-
Izgradnja i ouvanje samopouzdanja je osnovna briga za svoje
mentalno zdravlje.
Misli koje mogu pomoi
Imam pravo na pogreku. Svatko ima pravo na pogreku.
Postaviti u dosti#ne ciljeve(kako me nepostizanje neostvarivih
ciljeva ne bi obeshrabrilo).
Odbacivati u neprimjerene i ne#eljene primjedbe dobivene od
strane drugih ljudi,a prihvaati u primjerene i ugodne!
Znam da sam vrijedan/vrijedna kao i drugi ljudi.
Mogu biti zadovoljan sobom/svojim napretkom/uinjenim.
Zavod za javno zdravvoMe+imurske #upanijeul. I.G. Kovaia 1E,
akovec
Samopouzdanjetemelj mentalnog zdravlja
Izrada broure temelji se na literaturi:Berk, L. E. (2008):
Psihologija cjelo#ivotnog razvoja, Naklada Slap,
JastrebarskoBoffey, B. (2009): Nanovo se stvoriti, Alinea,
ZagrebMuk, K. (2007): Emocionalna zrelost u svakodnevnom #ivotu,
vlastita naklada,Miljkovi, D., Rijavec, M. (2008): Razgovori sa
zrcalom, Zagreb, IEPMiljkovi, D., Rijavec, M. (2004): Bolje biti
vjetar nego list, psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP
-
sebe procjenjuju u negativnimterminima smatrajui senesposobnim;
umanjuju pozitivneosobine, vrline i talente
ne prihvaaju pohvale
esto se #ale i jadaju; osjeaju seloe
stalno osjeaju nepravdu
esto ispoljavaju negativne emocije:stidljivost, agresivnost,
zavist, i sl.
nemaju svoj stav i boje se iznijetisvoje miljenje, boje se
progovoritiu drutvu mislei da je to to e reiglupo
boje se novih situacija
teko donose odluke
lako odustaju
#eli raditi ono to radi onaj drugi,#eli izgledati kao onaj
drugi
nisko samopouzdano dijete estogovori kako ne mo#e
nauiti;pretjerano je vezano za roditelje
O tome koliko smo samopouzdani ovisi naa
uspjenost,prilagodljivost ljudima i okolnostima i ope zadovoljstvo
u #ivotu.
sebe potpuno prihvaaju i poznajusebe, svoje kvalitete, a
sposobne surealno prihvatiti i svoje nedostatke
do#ivljavaju se kao vrijedne osobe(bez obzira na
povremeneneuspjehe)
zadovoljne su svojim #ivotom,svojom kolom
uporne su pri uenju
lako sklapaju prijateljstva
vode rauna o drugim ljudima,razumiju potrebe drugih, spremnisu
pomoi
u razgovorima s drugima slobodnoizra#avaju svoje miljenje i
stavove
sebe procjenjuju sretnima, dobrogsu raspolo#enja, manje
depresivni
Visoko samopouzdane osobe: Nisko samopouzdane osobe:
Svaki ovjek ima potrebu da bude uspjean, da ga drugi potuju,i da
se osjea vrijednim.
Samopouzdanje stalno utjee na nae funkcioniranje: kako emo se
ponaati, toemo poduzimati, kako emo se suoavati sa #ivotnim
izazovima...
Visoko samopouzdanje
daje energiju i motivira.
Nisko samopouzdanje ima niz negativnih posljedica:
- loe emocije: srame#ljivost, prestraenost, nesigurnost,
boja#ljivost
- takve emocije dovode do povlaenja od drugih ljudi, to dovodi
do usamljenosti,do problema u odnosima s drugim ljudima, u
prijateljskim i intimnim vezama
- dolazi do stalnog osjeaja neuspjeha... osjeaj nezadovoljstva
poveavavjerojatnost za razvoj depresije
- poveavanje negativnih osjeaja mo#e dovesti do ovisnikog
ponaanja(ovisnosti o alkoholu, drogama...), i konano do
samodestruktivnog ponaanja
-
Kroz cijeli na #ivot odr#ava se slika o sebi koju smo ponajvie
stvarali tijekom djetinjstva.
Tada su najsna#niji izvor procjene nas samih bili roditelji.
