partija. I oni su napravili ogroman doprinos, i ja uvijek osjecam da su ovi doprinosi bili tesko podcjenjivani. Jos i vise, doprinosi igraca koji nisu postali sampioni, bili su jos vise podcjenjeni, zato sto svjetski sampioni zasluzuju najvece priznanje. Rubinstein je bio najveci um, jedan od najvecih umova, ali nije nikada uspio da bude sampion svijeta. Dolazimo do toga da optuzimo Prvi svjetski rat zbog toga, znate, on nije zivio na pravom mjestu; Kapablanka je u to vrijeme uzivao odmarajuci se dok su svi ostali sahisti stradavali.

Postoje mnogi elementi u toj prici, npr. veliki turnir kao onaj u St. Petersburg 1914 na kojem nije ucestvovao. Tako, postojalo je nesto, sitnica koja je nedostajala za ostvarenja cilja. Kao i Rubinsteinu, Keresu i Bronsteinu njima je nedostajalo samo malo Ali zato sto im je malo nedostajalo i to je bio


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 14

vise mali psiholoski nedostatak i nedostatak i borbenog duha, oni su bili porazeni od Laskera, Kapablanke ili Botvinika, ali to ne znaci da Rubinstein, Keres i Bronstein nisu jednako zasluzili priznanje za promociju sahovske igre. I ja sam sam bio iznenadjen sto to priznanje nisu dobili, zato sto zelim da budem potpuno objektivan. Kada pisem price o igracima, a to cete vidjeti i u drugom i trecem tomui, ja ne dajem svoje licno misljenje niti o Botviniku ni o Karpovu. Tu se nalaze cinjenice. Ja ne zelim da se bavim cinjenicama izvan sahovske partije. Tu ce biti cinjenice, koje su se desile Botviniku ili Keresu ili Karpovu, ali nije moje da presudjujem. Moj zadatak je da analiziram njihov doprinos. I ja pokusavam da budem veoma veoma objektivan. Tako ja smatram da je neki match igrao veliku ulogu. I ja se ne obazirem na neke velike partije, neke koje su tradicionalno smatrane kao veoma znacajne, ili na velike matchevi i ja kazem: U redu, pogledaj, u onom matchu ovaj igrac je odigrao veoma slabo, ali njegov je doprinos ovdje.

Analizirao sam partije Rubinsteina i gledao u… to nisu samo njegove partije, morate gledati njegove partije u njegovo vrijeme. Tako sam potpuno analizirao partije Laskera, Tarrascha, sve partije odigrane pocetkom 20 vijeka, prvih 50 godina, prije prvog svjetskog rata, i bilo mi je kristalno jasno da je Rubinsteinov doprinos bio ogroman. I tada sam mogao odmah povuci liniju koja povezuje, mozda, Botvinika kao njegovog nasljednika. Ali Botvinik nije nikada volio da prica o tome. Ipak vidio sam, znate, da je Botvinik ustvari nasljedio je mnogo od … pristup otvaranju, znate, tehniku, to je bilo od Rubinsteina, koji, vjerovatno zbog nekih psiholoskih slabosti, mnoge elemente nije bio u stanju da najsnaznije pokaze. Ali tako se desilo.

Cak i ja sam saznao, znate, to je Plisetski otkrio, da je pocetkom sezdesetih, prije nego sto je igrao sa Botvinikom, Petrosjan izucavao Rubinsteinove partije.

Tako, to je veoma interesantno, iako ponekad, znate, to moze biti nesigurno, ali ako drugi igraci, drugi eksperti izloze razlicita misljenja, to ce biti dobro za sahovsku igru.

HR: Iskreno, mislim da je tretiranje Rubinsteina tako interesantno, zato sto uglavnom on nije smatran od vecine igraca toliko znacajnim kao sto ga vi predstavljate. Ali ja mislim da je bio nepravedno zapostavljen.

GK: Apsolutno, a to se desilo i sa mnogim igracima kojima je nedostajao samo "jedan inch".

HR: Da li mislite da je on imao – sada je to nagadjanje na vas nacin naravno-ali zasnovano na onome sto ste uradili, da li mislite da je on igrao protiv Laskera izmedju1908 i 1912, da li bi on pobjedio Laskera ili ne?

GK: Jos mislim da bi ga Lasker pobjedio.

HR: Zasto mislite da bi ga Lasker pobjedio?


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 15

GK: Zato sto je njemu nedostajao, znate, ovaj veoma vazan elemenat psihologije. Mislim da nije imao sanse protiv Laskera prije Prvog svjetskog rata. Ja sam zato tuzan zbog toga sto takav match nije odrzan, jer ovaj tip matcha je mogao dati ogroman doprinos sahovskoj igri. I da je ovaj match igran Vi bi vidjeli pravi doprinos Rubinsteina i on ne bi bio zanemaren toliko mnogo kao sto je bio zato sto nije imao mogucnost da igra taj match.

