Sandra Rossetti-Bazdan, prof

NAKLADNIK: Ekonomska i trgovačka škola DubrovnikZA NAKLADNIKA: Suzana Đurđević, prof.LEKTURA I KOREKTURA: Sandra Rossetti-Bazdan, prof.GRAFIČKA OBRADA I TISAK: Alfa-2 d.o.o.NAKLADA: 90 primjeraka

Tiskanje dovršeno u lipnju 2013.

GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO

KURIKUL izvannastavne aktivnosti

Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik Dubrovnik, lipanj 2013.

4

PODATCI O PROJEKTU “Jačanje komunikacijskih kompetencija učenika srednjih ekonomskih škola” - VOC.COMNositelj projekta

Ekonomska i trgovačka škola DubrovnikIva Vojnovića 14, 20 000 Dubrovnik

Partneri na projektu:Srednja ekonomska škola Joze Martinovića MostarKralja Tomislava 1, 88 000 Mostar, BiHTreća ekonomska škola ZagrebTrg J.F. Kennedyja 5, 10 000 Zagreb

Suradnici na Projektu:•DUNEA, regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije

Branitelja Dubrovnika 41, 20 000 Dubrovnik•Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku

Branitelja Dubrovnika 29, 20 000 Dubrovnik•Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije

Gundulićeva poljana 1, 20 000 Dubrovnik

Trajanje projekta22. rujna 2012. - 21. kolovoza 2013.

Vrijednost projektaUkupna vrijednost projekta: 99.177,07 EURDodijeljena bespovratna sredstva : 85.103,84 EUR

Provedbeno tijelo:Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihOdjel za financiranje i ugovaranje IPA programaRadnička cesta 37b, 10 000 Zagreb

5

Poštovane kolegice i kolege!

Kada smo se odlučili prijaviti na natječaj „Modernizacija školskih kurikula u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada/gospodarstva“ , dugo smo razmišljali o tome kako bismo, u okviru naše ekonomske i trgovačke struke, mogli pridonijeti modernizaciji školskoga kurikula, i to takvoj koja bi rezultirala poboljšanjem položaja naših učenika na zahtje-vnom tržištu rada. Odluka je pala na usavršavanje u području komunikacijskih kompetencija. Neskromno kažem: „usavršavanje“ jer naši se učenici obrazuju u području komunikologije u okviru redovitih i obveznih školskih predmeta (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Poduzetništvo, Osnove poduzetništva i menadžmenta, Marketing, Poslovne komunikacije, Promidžbene aktivnosti) i izbornih predmeta (Vježbenička tvrtka, Strukovne vježbe), što znači da se nipošto ne kreće od nule. Unatoč tome, držimo da je takvo usavršavanje potrebno. Razlozi su tome različiti. Nalazimo ih djelomično u prirodi predmetnih kurikula koji su preopterećeni teorijskim sadržajima, taksativnim podatcima i činjenicama, dok se komunikacijskim vještinama u okviru redovite nastave ne stigne posvetiti dovoljno pozornosti. Jedan od razloga je svakako i taj što smo svi mi odraz doba u kojem živimo, pa tako i naši učenici koji se teško snalaze u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Očekivali bismo da se makar dobro snalaze u oblicima elektroničke komunikacije, ali često su oni u toj komunikaciji samo pasivni konzumenti koji ne znaju npr. koristiti internetske pretraživače, nekritički se odnose prema informacijama koje tim putem pronađu i općenito koriste samo pojedine alate (Facebook, Twitter). Tako se rodila ideja o kreiranju izvannastavne aktivnosti u kojoj bismo s pomoću kreativnih nastavnih metoda naglasak stavili na komunikaciju samu, i to ponajprije na usmenu komunikaciju potpomog-nutu elektroničkom podrškom. Komunikacijske vještine koje bi učenici stjecali i razvijali na takvoj izvannastavnoj aktivnosti usmjeravali bismo, biranjem odgovarajućih sadržaja, prema usavršavanju strukovnih kompetencija. I tako je nastao plan za izvannastavnu aktivnost „Gov-orništvo za poduzetništvo“. Ovu izvannastavnu aktivnost odlučili smo provoditi modularno, tj. u određenom broju tema/šk. sati, što bi značilo da će se izvannastavna aktivnost izvoditi kroz jedan određeni period (3 - 4 mjeseca), a ne kroz cijelu školsku godinu, što držimo prikladnim kad imamo u vidu organizaciju nastave u dvije školske smjene, veliki broj učenika putnika i slične probleme. Također držimo da će učenici biti motiviraniji za izvannastavnu aktivnost koja njihov raspored neće opterećivati tijekom cijele školske godine. Radi motiviranja učenika, osmislili smo i natjecateljski karakter ove izvannastavne aktivnosti.Napominjem da je većina projektnih aktivnosti tijekom provedbe projekta bila edukacijskoga karaktera, pa smo tijekom projekta organizirali dva edukacijska seminara za nastavnike i dva edukacijska seminara za učenike. Na tim su se seminarima učenici i nastavnici usavršavali u govorničkim i informacijskim vještinama, vještinama neverbalne komunikacije, izradbi govora na hrvatskom i engleskom jeziku itd. Cilj učeničke edukacije bio je motivirati učenike za sustavniju izobrazbu iz područja komunikacijskih vještina, osvijestiti kod njih potrebu za unapređenjem komunikacije, osobito govorne i elektroničke. Također, cilj je bio i pobuditi svijest o važnosti komunikacijskih vještina za napredovanje u ekonomskoj struci. Dio učenika koji su sudjelovali u edukaciji uključen je u izvođenje nastave u okviru aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“, a svoj doprinos toj aktivnosti dat će kao asistenti ili prezenteri. Cilj nastavničke edukacije bio je usavršavanje nastavnika u komunikološkim vještinama, jačanje izvanpredmetne korelacije i priprema za izradbu kurikula za izvannastavnu aktivnost Govorništvo za poduzetništvo, u izvođenju kojega će sudjelovati svi nastavnici koji su završili edukaciju. Na završetku, mogu reći da vam s ponosom predstavljamo kurikul i prijedlog izvedbenoga programa izvannas-tavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ u kojem su, kao što ćete vidjeti, nastavne metode važne koliko i sadržaji ili čak važnije od sadržaja, što tom kurikulu daje jednu posve novu kvalitetu u odnosu na tradicionalne školske kurikule.

Sandra Rossetti-Bazdan, voditeljica projekta

6

„Tvoj govor neka bude jasan, bistar i kratak, ali ne opet toliko da bude nerazumljiv... Moraš razlagati da ti glas, lice, kretnje i odmjerenost budu ljupki. Glas mora biti umjereno jak. Pema tome govoriš li o malim ili uzvišenim stvarima, moraš mijenjati glas, pa će on biti oštar, samilostan, uzvišen, snižen itd. Što se tiče vanjštine, ne smiješ micati glavom, očima, ustima, rukama i nogama, nego moraš ostati čvrst i miran umarajući samo jezik, dok drugi dijelovi tijela miruju. Njeguj lijep način govora i izlaganja.“

Benedikt Kotruljević, ekonomist, “O trgovini i savršenom trgovcu”,

15. st.

7

Izvannastavna aktivnost “GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO“•Govorništvo?

Pojam govorništvo podrazumijeva znanost o govornom izražavanju, ali i same oblike gov-ornoga izražavanja. Govorno izražavanje ocijenjeno je vrlo važnim segmentom obrazovanja u Nacionalnom okvirnom kurikulu (NOK-u), i to u svim odgojno-obrazovnim područjima, a osobito u jezično-komunikacijskom području čija je glavna svrha: omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova poveza-nih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Za razliku od ostalih predmeta, u predmetima jezično-komunikacijskoga područja, jezik je istovremeno sredstvo i sadržaj podučavanja. Međutim, jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, sredstvo kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga predmeta. Ovladanost jezikom temelj je cjeloživotnoga učenja. Ovladanost jezikom postiže se ostvarivanjem određenih postignuća u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju.

