SANDRA RUKAVINA - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/651.B.pdf · Osnovna obilježja projekta jesu vremenska ograničenost i jedinstvenost cilja pothvata. Vremenska ograničenost

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SANDRA RUKAVINA

REKONSTRUKCIJA SELA GORIĆI U SVRHU RAZVOJA RURALNOG TURIZMA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

1

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

REKONSTRUKCIJA SELA GORIĆI U SVRHU RAZVOJA RURALNOG TURIZMA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Student: Sandra Rukavina

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081124678

Rijeka, lipanj 2014.

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................................... 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................................. 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 3

1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 4

2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ......................... 4

2.2. Projektni menadžment .................................................................................................................. 6

2.2.1. Uloga i osnovne funkcije projektnog menadžera .................................................................. 8

2.2.2 Karakteristike učinkovitog projektnog menadžera ................................................................ 9

2.3. Vrste projekata ........................................................................................................................... 11

2.4 Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta .......................................................... 13

2.5. Faze životnog ciklusa projekta ................................................................................................... 15

3. PROJEKT SELO - GORIĆI ................................................................................................ 18

3.1. Iniciranje projekta ....................................................................................................................... 20

3.1.1. Definiranje novog projekta, ideja te ciljeva projekta .......................................................... 20

3.1.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu ............................................ 23

3.1.3. SWOT analiza projekta ....................................................................................................... 24

3.2. Analiza tržišta ............................................................................................................................. 25

3.2.1. Razvojne mogućnosti Vinodolske općine ........................................................................... 26

3.2.2. Turistički smještaj u Vinodolskoj općini ............................................................................. 27

3.2.3. Kulturalni i sportski turizam ................................................................................................ 28

3.3. Utvrđivanje raspoloživosti resursa ............................................................................................. 30

3.3.1. Financijska sredstva............................................................................................................. 30

3.3.2. Osnovna i obrtna sredstva ................................................................................................... 31

3.3.3. Račun dobiti i gubitka ......................................................................................................... 32

3.3.4. Ekonomski tok projekta ....................................................................................................... 35

3.3.5. Financijski tok projekta ....................................................................................................... 36

3.4. Dinamička ocjena rentabilnosti projekta .................................................................................... 38

3.4.1. Neto sadašnja vrijednost projekta ........................................................................................ 38

3.4.2. Period povrata ulaganja u projekt ........................................................................................ 39

3.5. Pokazatelji učinkovitosti ............................................................................................................ 40

3.6. Tehničko- tehnološka analiza ..................................................................................................... 40

3.7. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva ............................................................... 42

3.7.1. Upravljanje projektnim vremenom .......................................................................................... 43

3.7.2. Projektno upravljanje kvalitetom ........................................................................................ 44

1

3.8. Analiza projektnih rizika ............................................................................................................ 47

4. PERSPEKTIVE RAZVOJA RURALNOG TURIZMA VINODOLSKE OPĆINE ............ 48

4.1. Ruralni turizam na području Republike Hrvatske ..................................................................... 49

4.2. Značaj rekonstrukcije sela Gorići za Vinodolsku općinu ........................................................... 52

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 53

LITERATURA: ........................................................................................................................ 55

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 57

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 57

POPIS SLIKA, FOTOGRAFIJA I ZEMLJOVIDA ................................................................. 58

1

1. UVOD

Republika Hrvatska je manja europska država, zemljopisno smještena na prijelazu

iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku

sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima

morsku granicu. S obzirom na geografski položaj, te bogatu prirodnu i kulturno- povijesnu

raznolikost, Republika Hrvatska ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma.

Na ruralnom prostoru, koji čini gotovo 90 posto površine Republike Hrvatske, živi oko 50

posto njezinih stanovnika. S obzirom na sve te pogodnosti Republika Hrvatska ima veoma

povoljne uvjete za razvijanje seoskog turizma, ali i drugih posebnih oblika turizma vezanih za

ruralni prostor.

Glavni strateški ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom području su: konkurentnost na

međunarodnom tržištu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapošljavanje, trajna zaštita, te

razvoj cjelovite ponude turističke destinacije, podizanje razine kvalitete smještajnih

kapaciteta, ugostiteljskih i turističkih usluga.

Vinodolska općina se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, administrativno središte općine

je grad Bribir. Općina obuhvaća četiri naselja: Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.

Općinom prolazi cesta Hreljin – Novi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.

Godine 2011. Općina je imala 3577 stanovnika.

U ovom radu proces upravljanja projektom prikazan je na primjeru projekta rekonstrukcije

sela Gorići, u svrhu razvoja ruralnog turizma na području Vinodolske općine. Tim projektom

planira se rekonstrukcija malog sela Gorići koje je smješteno u Vinodolskoj općini. Selo je

napušteno još za vrijeme 2. svjetskog rata, a danas se sastoji od sedam ruševnih kuća.

Projekt obnove obuhvaćao bi četri kuće, koje bi se formirale u zasebnu cijelinu.

U ovom dijelu rada razmatra se sljedeće: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2)

radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode,

5) struktura rada.

2

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja vezan je uz razvoj projekta koji će privući turiste da provedu svoj

godišnji odmor u selu Gorići, te samim time ostvare prihod za vlasnika objekata. Realizacija

projekta rekonstrukcije sela Gorići ima također i veliki društveni značaj za Vinodolsku

općinu. Obnovom sela Gorići Vinodolska općina dobiva 16 novih smještajnih kapaciteta, što

znaći da bi se navedenim projektom u određenoj mjeri rješio problem povećane potražnje za

smještajem turista na području Vinololske općine.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, odnosno projektni zadatak. Za

predmet istraživanja uzet je projekt rekonstrukcije sela Gorići. Ekonomsko- financijskom

analizom želi se prikazati isplativost ulaganja u projekt. Predmet istraživanja također

obuhvaća proces upravljanja primarnim projektnim ciljevima predmetnog projekta. Projekt

rekonstrukcije sela Gorići ima veliki turistički potencijal s obzirom na mogućnosti koje će

ponuditi budućim posjetiocima.

Vodeću ulogu u samom uspjehu projekta ima njegov menadžer koji je zadužen za njegovu

realizaciju. Problem istraživanja i predmet istraživanja determiniraju objekt istraživanja.

Objekt istraživanja se odnosi na rekonstrukcija sela Gorići i njegovu financijsku isplativost.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Sukladno problemu istraživanja, predmetu istraživanja i objektu istraživanja, postavljena je

temeljna radna hipoteza: projekt rekonstrukcije sela Gorići je isplativ i prihvatljiv za

realizaciju, njegovom će se izvedbom u kratkom vremenskom roku omogućiti poboljšanje

turističke ponude, te povećanje smještajnih kapaciteta za turiste na području Vinodolske

općine.

Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati uz pomoć više pomoćnih hipoteza (kratica

P.H.)

3

• P.H. 1: Projekt je jedinstven poduhvat s početkom i krajem koji vode ljudi prema

postavljenim ciljevima. Projekt je privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod.

Projekt je usmjeren prema prethodno definiranom cilju.

• P.H. 2: Temeljnim spoznajama, karakteristikama, te ciljevima projekta, projektnom

menadžmentu i projektnom menadžeru stvorene su pretpostavke kako na primjeru projekta

rekonstrukcije sela Gorići doći do pozitivnih rezultata, te kvalitetne i konkurentne usluge, uz

minimalne troškove i ulaganja u zadanom vremenu. Realizacijom projekta povećat će se

turistička ponuda, te smještajni kapacitet Vinodolske općine.

• P. H. 3: Ruralni turizam značajan je čimbenik aktivaciji i održivom razvoju ruralnih

područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača

autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom glavnom i pomoćnim

hipotezama, definirani su svrha istraživanja i cilj istraživanja.

Svrha istraživanja je prikazati važnost projekta u turističkoj strukturi Vinodolske općine.

Projekt bi trebao rezultirati sadržajem koji ima veoma veliki značaj za razvoj turizma na

području Vinodolske općine.

Cilj istraživanja je prikazati tijek realizacije projekta rekonstrukcije sela Gorići, sa svim

radovima, sredstvima i ciljevima koji su potrebni za realizaciju projekta. Glavni ciljevi

istraživanja ovog projekta će biti prikazani pomoću ekonomsko- financijske analize

isplativost projekta, te će biti prikazan način upravljanja primarnim projektnim ciljevima.

1.4. Znanstvene metode

4

Prilikom izrade ovog diplomskog rada, na temu ”Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu razvoja

ruralnog turizma na području Vinodolske općine” korištene su sljedeće znanstvene metode:

komparativna metoda, analitička metoda, povijesna metoda, metoda deskripcije, metode

indukcije i dedukcije.

1.5. Struktura rada

Rad je koncipiran u 5 međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu rada, uvodu, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode koje su korištene

pri izradi rada, te je obrazložena osnovna struktura rada.

U drugom djelu rada pod naslovom Pojam i obilježja projekta i projektnog menadžmenta

definiraju se pojam i bitne značajke projekta, projektni menadžment, vrste projekta, okolina i

interesno- utjecajne skupine realizacije projekta, te faze životnog ciklusa projekta.

Naslov trećeg dijela rada je Projekt selo-Gorići. U trećem dijelu se utvrđuje iniciranje

projekta, analiza tržišta, utvrđuju se raspoloživi resursi, radi se ekonomsko- financijska

analiza projekta, prikazani su pokazatelji učinkovitosti, ekonomsko- financijska analiza, te je

prikazano upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva i analiza rizika.