HANON W. RUSSELL

Kraj prvog dijela.

LEV KHARITON http://www.pakchess.com/

Pise: Lev Khariton

200 RIJECI LEVA KARITONA

O KNJIZI KASPAROVA- MOJI VELIKI PRETHODNICI

18 jul 2003

Skromnost nije nikada bila Kasparovljeva vrlina. Sa godinama, ipak, nase mane se geometrijski povecavaju. To prvo pomislim kada citam njegove intervjue, posebno posljednji na www.chessbase.com . Iskreno govoreci, nedostatak skromnosti nije njegova jedina mana koja je neproporcionalno naduvana. Jos vise me iznenadjuje nedostatak objektivnosti i reko bih surova ravnodusnost prema proslosti, bilo da je to sahovska ili neka druga. Paradoksalno je da postoje jos ljudi koji vjeruju da je Kasparov veliki istoricar..

Kasparovljev novi bestseler, njegova trilogija “Moji sahovski prethodnici” bila je predmet gore pomenutog intervjua. Sahovski izdavaci u Moskvi i New Yorku skoro istovremeno su izdali prvi tom Kasparovljevih istrazivanja. Knjigu je sastavio zajedno sa Dmitri Plisetskim, pedantnim marljivim zurnalistom, koji je siguran sam, uradio lavlji dio posla uz pomoc Kasparovljevih mega-kompjutera.

Ciji su prethodnici, u ovom slucaju, prvih 12 svjetskih sampiona, Kasparovljevi ili Plisetskog?- to me upitao jedan od mojih prijatelja preko e-maila. Ne bih rekao da je naslov trilogije previse skroman. Ako su prethodnici veliki, tada je takodje i Kasparov veliki... Ne bi me iznenadilo da treci tom trilogije bude potpuno posvecen Kasparovljevim partijama. Zasto su uopste potrebni “prethodnici”? Ja bih cijelu


http://www.pakchess.com/

http://www.chessbase.com/

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 16

knjigu nazvao “12+1”; to bi bilo logicnije... Dakle to je knjiga iz sahovske istorije, i ocigledno Kasparov misli da je ona potpuno zavisna od njega. Ali gdje je Vladimir Kramnik, koji je njega je srusio? Ili mozda, Kramnik jos nije postao dio sahovske istorije?

Evo dva citata iz Kasparovljevog intervjua na chessbase.com

“Dovoljno je reci da prosjecan GM danas zna vise nego sto je Fischer znao na svom vrhuncu 1972 godine. On je bio ispred svoje generacije, ali mi danas smatramo mnoge od njegovih partija staromodne, zato sto danas znamo mnogo vise. To nije u vezi sa njegovim talentom, nego u vezi sa znanjem. Pogledajte otvaranja partija u matchu Fischer –Spaski, oni su “tapkali u maraku”. Danas, vi ste samo jedan klik misem daleko od odgovora.”

Zahvaljujem, Mr.Kasparov! Bar ste priznali da je Fischer imao talenta. Ali sta da kazemo o “tapkanju u mraku” u partijama Fischera i Spaskog? U ovom intervju Kasparov biljezi da je nova generacija sahista nastala na partijama njegovih matcheva sa Karpovom tokom 80-tih godina. Ne misli li Kasparov da se on kao sahista razvio uceci od Spaskog i Fischera? Ako sebe smatra istoricarem, bar sahovskim istoricarem, on ce se sloziti sa mnom

Drugi citat: “U trecem tomu, ja tvrdim da je Karpov imao veoma dobre sanse da pobjedi Fischera 1975 godine. Ja bih cak tvrdio da je Karpov bio favorit 1975 godine. On je bio fleksibilniji, bio je predstavni nove generacije. Karpovljev sah je bio slozeniji. Fischer bi imao teske trenutke, i mislim da je to Fischer znao. Sumnjam da bi Fischer izbjegao match protiv Korchnoja ili Spaskog “

Naravno, Kasparov je imao interes da vjeruje da bi Karpov pobjedio Fischera. Tako dakle, on je pobjedio Karpova, koji je bio jaci od Fischera. Neobicno, ali nikad prije on nije tvrdio da je Karpov bio jaci nego Fischer 1975 godine. Stvarno zapanjuje, ipak, da Kasparov vjeruje da je Fischer izbjegao match sa Karpovom namjerno, ili da bi on sigurno igrao protiv Korcnoja ili Spaskog. Ova gledista dijelili su isprani mozgovi pokornih sovjetskih gradjana tokom 70-ih, i neki Amerikanci, protivnici Fischera, danas. Saznali smo kakav je nacin razmisljanja sahovskog istoricara kakav je Kasparov! Pitam se da li su njegova gledista na druge sampione u knjizi tako logicna i doslijedna?