•Poduzetništvo?

Poduzetništvo je nastavni predmet u strukovnim školama (sektor ekonomije i trgovine), ali u nazivu naše izvannastavne aktivnosti, poduzetništvo treba shvatiti šire: kao oblik učenja i temelj cjeloživotnom učenju. Važnost poduzetničkoga načina razmišljanja i obrazovanja za poduzetništvo prepoznala je Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, izradivši dokument Strategija učenja za poduzetništvo 2010. - 2014. U NOK-u poduzetništvo se javlja kao jedna od međupredmetnih tema s ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija učenika: razvoja osobina ličnosti te znanja, vještina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje uspješne poduzetne osobe. Poduzetnu osobu ne shvaćamo samo kao poduzetnika, već kao sposobnu, efikasnu, spretnu, snalažljivu osobu koja je vješta u praktičnoj provedbi određenih ideja u različitim životnim situacijama, pa tako i u obrazovanju i radu.

8

KURIKUL izvannastavne aktivnosti “GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO”

Kome je kurikul namijenjen?

Namijenjen je svim školama u sektoru ekonomije i trgovine, koje obrazuju učenike za zanimanja: ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent, prodavač.

Između navedenih smjerova, možda ga je najkorisnije preporučiti ekonomistima jer, kako se može vidjeti iz korelacijske tablice koja se nalazi na sljedećoj stranici, njima je najpotrebnije dodatno obrazovanje iz komunikacijskih vještina.

Međutim, i sve druge srednje strukovne škole, a isto tako i škole gimnazijskoga tipa mogu učenicima ponuditi izvannastavnu aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“.

Koliko traje program izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“?Program se planira izvoditi 4 mjeseca, u trajanju od 16 školskih sati. Tamo gdje organizacijski uvjeti dopuštaju, tj. gdje se nastava odvija u jednoj smjeni, bolje je planirati 16 sunčanih sati. Program završava natjecanjem.

Kako je organizirana izvannastavna aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“?Organizirana je u 3 dijela:prvi dio - predavanje teorijskih sadržajadrugi dio - radionice (uz individualne konzultacije)treći dio - prezentacije radova i natjecanje

Tko će izvoditi izvannastavnu aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“?Novost aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ upravo je u tome što će u izvođenje ak-tivnosti biti uključeno više nastavnika različitih stručnih profila. Nastavu će izvoditi i radionice će voditi: nastavnici Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika i nastavnici ekonomske skupine predmeta, uz podršku nastavnika Informatike. Ovakvim pristupom nastavi unaprijedit će se međupredmetna korelacija, suradništvo, a svakako će se dinamizirati sam proces poučavanja.

Koji je optimalan broj polaznika?Optimalni rezultati postići će se sa skupinom do 20 učenika. Polaznici zajedno slušaju teor-ijske sadržaje, a zatim se dijele u dvije manje skupine s kojima mentori odrađuju radionički dio aktivnosti.

Koji su materijalni uvjeti potrebni za izvođenje izvannastavne aktivnosti „Gov-orništvo za poduzetništvo“?

Za izvođenje te aktivnosti opremit će se u partnerskim školama po dvije učionice, i to bijelim pločama, računalima, kamerama, mikrofonima, projektorima i kopirnim uređajima.

Kako je s pomoću kurikula izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzet-ništvo“ ostvarena međupredmetna korelacija?

U srednjim ekonomskim školama u okviru pojedinih nastavnih predmeta komuniciranje je važno kao sredstvo podučavanja nastavnih sadržaja, a u pojedinim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Poslovne komunikacije) komuniciranje je i sredstvo podučavanja i nastavni sadržaj. Između općeobrazovnih i strukovnih predmeta postoje brojne korelacije na jednoj i na drugoj spomenutoj razini, ali u samom procesu nastave te korelacije nisu dovoljno naglašene ni iskorištene.U tablici koja slijedi ukazat ćemo na korelaciju između sadržaja općeobrazovnih i strukovnih predmeta srednjih ekonomskih škola i sadržaja izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“, napominjući da sve mogućnosti korelacije nisu iscrpljene ovom analizom.

9

TABLICA MEĐUPREDMETNE KORELACIJENastavna cjelina / tema Izvannastavna aktivnost

“Govorništvo za poduzetništvo”

HRVATSKI JEZIK3. razred

4. razred

Predmetno područje: IzražavanjeCjelina: Javni govor, Usmeno preda-vanjeTeme: Priprema govora, Vrste govora, Vrednote govorenoga jezika

Cjelina: RaspravaTeme: Struktura rasprave, Argumenti-ranje itd.

Cjelina: Esej

Cjelina: Komunikacijski tekstoviTeme: Reklama itd.

Cjelina: Govorničke vrsteTeme: Javni govor, Svečani i prigodni govor

Cjeline: Govorničke vrste, Opće gov-orničke vještineTeme: Debata, Argumentacija

Cjelina: Govorničke vrsteTeme: Javni govor, Debata

Cjelina: Jezik medijaTema: Promidžbena poruka

ENGLESKI JEZIK1. razred

2. razred

3. razred

Unit: Media Topic: Discussions: Influence of mag-azines, newspapers, Internet

Unit: Advertising Topic: Listening/reading - advertise-ments

Unit: Careers Topic: Job Interview

Unit: IdentitiesTopic: Personality

Unit: StyleTopic: Describing people, giving opinion

Unit: New Horizons Topic: giving/explaining opinions

Cjeline: Govorničke vrste, Jezik medijaTeme: Debata, Dizajn medijskih poruka, Etika medija

Cjelina: Jezik medijaTema: Promidžbena poruka

Cjeline: Poslovno komuniciranje, Opće govorničke vještineTeme: Poslovni sastanak, Slušanje gov-ora, Govorna izvedba, Strah i trema, Neverbalna komunikacija, Govorna spretnost

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Smjer ekonomist

Cjelina: Društveno odgovorno poslovanje i odnosi s lokalnom zajednicom/tržni odnosiTema: DOP i mediji

Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke, Etika medija

VJEŽBENIČKA TVRTKA

Smjer ekonomist

Cjelina: Sudjelovanje na sajmuTema: Prodajni razgovor

Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke

10

KOMUNIKACIJSKO- - PREZENTACIJSKE VJEŠTINE

Novi predmet koji se od sljedeće šk. godine uvodi usmjer ekonomist

Cjelina: Prezentacijske vještineTeme: Govor tijela, Glasovne spos-obnosti, Strah - neprijatelj ili saveznik, Vrste strahova, Kako pobijediti strah, Analiziranje publike i okolnosti, Audio-vizualna pomagala, Dojmljiv nastup, Efektno zakjučivanje

Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost

STRUKOVNE VJEŽBE

Smjer komercijalist

Cjelina: Sudjelovanje na sajmuTema: Prodajni razgovor


POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Smjer komercijalist

1. razred

2. razred

3. razred

Cjelina: Pojam, vrste i proces poslov-noga komuniciranjaTema: Vrste komuniciranja, Komu-nikacijski proces

Cjelina: Bonton u poslovnim komu-nikacijamaTema: Pojam i važnost bontona u poslovnim komunikacijama, Razine poslovnog bontona, Norme ponaša- nja, Kulturološke razlike u međunar-odnom poslovnom komuniciranju

Cjelina: Korporacijske komunikacije - odnosi s javnošćuTema: Pojam i vrste komunikacija u od-nosim s javnošću (odnosi s medijima, tržištem, s vanjskom javnošću, zapos-lenicima, krizno komuniciranje i sl.)