Četvrti dio ima naslov Perspektive razvoja ruralnog turizma Vinodolske općine. U ovom

dijelu rada se govori općenito o potražnji za ruralnim turizmom u Republici Hrvatskoj, o

obnovi napuštenih sela Vinodolske općine, te obnovi zapuštenih biciklističkih staza u

Vinodolskoj općini.

Zaključak navodi temeljna saznanja do kojih se došlo pomoću prethodno provedenih

istraživanja.

2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG

MENADŽMENTA

5

Projekt je skup međuzavisnih i u logičkom redoslijedu povezanih aktivnosti usmjerenih

ostvarenju postavljenih ciljeva. U ovom poglavlju se detaljnije opisuju osnovni pojmovi

vezani uz projekt. Dana je definicija projekta te su navedene njegove bitne značajke, također

je dana definicija projektnog menadžmenta. Navedene su uloge i osnovne funkcije projektnog

menadžera, te karakteristike učinkovitog projektnog menadžera. Definirane su i vrste

projekta, okolina i interesno- utjecajne skupine realizacije projekta, te faze životnog ciklusa

projekta.

2.1. Definiranje i temeljne značajke projekta

U svakodnevnom gospodarskom i znanstvenom životu termin projekt je u vrlo širokoj

upotrebi. Bilo da se radi o plasiranju novog proizvoda, rekonstrukciji proizvodnog pogona,

izgradnji nove tvornice ili određenom istraživačkom pothvatu, uvijek se govori o planiranju i

realizaciji određenog projekta. Svaki projekt je jedinstven. Ovakva tvrdnja je izravna

posljedica definicije projekta.

Brojni autori ponudili su svoje definicije projekta, no svi su autori prilikom definicije projekta

složni u tome da projekt ima vijek trajanja te da je u postizanju određenoga, jedinstvenog cilja

potrebno poduzeti neke aktivnosti.

Projekt se može definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se s determiniranim

materijalnim, financijskim i informacijskim resursima te inovativno organiziranim

aktivnostima i ljudskim potencijalima unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat

kojim se neko postojeće strateško stanje transformira u ciljno (Zekić, 2010., p.10).

Kleim i Ludin definiraju projekt kao skup različitih aktivnosti obavljenih u logičkom nizu

kako bi se došlo do određenoga rezultata. Dodaju da svaka aktivnost kao i cijeli projekt imaju

definiran početak i kraj (Kleim & Ludin, 1998., p.122) .

Budući da je većina autora s područja upravljanja projektima sudjelovala na izradi kataloga

znanja u izdanju PMI (Project Management Institute) ili se u svojim radovima referenciraju na

PMI, definicije PMI uzete su kao najopćenitije, dok su radovi ostalih autora navedeni ukoliko

značajnije odstupaju od PMI definicije. PMI je međunarodna udruga za upravljanje

projektima sa sjedištem u SAD-u i s ograncima po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj

(http://www.fer.unizg.hr , pogledano 10.04.2014.).

Ako se uzme u obzir PMI definicija projekta kao najopćenitija, upravljanje projektom jest

primjena znanja, vještina, alata i tehnika u projektnim aktivnostima da bi se ispunili projektni

6

zahtjevi. Upravljanje projektom uključuje utvrđivanje zahtjeva, postavljanje jasnih i

ostvarivih ciljeva, uspostavu ravnoteže između suprodstavljenih zahtjeva za kvalitetu, doseg,

vrijeme i trošak te prilagodbu specifikacija, planova i pristupa interesima i očekivanjima

različitim zainteresiranim stranama (PMI, 2004.).

Temeljne značajke projekta:

Ø jedinstvenost cilja,

Ø ograničenost vremena,

Ø kompleksnost transformacije,

Ø determiniranost resursa,

Ø inovativnost organizacije,

Ø rizičnost pothvata,

Ø strateški pomak (Zekić, 2010., p.10).

Osnovna obilježja projekta jesu vremenska ograničenost i jedinstvenost cilja pothvata.

Vremenska ograničenost kao karakteristična odrednica projekta podrazumjeva da duljina

trajanja projekta kao i projektni cilj moraju biti konačni. Kad se ostvari cilj projekta, projekt

se zaključuje, za razliku od procesa čiji cilj ima evolutivan karakter. Projekt treba promatrati

kao jednokratni proces transformacije determiniranih inputa u jedinstveni ciljni output s

krajnjom svrhom izravnog doprinosa stvaranju dodane vrijednosti za sve ključne interesno-

utjecajne skupine njegove realizacije. Jedinstvenost pothvata drugo je temeljno obilježje

projekta budući da su projektni proizvod ili usluga na određeni način jedinstveni, različiti od

svih sličnih proizvoda i usluga. Svojstveno je za projekt da se njme realizira nešto što do tada

nije proizvedeno ili na taj način u identičnom kontekstu izvedeno (Zekić, 2010,p.11).

2.2. Projektni menadžment

Projektni menadžment može se definirati kao proces sustavnog ciljno integriranog vođenja

raspoloživih ljudskih potencijala i logistike ograničenih materjalnih, financijskih i

informacijskih resursa kroz procese projektne realizacije u svrhu efikasnog i efektivnog

7

ostvarivanja unaprijed postavljenih projektnih ciljeva u pogledu obuhvata, troškova, vremena

i kvalitete izvedbe koji zadovoljavaju potrebe i očekivanja korisnika projektnog proizvoda.

Projektni menadžment je integrativan upravljački sustav koji aktivno upravlja interakcijama

projektnih procesa u svim temeljnim podsustavima realizacije projekta:

§ upravljanje projektnom integracijom

§ upravljanje projektnim obuhvatom

§ upravljanje projektnim vremenom

§ upravljanje projektnim troškovima

§ upravljanje projektnom kvalitetom

§ upravljanje projektnim ljudskim potencijalima

§ upravljanje projektnim komunikacijama

§ upravljanje projektnom logistikom

§ upravljanje projektnim rizikom (Zekić, 2010.,p.32).

Tablica 1: Područja projektnog menadžmenta (prema PMI)

1. INTEGRACIJSKO

UPRAVLJANJE

PROJEKTOM:

- razvoj plana projekta

- izrada egzekucije

-izrada plana u slučaju

promjene

2. UPRAVLJANJE

OBUHVATOM

PROJEKTA:

- iniciranje

- planiranje obuhvata

- definiranje obuhvata

- potvrđivanje obuhvata

- kontrola promjene obuhvata

3. UPRAVLJANJE

PROJEKTNIM

VREMENOM:

- definicija aktivnosti

- sekvenciranje aktivnosti

- procjena duljine trajanja

aktivnosti

- razvoj rasporeda

4.UPRAVLJANJE

PROJEKTNIM

TROŠKOVIMA:

- planiranje resursa

- procjenjivanje troškova

- budžetiranje troškova

- kontrola troškova

5. UPRAVLJANJE

PROJEKTNOM

KVALITETOM:

- planiranje kvalitete

- osiguravanje kvalitete

- kontrola kvalitete

6. UPRAVLJANJE

LJUDSKIM

POTENCIJALIMA

PROJEKTA:

- organizacijsko planiranje

- regrutiranje zaposlenih

- razvoj timova

7. UPRAVLAJNJE

PROJEKTNOM

8. UPRAVLJANJE

PROJEKTNIM

9. UPRAVLJANJE

PROJEKTNOM

8

KOMUNIKACIJOM:

- planiranje komunikacije

- distribucija informacija

- izvješćivanje o izvedbi

- administracija

RIZIKOM:

- planiranje upravljanja

rizikom

- identifikacija rizika

- kvantitativna analiza rizika

- kvalitativna analiza rizika

- planiranje odgovora na

rizike

- kontrola i nadzor rizika

NABAVOM:

- planiranje nabave

- planiranje nadmetanja

- nadmetanje

- selekcija

- ugovaranje

- zatvaranje ugovora

Izvor: Izrada studenta prema podacima sa: http://www.etfos.unios.hr (pogledano 10.04.2014.)

Projektni menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata

projekta, te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva (Šunjić D.,

Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).

2.2.1. Uloga i osnovne funkcije projektnog menadžera

Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti u određenom

projektu i izravno je odgovorna direktoru poduzeća. Potrebna znanja koja bi svaki projektni

menadžer trebao imati, su: stručna znanja, specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu,

administrativna i organizacijska, opća znanja o sociologiji, psihologiji. Potrebne vještine koje

bi svaki projektni menadžer trebao imati, su: vođenje, procjena i planiranje projekta, projektna

komunikacija, pregovaranje, rješavanje problema, etičnost i moralnost (Šunjić D., Projektni

menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).

Projektni menadžer je profesionalac na polju projektnog menadžmenta. Oni imaju

odgovornost planiranja i izvedbe bilo kakvog projekta, kao oni koji se odnose na građevinsku

industriju, arhitekturu ili razvoj softvera. Mnoga druga polja u produkciji, dizajnu i uslužnim

industrijama također imaju projektne menadžere. Jedina dužnost projektnog menadžera je

osigurati uspjeh projekta minimaliziranjem rizika kroz životni ciklus projekta. To se izvodi

kroz niz metoda. On pita bitna pitanja, otkriva neizrečene pretpostavke i riješava

interpersonalne konflikte, te upotrijebljava razne sistematske vještine menadžera

(http://hr.wikipedia.org , pogledano 10.04.2014.).

U upravljanju projektom projektni mendžer ima nekoliko značajnih uloga: integrator,

komunikator, vođa tima, donosioc odluka i kreator atmosfere. Za projektnog menadžera se

9

kaže da ima centralnu poziciju u projektu, oko koje se nalaze ostali sudionici u projektu. On

uspostavlja veze i odnose između svih učesnika u projektu, odnosno ima ulogu integratora.