Prava istina je da je sovjetska sahovska federacija ucinila sve da razbije match izmedju Fischera i Karpova, i na kraju, Sovjeti su uspjeli. Godine 1975 Kasparov je bio star samo 12 godina i mozda bio previse mlad da razumije sto se desava. Ipak, danas je univerzalno prihvaceno da je Fischer bio velika prepreka aktivnostima sovjetske i svjetske sahovske zajednice, uz losu neaktivnosti - nemjesanje sahovske federacije USA. Dovoljno je procitati, medju drugim dokumentima, knjigu “Rusi protiv Fischera” objavljenoj na egleskom jeziku u Moskvi prije nekoliko godina. Reci da je Fischer izbjegao match sa Karpovom nije samo pogreska, to je laz u odnosu na sahovsku istoriju!

Ako Kasparov nije bio u stanju (ili ne zeli) da pruzi postenu procjenu dogadjaja sahovske istorije koja se desila u toku njegovog zivota, kako mozemo vjerovati njegovim procjenama u vezi godina i vijekova prije nego sto je rodjen? Da li su njegova razmisljanja kompetentna i objektivna? I kako mozemo vjerovati njegovoj izjavi danas, kada na prmjer podupire «teoriju» da Irak posjeduje «oruzje za masovno unistavanje» zbog cega je bio napadnut od USA?

O KNJIZI KASPAROVA- MOJI VELIKI PRETHODNICI (2) (bice objavljeno na gore navedenom sajtu 25. jula) Citat iz Kasparovljevog intervjua kojeg je vodio Hanon Russell povodom predstavljanja njegove “Moji veliki prethodnici”:


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 17

«Majka mi je rekla, “Pogledaj Gari, ti si ucinio mnoge dobre stvari u sahovskom svijetu, odigrao si velike partije, ali ti moras ostaviti neku vrstu nasljedstva za sobom. Niko drugi to nece biti u stanju da napravi." ." I sada jos uvijek obradjujemo, ne bih rekao kraj sahovske istorije, ali definitivno klasicni sah kao igra nece dalje imati isti znacaj. Tako do izvjesne mjere ove knjige su vrsta prekretnice kojom zavrsava veliki period istorije saha.»

Skromni Kasparov! Velike partije! Dakle, njemu nije dovoljno sto je odigrao velike partije, on treba cijelom svijetu da objavi da su velike...I ocigledno, njegova majka odlucuje da li je istorija «klasicnog saha» dosla do zavrsetka. Sahisti, ljubitelji saha, molim Vas da pazljivo slusate sve magicne rijeci koje je izrekao narcisoidni bivsi svjetski sampion! Da li bilo ko vjeruje da je njegov zakljucak konacan, da je zajedno sa svojom mamom ovjencao slavom sahovski istoriju? Cak i atlete koje trce na 100 metara, koji su naizgled postigli vrhunac ljudskih fizickih mogucnosti, nadaju se da ce oboriti svjetski rekord. Dakle, zasto bi sah trebalo «pokopati»? Samo zato sto Kasparov zeli da bude posljednji sampion?

Na www.chesscafe.com Edward Winter optuzuje Kasparova za plagijat i citira neke primjere iz njegove nove knjige. Kako se takva knjiga moze smatrati kao «prekretnica kojom zavrsava veliki period istorije saha»?

Napisao: LEV KHARITON

GORAN TOMIC

ZASTO JE SULTAN KHAN MORAO DA ODE?

Pise: Goran Tomic

Zasto je morao da ode? Ovo pitanje asocira na slucaj Bobby Fischera. Ovaj put ipak govorimo o Sulthan Khanu. Citiracu neke clanke. Ovu su samo odlmci iz njih. -----------------------------------

http://www.angelfire.com/games/SBChess/Sultankhan.html ... Bio je Indijski sahovski majstor...Igrao je na prvoj tabli za Englesku na Sahovskoj olimpijadi u Pragu 1931 i opet u Folkestoneu 1933. Igrao je sah cetiri godine. Ni na jednom turniru na kojem je igrao nije zavrsio ispod cetvrtog mjesta. Pobjedio je Kapablanku, Rubinsteina, Tartakowera i remizirao protiv Aljehina. Neobicno je da je uvijek gubio od istog majstora, pod imenom William Winter. Winter je zavrsavao kao posljednji na skoro svakom turniru, ali je uvijek pobjedjivao Khana...cudno! Bio je sluga, neka vrsta roba...Jednom je njegov gospodar organizovao svecanu veceru i pozvao mnoge slavne velemajstore. Rueben Fine je bio na njoj i prica kako ih je Sulthan Khan kao sluga posluzivao