Cjelina: Neverbalno komuniciranjeTema: Neverbalni znakovi i signali, Kar-akter neverbalne poruke, Kulturološke razlike u neverbalnoj komunikaciji

Cjelina: Verbalno komuniciranjeTema: Retorika, Govor (konvencion-alni i poslovni), Kompozicija govora organizacija govorne poruke, logika u govoru, Opća govornička pravila, Vrste govora, Komunikacijske situacije: sastanak, telefonska prodaja, prezenti-ranje, pregovaranje

Cjelina: Poslovno komuniciranje

Cjelina: Poslovno komuniciranjeTema: Govorni bonton

Cjeline: Poslovno komuniciranje i Jezik medija

Cjelina: Opće govorničke vještineTema: Neverbalna komunikacia

Cjeline: Govorničke vrste, Poslovno komuniciranjeTeme: Javni govor, Svečani i prigod-ni govor, Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija

11

TAJNIČKO POSLOVANJE 1

Smjer poslovni tajnik

Cjelina: Osnovni pojmovi tajničkoga poslovanjaTeme: Vrste poslovnoga komuniciranja, Karakteristike suvremene tajnice

Cjelina: Poslovni bontonTeme: Pojam i značenje bontona, Bon-ton i komunikacija, Važnost uspješne komunikacije, Izgled tajnice, Pravila ophođenja, itd

Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton

TAJNIČKO POSLOVANJE 2


Cjelina: Odnosi s javnošćuTeme: Pojam i značenje PR-a, Prezent-acijske sposobnosti

Cjelina: Organizacija radnoga sastanka

Cjelina: Odnosi s javnošću, protokoli u županijama, gradovima i općinamaTeme: Pojam glasnogovornika, Vrste sastanka, Kontakti s medijima, Konfer-encija za novinare itd.


Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton

Cjeline: Poslovno komuniciranje, Jezik medijaTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton, Tiskovna konferencija, Dizajn medijskih poruka, Promidžbene po-ruke, Etika medija

4. razred Cjelina: Marketinške i poduzetničke komunikacijeTema: Marketinške komunikacije, Po-duzetničke komunikacije: prezentiranje poduzetničke ideje/plana

Cjelina: Primjena komunikacijskih vještina u komercijalnom poslovanjuTema: Prezentacija proizvoda/usluge, Poslovna retorika - govor na određenu temu, Pregovaranje, Neverbalna ko-munikacija - analiza usklađenosti kod prethodnih verbalnih komunikacija

Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke, Etika medija

Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost, Profili-ranje publike, Argumentacija, Retoričke figure

12

OSNOVE PODUZETNIŠTVA I MENADŽMENTA


3. razred

Cjelina: Osnove poduzetništvaTema: Karakteristike poduzetništva

Cjelina: Poduzetnička idejaTema: Stvaranje, prikupljanje,analiza i provedba poduzetničke ideje

Cjelina: Poduzetnički pothvatTema: Poslovni plan - projekt novog posla (vježba)

Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Govorni bonton


Cjeline: Govorničke vrste, Poslovno komuniciranjeTeme: Javni govor, Svečani i prigod-ni govor, Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija

PODUZETNIŠTVO

Smjer ekonomist, komercijalist

Cjelina: PoduzetnikTema: Osobine poduzetnika

Cjelina: Upravljanje poduzetničkim pothvatomTema: Unutarnje komunikacije i odnosi

Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Govorni bonton


POZNAVANJE ROBE

Smjer komercijalist, prodavač

Cjelina: Upravljanje kvalitetomTeme: Svojstva robe, Kvaliteta robe


MARKETING

Smjer ekonomist, komercijalist, pro-davač

Cjelina: Istraživanje tržištaTema: Metoda ispitivanja anketama i intervjuom


PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI

Smjer komercijalist Cjelina: Promotivne aktivnosti u tr-goviniTema: Promocija proizvoda


13

Koje su neposredne koristi jačanja međupredmetne korelacije s pomoću kuri-kula izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“?

Međupredmetna korelacija osobito dolazi do izražaja na školskim, županijskim i državnim natjecanjima iz strukovnih predmeta, kao što su natjecanja Mladi poduzetnik, Komercijalist i Sajam vježbeničkih tvrtki. Znanja i vještine za ova natjecanja stječu se kroz nastavu strukovnih predmeta: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Marketing, Vanjskotrgovinsko poslovanje, Poslovne komunikacije, Gospodarstvo, Vježbenička tvrtka i Strukovne vježbe. Da bi učenici pristupili natjecanjima, potrebna je uska suradnja profesora strukovnih predmeta s onim općeobrazovnih predmeta poput Hrvatskoga jezika, a osobito Engleskoga. Naime, na spome-nutim natjecanjima učenici izvode kratki pozdravni govor na hrvatskom i engleskom jeziku u kojem predstavljaju svoju tvrtku, zaposlenike i neki proizvod. U daljnjem tijeku natjecanja učenici nastoje uvjeriti potencijalne klijente da će upravo njihov proizvod najbolje zadovoljiti potrebe potrošača i na taj način obogatiti tržište novim originalnim proizvodom. Ovdje do izražaja dolazi govornička vještina korištenja modalnim izrazima, kolokacija i stručna termi-nologija. Inicijativnost, kreativnost i timski rad pokazuju se pri osmišljavanju promidžbenoga materijala i loga tvrtke na hrvatskom i engleskom jeziku. Sva ova znanja i vještine jednako će poslužiti i u pisanom dijelu zadatka u kojem se od natjecatelja traži da napišu kratku poslovnu ponudu svojim poslovnim partnerima gdje se također mogu primijeniti metode argumentiranja iz sadržaja izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“. Budući da natjecanja simuliraju stvarne poslovne situacije, nepotrebno je naglašavati koliko će su-dionici profitirati u realnom životu. Radionice koje planira ovaj kurikul poboljšat će suradnju nastavnika stručnih predmeta s nastavnicima Hrvatskoga i Engleskoga jezika, s pomoću koje će individualna komponenta te specifičnost svakoga pojedinog predmeta djelovati sinergijski u ostvarenju konačnoga zajedničkog cilja - komunikacijske izvrsnosti govora u svijetu poduzetništva.

Kako se evaluira rad i postignuća ove izvannastavne aktivnosti?

Na završetku programa bit će organizirano natjecanje, a također će se provesti i anketiranje sudionika. Rezultati školskih, županijskih i državnih natjecanja, osobito iz strukovnih predmeta, poslužit će kao dodatna, vanjska evaluacija.

14

Odgojno-obrazovni ciljevi•osposobiti učenike za primjenu stečenoga znanja i govorničkih vještina u različitim situ-

acijama•razviti strategije čitalačke pismenosti (u skladu s definicijom PISA programa)•potaknuti učenike na stvaralačko izražavanje ideja•omogućiti poduzetničko učenje izvan formalnoga obrazovanja•razviti poduzetnost, inovativnost i kreativnost•razviti inicijativnost, organizacijske sposobnosti i suradničke vještine•naučiti raspravljanjem o temama i problemima s drugima doći do zajedničkih rješenja•razvijati toleranciju i prihvaćanje različitih stavova•osposobiti se za prilagođavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama• razvijati stvaralački pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te

natjecanju•razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vre-

menom i informacijama,kako u samostalnomu radu, tako i pri radu u skupini•razviti pozitivan stav prema stjecanju novoga znanja i prema učenju općenito•preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem•osposobiti se za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva•razviti vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritičkoga odnosa prema vlas-

titomu uspjehu, tj. neuspjehu•razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet

Odgojno-obrazovni ishodi• isplanirati oblik govorene cjeline različite složenosti, zadane ili samostalno odabrane•odabrati i procijeniti ključne riječi u skladu s temom, namjenom, oblikom poruke te

slušateljstvom •razvijati modele argumentacije•u govoru ovladati pravogovornom normom i rječnikom•znati oblikovati i prezentirati promidžbenu poruku•znati oblikovati i održati svečani govor•znati sastaviti govor na određenu temu, a osobito na ekonomsku temu •tražiti informacije, procijeniti njihovu pouzdanost i služiti se informacijama iz različitih izvora

(rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji) •održati vremenski ograničen govor na određenu temu, a osobito na ekonomsku temu•znati profilirati publiku•prevladati strah i tremu kod javnoga govorenja•osvijestiti važnost neverbalne komunikacije; kontrolirati neverbalne znakove•naučiti debatirati•naučiti tolerantno prihvatiti tuđe stavove i mišljenje te im se suprotstaviti argumentima•razvijati kulturu dijaloga•znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja•razlikovati činjenice od tvrdnji i mišljenja •kritički se odnositi prema medijskim porukama

15

Nastavne cjeline i teme1. CJELINA: GOVORNIČKE VRSTE

TEME: Javni govor, Svečani i prigodni govor, Debata

2. CJELINA: OPĆE GOVORNIČKE VJEŠTINE

TEME: Slušanje govora, Govorna izvedba, Strah i trema, Neverbalna komunikacija, Govorna spretnost, Profiliranje publike, Argumentacija, Retoričke figure

3. CJELINA: POSLOVNO KOMUNICIRANJE

TEME: Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija, Govorni bonton

4. CJELINA: JEZIK MEDIJA

TEME: Dizajn medijskih poruka, Promidžbene poruke, Etika medija

Popis nastavnih metoda

Oluja mozgova, igra riječi, igrokaz - važnost govorništva u poduzetništvu, igrokaz - simuli-ranje poslovnoga sastanka, igrokaz - osmišljavanje promidžbene poruke, vreća iznenađenja, slagalica, pojačana nastava, dokumentarni film u nastavi, metoda zrcala, razredna debata, natjecateljska debata, brza debata, govor improvizacije, individualne konzultacije.

16

Prije

dlog

izve

dben

oga

pro

gram

a iz

vann

asta

vne

aktiv

nost

i “G

ovor

ništ

vo z

a p

oduz

etni

štvo

”Br

oj

sati

Nas

tavn

a te

ma

Nas

tavn

e m

eto

de

i mat

erija

liPr

edav

ač

Prvi

dio

: pre

dav

anje

teor

ijski

h sa

drža

ja u

z vj

ežb

e1.

Reto

ričke

vrs

tePr

ofilir

anje

pub

like

Fron

taln

a m

eto

da, s

likok

az, n

asta

vni l

istić

i, m

eto

da s

lag

alic

eN

asta

vnik

/ca

Hrv

atsk

oga

jezi

ka

2.St

rukt

ura

gov

ora

Arg

umen

taci

jaFr

onta

lna

met

oda

, slik

okaz

, nas

tavn

i lis

tići,

heur

istič

ki ra

zgov

or, m

eto

da p

ojač

ane

nas-

tave

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

3.C

onne

ctiv

es a

nd s

ignp

osts

in p

ublic

sp

each

and

exe

rcis

eFr

onta

lna

met

oda,

met

oda

vreć

a iz

nena

đenj

aN

asta

vnik

/ca

Engl

esko

ga je

zika

4.Je

zik

med

ijaFr

onta

lna

met

oda

, slik

okaz

;m

eto

da e

duk

ativ

nog

a fil

ma

u na

stav

i ili

ig-

roka

z - o

smiš

ljava

nje

pro

mid

žben

e p

oruk

e

Nas

tavn

ik/c

a En

gles

koga

jezi

ka

Dru

gi d

io: r

adio

nice

5. 6.Pr

ipre

man

je i

izvo

đenj

e s

veča

noga

gov

ora

(nap

omen

a: k

od b

iranj

a ob

lika

i tem

e sv

eča-

noga

gov

ora

vodi

ti ra

čuna

o u

smje

reno

sti k

st

ruci

, npr

.: zdr

avic

a va

žnoj

oso

bi s

javn

e ek

on-

omsk

e sc

ene,

zah

vala

pov

odom

nag

rade

Zl

atna

kun

a i s

l.)

Inte

rnet

sko

pret

raži

vanj

e, ja

vno

govo

renj

e,

met

oda

govo

r im

prov

izac

ijeN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta,

nas

tavn

ik/c

a In

form

atik

e

7.N

ever

bal

na k

omun

ikac

ijaA

naliz

iranj

e sn

imlje

noga

mat

erija

la s

na-

glas

kom

na

anal

izi n

ever

bal

nih

znak

ova;

up

itnik

za

test

iranj

e st

raha

i tr

eme;

met

oda

zr

calo

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

skog

a je

zika

i na

s-ta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

redm

eta

8.Po

slov

ni s

asta

nak

Igro

kaz

sim

ulac

ija p

oslo

vnog

a sa

stan

ka il

i ig

-ro

kaz

važn

ost g

ovor

ništ

va u

pod

uzet

ništ

vuN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

redm

eta

9.Po

četn

o ob

likov

anje

gov

ora

(bira

nje

tem

a, n

pr.:

PD

V 25

% tr

eba

ukin

uti,

Treb

a uk

inut

i PD

V na

ort

oped

ska

pom

aga-

la, N

e tr

eba

uves

ti p

orez

na

nekr

etni

ne i

sl.)

Olu

ja m

ozg

ova,

indi

vidu

alne

kon

zulta

cije

Nas

tavn

ik/c

a ek

onom

ske

skup

ine

pre

d-

met

a, n

asta

vnik

/ca

Info

rmat

ike

10.

Gov

orni

stil

, jav

ni n

astu

pSn

iman

je k

amer

om, a

naliz

iranj

e sn

imlje

noga

m

ater

ijala

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

11.

Deb

ata;

pra

vila

deb

atira

nja

Fron

taln

a m

eto

da, s

likok

az, m

eto

da s

lag

alic

eN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta

i nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

12.

Deb

atira

nje

Olu

ja m

ozg

ova,

met

oda

razr

edne

deb

ate

Nas

tavn

ik/c

a ek

onom

ske

skup

ine

pre

d-

met

a i n

asta

vnik

/ca

Hrv

atsk

oga

jezi

ka

13.

Izvo

đen

je g

ovor

aJa

vno

gov

oren

jeN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta

i nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

Treć

i dio

: nat

jeca

nje

17

Prije

dlog

izve

dben

oga

pro

gram

a iz

vann

asta

vne

aktiv

nost

i “G

ovor

ništ

vo z

a p

oduz

etni

štvo

”Br

oj

sati

Nas

tavn

a te

ma

Nas

tavn

e m

eto

de

i mat

erija

liPr

edav

ač

Prvi

dio

: pre

dav

anje

teor

ijski

h sa

drža

ja u

z vj

ežb

e1.