Projektni menadžer ima ulogu i mogućnost da povezuje i integrira napore članova projektnog

tima i drugih sudionika na projektu u cilju efikasnog završetka projekta. Projektni menadžer

ima i veoma značajnu ulogu komunikatora u povezivanju svih učesnika u projektu.

Predstavlja središnje komunikacijsko mjesto u projektu i mora distribuirati različite

informacije zainteresiranim sudionicima. S obzirom da je jedan od osnovnih zadataka vođenje

projektnog tima, projektni menadžer ima i značajnu ulogu vođe tima. On organizira,

usmjerava i usklađuje rad članova projektnog tima, rješava probleme i konflikte, i daje upute,

sve u cilju efikasnog završetka projekta. Projektni menadžer donosi veliki broj odluka u

realizaciji projekta. On ima ulogu donosioca odluka. Odluke se donose za sve aspekte

realizacije projekta i vezane su za realizaciju aktivnosti na projektu, osiguravanje i trošenje

resursa, trošenje financijskih sredstava, koordinaciju i usmjeravanje rada članova projektnog

tima. Ova uloga projektnog menadžera je veoma teška i izuzetno značajna uloga.

U izboru projektnog menadžera mogu se slijediti dva realna pristupa. U prvom pristupu

najprije se identificiraju svi zahtjevi koje treba ispuniti jedan projektni menadžer, pa se zatim

bira onaj kandidat koji ispunjava najveći broj specificiranih zahtjeva. U drugom pristupu se iz

svih zahtjeva koje treba ispuniti projektni menadžer, odrede zahtjevi koji su značajniji za

konkretni projekt , a zatim se bira kandidat koji ispunjava sve tražene zahtjeve ( Milčić D. ,

Uloge i zadaci projektnog menadžera,

file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads/ww

w2_upi_pr3.pdf , pogledano 11.04. 2014. ).

2.2.2 Karakteristike učinkovitog projektnog menadžera

Projektni menadžer mora biti. (Omazić, Baljkas, 2005., p.119): § odlučan i sklon inicijativi,

§ inteligentan,

§ interpersonalno osjetljiv,

§ samouvjeren i siguran,

§ organizator i planer,

10

§ graditelj tima i disciplinirani lider,

§ motivator,

§ sposoban u rješavanju konflikata,

§ pošten, fleksibilan i prilagodljiv,

§ dominantan,

§ spreman na rizik,

§ otvoren,

§ komunikator i govornik.

Posebne osobine projektnog menadžmenta- odlučan, sklon inicijativi, inteligentan, samouvjeren I siguran, organizator i planer, motivator, graditelj tima, pošten, fleksibilan i prilagodljiv, dominantan, otvoren, zna kada treba riskirati (Šunjić D., Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).

Od projektnog menadžera se traže sljedeća opća i specifična znanja: specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu, stručna znanja i poznavanje tehnika projektnog menadžmenta,

§ poznavanje projekta- razumjevanje cija,

§ opća znanja o psihologiji, socijologiji i političkim znanostima,

§ administrativna i organizacijska znanja (Preprotić i Kostešić, 2008.,p.127).

Prema W. Brineru, C. Hastingsu i M. Geddesu projektni menadžer mora imati 6 gledišta:

§ prema van (klijent, korisnik, dobavljač),

§ prema naprijed (stalno gledati u budućnost),

§ prema natrag (što se do određenog trenutka dogodilo u prošlosti i koje lekcije je

naučio),

§ prema dolje (članovi projektnog tima),

§ prema unutra (sebi, kako bolje organizirati svoj posao),

§ prema gore (sponsor, nadređeni) (http://web.efzg.hr, pogledano 12.04.2014.).

Projektni menadžer mora objedinjavat dva načina razmišljanja:

§ divergentni- on uvijek mora imati veliki broj alternativnih rješenja,

§ konvergentni- od niza rješenja mora se opredijeliti za jedno i to za ono pravo

(http://web.efzg.hr, pogledano 12.04.2014.).

11

2.3. Vrste projekata

Projekti se razlikuju i mogu se klasificirati prema brojnim kriterijima- namjeni projekta,

objektu projekta, kompleksnosti realizacije, okolini izvođenja i sl. U znanstvenoj i stručnoj

literature, kao ni u praksi, ne postoji jedinstvena klasifikacija projekta, već se projekti

diferenciraju ovisno o fokusu istraživanja.

Projekte je s obzirom na objekt i način određivanja cilja primjereno diferencirati kao:

§ determinističke projekte i

§ stohastičke projekte.

Projekti kod kojih je prije pokretanja moguće precizno, s velikom sigurnošću ostvarenja,

rezultatno definirati konačan cilj iz kojeg se u procesu planiranja regresivnom metodologijom

izvode značajni podciljevi i tehnologija realizacije mogu se definirati kao deterministički

projekti.

Projekti kod kojih se prilikom pokretanja postavlja konačan cilj s manje zadanih mjernih

kriterija, tj. kod kojih je konačan cilj rezultatno tek vjerojatno odrediv i ostvariv, definiraju se

kao stohastički projekti.

S obzirom na namjenu i učinke projekte je primjereno diferencirati kao:

§ projekte s izravnim ekonomskim učincima i

§ projekte s neizravnim ekonomskim učincima.

Projekti s izravnim ekonomskim učincima imaju za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz

novostvorene vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom

projekta.

Projekti s neizravnim ekonomskim učincima ne polaze od očekivanja povrata financijskog

ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom ili eksploatacijom projekta, već

neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj

projekta (Zekić, 2008.p.16).

Podjela projekata (Hauc, 2007.,p.69) na:

§ determinirane,

§ stohastičke,

§ primarne unutarnje,

§ primarne vanjske,

§ jednokratne projekte,

§ multiprojektne procese,

12

§ velike projekte,

§ programne projekte,

§ projekte s neposrednim ekonomskim učincima,

§ projekte s posrednim ekonmskim ili drugim učincima.

Determinirani projekti su oni kod kojih pri pripremi njihova pokretanja izvođenja postoji

uvjerenje da će svi podciljevi i konačan cilj biti postignuti, osim ako se ne pojave

nepredviđene poteškoće tijekom izvođenja projekta.

Stohastički projekti su oni projekti koji se oblikuju prema ciljno progresivnom načinu,

najprije se oblikuju početne aktivnosti, koje će svojim rezultatima i rezultatima sljedećih

aktivnosti omogućiti usporedno postavljanje svih ciljeva projekta , pa time i konačnog cilja.

Primarni unutarnji projekti su oni koji svojim djelomičnim ili konačnim rezultatima uvjetuju

početak daljnjeg izvođenja ili završetak jednoga ili više drugih projekata u tvrtki ili drugom

organiziranom sustavu, a moraju biti izvedni prije svršetka ovih projekata, jer inače nije

moguća njihova ekspolatacija.

Primarni vanjski projekti su oni koji svojim djelomičnim ili konačnim rezultatima uvjetuju

početak, daljnje izvođenje ili svršetak jednog ili više projekata u tvrtkama ili drugim

organizacijama, a u njima se ne izvode, iako je moguće da se na razne načine angažiraju pri

izvođenju.

Jednokratni projekti su oni koji se u tvrtkama ili drugim organiziranim sustavima izvode samo

jednom ili vrlo rijetko u duljim vremenskim razdobljima.

Multiprojektni procesi su projekti koji se ponavljaju, a po načinu izvedbe su slični i

zahtijevaju ustaljen način izvedbe i vođenja.

Osnovna mjerila za svrstavanje projekata među velike su ona koja vrijede za sve slučajeve

projekata, bez obzira na specifičnost pojedinog projekta za naručitelja. Ta su mjerila:

složenost, trajanje, vrijednost projekta i rizik projekta.

Program projekata je ciljno usmjeren kompleksan process izvođenja pojedinih logički

međusobno ovisnih projekata.

Projekti s neposrednim ekonomskim učincima su projekti koji u eksploataciji objekata-

rezultata, osiguravaju povrat uloženih sredstava i u daljnjem tijeku eksploatacije stvaranje

prihoda i dobiti, dakle sredstava za daljnji razvoj tvrtke.

Projekti s posrednim ekonomskim učincima su projekti koji u eksploataciji objekata ne

osiguravaju vraćanje uloženih sredstava, nego ti objekti omogućuju posredne ekonomske ili

druge učinke, kao namjenske ciljeve za tvrtku odnosno druge organizirane sustave (Hauc,

2007.,p.86).

13

2.4 Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta

Suvremena poslovna okolina u kojoj se javlja sve veća konkurencija, globalizacija, kraće

trajanje ekonomskog korištenja proizvoda/usluga, te raspoloživo vrijeme za razvoj, stvara vrlo

dinamične i brzo promijenljive okolnosti u kojima djeluju poslovni sustavi. Odgovor

poslovnih sustava na te promjene mora biti, ako želi osigurati uspješnost na dugi rok,

mijenjanje vlastitih temelja, odnosno promjene u djelovanju poduzeća i širenje ponude

proizvoda/usluga. Te promjene su nužne, moraju se provesti s ciljem, brzo i točno, one su

jednokratne i moraju biti inovativne. To su ujedno i karakteristike uspješnih projekata zato se

potrebne promjene moraju postizati pomoću njih. Projektni menadžment danas postaje sve

nužniji i ima značajnu ulogu u svim poslovnim sustavima.