http://www.angelfire.com/games/SBChess/Sultankhan.html

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 18

hranom i picem. Rekao je da mu je bilo vrlo neprijatno jer je osjecao da bi drugi trebali posluzivati Khana.... ---------------------------------------- Mr Sloan je napisao dva odlicna clanka o Sultanu Khanu. On pise: ------------------------------------- Prema modernom rejting sistemu, Sultan Khan bi imao rejting oko 2550 i po snazi bi lako postao velemajstor. To znaci da je Sultan Khan takodje bio prvi azijski sahovski velemajstor. --------------------------------------- Njegova dostignuca su opisana i na web sajtu: http://members.aol.com/brigosling/psitn098.htm -------------------------------------------- ... Prirodni sahovski genije koji je savladao sve prepreke da postane sahista svjetskog nivoa. Poslije pobjede na Sve-indijskom sampionatu 1928 godine, igrao je 1929 na Britanskom sampionatu i pobjedio, sto je sve iznenadilo. To su brilijantna dostignuca buduci da je imao vrlo malo iskustva u sahu koji se igrao po nesto drugacijim pravilima nego u Indiji, i zato sto nije znao ni citati ni govoriti engleski jezik. Ponovo je pobjedio na Britanskom sampionatu 1932 i 1933. Igrao je na prvoj tabli za Britaniju na Olimpijadi 1930 (osvojio 65% poena), 1931 (68%) i 1933 (50%). U Hastingsu 1930-31, osvojio je trece mjesto, savladavsi i Kapablanku. U decembru 1933 godine Sulthan se vratio u Indiju, njegova kratka i brilijantna karijera je bila zavrsena. ----------------------------------------------------- Neke stvari izgledaju prilicno cudne. Izgleda da je Sultan Khan morao da gubi partije protiv odredjenog igraca. Zasto? Da li je on svojim brilijantnim uspjesima zasluzio slobodu? Da li je klimatski razlog bio glavni razlog za njegov povratak u Indiju (u dom blizu Lahorea, danas to pripada Pakistanu)? Da li je neko sugerisao Maharadzi da se vrati u Indiju sa svojim slugom, genijem? Mnoga pitanja su otvorena. Da li mi mozemo da odgovorimo na neka? Ili, mozemo li odgovoriti na glavno pitanje: Zasto je Sultan Khan morao da ode? Napisao: GORAN TOMIC

IZ SAHOVSKE ISTORIJE SAHOVSKA ISTORIJA 1931-1960 1937. GODINA 1937

Koltanowski odigrao simultanku naslijepo protiv 34 protivnika u Edinburghu (+24=10). 1937.01.03

Rodjen Sydor. 1937.01.30 Pripremio- Goran Tomic, Zelenika (Herceg Novi)

http://members.aol.com/brigosling/psitn098.htm

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 19

Rodjen Spaski, u Lenjingradu. Svjetski omladinski sampion 1955. Svjetski sampion 1969-72. 1937.02.07

Camara, Helder rodjen u Fortalezi, Brazil. IM 1972. 1937.02.08

Gipslis, Aivars rodjen u Rigi. 8-puta sampion Latvije. IM 1963. GM 1967. 1937.03.05

Rodjen Minic, Dragoljub. Jugoslovenski HGM 1990. 1937.03.07

Rodjen Langeweg. Holandski IM 1962. 1937.03.07

Tringov, Bugarski IGM, rodjen u Plovdivu. 3-puta sampion Bugarske. IM 1962. GM 1963. 1937.03.11

Vukcevich, Milan US IM i sahovski kompozitor, rodjenu Beogradu. Nominovan za Nobelovu nagradu.

1937.03.22 Mednis, Edmar rodjen u Rigi, SSSR.

1937.03.23 Liberzon, izraelski IGM, rodjen u Sovjetskom Savezu. IM 1963. GM 1965.

1937.04.04 Portisch, madjarski IGM, rodjen u Zalaegerszeg, Madjarska.

1937.04.23 Andreeva, Olga rodjena u Rusiji. WIM 1967.

1937.05.16 Rodjen Saidy, Anthony. IM 1969.

1937.06.15 1. balet sa sahovskom temom, "Sah-mat". Komponovao A. Bliss.

1937.06.22 Bachmann, Ludwig umro u Minhenu.

1937.07.04 Acevedo, Armando rodjen u Meksiku. FM

1937.07.14 Bloodgood, Claude rodjen u La Pazu, Meksiko.

1937.08 Olimpijada u Stockholmu, USA 1.

1937.08 US Open, Chicago, Poljska 1.

1937.08.01 Barnes, Barry rodjen u Brightonu, Engleska. IJComp 1967; IMComp 1967.

1937.08.27 Axt, Helga rodjena Bad Ems, Njemacka. WIM 1961.

1937.09.14 den Ouden, A. rodjen u Holandiji. IMC 1971; GMC 1980.