Reto

ričke

vrs

tePr

ofilir

anje

pub

like

Fron

taln

a m

eto

da, s

likok

az, n

asta

vni l

istić

i, m

eto

da s

lag

alic

eN

asta

vnik

/ca

Hrv

atsk

oga

jezi

ka

2.St

rukt

ura

gov

ora

Arg

umen

taci

jaFr

onta

lna

met

oda

, slik

okaz

, nas

tavn

i lis

tići,

heur

istič

ki ra

zgov

or, m

eto

da p

ojač

ane

nas-

tave

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

3.C

onne

ctiv

es a

nd s

ignp

osts

in p

ublic

sp

each

and

exe

rcis

eFr

onta

lna

met

oda,

met

oda

vreć

a iz

nena

đenj

aN

asta

vnik

/ca

Engl

esko

ga je

zika

4.Je

zik

med

ijaFr

onta

lna

met

oda

, slik

okaz

;m

eto

da e

duk

ativ

nog

a fil

ma

u na

stav

i ili

ig-

roka

z - o

smiš

ljava

nje

pro

mid

žben

e p

oruk

e

Nas

tavn

ik/c

a En

gles

koga

jezi

ka

Dru

gi d

io: r

adio

nice

5. 6.Pr

ipre

man

je i

izvo

đenj

e s

veča

noga

gov

ora

(nap

omen

a: k

od b

iranj

a ob

lika

i tem

e sv

eča-

noga

gov

ora

vodi

ti ra

čuna

o u

smje

reno

sti k

st

ruci

, npr

.: zdr

avic

a va

žnoj

oso

bi s

javn

e ek

on-

omsk

e sc

ene,

zah

vala

pov

odom

nag

rade

Zl

atna

kun

a i s

l.)

Inte

rnet

sko

pret

raži

vanj

e, ja

vno

govo

renj

e,

met

oda

govo

r im

prov

izac

ijeN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta,

nas

tavn

ik/c

a In

form

atik

e

7.N

ever

bal

na k

omun

ikac

ijaA

naliz

iranj

e sn

imlje

noga

mat

erija

la s

na-

glas

kom

na

anal

izi n

ever

bal

nih

znak

ova;

up

itnik

za

test

iranj

e st

raha

i tr

eme;

met

oda

zr

calo

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

skog

a je

zika

i na

s-ta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

redm

eta

8.Po

slov

ni s

asta

nak

Igro

kaz

sim

ulac

ija p

oslo

vnog

a sa

stan

ka il

i ig

-ro

kaz

važn

ost g

ovor

ništ

va u

pod

uzet

ništ

vuN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

redm

eta

9.Po

četn

o ob

likov

anje

gov

ora

(bira

nje

tem

a, n

pr.:

PD

V 25

% tr

eba

ukin

uti,

Treb

a uk

inut

i PD

V na

ort

oped

ska

pom

aga-

la, N

e tr

eba

uves

ti p

orez

na

nekr

etni

ne i

sl.)

Olu

ja m

ozg

ova,

indi

vidu

alne

kon

zulta

cije

Nas

tavn

ik/c

a ek

onom

ske

skup

ine

pre

d-

met

a, n

asta

vnik

/ca

Info

rmat

ike

10.

Gov

orni

stil

, jav

ni n

astu

pSn

iman

je k

amer

om, a

naliz

iranj

e sn

imlje

noga

m

ater

ijala

Nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

11.

Deb

ata;

pra

vila

deb

atira

nja

Fron

taln

a m

eto

da, s

likok

az, m

eto

da s

lag

alic

eN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta

i nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

12.

Deb

atira

nje

Olu

ja m

ozg

ova,

met

oda

razr

edne

deb

ate

Nas

tavn

ik/c

a ek

onom

ske

skup

ine

pre

d-

met

a i n

asta

vnik

/ca

Hrv

atsk

oga

jezi

ka

13.

Izvo

đen

je g

ovor

aJa

vno

gov

oren

jeN

asta

vnik

/ca

ekon

omsk

e sk

upin

e p

red

-m

eta

i nas

tavn

ik/c

a H

rvat

sko

ga je

zika

Treć

i dio

: nat

jeca

nje

14.

Izvo

đenj

e tr

iju n

ajb

oljih

gov

ora

koji

su p

reth

odn

o iz

abra

ni n

a ra

dion

icam

a

15.

Deb

ata

na z

adan

u te

mu

16.

Eval

uaci

ja

18

NASTAVNE METODEU nastavku teksta dajemo kratki pregled i opis nekih nastavnih metoda kojima se nastavnici mogu poslužiti u izvođenju programa izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzet-ništvo“. Pritom nismo navodili ni opisivali tradicionalne općepoznate i uobičajene metode, već samo one koje držimo poticajnima, kreativnima i inovativnima. Neke od njih sami smo oblikovali i definirali u postupku rada na novom kurikulu te ih želimo podijeliti s čitateljima i budućim predavačima „Govorništva za poduzetništvo“.

OLUJA MOZGOVA

CILJEVI:

•dobiti što više prijedloga za rješavanje problema•poticati kod učenika želju za iznošenjem vlastitih stavova i mišljenja, za aktivnim uk-

ljučivanjem u rad na satu.

OPIS METODE

Nastavnik zadaje temu ili problem ili postavlja pitanje. Učenici unutar zadanoga vremena „nabacuju“ svoje ideje uz nastavnikov poticaj. Najkorisnije ideje zapisuju se na ploču kako bi mogle poslužiti kao poticaj za nastavak rada. Na taj se način npr. može odabrati tema javnoga govora ili debate.

Oluja mozgova

19

PRIPREMA

Nastavnik treba:•podijeliti učenike u 4 skupine s po 5 sudionika•pripremiti 4 omotnice s pojmovima•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Hrvatskoga jezika i 2 nastavnika ekonomske skupine

predmeta.

OPIS METODE

Svaka ekipa dobije omotnicu s popisom od 10 imenica/pojmova od kojih su neke vezane uz stručne, ekonomske sadržaje. Od zadanih riječi učenici moraju sastaviti jednominutnu pričicu. 1. omotnica

(dionica, ulaganja, imovina, bilanca, uspjeh, tečaj, dividenda, prihod, ljetovanje, izvještaj) 2. omotnica

(ponuda, upit, narudžbenica, skladište, komisijski zapisnik, potpis, otpremnica, račun, nalog, izvod)

3. omotnica (proizvod, cijena, mjesto, promocija, novitet, vrhnje, pad, gubitak, odricanje, osvajanje)

4. omotnica (marža, nabava, prodaja, administracija, bruto iznos, kalkulacija, PDV, dobit, cijena, roba)

Za izradbu zadatka učenici imaju 3 minute. Jedan od natjecatelja, predstavnik svoje skupine, ispriča priču. Na kraju žiri ocjenjuje priče ocjenama od 1 do 10 i bira pobjedničku skupinu.

IGROKAZ - VAŽNOST GOVORNIŠTVA U PODUZETNIŠTVUCILJEVI:•osvijestiti važnost komunikacijskih i prezentacijskih vještina•poticati suradničko učenje•razvijati vještinu slušanja i održavanja pozornosti•razvijati analitičko i kritičko mišljenje.

IGRA RIJEČI CILJEVI:•utvrditi i primijeniti obrađene nastavne sadržaje•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•razvijati kreativno mišljenje.

20

Svaka se ekipa sastoji od 3 člana koji predstavljaju:

1. član - direktora, referenta, profesora ili poduzetnika 2. član - njegova sugovornika na radnom mjestu3. član - edukatora u školi govorništva

Učenici koji nisu raspoređeni u ekipe, predstavljaju aktivne promatrače.Svaka će ekipa osmisliti dijalog na radnom mjestu, gdje će naglasiti loše retoričke vještine direktora, referenta, profesora i poduzetnika. Edukator u školi govorništva tražit će od pub-like da komentira ove dijaloge i da navede uočene propuste. Zatim će edukator predložiti edukaciju „Govorništvo za poduzetništvo“ i obrazložiti zbog čega postoji potreba za tom edukacijom. Pritom će se služiti i zapažanjima publike i vlastitim (pripremljenim) primjedbama. Igrokaz završava ponavljanjem istih komunikacijskih situacija, u kojima se sada ispravljaju nedostatci, kako bi se istaknula važnost edukacije iz govorništva za svako od navedenih zanimanja.

Žiri ocjenjuje igrokaze ocjenama 1 - 10 i bira pobjedničku skupinu.