Čimbenici znanstveno- tehnološke, gospodarske, institucionalne i socio- kulturne okoline

realizacije projekta značajno utječu na djelovanje projektnog menadžmenta i ponašanje

interesno- utjecajnih skupina projektne realizacije. Projekte se inicira i realizira u okviru

određenih postojećih organizacija koje determiniraju čimbenike interne okoline projektne

realizacije. Organizacijski sustavi značajno utječu na koncept projektnog menadžmenta i na

uspješnost projektne realizacije. Ovisno o tome izvode li se projekti u projektno ili procesno

orijentiranim organizacijama, organizacijama koje su razvile projektno upravljanje

poslovanjem i razvojem ili u organizacijama koje su tradicionalno linijski organizirane,

projektni menadžment imat će pogodniji ili ne pogodniji ambijent za uspješno vođenje

projektne realizacije (Zekić, 2010., p.50).

Ključ projektnog uspjeha su ljudi koje se ne smije doživljavati samo kao (potrošne) resurse.

Interesno-utjecajne skupine projekta su osobe, grupe ili organizacije koje su aktivno

uključene ili imaju utjecaj, bilo pozitivan ili negativan, na obavljanje projektnih aktivnosti i

konačni rezultat projekta (

http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment%20-

%202011/20111115%20-%205%20-%20Projektni%20menadzer%20i%20interesno-

utjecajne%20skupine%20na%20projektu.ppt.pdf, pogledano 12.04.2014.).

Tablica 2: Balans između različitih očekivanja

14

Interesno- utjecajna

skupina

Očekivanja

Primarna Sekundarna

Vlasnici Povrat financijskih

sredstava

Dodana vrijednost

Menadžeri Financijska zarada Povećanje konkurentske

prednosti

Zaposlenici Plača Sigurnost i zadovoljstvo

poslom

Konkurenti Komparativna prednost Lojalna konkurencija

Kupci Ponuda dobara i usluga Protuvrijednost za novac

Vjerovnici Bonitet Sigurnost naplate

Dobavljači Sigurnost i brza naplata Duguročni odnosi

Zajednica Sigurnost Doprinos potrebama

zajednice

Država Udovoljavanje

regulatornom okviru

Održivi razvoj

Izvor: Izrada studenta, prema podacima

:http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment (pogledano 10.04.2014.)

Tablica 2 navodi primarna i sekundarna očekivanja interesno-utjecajnih skupina od realizacije

projekta.

Relizacijom projekta stvara se i speifično okruženje koje oblikuju interesno- utjecajne skupine

projektne realizacije. Projektni mendžment mora od početka realizacije projekta identificirati

zainteresirane strane i njihova očekivanja od realizacije projekta kako bi u zadanom

kontekstu, izbjegavanjem prijetnji i korištenjem prilika, razvojem optimalne organizacijske

strukture i poduzetničke organizacijske kulture s raspoloživim organizacijskim resursima

uspješno realizirao primarne ciljeve glavnih interesno- utjecajnih skupina projekta,

zadovoljavajući i očekivanja posredno zainteresiranih skupina projektne realizacije (Zekić,

2010.,p.50).

15

2.5. Faze životnog ciklusa projekta

Da bi se umanjili rizici u provedbi, koji su dio svakog projekta, organizacije koje provode

projekt dijele ga u više faza što olakšava samu provedbu. Te faze se nastavljaju jedna na

drugu, a svaka ima vlastite aktivnosti i ishode. Svaki projekt prolazi kroz različite faze koje

označavaju životni ciklus projekta.

Radi osiguranja djelotvorne upravljačke kontrole, to jest smanjenja rizika uspješne realizacije

projektnih ciljeva, projekti se dijele na projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus.

Životni ciklus projekta sastoji se od određenog broja projektnih faza utvrđenih sukladno

potrebama sustava projektne proaktivne upravljačke kontrole, neophodnog za učinkovito

upravljanje realizacijom projekta do ostvarenja projektnih ciljeva.

Projekti se primarno dijele u faze kako bi se pospješilo ciljno integrirano upravljanje

njihovom realizacijom. Općenite faze životnog ciklusa kroz koje prolazi realizacija projekta

mogu se sintetizirano prikazati kao:

· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,

· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,

· organiziranje i vođenje projektne realizacije,

· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta (Zekić, 2010., p.17).

Grafikon 1.: Faze životnog ciklusa projekta

Izvor:

https://www.google.hr/search?noj=1&tbm=isch&sa=1&q=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&

oq=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&gs_l=img.3 (pogledano 19.04. 2014.)

Inicijacija je najvažnija faza u životnom ciklusu projekta jer se u njoj donosi odluka o

prihvaćanju i izvođenju samog projekta. U fazi inicijacije postavljaju se ciljevi projekta,

16

izabiru projektni menadžer i projektni sponzor, utvrđuje se rizik projekta, te donosi odluka o

nastavku planiranja projekta.

Aktivnosti koje se odvijaju u fazi inicijcije su brojne, ali se mogu grupirati u četri temeljne

skupine:

· definiranje projekta,

· formiranje projektnog tima,

· izrada studije izvodivosti,

· selekcija projekta.

Definiranje projekta - prva etapa u fazi inicijacije u kojoj treba utvrditi sve ono što se treba

uraditi da bi se započelo s radom na projektu. Trebaju se odrediti ciljevi, te resursi kojima će

se zadani ciljevi ostvariti.

Formiranje projektnog tima – projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi

posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju određenih ciljeva. U toj interakciji oni nastoje

povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju, koordinaciju, rješavanje

problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad u učinkovitom timu jedan je od

najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom projektnom menadžeru. Za uspješnost

tima bitno je definirati uloge svakom članu tima.

Izrada studije izvodivosti- Studija izvodivosti je analiza mogućnosti da se projekt uspješno

dovrši, uzimajući u obzir pravne, ekonomske, tehničke i druge čimbenike. Cilj studije je

objektivno i racionalno razotkriti prednosti i slabosti postojećeg poslovanja ili predloženih

ulaganja, mogućnosti i prijetnje, sredstva koja su potrebna za provedbu, i na kraju izglede za

uspjeh.

Selekcija projekta- predstavlja sustav vrednovanja projekta, te izbor onog koji najbolje

ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije je odluka o tome koja od alternativa uz

najmanje troškove i rizike daje najviše koristi. Najveća odgovornost na izbor pada na

projektnog menadžera s obzirom da on mora donijeti konačnu odluku, te odluke o

postupcima, modelima, metodama, tehnikama i kriterijima izbora (Buble, 2010., p. 113).

Planiranje projekta je jedna od najdelikatnijih faza u kojoj se definiraju sve projektne

aktivnosti i opisuje načine njihove provedbe uz uporabu odgovarajućih resursa u zadanim

rokovima i sa zadanim budžetom.

U fazi planiranja određuje se što potrebno napraviti, tko će što uraditi, kad i na koji način,

gdje i kako će to uraditi. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te

točno odrediti obuhvat projekta.

17

Svrha procesa planiranja je:

· detaljna razrada projekta,

· precizno utvrđivanje troškova i kalendara aktivnosti,

· raspisivanje organizacije posla,

· osiguranje potpore rukovodstva organizacije,

· osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom (Buble, 2010.

p.127).

Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja

projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva projekta.

Ključne aktivnosti u fazi izvođenja projekta su:

· upravljanje kvalitetom,

· upravljanje nabavom i ugovaranjem,

· upravljanje komunikacijama,

· upravljanje rizikom (Buble, 2010., p.141).

Nadzor i kontrola kvalitete najčešće se definiraju kao proces mjerenja i nadziranja

napredovanja projekta, a svha im je identificirati odstupanja od plana kako bi se na vrijeme

poduzele aktivnosti neophodne za ostvarenje zadanih ciljeva.

Temeljne aktivnosti nadzora i kontrole kvalitete su:

· izvještavanje o performansama projekta,

· odobravanje ili odbacivanje zahtjeva za promjenama na projektu

· odobravanje preventivnih i korektivnih akcija

· predviđanje napredovanja projekta.

Nadzor i kontrola nisu sinonimi, ali su međusobno usko povezani. Nadzor obuhvaća

prikupljanje, bilježenje, izvještavanje o napredovanju i stanju projekta. Kontrola je proces koji

koristi podatke prikupljene procesom nadzora kako bi se komparirale stvarne i planirane

performanse, te poduzele korektivne mjere u slučaju odstupanja.

Kontrola obuhvaća slijedeće parametre:

· kontrolu troškova,

· kontrolu kvalitete,

· kontrolu rasporeda,

· kotrolu opsega (Buble, 2010, p.147).

Zatvaranje projekta je faza u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve aktivnosti

ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se pak zatvara otkazani projekt. To

18

je faza u kojoj projektni tim mora osigurati da se projekt završi pravovremeno i uspješno.

Završetak projekta usmjeren je na operativne poslove koje treba obaviti da bi se projekt

završio, a to uključuje njegovu predaju klijentu i post projektne aktivnosti. Završetak projekta

je faza u kojoj prestaju sve projektne aktivnosti, te dolazi do prihvaćanja i verificiranja

projektnog proizvoda. Završni izvještaj prikazuje povijest projekata u kojem je kronološki

evidentirano što je dobro, a što krivo na projektu (Buble, 2010., p.159).

3. PROJEKT SELO - GORIĆI

Ruralni turizam, kao značajan element održivog turističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja

ruralnih područja, nailazi na sve veće razvojne, marketinške, menadžerske i ekonomske

poteškoće u svom razvoju, dok se istovremeno na strani turističke potražnje iskazuje sve

značajniji interes za ovakvim oblikom turizma. Razvojna rješenja treba tražiti u

implementaciji adekvatnog modela upravljanja ovim, vrlo osjetljivim područjem društvenog i

ekonomskog razvoja te njegovom kvalitetnom operacionalizacijom na svim razinama. Pri

tome je nužno umrežavanje, kako gospodarskih subjekata, prvenstveno agroturističkih

19

domaćinstava međusobno, tako i s drugim segementima i interesnim skupinama u segmentu

ruralnog turizma i općenito ruralnog razvoja regionalne zajednice. Ovaj rad ukazuje na

osnovne probleme u području strateškog razvoja ruralnog turizma, a ujedno predstavlja i

pokušaj da se prikažu smjernice na koji način donijeti strateški plan njegovog razvoja,

uspješno ga implementirati i pratiti njegovu realizaciju.