Temelji samopouzdanja kreiraju seod najranijeg djetinjstva.
stalno kritiziranje, poni#avanje,ismijavanje
ako se na dijete stalno vie,ili ga se fiziki ka#njava,
ako dijete bude ignorirano,ako ga se zanemaruje,
odsustvo granica u odgoju -popustljivi odgojni stil
oekivanje od djeteta da budesavreno u svakoj prilici
Postupci roditelja koji dovodedo zdravog samopouzdanja:
Postupci roditelja koji dovodedo niskog samopouzdanja:
posveivanje pa#nje i ljubavi,sluanje djeteta
uva#avanje potreba i mogunostidjeteta
dosljedni odgojni postupci uzpostavljanje razumnih granica
ioekivanja
pokazivanje vjere u djetetovesposobnosti, podr#avanje unjihovim
eksperimentiranjima
nagra+ivanje, pohvale, poticanja,ohrabrivanja
Temelji samopouzdanja kreiraju seod najranijeg djetinjstva.
Poruke koje smo stalno sluali kroz odgoj od roditeljastalno
nosimo u sebi.
Te poruke i savjete ujemo kao poruke unutarnjih glasova.
osoba zdravog samopouzdanja ima poruke koje su:
- ohrabrujue- podr#avajue- pozitivne
Kod osoba s niskim samopouzdanjem unutarnji glas
- kritizira- vrije+a- obeshrabruje
e
-
primjeri negativnih poruka: Stalno ispadam glup!, Nema anse da
to nauim;...napravim do zadanog roka; Nesposoban sam za to, Nikad
neu to uspjeti; Sviznaju vie od mene!...
Suoi se s tom negativnom porukom: npr. pitaj se: Koji je dokaz
tome?
Zapitaj se:Nisi li mo#da sklon umanjivanju dobrih stvari, a
uveliavanju negativnih?
Odbacuje li pozitivne do#ivljaje i stvari kao nebitne, uoava i
pamti samo onoto je loe ?
Da li stalno negativno predvi+a budunost ?
Nekoliko je naina mijenjanja tih loih samoporuka
Razmisli i zabilje#i:
- to bi tvoj prijatelj rekao na to (tu situaciju, tu
osobinu...)?
- to bi ti rekao na tu situaciju/doga+aj/procjenu sebe za 1
godinu?
- Potra#i nove informacije (o sebi, o situaciji...), one
pozitivne...
- Zaokreni negativnu poruku u mislima na pozitivnu(Npr: Nikad
neu to uspjeti preoblikuj u : Znam da u uspjeti!)
Zabilje#ene pozitivne poruke itaj svaki dan. Vie puta.
PREPOZNAJ SVOJE NEGATIVNE MISLI I NEGATIVNE PORUKEI DOKA^I SAM
SEBI DA GRIJEI!
PREPOZNAJ SVOJE NEGATIVNE MISLI I NEGATIVNE PORUKEI DOKA^I SAM
SEBI DA GRIJEI!
Va#no! kad se ponovo na+e u situaciji u kojoj mo#e prepoznati
svoje
stare negativne poruke ili negativni samogovor, suprotstavi
sesam sebi i zamijeni ih novim, pozitivnim
zamiljaj pozitivan ishod situacije nastojei se to vjernije
u#ivjetiu mislima (na mozak prona+e sva naa ranija dobra iskustvai
sakupi ih u cjelinu usmjerenu pozitivnom rjeavanju problema)
PREPOZNAJ SVOJE POZITIVNE OSOBINE!
Va#no!
1. uoi svoje vrline i kvalitete koje voli na sebi, ono to
potuje
2. zapii ih !!
3. zapii svoje uspjehe, podsjeti se na svoja postignua(zavrena
kola, uspjeno odigrana utakmica, juer dobivena dobra ocjena u
koli...)
4. danas zamijeti svaku pozitivnu poruku koja ti je upuena od
strane druge osobe(makar naoko neva#nu, pr. kompliment za izgled,
ili izjavu poput Ovo ti je dobraideja...). Zapii!
5. zapii neverbalne pozitivne poruke koje su ti bile upuene, kao
to su osmijeh,srdaan pozdrav...
PREPOZNAJ SVOJE POZITIVNE OSOBINE!
Ljudi visokog samopouzdanja svoju pa#nju usmjeravajuna svoje
pozitivne osobine, dok oni niskog samopotovanja
vie i ee obraaju pa#nju na svoje loe osobine.
itaj listu tijekom jednog mjeseca svaki dan.