IGROKAZ - SIMULIRANJE POSLOVNOGA SASTANKACILJEVI:•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•uočiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati analitičko i kritičko mišljenje •poticati vještine promatranja, uočavanja i koncentracije.

PRIPREMANastavnik treba:•podijeliti učenike u 4 skupine s po 3 sudionika i podijeliti uloge članovima skupina•odrediti 2 dana za pripremu igrokaza•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Hrvatskoga jezika, 2 nastavnika ekonomske skupine

predmeta.

OPIS METODE

Ekipe pripremaju igrokaze u trajanju od 5minuta kojima će argumentirati važnost govorništva za:

•direktora / direktoricu tvrtke•referenta / referenticu nabave prodaje•profesora / profesoricu ekonomske skupine predmeta•poduzetnika / poduzetnicu.

21

PRIPREMA

Nastavnik treba:•podijeliti učenike u 3 skupine s po 4 sudionika i podijeliti uloge članovima skupina•pripremiti 3 papirića sa zadatcima za osobe A•pripremiti kameru za snimanje, odrediti snimatelja i pripremiti opremu za projiciranje

snimljenoga materijala•odrediti vremenski tijek vježbe: 5 min za pripremu, 4 min za igranje uloga, tj. simuliranje

zadane komunikacijske situacije, do 10 min za analiziranje i komentiranje.

OPIS METODE

Svaka se skupina sastoji od 4 člana: osobe A, osobe B i 2 promatrača. Njihove su uloge:

1. Osoba A - poduzetnik koji ima sredstva i moć pokrenuti nove poslove2. Osoba B - svoju ideju o novom izglednom poslu predstavlja osobi A želeći je pridobiti za

ulaganje

Nastavnik, voditelj igrokaza, pozove izvan učionice sve osobe A i podijeli im papiriće sa zadatcima. Ostali članovi skupine neće biti upoznati s tim zadatcima. Zadatci su sljedeći:

•osoba A iz prve skupine mora uljudno pokazati interes (jer ju je zamolio dragi prijatelj), no ne kani ništa poduzeti

•osoba A iz druge skupine svojim ponašanjem u granicama „uljudnosti“ treba neverbalno pokazati da ju ne zanima prijedlog osobe B

•osoba A iz treće skupine ozbiljno je zainteresirana za ulaganje, te treba pomno slušati osobu B i od nje saznati što više pojedinosti u svezi s projektom.

Nakon što osobe A prouče svoje zadatke, a osobe B odluče koju će ideju zastupati, osobe A ulaze u učionicu. Nastavnik raspoređuje svaku skupinu tako da među njima bude što više razmaka da ne smetaju jedni drugima. Osobe A i B vode dijalog, a promatrači ih promatraju dok ih snimatelj snima, nastojeći svakoj skupini dati jednaku pozornost. (Idealno bi bilo kada bi bila 3 snimatelja, tj. 3 kamere).

Nakon završetaka dijaloga, pristupa se analizi ovih komunikacijskih situacija na sljedeći način:

•prvo osoba B iznosi svoje dojmove o osobi A i o tome hoće li njegova ideja biti prihvaće-na, navodeći argumente koji ga dovode do zaključka o prihvaćenosti/neprihvaćenosti poduzetničke ideje

•zatim promatrači iznose svoja zapažanja o komunikacijskoj situaciji kojoj su nazočili, pot-krijepljena videozapisom (zapažanja o govoru tijela, intonaciji i sl.).

Uspješnost svake skupine određuje se s obzirom na to koliko su osoba B i promatrači uspjeli pogoditi zadatak koji je bio zadan osobi A. Nastavnik na završetku komentira rad svake skupine.

22

IGROKAZ - OSMIŠLJAVANJE PROMIDŽBENE PORUKECILJEVI:•naučiti oblikovati i predstaviti promidžbenu poruku•znati odabrati i procijeniti ključne riječi•poticati timski rad i suradničko učenje•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja.

PRIPREMA

Nastavnik treba podijeliti učenike u 4 skupine od po 4 učenika i odrediti učenike koji će biti u žiriju.

OPIS METODE

Svaka ekipa treba osmisliti promotivnu poruku za proizvod ili uslugu koju odaberu. Poruku prezentiraju scenskim nastupom u trajanju od maksimalno 2 minute. Pritom moraju pokazati proizvod/uslugu koji promoviraju, stvarni ili na slici. Između ostaloga, poruka mora imati sljedeće zadane elemente:

•slogan•promotivni letak.

Učenički žiri ocjenjuje igrokaze ocjenama 1 - 10 i bira pobjedničku ekipu.

VREĆA IZNENAĐENJACILJEVI:•naučiti oblikovati i predstaviti promidžbenu poruku na engleskom jeziku•znati odabrati i procijeniti ključne riječi•naučiti pravilno koristiti modalne engleske izraze•razvijati poduzetnost, inovativnost i kreativnost•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine.

PRIPREMA

Nastavnik treba:•pripremiti vrećicu s raznovrsnim proizvodima•pripremiti kameru za snimanje, odrediti snimatelja i pripremiti opremu za projiciranje

snimljenoga materijala•odrediti vremenski tijek vježbe: 5 min pripreme, 1 min izlaganja•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Engleskoga jezika i 1 nastavnik ekonomske grupe

predmeta.

23

OPIS METODE

U jednu se vrećicu stavi onoliko predmeta koliko ima sudionika (kozmetičkih proizvoda, malih suvenira, igračaka i slično). Svaki sudionik izvlači po jedan predmet. Njegov je zadatak osmisliti što zanimljiviju promidžbenu poruku na engleskom jeziku u svezi s tim predmetom, i to u roku od 5 minuta. Pri tom treba zadovoljiti dva uvjeta:

1. koristiti što više ekonomskih pojmova, primjerice: cijena, popust, u svrhu promocije toga „proizvoda“ kako bi proizvod „osvojio“ publiku

2. uporabiti što više primjerenih engleskih modalnih izraza.

Dok sudionik igre govori svoju poruku, može se snimati kamerom radi što bolje evaluacije. Žiri proglašava i komentira 3 najbolja izlaganja.

SLAGALICACILJEVI•poticati timski rad i suradničko učenje•uočiti i znati opisati najvažnije osobine odabranih retoričkih vrsta•razvijati sposobnost usmjerenoga čitanja•preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem.

PRIPREMA

Nastavnik treba:•učenike podijeliti u onoliko skupina koliko retoričkih vrsta želimo proučiti•pripremiti edukativne materijale koji će učenicima pružiti informacije.

OPIS METODE:

Metoda slagalice oblik je učenja radom u skupinama. U izvođenju nastave izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ osobito je pogodna za proučavanje retoričkih vrsta. Metoda slagalice obično se izvodi u 4 koraka:

1. Formiraju se 4 matične skupine unutar koje svaki učenik dobiva svoj redni broj. 2. Formiraju se tzv. stručne skupine, na način da se povežu učenici istoga rednoga broja

iz matičnih skupina. Svaka stručna skupina zadužena je za određenu temu (u našem primjeru - za određenu retoričku vrstu). Nastavnik dijeli materijale o određenoj temi koju skupine moraju proučiti.

3. Unutar svake stručne skupine učenici rade pojedinačno - svatko za sebe - a zatim se, uz nastavnikovu pomoć, pojašnjavaju eventualne nejasnoće jer svaki učenik mora postati „stručnjak“ za određenu temu kako bi o njoj prenio informacije članovima svoje matične skupine.

4. Na kraju se učenici vraćaju u matične skupine i svaki učenik ostalima prenosi informacije o retoričkoj vrsti koju je imala obraditi njegova stručna skupina. Na taj se način unutar matične skupine aktivno izmjenjuju informacije.

5. Napomena: ova se metoda može realizirati i tako da po jedan izvjestitelj iz svake stručne skupine javno prezentira svoj zadatak.