1937.10.05 Match za svjetskog sampiona Euwe-Aljehin, u Holandiji.

1937.10.06 Gliksman, Darko rodjen u Slavonskom Brodu, Jugoslavija. IM 1970.

1937.10.17 Rodjen Johannessen, S. Nekoliko puta sampion Norveske. IM 1961.

1937.12.02 Bukic, Enver rodjen u Banja Luci, Jugoslavija. IM 1964; GM 1976.

1937.12.04 Lombardy, William rodjen u Bronxu.

1937.12.16 Aljehin pobjedio Euwea i vratio titulu prvaka svijeta.

1937.12.25


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 20

Cardoso, Rodolfo rodjne u Anda, Filipini. Sampion Fuilipina 1958, 1963. IM 1957. Omladinski sampion svijeta 1957.

1937.12.25 Rodjen Vaisman. Rumunski IM 1975.

(napisao-Bill Wall)

SAHOVSKE KNJIGE Tekstovi iz knjige "365 anegdota iz sveta saha", Autor - Dr Slavko V. Domazet GLIGORICEV REVANS Na Olimpijadi u Helsinkiju, 1952. godine vodila se velika borba za drugo mesto izmedju ekipa Jugoslavije i Argentine. Najdorf, u to vreme «kralj juzno-americkog saha», nastojao je da pobedi Gligorica u partiji u kojoj se ovaj uporno branio. U odlucujucem momentu, dok je Gligoric mislio na potez, iza ledja je slusao Najdorfov vedar, kao i uvek, razgovor na spanskom jeziku s nekom osobom. Ipak, Gligoric je pronasao pravi potez. Najdorf je prisao tabli i, u magnovenju, odigrao je potez kojim je ponudio zrtvu pesaka. Poput glumca odmah se snazno lupio po celu, toboze kao daje ucinio gresku! - Naivno sam upao u zamku - rekao je kasnije (a o tome i pisao) Gligoric. U nedostatku vremena za razmisljanje zgrabio sam «otrovnog» pesaka, a Najdorf zatim - moju celu figuru. Tu se bas toga momenta nasao uzdrzani Keres, koji nije mogao da savlada smeh. Do revansa je doslo 1953. godine na turniru u Mardel Plati. U Kraljevoj indijskoj odbrani igrana je varijanta ciji je autor Gligoric - ali je ponela ime po mestu gde je promovisana. Gligoric je vanrednom igrom dobio partiju kao vodic crnih figura. Ova varijantaje nastavila svoj uspesan hod po turnirima, a svi sledeci susreti izmedu Najdorfa i Gligorica bili su nereseni - remi. DVA PORAZA U JEDNOJ PARTIJI U poslednjem, 15. kolu Dubrovacke olimpijade, 1950. godine u mecu Jugoslavija-Finska (3:1) na tre- coj tabli dr Trifunovic je primio cestitke od svog partnera na pobedi. Onda su nastupile analize i kada |je fotoreporter dosao sveje bilo gotovo. Onda su Niemela i Trifunovic zamoljeni da se ponovo rukuju imitirajuci zavrsetak partije. Finac je vrlo rado pristao i uz obostrani smeh ponovo cestitao pobedu dr Trifunovicu. Nesto slicno desilo se na turniru u Hestingsu 1965/66. godine. Majstor Hindl cestitao je Noni Gaprindasvili na pobedi, ali je bas toga casa nastupio prekid televizijskog prenosa. Organizator prenosa je zeleo da gledaoci vide zavrsni cin ove partije, pa je u nastavku prenosa partija jos jednom «zavrsena» i Hindl je cestitao Noni na pobedi! CIKA LAZIN VELEMAJSTORSKI POTEZ Ljubomir Ljubojevic-Ljuba, velemajstor saha, bio je 1970. godine majstorski kandidat. Postaoje internacionalni majstor - pri cemu je preskocio titulu majstora, a uz to je osvojio i prvi bal za titulu velemajstora. A sve je teklo neocekivano i munjevitom brzinom. Naime, igrao se 1970. godine medjunarodni turnir u Sarajevu, tacnije na Jahorini. Lista ucesnika bila je utvrdena, ali je jedan od prijavljenih neocekivano, uoci samog pocetka odustao. Onda su organizatori uputili hitnu poruku SK «Crvena zvezda» u Beogradu s molbom da posalje jednog svog igraca. Poziv je primio domacin kluba cika Laza Stankovic, koji je odmah preduzeo mere da se pronade talentovana perjanica jugoslovenskog saha Ljubomir Ljubojevic. On je organizovao poteru za Ljubom, koji je pronadjen i iste veceri vozom upucen za Sarajevo. Sutradan je pocinjao turnir na koji je blagovremeno stigao,