Odredi vrijeme kad e to raditi i pridr#avaj sepredvi+enog
rasporeda!
Zatim produ#i itati tijekom slijedeeg mjeseca...
Bitna je ustrajnost.
One stvari na koje si ponosan (tvojih ruku djelo, pohvale i
svjedod#be...) stavi navidljivo mjesto.
-
RAZMISLI...RAZMISLI...
ZAPITAJ SE...ZAPITAJ SE...
Odaberi jednu svoju pozitivnu osobinu ili postignue; prona+i
ljude iz svoje okolinekoji nemaju tu osobinu ili postignue, barem
ne koliko i ti.
1. Promatraj kako se ponaa osoba koja ima visoko samopouzdanje2.
zatim vje#baj u mati isto ponaanje (pokuaj se zamisliti kako se TI
ponaasigurno u sebe)3. pokuaj se tako i ponaati. Ako uspije,
estitaj si. Nastavi tako.4. Ako ne uspije, nemoj odustati!
Ponaaj se kao va#na osoba
Sam sebi i jesi va#na osoba. Sam sebi uga+aj (povremeno, u
skladu s mogunostima).Priuti si neto lijepo... bavi se aktivnostima
koje voli (barem povremeno)... nezaboravi na osnovnu brigu o sebi:
hrani se zdravo, prakticiraj tjelesne aktivnosti...Na+i neke nove
interese - #ivimo u vrijeme bogato mogunostima, otvori se
premanjima, upii neki teaj... otkrij neke nove talente u sebi...
isplaniraj neke konstruktivne,nove aktivnosti koje e obaviti u
skorije vrijeme, npr. obilazak muzeja; prijavi seza volonterski
posao u obli#njoj humanitarnoj udruzi...
Izlo#i se situacijama u kojima mo#e do#ivjeti uspjeh, iskuaj
razliite aktivnosti,hobije, sportove, da otkrije u emu si dobar i u
emu mo#e do#ivjeti uspjeh,pohvale od strane drugih i priznanja.
Stvori prilike za sklapanje novih drutvenih kontakata, novih
prijateljstava, zadru#enja s vrnjacima, u korisnim aktivnostima
gdje se mogu razmjenjivatiiskustva i susretati nova lica.
Primjerice - teajevi, sportski klubovi, kulturnaudru#enja,ulanjenje
u planinarsko drutvo i sl.
POKUAJ...POKUAJ...
Kad #eli ojaati samopouzdanje, svjesno i samostalno odluujena
koji nain #eli zavriti kolu, ostvariti svoje planove, stjecati
prijatelje,
ostvariti odnose s drugima (roditeljima, djevojkom/dekom...).Na
taj nain ispravlja dosadanja loa i kriva ponaanja.
1. Kad bih imao hrabrosti biti osoba kakva #elim biti, kako bih
se ponaao u toj situaciji ?- razmisli; zamisli se hrabrim i
smirenim i punim samopouzdanja- zamisli konkretne korake koje bi
poduzeo, to bi uinio- vizualiziraj odgovor (zamisli odgovor u
glavi)- slijedei je korak da se i pone tako ponaati kako si
zamislio, onako kako bi htio
2. Kad bih bio siguran u sebe, to bih rekao?- zamisli odgovor,
to si pomislio?Zamiljanje misli koje sad nema mo#e biti teko; ali
pokuaj se prisjetiti npr. ranijihiskustava kad si se ponaao
hrabrije, prisjeti se osobe koja je samopouzdana - tobi ona rekla;
ili iskoristi vlastitu kreativnost.
Koje stvari ne radi, ne usu+uje se, jer nema dovoljno vjere u
sebe i jer smatrada nisi sposoban za to? (npr. osloviti osobu koju
#eli; upisati se u neki sportskiklub; javiti se u koli za bolju
ocjenu,...)Zapii.Napravi popis takvih stvari.
Uini, jednu po jednu, kreni redom s popisa.Nemoj ekati. Nemoj
odga+ati. Zaponi danas!
Prestani se optu#ivati za svaku pa i najmanju pogreku.Mo#da od
sebe oekuje previe, predobro, presavreno... Nemoj patiti ako
nepostigne #eljeno, tako ulazi u zamku ulaska u nezadovoljstvo; i
unato dobrimpostignuima ne vjeruje u sebe. Cijena nerealnih ili
previsokih ciljeva je loesamopotovanje.Va#no je da shvati da je
realno ponekad do#ivjeti neuspjeh, to do#ivljava svatkou #ivotu.