24

POJAČANA NASTAVACILJEVI:•poticati učenje s pomoću primjera•razvijati vještine uočavanja, uopćavanja i zaključivanja•razvijati deduktivno - induktivno razmišljanje.

PRIPREMA

Nastavnik treba:•učenike podijeliti u parove, najbolje prema mjestu sjedenja•pripremiti onoliko nastavnih listića koliko ima parova.

OPIS METODE

Pojačana nastava metoda je učenja s pomoću primjera, u parovima. U izvođenju nastave izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ osobito je pogodna za proučavanje modela argumentacije. Nastavnik mora pripremiti onoliko natavnih listića koliko ima učenika. Nastavni listić mora sadržavati ogledne primjere argumentacije i zadatak za učenika. Učenici proučavaju strukturu i vrstu argumenata, a zatim izrađuju vlastite argumente po zadanim smjernicama.

Primjeri nastavnih listića:

NL br.1

SILOGIZAM je deduktivni zaključak koji se sastoji od 2 premise i zaključka.Prva se premisa zove VEĆA ili GORNJA PREMISA.Druga se premisa zove MANJA ili DONJA PREMISA.“Primjer kategoričkoga silogizma”:

Svi ljude griješe.Svi političari su ljudi.Svi političari griješe.

ZADATAKIzradite jedan kategorički silogizam i označite veliku i malu premisu.

NL br.2

SILOGIZAM je deduktivni zaključak koji se sastoji od 2 premise i zaključka.Prva se premisa zove VEĆA ili GORNJA PREMISA.Druga se premisa zove MANJA ili DONJA PREMISA.Primjer hipotetičkoga silogizma:

Ako se smanji PDV, povećat će se BDP.Smanjio se PDV.Dakle, povećat će se BDP.

ZADATAKIzradite jedan hipotetički silogizam i označite veliku i malu premisu.

25

DOKUMENTARNI FILM U NASTAVICILJEVI:•poticati učenje s pomoću primjera•razvijati sposobnost usmjerenoga gledanja i slušanja•poticati vještine promatranja, uočavanja i koncentracije•poticati analitičko i kritičko mišljenje•naučiti raspravljanjem o temama i problemima s drugima doći do zajedničkih rješenja•kritički se odnositi prema medijskim porukama.

PRIPREMA

Nastavnik treba:•odabrati film koji će se prikazivati, trajanja do 6 min - dokumentarni film O ženama s

uspješnim karijerama; http://www.youtube.com/watch?v=vtfaSe3w5h0&feature=youtu.be

•pripremiti nastavni listić s uputama za gledanje filma•podijeliti učenike u 2 skupine.

OPIS METODE

Ovo je metoda učenja s pomoću gledanja i komentiranja odabranoga filma. Nastavnik učenike podijeli u 2 skupine: prva skupina gleda odabrani šestominutni dokumen-tarni film O ženama s uspješnim karijerama (Nova tv), a druga je skupina za to vrijeme izvan učionice. Zatim film gledaju obje skupine zajedno. Dakle, prva je skupina dvaput odgledala film, a druga jedanput. Za vrijeme trajanja filma obje su skupine bilježile svoja zapažanja prema dobivenim uputama na nastavnom listiću.

NL

Iznesite zapažanja:a) o temi prilogab) o scenarističko - reateljskom dijeluc) o predstavljanju žena u prilogud) o eksterijeru i interijerue) o detaljimaf) o poruci priloga.

Poslije gledanja filma učenici javno iznose svoja zapažanja. Prvo govore predstavnici druge skupine, a potom predstavnici prve skupine koji su film odgledali dvaput. Nastavnik ističe razliku u zapažanjima prve i druge skupine. Nakon toga nastavnik potiče razmjenu mišljenja i izvođenje zaključaka o govoru medija.

26

ZRCALOCILJEVI: •osloboditi učenike straha i treme kod javnoga nastupa•osvijestiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja.

PRIPREMA

Nastavnik treba:•dan prije održavanja igre podijeliti učenike u skupine od po 3 člana•po jednom učeniku iz svake skupine zadati da pripremi jednominutni prigodni govor

(ostali učenici iz skupine sa svojim će zadatkom biti upoznati na školskom satu jer im ne treba prethodna priprema).

OPIS METODE

Metoda zrcalo nastavna je metoda učenja s pomoću igre. Primjenjiva je na učenje neverbalne komunikacije. U igri može sudjelovati nekoliko skupina od po 3 člana. Sastoji se od 4 koraka:

1. Prvi učenik izvodi pripremljeni jednominutni govor.2. Po završetku izvedbe prvoga učenika, drugi oponaša njegov govor tijela.3. Treći učenik iznosi svoja zapažanja i komentare o neverbalnoj komunikaciji učenika koji

je govorio.4. Na završetku prvi učenik tumači kako se osjećao prije govorenja i za vrijeme nastupa te

iznosi procjenu svojega nastupa.

GOVOR IMPROVIZACIJECILJEVI:•razvijati vještinu slušanja i promatranja •osvijestiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja•razvijati vještinu javnoga govorenja i prezentacijske vještine.

PRIPREMA

Nastavnik treba pripremiti kameru za snimanje i opremu za projiciranje snimljenoga materijala.

OPIS METODE

Ovo je metoda učenja koju je dobro izvoditi u radioničkim uvjetima, tj. sa skupinom od najviše 10 učenika. Pogodna je za početak učenja cjeline Opće govorničke vještine, a komentiranje učeničkih govora može se odložiti za nekoliko sati, nakon što se obrade svi sadržaji te cjeline.

27

Nastavnik učenicima zada da se u roku od 3 min pripreme za održavanje kratkoga govora uvjeravanja u trajanju od 1 min. Svaki učenik održi govor koji nastavnik snima kamerom. Re-doslijed održavanja govora može se odrediti bacanjem kocke ili izvlačenjem imena. Nakon održanih govora gleda se snimljeni materijal i komentiraju se pozitivni i negativni elementi izvedbe.

RAZREDNA DEBATACILJEVI:•provjeriti razinu usvojenosti i razumijevanja nastavnih sadržaja•primijeniti stečeno znanje iz strukovnih sadržaja•naučiti razlikovati činjenice od tvrdnji, očitosti od argumenata i definicija•razvijati istraživačke vještine - prikupljanje argumenata•razvijati kritičko i kreativno mišljenje•razvijati vještinu javnoga govorenja i prezentacijske vještine•razvijati vještinu slušanja •aktivno uključiti cijeli razred u rad (članovi ekipa, moderator, suci, publika) i razvijati timski rad•razvijati toleranciju i prihvaćanje različitih stavova•razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vre-

menom i informacijama, kako u samostalnomu radu, tako i pri radu u skupini.

PRIPREMA

Nastavnik treba: •usmjeriti učenike da se odluče za temu debate, najbolje metodom „oluje mozgova“.

Najbolje je za prvu debatu, na kojoj će učenici naučiti pravila debatiranja, izabrati neku jednostavnu ali zanimljivu temu, a kasnije uvoditi zahtjevnije teme vezane uz strukovne (ekonomske/poduzetničke) sadržaje. Važno je da tema bude zanimljiva i aktualna, a tvrdnja ne smije biti činjenica, već treba biti takva da se o njoj može raspravljati s raznih stajališta. U privitku nalaze se prijedlozi tvrdnji za debatiranje.