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 21

zahvaljujuci dobrom cika Lazi. Sa turnira se Ljuba vratio sa titulom internacionalnog majstora i velikom zahvalnoscu coveku koji mu je omogucio let u sahovske visine. Danas, kada zazvoni telefon iz Linaresa u Spaniji gde Ljubojevic zivi cuju se reci: - Kako je cika Laza, pozdravite ga! Dobrota se nikada ne zaboravlja. MATANOVIC U «KAISI» Pre mnogo godina, kada je Aleksandar Matanovic bio na putu da postane velemajstor, u Parizu se nasao neki nas sahista, pa je otisao u cuveni Sahovski klub «Kaisa». Nasao je sebi partnera i dok je partija trajala slusao je sa susednih stolova uzvike: Matanovic, Matanovic... Znao je da se tu ne nalazi Matanovic, pa se pitao zasto ga tako cesto pominju. U tome momentu za susednim stolom cuo se pobedonosni uzvik: Matanovic! Prisao je sahistima i dobio objasnjenje: - Znate, mi Francuzi lako izgovaramo prezime vaseg mladog majstora, pa ga koristimo kao sinonim za mat! ("365 anegdota iz sveta saha",-izdavac-Rad, Beograd, ilustracije Jovan Prokopljevic, autor-SLAVKO DOMAZET, Beograd 2003)

BIOGRAFIJE SAHISTA VELEMAJSTOR SINISA DRAZIC

Biografija

Rodjen sam u malom mestu Zablju 16.12. 67. gde sam i proveo ranu mladost , tj 16 prvih i verovatno najlepsih godina zivota. Novi Sad koji je svega 30 km udaljen od Zablja, je za moje tadasnje pojmove bio vrlo daleko i kao sto u svakoj bajci biva, buduci da sam sahovski bio prilicno izolovan u tako maloj sredini, sah mi je dosao pravo na kucna vrata. Ali o tome nesto kasnije....

U skoli sam bio odlican djak, tamo sam i stekao radne navike koje su mi pomogle u kasnijem bavljenju sahom, kao i u zivotu..

Rodjen sam iz braka oca inzinjera poljoprivrede i majke uciteljice , sto je bio prilicno intelektualan brak cak i za gradske prilike , tako da sam zbog toga uvek imao odredjenu dozu odgovornosti u svom ponasanju i radu. Knjiga me je oduvek prilicno interesovala i to bukvalno bilo koje prirode.Na drugom mestu bila je lopta i to fudbalska, i verovatno samo zahvaljujuci nekvalitetnoj podrsci nisam postao fudbaler ili kosarkas. Ostao je tako jedini individualni sport gde sam mogao da se iskazem u datim okolnostima - sah . Majcina prijateljica tetka Bisa mi je za 7. rodjendan kupila prvi sah u kartonu i plastici a nedugo zatim sam od majke dobio jos jedan u duborezu.

Dakle alat je bio spreman , "velika" karijera je mogla da pocne, samo trebalo je jos neko da me uputi u tajne drevne igre.Prve sahovske regule objasnio mi je otac kao i pokojni teca Sekula (koji mi je objasnio i mnoge druge stvari ..). U to vreme, pogotovu leti, prolazeci kroz centar mesta cesto bih zaticao dva zaljubljenika u to vreme dva najjaca igraca u mestu majstorskog kandidata Glisica i njegovog kolegu po tituli bankara Jovanovica. Oni su na cebetu prostrtom posred najlepseg parka u Zablju vodili ljute sahovske bitke, neretko pored brojne publike uz upadice i sale sto je i mene ponukalo da ih izazovem na megdan. Naime u to vreme sam vec uspevao da pariram ocu koji nije posedovao nikakvu kategoriju u sahu tj igrao ga je retko i iz hobija.


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 22

Moja ponuda je doticnoj gospodi bila vrlo simpaticna i do srca ih je nasmejala, ali sansu sam ipak dobio, doduse uz ustupak dva topa i samo jedne dame. Moja ponuda je doticnoj gospodi bila vrlo simpaticna i do srca ih je nasmejala, ali sansu sam ipak dobio, doduse uz ustupak dva topa i samo jedne dame.

(Preuzeto sa sajta velemajstora Drazica- http://www.drazic.co.yu/Subotica_mart03.htm(Preuzeto sa sajta velemajstora Drazica- http://www.drazic.co.yu/Subotica_mart03.htm )

FOTOGRAFIJE SAHISTA

ANAND

PROBLEMSKI SAH Aktuelne informacije iz problemskog saha mogu se naci na sajtu www.geocities.com/bilten_dpj


BRANISLAV DJURASEVIC

Majstor problemskog saha od 1988 godine. Visestruki reprezentativac Jugoslavije u resavanju sahovskih problema i ucesnik na pet Svetskih

prvenstava (1988,1989,1990,1993,1998). Kontakt adresa: [email protected]


http://www.drazic.co.yu/Subotica_mart03.htm

http://www.drazic.co.yu/Subotica_mart03.htm

http://www.geocities.com/bilten_dpj

mailto:[email protected]

SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 23

MOJI SAHOVSKI PROBLEMI (2)

Te 1971. godine, kao 14-godisnjak, ja sam se zadovoljio prateci i objavljujuci u revijalnim casopisima od kojih su neki ipak imali i priznatu problemsku rubriku. Za to vreme, Marjan Kovacevic moj vrsnjak, je bio napredniji i upoznao se sa vec iskusnim problemistima na celu sa Miroslavom Stosicem, najtalentovanijim nasim problemistom, koji je jako mlad preminuo od opake bolesti, a ziveo je od 1949-1975.