Koncept održivosti u ruralnom turizmu treba promatrati sa šireg aspekta. Održivost se ne

može

zasnivati samo na uskim načelima zaštite okoliša, već kao ciljeve održivosti treba postaviti još

i:

· očuvanje lokalne kulture i identiteta lokalne zajednice,

· očuvanje krajolika,

· očuvanje i održivi razvoj ruralne ekonomije,

· održivi razvoj turizma na dugoročnom planu,

· razvoj i poticanje podrške, razumijevanja i senzibiliziranja "donositelja odluka",

posebno lokalne, regionalne i državne vlasti, ali i drugih institucija odgovornih za

dugoročan razvoj ruralnih područja (Krajnović A., 2011., Strateško upravljanje

razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice,

file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Down

loads/Krajnovic_Cicin_Sain_Predovan_Stratesko_upravljanje_razvojem_ruralnog_

turizma.pdf , pogledano 19.04. 2014. ).

Selo Gorići koje se nalazi u Vinodolskoj općini ima veoma jaki potencijal za razvoj ruralnog

turizma. Selo zbog svog izuzetnog geografskog položaja i prirode koja ga okružuje nudi

brojne mogućnosti. Svrha ovog projekta je detaljno razraditi troškove ulaganja u obnovu sela,

te dobiti točnu informaciju o povratu cijelokupnog ulaganja. Osnovna ideja obnove sela je da

se turistima pruži mogućnost da dožive kako su živjeli naši predci.

U ovom djelu rada bit će detaljno prikazan projekt rekonstrukcije sela Gorići, kroz:

· iniciranje projekta,

· analizu tržišta,

· utvrđivanje raspoloživosti resursa,

· ekonomsko – financijsku analizu,

· pokazatelje učinkovitosti,

· sažetak ekonomsko-financijske analize,

20

· upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva,

· analizu rizika.

3.1. Iniciranje projekta

Iniciranje ideje za pokretanje projekta predstavlja okidač cijelog projektnog ciklusa. Svaki

projekt prolazi prvu fazu iniciranja.

Ovaj projekt će nam dati odgovore na slijedeća pitanja:

· Što je projektni rezultat?

· Koji su poslovni razlozi i ciljevi pokretanja projekta?

· Koje su glavne aktivnosti?

· Koje su osnovne pretpostavke i ograničenja?

· Koliki je okvirni budžet?

· Kad je predviđeni završetak projekta?

· Kako mjerimo uspješnost projekta?

3.1.1. Definiranje novog projekta, ideja te ciljeva projekta

Hrvatska ima značajnu i brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u

svim njezinim područjima. Ali postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na pravi način

iskorištena te da li postoji prava i provediva strategija razvoja ne samo turizma već i ostalih

aktivnosti vezanih za održivi razvoj ruralnog prostora. Važnost ruralnog turizma, prije svega,

ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih

proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga. Razvoj

ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće,

tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena, ona turistička.

Fotografija 1: Selo Gorići prije obnove

21

Izvor: Izrada autora

Ideja za projekt rekonstrukcije sela Gorići vezana je uz povećanu potražnju za turističkim

smještajem i sadržajem na području Vinodolske općine.

Glavni razlog pokretanja projekta rekonstrukcije sela Gorići je prepoznavanje potencijala i

trendova u segmentu potražnje za obiteljskim ruralnim turizmom, uzimajući u obzir da

ozbiljnija konkurencija nije prisutna u neposrednom okruženju.

Ruralni turizam predstavlja širi pojam od samog seoskog turizma, jer predstavlja turizam na

ruralnom odnosno seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području,

a njegove najznačajnije karakteristike su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,

komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova. Tome se također

može dodati i cijeli niz posebnih oblika turističke ponude tj. usluga koje se mogu pružati na

ruralnom prostoru. Investitor u ovom projektu je tvrtka San d.o.o., a predmet navedenog

projekta je obnova četri postojeće kuće u selu Gorići, izgradnja 4 bazena, te obnova postojeće

štale za držanje domaćih životinja.

Namjera investitora je proširenje ruralnog turističkog sadržaja, iz razloga što iz godine u

godinu sve više raste potražnja za takvim načinom provođenja godišnjeg odmora.

Projektne ideje koje se nastoje ostvariti su 6 spavaćih mjesta u svakoj kući, što ukupno iznosi

24 spavaća mjesta, te obnova postojeće štale, za držanje domaćih životinja.

Osim definiranja projektne ideje potrebno je definirati i ciljeve projekta. Određivanje ciljeva

je važan korak u identificiranju onog što turist stvarno želi, što znači da su ciljevi projekta

suglasni sa zahtjevima posjetitelja. Ciljevi također moraju biti i jasno izneseni svakome tko je

neposredno uključen u projekt.

Kao glavni cilj navedenog projekta identificira se pružanje usluga turističkog sadržaja, na

način da se profesionalnošću ponude stekne povjerenje posjetitelja, tako da se postigne

njihovo zadovoljstvo, te da se odluče na ponovni dolazak u selo Gorići.

Projekt će se pridržavati suvremenih i ekoloških zahtjeva uvođenjem najmodernije

tehnologije.

22

Zemljovid 1: Lokacija sela Gorići

Izvor : Izrada autora

Sažetak projekta: 1. Podaci o investitoru

Investitor: San d.o.o.

Sjedište: Tončićevo 55, 51260 Crikvenica

OIB: 35478898121

Osnivač: Marko Car

Registarski sud: Trgovački sud u Crikvenici

Djelatnost prema NKD 2007. Iznajmljivanje turističkog smještaja u selu Gorići

2. Sudionici projekta

Projektni menadžment: Tvrtka San d.o.o

Projektni menadžer: Direktor Marko Car

Projektni izvođač: Građevinsko poduzeće IPS d.o.o.

Projektni sponzor: San d.o.o., Vinodolska općina, Ministarstvo

poljoprivrede, ribarstva i ruralnog turizma

Projektni klijenti: Turisti, izletnici

23

2. Opis projekta

Naziv projekta: Rekonstrukcija sela „Gorići“

Cilj ulaganja: Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu razvoja

ruralnog turizma na području Vinodolske

općine. Glavni cilj projekta je povećanje

kapaciteta za smještaj turista.

Lokacija: Selo Gorići nalazi se u Vinodolskoj općini.

Selo je od mora udaljeno dva i pol kilometra,

a okruženo je stoljetnom šumom.

3. Struktura izvora financiranja (kn)

Vlastita sredstva: 2.000.000 (100%)

UKUPNO: 2.000.000 (100%)

4. Terminski plan

Početak ulaganja: 01.07.2014.

Kraj ulaganja: 24.02.2015.

5. Dokumentacija

Pri izradi projekta korištena je postojeća građevinska dokumentacija (idejni projekt, glavni

projekt, troškovnik) te ponude za opremu.

3.1.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu

Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti na određenom

projektu, koji su dio svakog projekta, bez obzira na njegovu veličinu, vrijednost i trajanje, a

koja je izravno odgovorna direktoru poduzeća (Dujanić, 2010, p.78).

24

Osobe ili organizacije koje su aktivno uključene u projekt, a mogu imati ili pozitivan ili

negativan utjecaj na obavljanje projektnih zadataka i konačni rezultat projektne realizacije

nazivaju se interesno utjecajne skupine projekta.

U navedenom projektu interesno utjecajnu skupinu koja dolazi izvan organizacije čine turisti

(osobe koje će koristiti usluge sela Gorići), investitori, suradnici, dobavljači, zakonodavci,

lobisti, mediji, javnost, dok su to unutar organizacije projektni menadžer Marko Car, projektni

sponzor ( San d.o.o.), klijent, projektni tim, inicijator te više razine menadžera.

3.1.3. SWOT analiza projekta

Swot analizu projekta potrebno je izvršiti kako bi se pravilno odlučilo koja će se strategija

koristiti za izvođenje projekta. Spomenuto je moguće postići analiziranjem situacije vanjskog

i unutrašnjeg okružja, utvrđivanjem prilika i opasnosti za poduzeće te prednosti i slabosti

poduzeća.

Prilike i opasnosti za poduzeće pripadaju vanjskom okruženju, kao i analiza demografskog

rasta, pravnih, političkih, socijalnih, kulturnih te tehnoloških čimbenika koji utječu na

poduzeće. U unutarnje okruženje spadaju svi oni čimbenici na koje poduzeće može

neposredno utjecati, a jedan od najvažnijih je konkurencija koja bitno utječe na rad poduzeća

što se može pretvoriti u prednost ili slabost.

Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četri čimbenika nastoji prikazati

snage, slabosti, prilike i prijetnje određenog projektnog pothvata.

Snaga je nešto u čemu je poduzeće uspješno ili neko svojstvo koje pojačava njegovu

konkurentnost.

Slabost je nešto što poduzeću nedostaje ili nešto u čemu je neuspješno (u usporedbi s

konkurentima), ili uvjet koji uzrokuje nepovoljan položaj na tržištu.

Prilika je povoljan trend ili događaj u okruženju koji poduzeću otvara prostor za nove

poslovne mogućnosti. Prijetnja je nepovoljan trend ili događaj u okruženju koji može ugroziti

poslovanje poduzeća.