Neuspjesi nam omoguavaju da nauimo kako se suoavati srazoaranjem i
frustracijom. Naini suoavanja pridonose zdravom
razvojusamopouzdanja. Prihvati svoje pogreke. Misli li da se svaka
pogreka mo#eizbjei? esto jednostavno ne mo#emo predvidjeti sve
posljedice naih postupaka.Mo#da zbog neznanja, loih navika,
zaboravljanja, brzopletosti, lijenosti...Zapamti: jedini ljudi koji
nikad ne grijee jesu oni koji nita ni ne rade.
-
Suoavanje s problemompotie samopouzdanje i samopotovanje
Nekorisne strategije Korisne strategije
Ima problem? Npr. loe ocjene u koli; stalni sukobi s
vrnjacima...?Bijegom od problema ili preputanjem problema drugoj
osobi ruimo vlastitusamoefikasnost, time i osjeaj samopouzdanja.Ako
se suoi s problemom (to znai promiljanje, analiza problema,
donoenjeodluke, poduzimanje koraka), sebi i drugima dokazuje
samostalnost, to ti dajena va#nosti.
koje su odraz manjkasamopozdanja a daljnjaprimjena istih samo
ganadalje rui:
Kako se suoava sa problemom?
njima pribjegavaju osobe zdravogsamopouzdanja:
ignoriranje problema
izbjegavanjerazmiljanja irjeavanja problema,opravdavajui se da
senita ne mo#e uiniti
odlaganje rjeavanjaproblema
razmiljanje o njemu bezpoduzimanja koraka zarjeavanje
pretjerane emocionalnereakcije - vikanje,plakanje, i sl.
koritenje izgovora zanerjeavanje problema,npr. Trenutno
nisamraspolo#en
- aktivno suoavanje s problemom: logika analiza: razmiljanje o
problemu
kako bismo se bolje pripremili za njegovorjeavanje,
gledanje na problem s pozitivne strane,
motiviranje samog sebe motivirajuimsamouputama (npr. to prije to
obavimprije u se rijeiti, kasnije se doga+aji
moguzakomplicirati...) i dogovor sam sa sobom,
postavljanje jasnih, realnih i dosti#nih ciljeva(npr. Mo#da neu
dobiti 5 iz testa, ali itrojka e mi omoguiti prolaz razreda),
podjela problema na manje dijelove, lakeje rjeavati manje
cjeline. Postizanjezacrtanih podciljeva djeluje motivirajue.(Ako
svoje misli usmjerimo samo na krajnjicilj vjerojatno e nam se initi
prete#ak zadostizanje),
izrada plana i realizacija korak po korak;treba poeti s radnjom
koja je najhitnija ilipak najzanimljivija, ili najlaka...
Komunikacija i samopouzdanje
za vrijeme razgovora odglumi visoko samopouzdanu osobu:
Tijekom razgovora s nekim ostavi dojam da si samopouzdan:
- gledaj sugovornika u oi;
- zauzmi tjelesni stav: uspravno i sigurno dr#anje, podignuta
glava, ime odajeporuku da si zainteresiran,
- ne lupkaj nogama ili prstima po stolu, ne pravi nagle
pokrete... sve to te se mo#edo#ivjeti kao nervoznog,
- nemoj imati namrgo+eno lice nego prijazno, smijekom pokazujemo
da nismoangrizava osoba nego da nam je ugodno u tom drutvu,
- sluaj o onome to ti sugovornik govori; postavljaj pitanja,
time pokazuje osobida je zaista slua,
- kimaj lagano glavom dok drugi govori - time tako+er daje do
znanja da slua,
- dok slua, ne razmiljaj o sebi (kako izgledam, kako se
ponaam...), nego usmjeripa#nju na druge ljude,
- kad govori, nemoj rei nita bezobrazno ili nepristojno
Va#no! Pa#ljivo sluanje, odr#avanje kontakta oima, smijeak,
komentiranje
onoga to se pria, postavljanje pitanja.. su znaci koji
pokazujudrugima da ti se svi+aju ( svi vole kad se nekome
svi+aju)!Ovakvi naini komuniciranja e ti prijei u naviku, a drugi e
teopa#ati i do#ivljavati samopouzdanim, to e i tebi samom
podiiosjeaj samopouzdanja.