Upisavsi se u XII beogradsku gimnaziju na Vozdovcu, za koju sam igrao sah na takmicenjima srednjih skola neredovno sam se vidjao sa Marjanom koji je ziveo u Zemunu (a tada nisam imao telefon) tako da sam prestao da komponujem. U to vreme sam igrao na dva omladinska prvenstva Srbije u Kragujevcu 1973 i Karatasu 1975 gde sam na oba turnira osvojio 4,5 poena iz 11 partija i tu su se definitivno rasprsili moji snovi da se posvetim prakticnom sahu. Jedna partija iz tih dana mi je ostala zapisana u svesci koju cu ovde da reprodukujem, a koja odslikava moj kombinatorni temperament koji sam ipak najbolje mogao da ispoljim u problemskom sahu: Djurasevic B. - Turk Branko Omladinsko prvenstvo Beograda 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Nc3 Bb4 4.e5 c5 5.Nf3!? Bxc3+?! 6.bxc3 c4? 7.Ng5! h6 8.Qh5 g6 9.Qh3 Nc6 10.Be2 Qc7 11.Ba3! Qa5 preti Nxd4 12.Nxf7!! Rh7? [12...Kxf7 13.Qf3+ Ke8 14.Qf8+ Kd7 15.Kd2 Qd8 16.Qf7+! Nge7 17.Bg4 Qg8 18.Bxe6+ Kd8 19.Qxg8+ Rxg8! 20.Bxg8] 13.Nd6+ Kd7 14.Bc5! b6 15.Nxc4! dxc4?! 16.Bxc4 Kd8? 17.Qf3! Kc7 18.Bd6+ Kb7 19.0–0?!.[19.a4!! sa idejom Bb4, a na 19...b5 20.axb5!!] i beli je dobio u sredisnjici. Komentari su moji dati odmah nakon partije 1–0

Godine 1976. sam se upisao na Prirodno-matematicki fakultet, grupa za Molekularnu biologiju i fiziologiju i tek pri kraju studija krajem 1980. godine sam se ponovo vratio ovoga puta sasvim aktivno u svet problemskog saha. Za to je opet zasluzan Marjan Kovacevic kojeg sam slucajno sreo u gradu i koji me je ubedio da se konacno pridruzim sastancima cetvrtkom u DIF-u u Deligradskoj 27. U to vreme se upravo zahuhtavalo takmicenje Liga Problemista Jugoslavije koja je trajala od 1980-1989 godine i ponovo se obnavljalo od 1992 godine. Tu sam upoznao i druzio se i sa ostalim korifejima beogradskog problemskog saha kao sto su Milan Velimirovic, Milos Tomasevic, dr. Slobodan Mladenovic, ing. Miomir Nedeljkovic, dr.Aleksandar Atanasijevic, Slobodan Saletic, ing.Milivoj Nesic, mr.Joza Tucakov, Bogdan Cvejic i Petar Ivanic, zatim Srdjan Svetec i ostali. Neki od njih vise nisu zivi. U isto vreme se pojavljuje i grupa mladjih problemista pre svih Miodrag Mladenovic, pa Ivan Arandjelovic, Zoran Sibinovski i Zoran Pavlovic.

Ti sastanci su bili redovni i veoma konstruktivni. Liga Problemista ciji su inicijatori bili Marjan Kovacevic i Milos Tomasevic je ozivela problemski sah u Jugoslaviji. Moj najbolji plasman u Ligi je bio 1987 g. kada sam zauzeo drugo mesto iza M. Mladenovica. Rezultati su objavljivani u casopisu "Mat" koji je u tom periodu doziveo punu afirmaciju i bio jedan od najboljih svetskih casopisa, omogucivsi mnogim jugoslovenskim problemistima da se usavrsavaju i napreduju. Njega je vodio 10-tak godina M. Velimirovic, a saradjivali su skoro svi jugoslovenski problemisti. Zadnjih par godina objavljivanja pre nego se ugasio odlukom Sahovskog Saveza Srbije (oko 1990) uredjivali su ga kraci period dr.S. i M. Mladenovic, a zatim M. Tomasevic.

Iz najmladjeg perioda mog problemskog stvaralastva posebno izdvajam problem br.131. On je komponovan u jednom dahu za vreme gledanja filma "Mama Huanita" i prikazuje antikriticni i kriticni potez u minijaturi sa veoma dobrim uvodnikom. To je i dan danas jedan od mojih najdrazih problema. Tematski motivi su poznati tako da se ne iskljucuje mogucnost i direktnog prethodnika kojeg do sada nisam otkrio. Ukoliko je tacno da ne postoji direktan prethodnik ova minijatura predstavlja “mali biser” i verovatno zasluzuje da se cesce reprodukuje.