Tablica 3: SWOT analiza projekta

SNAGE SLABOSTI

25

- povoljan zemljopisni položaj područja

- bogata kulturno- povijesna baština

- prethodno razvijene marketinške

aktivnosti

- dugogodišnje iskustvo u turističkoj

djelatnosti

- kuće stečene obiteljskim nasljeđem

- iskustvo u bavljenju s turizmon

- prepoznatljiva turistička destinacija

- uzlazni trend ruralnog turizma

- kvalitetan, inovativan, uporan i stručan

voditelj tima

- administrativne zapreke lokalne

zajednice

- nedovoljna iskorištenost i promocija

prirodnih bogatstva

- nedovoljna uključenost kulturno-

povijesne baštine u turističku ponudu

- sezonski orijentiran turizam

- loše uređena prilazna cesta

PRILIKE PRIJETNJE

- rastući segment ruralnog turizma

- razvoj dodatnih usluga

- velika potražnja za turističkim

sadržajem na području Vinodolske

općine i šire okolice

- mogućnost korištenja EU fondov za

ruralni razvoj

- kreiranje jedinstvenog europskog

modela održivog turizma koji čuva

okoliš i kulturno- povijesno naslijeđe

- kratka turistička sezona

- globalna ekonomska kriza u okruženju

- klimatske promjene

- ograničeno korištenje sredstava EU

fondova uslijed visokih kriterija

prihvatljivosti korisnika

Izvor: Izrada studenta

Tablica 3 navodi snage, slabosti, prilike i prijetnje koje znatno utječu na projekt

rekonstrukcije sela Gorići. Navedene su snage i prilike koje imaju povoljan utjecaj na

uspješnu realizaciju projekta. Nabrojene snage i prilike mogu uvelike smanjiti troškove same

rekonstrukcije sela, te također imati povoljan utjecaj na daljnje poslovanje sela. Navedene

slabosti i prijetnje imaju nepovoljan utjecaj na rekonstrukciju i daljnje poslovanje sela.

3.2. Analiza tržišta

26

Temeljna stvar na kojoj počiva svaki poslovni plan je kvalitetna analiza tržišta. Svaki

poduzetnik na početku svoga poslovanja mora odgovoriti na nekoliko važnih pitanja, a jedno

od njih je i postoji li potreba na tržištu upravo za tim proizvodom.

Krive procjene mogu dovesti do velikih financijskih gubitaka i svima se obavezno

preporučuje analiza tržišta jer je uvijek isplatljivije ne ulaziti u posao koji nije isplativ, nego

to otkriti naknadno. Analiza tržišta nije jeftina stavka, ali kriva procjena košta daleko više.

S druge strane, analiza tržišta također treba za poslovni plan koji će tražiti financijske

institucije u trenucima kad se traži investitore (kredite). Analiza tržišta se sastoji od analize

tržišta nabave i tržišta prodaje, te od procjene prihoda/zarade.

Analiza tržišta doista mora biti sveobuhvatna jer kreće od procjene svih mogućih faktora: od

našeg proizvoda (cijena, marketing, distribucija) do proizvoda konkurencije. Poduzetnici

često rade pogreške jer misle da znaju što potrošačima treba. Ni najkvalitetniji proizvod neće

proći na tržištu ako ljudima ne treba. Treba se zapitati po čemu je naš proizvod specifičan u

odnosu na konkurenciju - ako nemamo odgovor, radije se ne upuštat u posao. Svaki proizvod

ima svoju ciljnu grupu ( Arežina S., 2013., Analiza tržišta, http://www.marketing-

seo.org/analiza-trzista.html , pogledano 27. 04.2014.).

3.2.1. Razvojne mogućnosti Vinodolske općine

Rimsko ime Vinodolske općine Vallis Vinearia ukazuje na njezinu dugu povijest. Brojni

kulturni spomenici i arheološka nalazišta ukazuju na prisutnost rimske imperije na ovim

prostorima, a poznatoj hrvatskoj srednjovjekovnoj plemićkoj obitelji Frankopan pripisuje se

razvoj i kulturni procvat ovoga kraja. Iz toga doba sačuvani su brojni ostaci koji mogu biti

veoma zanimljivi posjetiocima za razgledavanje.

Mogućnost boravka i odmora danju na moru, a noću na brdovitom dijelu općine, gdje

osvježava čist planinski zrak, ugodan je velikom broju turista.

Ljubiteljima prirode osiguran je veći broj obilježenih planinskih i biciklističkih staza, te

prekrasni vidikovci na atraktivnim mjestima s pogledom na Kvarner.

U Triblju, selu u blizini Gorića, je i uzletište za paraglajdere, koji ljepotu Vinodolske rivijere

mogu doživjeti s planinskih vrhunaca.

Fotografija 2: Bribirska gradina

27

Izvor: http://www.tz-vinodol.hr/hr/bribir/1/9 , pogledano 27.04.2014.

3.2.2. Turistički smještaj u Vinodolskoj općini

Blizina mora i šume čini Vinodolsku općinu idealnim mjestom za odmor. U svim mjestima

Vinodolske općine može se pronaći smještaj u sobama i apartmanima ugodnih obiteljskih

kuća. U udobnom pansionu osim smještaja domaćini nude i domaću hranu. Za turiste koji su

željni nešto drugačijeg tipa odmora, nudi se smještaj u ruralnim kućama za odmor. Ruralne

kuće omogučuju turistu da doživi kako su nekoć živjeli Vinodolci, te da provedu svoj odmor

u kući uređenoj u autentičnom vinodolskom stilu, ali ipak moderno opremljenoj.

U Vinodolskoj općini se smještaj također može pronaći duboko u šumi, u planinarskom

domu.

Svake je godine sve veći broj iznajmljivača i ležaja u Vinodolskoj općini. U 2013. godini je

bilo ukupno 116 registriranih iznajmljivača, broj raspoloživih ležaja 661, no s pomoćnim

ležajevima taj broj je iznosi i više od 700 registriranih ležajeva na području cijele Vinodolske

općine.

Udio u ostvarenim noćenjima u ruralnim objektima dostiže trećinu od ukupnog ostvarenog

broja noćenja u registriranom komercijalnom smještaju. To ukazuje na činjenicu da iz godine

u godinu raste potražnja turista za ruralnim smješajem, te da Vinodolska općina postaje

prepoznatljiva i reprezentativna destinacija. Najkvalitetniji ruralni objekti bez problema su

popunjeni četiri mjeseca, a cijene dnevnog najma izražavaju se u stotinama eura. Na području

cijelog Vinodola je tridesetak ruralnih objekata. 2013. godine zabilježen je znatan porast

28

dolazaka turista iz Austrije, Francuske i Slovenije kojima je primamljiviji boravak u mirnoj i

zelenoj dolini od gužvanja na prenapučenoj obali.

Prema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine do kraja kolovoza 2013.

godine Vinodolski kraj je posjetilo 5.136 turista, a ostvareno je 47.841 noćenja (2012. godina

– 46.978), što je porast od 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema statističkim

podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih

gostiju. Posljednjih devet godina, odnosno kumulativno od 2005. – 2013. godine broj

dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za

preko 85%.

3.2.3. Kulturalni i sportski turizam

Tradicijska baština Vinodola bogata je i zanimljiva, proizašla iz načina života kroz stoljeća i

raznih povijesnih utjecaja.

Tradicionalna arhitektura Vinodola uvjetovana je klimom, tlom te načinom života. Kamen je

osnovni materijal kojim se grade vinodolske kuće s dvorom, a posebno su zanimljivi osebujni

ulazi u dvorišta i kuće – portuni.

Bogata povijest na području Vinodolske općine ostavila je dubok trag. Kneževi Frankopani su

na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili

potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se

tri od devet kaštela - Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena - Badanj.

Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca

Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji

je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog

jezera. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je

dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog

kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302.

godine i dio gradskog bedema.

Vinodolska općina također nudi bogati kulturalni sadržaj.

29

Manifestacija „Čuvar kroz povijest” je dvodnevno događanje oživljene srednjovjekovne

povijesti unutar i izvan kaštela u Driveniku. Unutar kaštela Drivenik prikazuje se niz

povijesnih, edukativnih, zabavnih i glazbenih predstava na pozornici. Uokolo utvrde Drivenik

postavljeni su srednjovjekovni viteški tabori koji interaktivno daju posjetiteljima uvid u

srednjovjekovni život. Oko kaštela održava se niz interaktivnih radionica poput radionice

mačevanja, radionice streličarstva, radionice srednjovjekovnog plesa, radionice

srednjovjekovnih igara, radionice glagoljice, radionice srednjovjekovne kuhinje i drugo.

Jedna od manifestacija na području Vinodolske općine su i Vinodolske ljetne večeri. Cilj je

ove manifestacije da pruži publici vrhunske umjetničke događaje i da privuče pažnju javnosti

na Vinodolsku dolinu, njene crkve i kaštele.

U kolovozu poslijednjih 11 godina održava se Ružica Vinodola. Ružica Vinodola suvremena

je fešta nadahnuta vinodolskom prošlošću. Ružica Vinodola pokazala se kao izuzetno dobro

pogođen projekt koji je odmah našao svoju publiku, jer radi se o novom, interesantnom

turističkom proizvodu. Interesantan je prije svega stoga što prezentiramo jedan dio naše

bogate tradicije i folklora turistima, ali i domicilnom stanovništvu.

"Dani smokav i sportskog ribolova" zamišljeni su kao manifestacija integralnog proizvoda

turističke ponude vinodolskog područja, koja će implementiranjem raznih sadržaja i

ponude pokušati privući čim veći broj posjetitelja i potrebnu medijsku pozornost, te time dati

svoj doprinos razvoju sportsko-ribolovnog i ostalih selektivnih grana turizma kako bi se

obogatila turistička ponuda, te produžila turistička sezona.