•odrediti vrstu debate i ponoviti pravila debatiranja•objasniti proces evaluacije koja će se provoditi nakon debate•odrediti moderatora, članove afirmacijske i negacijske skupine•odrediti vremenski rok za istraživački rad - pripremu argumentacije•uputiti učenike na lekcije iz udžbenika, teme obrađene na satu, dodatne izvore na

internetu i druge izvore•nadgledati i usmjeravati proces traženja argumenata i kontraargumenata, što podrazum-

ijeva da nastavnik treba održati konzultacije i / ili biti dostupan s pomoću elektroničke komunikacije

•tijekom same debate pomoći moderatoru samo ako je prijeko potrebno•provesti proces evaluacije.

28

OPIS METODE

Debata je vrsta dijaloga u kojem postoje dva suprotstavljena stajališta o nekom pitanju, a cilj je prevaga jednoga. Debata je, dakle, strukturirana i argumentirana rasprava na unaprijed zadanu tezu.U izvannastavnoj aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ debatu promatramo s dva stajališta: kao nastavni sadržaj i kao nastavnu metodu. Kako se u retorici debata cijeni kao vrhunsko umijeće jer se u njoj primijenjuju sve retoričke vještine , tako je i kao nastavna metoda de-bata jedan od najsloženijih načina usvajanja novih nastavnih sadržaja/utvrđivanja gradiva/razvijanja učeničkih komunikacijskih vještina. Da bi se debata koristila kao nastavna metoda, potrebno je prvo obraditi debatu kao nastavni sadržaj. Potom se debata može koristiti i u nastavi obveznih predmeta, kako općeobrazovnih, tako i stručnih.Postoje različite vrste debate, različita trajanja i s različitim pravilima. Upoznavanje vrsta debata dio je podučavanja debate kao nastavnoga sadržaja. Međutim, za uvjete nastave i za potrebe razredne debate, tj. za korištenje debatom kao nastavnom metodom, najbolje se osloniti na 2 jednostavnije forme debate, a to su NATJECATELJSKA debata i BRZA debata.

NATJECATELJSKA DEBATA•U ovoj debati sudjeluju 2 ekipe od po 3 člana: jedna je ekipa afirmacijska (A ekipa), druga

negacijska (N ekipa). Debatu vodi MODERATOR koji predstavlja ekipe, najavljuje temu (ali ne iznosi tvrdnju), vodi računa o vremenu i o poštivanju pravila debate. Osobito pazi da debatanti ne upadaju jedni drugima u riječ i da ne skreću s teme.

•STRUKTURA DEBATE:

1. Predstavnik A ekipe drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu postavlja i obrazlaže svoju tvrdnju, koja uvijek treba biti afirmativno formulirana - 1 min.

2. Predstavmik N ekipe drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu iznosi svoj stav prema tvrdnji i i svoje argumente - 1 min.

3. UNAKRSNO ISPITIVANJE - 10 min - u kojemu debatanti međusobno postavljaju pitanja nastojeći oslabiti ili pobiti protivničke argumente, a potkrijepiti vlastite.

4. ZAVRŠNI GOVORI (sažimanje svojih argumenata i osporavanje tuđih) - prvo govori pred-stavnik A ekipe pa onda N ekipe - po 1 min

5. Nakon isteka vremena publika se uključuje postavljajući pitanja debatantima.

BRZA DEBATA•U brzoj debati sudjeluju samo 2 debatanta: jedan je afirmacijski (A debatant), drugi neg-

acijski (N debatant).

•STRUKTURA DEBATE:

1. A debatant drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu obrazlaže tvrdnju svoju - 90 sek.2. N debatant ISPITUJE afirmacijskoga postavljajući mu pitanja kojima nastoji oslabiti ili pobiti

njegove argumente - 60 sek.3. N debatant drži IZLAGANJE u kojemu iznosi svoj stav prema tvrdnji i i svoje argumente - 90 sek.4. A debatant ISPITUJE negacijskoga postavljajući mu pitanja kojima nastoji oslabiti ili pobiti

njegove argumente - 60 sek. 5. ZAVRŠNI GOVORI (sažimanje svojih argumenata i osporavanje tuđih) - prvo govori A pa

onda N debatant - po 60 sekundi.

29

EVALUACIJANakon debate evaluacija se može organizirati na različite načine. Evaluaciju mogu provoditi unaprijed određeni suci ili cijela publika. Najjednostavnije je pobjedničku ekipu odrediti glasovanjem publike. Međutim, može se evaluaciji pristupiti i tako da prije same debate svaki član publike na pripremljenome listiću brojčanom oznakom od 1 do 7 odredi svoj stav prema tvrdnji o kojoj će se debatirati (1 znači potpuno neslaganje s tvrdnjom, a 7 potpuno slaganje). Taj se postupak ponavlja nakon završetka debate i onda se zaključi o tome koliko je debata utjecala na promjenu početnih stavova. Ona skupina koja je više utjecala na promjenu početnih stavova jest pobjednička skupina.U evaluaciji je važno da suci / članovi publike objektivno prosuđuju debatante: njihovu vještinu argumentiranja i uvjeravanja, jasnoću argumenata, vještinu pobijanja protivničkih argumenata, pridržavanje vremenskih ograničenja, pripremu debatanata, ali i snalažljivost i vještinu improvizacije. Pritom suci/članovi publike trebaju zanemariti vlastite simpatije prema debatantima i početni odnos prema tvrdnji.

Primjeri tvrdnji za debatiranje:Ruralna sredina ima veće mogućnosti za razvijanje maloga poduzetništva.Državni dužnosnici trebaju kazneno odgovarati za negativne posljedice svoje loše ekon-omske politike.Poduzetništvo treba uvesti kao obvezni predmet u sve srednje škole.PDV za hranu treba smanjiti na 5%.Na tržnicama treba uvesti fiskalne blagajne.Treba dopustiti marketinške aktivnosti proizvođačima alkoholnih pića i cigareta.Treba poboljšati uvjete za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.Ulaskom u EU Hrvatska će postati privlačnija stranim investitorima.Radi povećanja učinkovitosti rada, radno vrijeme treba smanjiti na 7 sati.Zakon o poticanju zapošljavanja iz 2012. g. treba ukinuti.

30

PRIJEDLOG STRUČNE LITERATURE ZA NASTAVNIKE

1. Armstrong, Thomas, Višestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb, 2006.

2. Biškup, J., Osnove javnog komuniciranja, Zagreb, Školska knjiga, 1981.

3. Bruening, Ludger, Saum, Tobias, Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Naklada

Kosinj, Zagreb, 2008.

4. Filipan-Žignić, Blaženka, O jeziku novih medija, MH, Čakovec, 2012.

5. Fox, Renata, Poslovna komunikacija, HSN, Zagreb, 2006.

6. Hudaček, Lana, Mihaljević, Milica, Jezik medija, HSN, Zagreb, 2009.

7. Jurišić, Šimun, Glasoviti hrvatski govori, Split, 2008.

8. Kenđelić, Slavko, Kenđelić, Zrinka, Poduzetnička početnica, Profil, Zagreb, 2013.

9. Mattes, W, Nastavne metode, 75 kompletnih pregleda za nastavnike i učenike,

Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

10. Šego, Jasna, Kako postati uspješan govornik, Profil, Zagreb, 2005.

11. Škarić, Ivo, Temeljci suvremenoga govorništva, ŠK, Zagreb, 2003.

12. Zadro, I., Glasoviti govori, Naklada Zadro, Zagreb, 1999.

31

Sadržaj

PODATCI O PROJEKTU

“Jačanje komunikacijskih kompetencija učenika

srednjih ekonomskih škola” - VOC.COM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Izvannastavna aktivnost

“GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

KURIKUL izvannastavne aktivnosti

“GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO”

s tablicom međupredmetne korelacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

Nastavne cjeline i teme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Prijedlog izvedbenoga programa izvannastavne aktivnosti

“Govorništvo za poduzetništvo” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Nastavne metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Prijedlog stručne literature za nastavnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

32

Documents

Sandra Rossetti-Bazdan, prof