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 24

Jos jednu minijaturu iz tih najmladjih dana predstavlja problem br.132. Lovac na c1 verovatno igra, ali gde. Na dva izgledna polja su varke, dok se u resenju javlja jedan lep cist (modelni) mat. Problem pati od mane da nisu spremljeni matovi na begove kralja u pocetnoj poziciji, ali u tim danima ili nisam mnogo mario za to ili sto ce biti verovatnije nisam ni znao da je to nedostatak koji iskusni kompozitor gleda da uvek kad moze izbegne. Problem br.131 Branislav Djurasevic Politika 1971

Mat u cetiri poteza (4+3) Problem br.132 Branislav Djurasevic Cik 1972 (verzija)

Mat u dva poteza (5+2)


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 25

Resenja problema iz proslog broja: br.129. 1.Th2! Ke3 2.Th3# br.130. 1.Se4! Kc6,Ka4,a4,Kc4,Kb6 2.Db7,Sc3,Dc5,Dc5,Dc5/Db7 (dual major)# Nastavak serijala i resenja problema iz ovog broja u sledecem nastavku Pise: BRANISLAV DJURASEVIC, majstor problemskog saha

SKOLA SAHA SAHOVSKI PROBLEMI Sahovski problemi su rangirani: sa x - lagani, xx- srednji, xxx - teski _________________________________ xx 1. NAPAD NA KRALJA N.N.-N.N wKg1,Qd2,Nf5,Bb1,Re4,Pa2,b2,c4,f2,g2,h3/bKg8,Qd8,Nc6,Bb4,b7,Re8,Pa7,b6,d4,d6,f7,g7,h7 Bijeli igra i dobija


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 26

xxx 2. DIRIGOVANJE, DVOSTRUKI NAPAD Cheron, A. - [+1300.01c1h3] 1965 wKc1,Qe4/bKh3,Rg3,Pa3 Bijeli igra i dobija!

RJESENJA: xx 1. NAPAD NA KRALJA N.N.-N.N 1.Qg5 g6 2.Qh6 gxf5 3.Rg4+ fxg4 4.Bxh7+ Kh8 5.Bg6+ Kg8 6.Qh7+ Kf8 7.Qxf7# 1–0 xxx 2. DIRIGOVANJE, DVOSTRUKI NAPAD Cheron, A. - [+1300.01c1h3] 1965 1.Qh1+ Kg4 2.Kd2 a2 [2...Rh3 3.Qg2+ Kh4 4.Ke2 a2 5.Qg1 Ra3 6.Qd4+ Kh3 7.Qd7+ Kg2 8.Qd5+ Kh3 9.Kf2!! Kg4 10.Qd4+ Kh3 11.Qd7+ Kh4 12.Qe7+] 3.Kc2! Ra3 4.Qa1 Ra6 [4...Ra5 5.Qd1+ Kh3 6.Qd7+ Kh4 7.Qd8+ Rg5 8.Kb2; 4...Ra8 5.Qd4+ Kg3 6.Qe3+ Kh2 7.Qf2+ Kh3 8.Qf3+; 4...Rf3 5.Qg1+ Rg3 6.Qd1+ Kh4 7.Qe1 Kg4 8.Qe4+ Kh3 9.Qh1+ Kg4 10.Kb2; 4...Kf5 5.Kb2 Ra8 6.Qf1+ Ke5 7.Ka1] 5.Qd1+ Kh4 6.Qe1+ Kg5 7.Qd2+ Kh4 8.Qb4+ Kg3 9.Qc3+ Kf2 10.Qd2+ Kg1 11.Qe1+ Kg2 12.Qe2+ 1–0


SAH MAT LISTA, 23. 7. 2003. 27

INFORMACIJE O SAH MAT LISTI SAH MAT LISTA je osnovana 11. novembra 2001. godine. SAH MAT LISTA izlazi svakodnevno, sa Vasim komentarima, pismima, sahovskim novostima i slicno (zavisno od sahovskih tekstova koje mi posaljete), a u ovom formatu jednom nedjeljno (svake srijede). Mozete se besplatno upisati slanjem e-maila na adresu [email protected] ili na [email protected]. Za detalje pogledajte na web sajt http://www.sah.paracin.co.yu/index.htm Sa stranice http://www.sah.paracin.co.yu/download.htm mozete preuzeti prethodne tekstove iz specijalnog dodatka srijedom. Goran Tomic, urednik SAH MAT LISTE Zelenika, Herceg Novi [email protected]

tel: 088-44-207 i 067-301-030




http://www.sah.paracin.co.yu/index.htm


Documents

šah