Što se tiče sportskog sadržaja, Vinodolska općina također nudi brojne mogućnosti.

U Vinodolu je obilježeno preko 300 km biciklističkih staza koje se protežu od mora, preko

Vinodola do šumskog područja. Ukupno ima šest staza i svaka ima svoje ime i boju, a

razlikuju se težinom vožnje, duljinom i visinom uspona. Sve biciklističke staze prolaze

prekrasnom, nedirnutom prirodom Vinodola i njegovog šumskog zaleđa i svaki će biciklist

uživati u vožnji Vinodolom.

Najviši dijelovi Vinodola: Medviđak (1.077 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m)

te Viševica (1.428 m) kao i niža brda pružaju mnogobrojne mogućnosti za aktivni odmor

između ostaloga za planinarenje odnosno šetnju. Obilježeno je 7 staza za šetnju.

Turisti na svom aktivnom odmoru u Vinodolskoj općini, imaju mogućnosti otići i u ribolov.

Uz morski ribolov, moguć je i ribolov na Tribaljskom jezeru. Specifičnost i jedinstvenost

Tribaljskog jezera ogleda se u samoj lokaciji, odnosno Tribaljsko jezero smješteno je samo

30

nekoliko kilometara od mora. Na takvom geografskom položaju i sa takvom klimom, ribolov

na jezeru se odvija tijekom cijele kalendarske godine.

Na području Vinodolske općine se nalaze i tri vidikovca:

- iznad naselja Drivenik – vidikovac "Mahavica",

- iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva",

- iznad naselja naselja Bribir – vidikovac "Slipica"

3.3. Utvrđivanje raspoloživosti resursa

Resursom se smatraju sredstva, mogućnosti, zalihe, rezerve, izvor, prirodna bogatstva…

Resursi od suštinskog značenja za primjenu i ostvarivanje politike i ciljeva organizacije

vezanih za sustav upravljanja trebaju biti utvrđeni i dostupni. Oni mogu obuhvaćati: 1)

ljudske potencijale, 2) dobavljače i partnerstva, 3) informacije, 4) infrastrukturu, 5) radnu

sredinu, 6) prirodne resurse i 7) financijska sredstva. Resursi su predmet upravljanja. To

podrazumijeva odgovornost menadžmenta za osiguravanje raspoloživosti resursa nužnih za

odvijanje poslovnih procesa (Drljača M., 2012., Resursi kao strukturni element sustava

upravljanja, http://kvaliteta.inet.hr/t_Resursi_%20Drljaca.pdf , pogledano 29.04.2014.

).

3.3.1. Financijska sredstva

Investicija u rekonstrukciju sela Gorići procijenjena je na 2.000.000 kuna te su sve vlastita

sredstva, dakle nema kredita od poslovne banke. Projekt u cijelosti financira vlasnik

postojećih objekata Marko Car. Izvori financiranja projekta prikazani su u tablici broj 4.

Tablica 4: Izvori financiranja projekta

Izvor sredstava Iznos (kn) Učešće

31

Vlastita sredstva 2.000.000 100,00%

Kredit banke 0 0,00%

UKUPNO 2.000.000 100,00%


Tablica 4 prikazuje da projekt rekonstrukcije sela Gorići u potpunosti financira vlasnik

objekata, učešće njegovih vlastitih sredstava iznosi 100%. Vlasnik postojećih objekata za

proces rekonstrukcije sela Gorići neće zatraživati kredit od banke.

3.3.2. Osnovna i obrtna sredstva

Osnovne karakteristike osnovnih sredstava su: koriste se u poslovnim aktivnostima poduzeća

u dužem vremenskom razdoblju, u vijeku uporabe ne mijenjaju svoj fizički oblik, postepeno

se troše, tako što dio svoje vrijednosti prenose na gotove proizvode ili usluge, te podliježu

obračunu amortizacije kojom se mjeri postupno trošenje osnovnih sredstava. Osnovna

sredstva mogu biti stečena kupnjom, izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi,

razmjenom za drugo sredstvo ili darivanjem. Osnovna sredstva u materijalnom obliku se

mogu podijeliti na prirodna bogatstva i sredstva za rad. Prirodna bogatstva su zemljišta i

šume, te čine dio imovine koja ne podliježe obračunu amortizacije. Sredstva za rad su najveća

i najznačajnija grupa osnovnih sredstava. Sredstva za rad obuhvaćaju građevinske objekte,

postrojenja i opremu (strojevi, alati, pogonski, skladišni i uredski inventar, namještaj,

transportna sredstva) (http://www.poslovni.hr/trzista , pogledano 10.07.2014.).

Obrtna sredstva ili kratkotrajna imovina dio su ukupne imovine kojom raspolaže poduzeće, a

koja traje manje od jedne godine. U proizvodnom procesu imovina mijenja svoj oblik, te se

poslije završenog ciklusa ponovno pojavljuje u prvobitnom obliku. Za obrtna sredstva

karakteristično je da su to materijalne vrijednosti koje se troše u proizvodnji, tako da se

njihova supstanca i vrijednost jednokratnom uporabom potpuno prenosi na novi proizvod i pri

tome mijenja njihov prvobitni oblik (http://www.unizd.hr/portals, pogledano 14.07. 2014.).

U tablicama broj 5. i 6. prikazana je struktura trajnih i obrtnih sredstava potrebnih za

realizaciju projekta.

32

Tablica 5: Struktura osnovnih sredstava

Popis osnovnih sredstava Vrijednost (kn) Struktura

1. Zemljište 50.000 3,79 %

2. Građevinski objekt 80.000 6,06 %

3. Vatrogasni pristup 40.000 3,03 %

4. Ostala materjalna imovina 900.000 68,19 %

5. Dozvole 30.000 2,27 %

6. Ostala nematerjalna

imovina

220.000 16,66 %

UKUPNO 1.320.000 100,00%


Vidljivo je iz tablice 5 da je iznos trajnih sredstava procijenjen na 1.320.000 kuna, a čine ih

zemljište, građevinski objekt, vatrogasni pristup, dozvole te ostala materijalna i nematerijalna

imovina.

Tablica 6: Struktura obrtnih sredstava

Popis osnovnih sredstava Vrijednost (kn) Struktura

1. Materjal 600.000 88,24 %

2. Sitni inventor 60.000 8,82 %

3. Ostala obrtna sredstva 20.000 2,94 %

UKUPNO 680.000 100,00 %


Tablica 6 prikazuje obrtna sredstva koja su procijenjena na 680.000 kuna, a sastoje se od

materijala, sitnog inventara i ostalih obrtnih sredstava.

3.3.3. Račun dobiti i gubitka

33

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća

kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog

financijskog rezultata poslovanja za promatrano (obračunsko) razdoblje.

Temeljne sastavnice računa dobiti i gubitka su:

· prihod,

· rashodi,

· dobit prije oporezivanja ili bruto dobit,

· dobit poslije oporezivanja ili neto dobit.

Prihodi su vrijednosti prodanih dobara i usluga koje su iskazane kroz obračunsko razdoblje.

Ostvarenje prihoda utječe na povećanje kapitala (bilančne promjene). Prodajom dobara ili

izvršenjem usluga povećava se ukupna imovina poduzeća (priljev novca na žiro račun,

povećanje potraživanja od kupaca). U izvorima imovine obveze ostaju nepromijenjene, pa

povećanje ukupne imovine povećava kapital poduzeća. Osim prihoda koje poduzeće ostvaruje

prodajom dobara i obavljanjem usluga, u redovnom poslovanju mogu se javiti i druge vrste

prihoda kao na primjer prihodi od kamata, tečajnih razlika, s osnove viškova na zalihama,

uporabe robe za vlastite potrebe i slično.

Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Oni uključuju troškove

plaća zaposlenika, najamnine, troškove usluga, postupnog trošenja (amortizacije) zgrada i

opreme, kamata na primljene kredite i slično. Zbog toga se često nazivaju i „troškovima

poslovanja“.

Rashodi dovode do smanjenje kapitala. Promjene koje uzrokuju mogu biti smanjenje imovine

ili povećanje obveza. Rashodi smanjuju imovinu ako plaćanje prethodi ili nastane u vrijeme

nastanka rashoda (odljev novca sa žiro računa). Kada je plaćanje odgođeno za kasnije,

evidentiranje rashoda povećava obveze. Rashodi se priznaju prema načelu sučeljavanja

prihoda i rashoda, tj. na temelju pridruživanja nastalih troškova prihodima u funkciji kojih su

nastali ( https://www.pfst.hr/old/data ,pogledano 30.04.2014.).

Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit jednaka je razlici između prihoda i rashoda.

Dobit poslije oporezivanja utvrđuje se tako što se porezna osnovica umanjuje za jedinstvenu poreznu stopu od 20%.

Financijski rezultat, i to pozitivan, najvažniji je segment u poslovanju svakog poduzeća. Pozitivan je rezultat pretpostavka sigurnosti i kontinuiteta poslovanja. U tržišnom privređivanju mnoga poduzeća osciliraju u obujmu proizvodnje i prodaje, pa tako i u

34

ostvarenju bruto i neto financijskog rezultata, odnosno novčanih primitaka i izdataka, što ima za posljedicu postojanje permanentne prijetnje gubitaka i likvidnosti (solventnosti) u

poslovanju poduzeća (Sorić I., 2012., Analiza povezanosti između poslovnog rezultata i likvidnosti, file:///C:/Documents%20and%20Settings, pogledano 30.04.2014.).

Tablica 7: Račun dobiti i gubitka projekta Godina UKUPNI

PRIHOD (kn)

UKUPNI

RASHOD (kn)

BRUTO

DOBIT (kn)

POREZ

(20%)

NETO

DOBIT (kn)

2015. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488

2016. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488

2017. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488

2018. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488

2019. 576.000 36.640 539.360 107.872 431.488

Ukupno 2.880.000 1.373.200 1.506.800 301.360 1.205.440


Tablica 7 prikazuje račun dobiti i gubitka poslovanja sela Gorići kroz narednih 5 godina. Iz tablice su vidljivi podaci da su ukupni prihodi kroz svaku godinu poslovanja veći od ukupnih rashoda, što rezultira s dobiti. Sukladno izračunatim podacima, vidljivo je da projekt svake godine ostvaruje dobit, što govori o isplativosti projekta. Od 2019. godine selo Gorići će poslovati sa znatno većom dobiti. Ukupna neto dobit nakon 5 godina poslovanja sela iznosi

1.205.440 kn.

Tablica 8: Prihodi i rashodi ostvareni od broja noćenja u kućama sela Gorići Broj turista (dnevno) 16

Cijena noćenja po turistu (kn) 300

Trošak po turistu (kn) 17


Projekcije su bazirane na 16 novih turista koji dnevno borave u selu Gorići, te je uzeta cijena od 300 kuna za dnevni boravak u selu Gorići, dok su troškovi procijenjeni na 17 kuna po posjetitelju dnevno. U te troškove ulaze plaće, materijalni troškovi te ostali troškovi poslovanja, osim amortizacije.

Godišnji prihod od turista (kn) 576.000

Godišnji trošak od turista (kn) 32.640


Ukupni godišnji prihod od turista se dobije tako da se dnevni prihod po osobi pomnoži s maksimalnim brojem osoba koje mogu istovremeno noćiti u selu, te s brojem dana koliko se očekuje da će selo biti maksimalno popunjeno. Potpuna popunjenost sela Gorići procjenjuje se na 120 dana. Iznos koji se dobije nakon izračuna iznosi 576.000 kn. Ukupni godišnji trošak od turista se dobije tako da se dnevni trošak po osobi pomnoži s maksimalnim brojem osoba koje mogu istovremeno noćiti u selu, te s brojem dana koliko se očekuje da će selo biti maksimalno popunjeno. Za izračun je uzeta potpuna popunjenost sela od 120 dana. Iznos koji se izračunom dobije iznosi 32.640 kn.

35

Amortizacija je postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzeća, a obračunava se godišnje prema zakonom predviđenim postupkom. Tablica 9: Troškovi amortizacije po godinama projekta Redni

broj

Stavke

sredstava

Nabavna

vrijednost

(kn)

Stopa

amortizaci

je

2015.

1.god.

(kn)

2016.

2.god.

(kn)

2017.

3.god.

(kn)

2018.

4.god.

(kn)

2019.

5.god.

(kn)

Ukupna

amortizacija

(kn)

Ostatak

vrijdnosti

(kn)

I. STALNA

SREDSTVA

1.320.000 - 0 0 0 0 0 0 1.320.000

A Materjalna

Imovina

1.070.000 - 0 0 0 0 0 0 1.070.000

1. Zemljište 50.000 0,00 0 0 0 0 0 0 50.000

2. Građrvinski

objekt

80.000 5,00 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 20.000 60.000

3. Vatrogasni

pristup

40.000 25,00 10.000 10.000 10.000 10.000 - 40.000 0

4. Ostala mater.

Imovina

900.000 25,00 225.000 225.000 225.000 225.000 - 900.000 0

B Nematerjalna

imovina

250.000 - 0 0 0 0 0 0 250.000

1. Dozvole 30.000 25,00 7.500 7.500 7.500 7.500 - 30.000 0

2. Ostala

nemat.

imovina

220.000 25,00 55.000 55.000 55.000 55.000 - 220.000 0

II. OBRTNA

SREDSTVA

680.000 - 0 0 0 0 0 0 680.000

1. Materjal 600.000 - 0 0 0 0 0 0 600.000

2. Sitni

inventor

60.000 - 0 0 0 0 0 0 60.000

3. Ostala obrtna

sredstva

20.000 - 0 0 0 0 0 0 20.000

UKUPNO 2.000.000 - 301.500 301.500 301.500 301.500 4.000 1.210.000 1.977.500


U tablici 9 prikazani su troškovi amortizacije po godinama projekta. Ukupna amortizacija

nakon 5 godina iznosi 1.210.000 kn, a ostatak vrijednosti 1.977.500 kuna.

3.3.4. Ekonomski tok projekta

Ekonomski tok je prikaz svih primitaka, izdataka i njihove razlike. Čini podlogu za

izračunavanje rentabilnosti i primjenu dinamičnih metoda ocjene investicijskog projekta. Širi

je pojam od novčanog toka. Primici u ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje

učinaka već i ostatak vrijednosti projekta. Izdaci u ekonomskom toku su: investicije i ostali

izdaci vezani uz investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije, posebna izdavanja za

društveni standard, porezi iz dobiti te izdvajanja za rezerve. Neto primici u ekonomskom toku

36

definirani su kao razlika između primitaka i izdataka (

http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page , pogledano 01.05.2014.).

Tablica 10: Ekonomski tok projekta

Redni

broj

Stavke

2014.

0.godina

Projekta

(kn)

2015.

1.godina

Projekta

(kn)

2016.

2.godina

Projekta

(kn)

2017.

3.godina

Projekta

(kn)

2018.

4.godina

Projekta

(kn)

2019.

5.godina

Projekta

(kn)

1. PRIMICI 0 877.500 877.500 877.500 877.500 580.000

Ukupan

Prihod

- 576.000 576.000 576.000 576.000 576.000

Amortizacija - 301.500 301.500 301.500 301.500 4.000

2. IZDACI 2.000.000 81.012 81.012 81.012 81.012 140.512

A Investicije u

osnovna

sredstva

- - - - - -

B Troškovi

novih turista

- 32.640 32.640 32.640 32.640 32.640

C Otplata

kredita

- 0 0 0 0 0

D Porez na

dobit

- 48.372 48.372 48.372 48.372 107.872

3=1-2 NETO

PRIMITCI

-2.000.000 796.488 796.488 796.488 796.488 439.488

KUMILATIV -2.000.000 - 1.203.512 - 407.024 389.464 1.185.952 1.625.440


U tablici broj 10 prikazan je ekonomski tok projekta obnove sela Gorići. Vidljivo je da

kumulativ čistih primitaka dobiva pozitivan predznak u 3. godini eksploatacije projekta.

3.3.5. Financijski tok projekta

Financijski potencijal projekta podrazumijeva raspoloživa sredstva plaćanja u vijeku

projekta, a ovisi o primicima i izdacima u ekonomskim fazama životnog ciklusa projekta.

Financijski tokovi definiraju likvidnost projekta i preduvjet su učinkovite realizacije i

uspješne eksploatacije projekta. Izvor informacija za ocjenu financiranja i likvidnosti je

37

financijski tok projekta, izvještak koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj retci prikazuju

strukturu financijskih tokova (primitci, izdaci, neto primitci), a stupci pojedina razdoblja u

vijeku projekta, odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i eksploatacije projekta.

Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja

projekta i doprinosa projekta jačanju financijskog potencijala investitora (Zekić, 2010.,p.106).

Tablica 11: Financijski tok projekta

Redni

broj

Stavke 2014.

0.godina

projekta

(kn)

2015.

1.godina

projekta

(kn)

2016.

2.godina

projekta

(kn)

2017.

3.godina

projekta

(kn)

2018.

4.godina

projekta

(kn)

2019.

5.godina

projekta

(kn)

UKUPNO

(kn)

1. PRIMICI 2.000.000 576.000 576.000 576.000 576.000 2.553.500 6.857.500

A Ukupni prihod 576.000 576.000 576.000 576.000 576.000 2.880.000

B Vlastiti izvori

financiranja

2.000.000 2.000.000

C Kredit

poslovne

banke

0 0

D Ostatak

vrijednosti

stalnih

sredstava

1.977.500 1.977.500

2. IZDACI 2.000.000 81.012 81.012 81.012 81.012 140.512 2.464.560

A Ulaganja u

stalna sredstva

2.000.000 2.000.000

B Rashodi(bez

amortizacije i

kamata)

32.640 32.640 32.640 32.640 32.640 163.200

C Porez na dobit 48.372 48.372 48.372 48.372 107.872 301.360

D Anuitet

bankovnih

zajmova

0 0 0 0

3=1-2 NETO 0 494.988 494.988 494.988 494.988 2.412.988 4.392.940

38

PRIMICI

4. KUMULATIV

NETO

PRIMITAKA

0 494.988 989.976 1.484.964 1.979.952 4.392.940 -

Izvor: izrada studenta

U tablici broj 11 prikazana je projekcija financijskog tijeka projekta tijekom nulte godine

(aktivizacijsko razdoblje) te 5 promatranih godina eksploatacije projekta. Vidljivo je da će

projekt tijekom svih 5 promatranih godina eksploatacije omogućavati redovito i pravodobno

podmirivanje svih obveza, odnosno uočljivo je da je projekt likvidan u svim godinama

poslovanja.

3.4. Dinamička ocjena rentabilnosti projekta

Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala

projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku. U tu svrhu razvijene su brojne metode, od

kojih se navode tri temeljne, koje je preporučljivo koristiti u kombinacijama budući da svaka

od njih ocjenjuje samo određene aspekte isplativosti projekta (Zekić, 2010.,p.110). U sklopu

ovoga projekta biti će prikazane: metoda neto sadašnje vrijednosti projekta i metoda perioda

povrata ulaganja u projekt.

3.4.1. Neto sadašnja vrijednost projekta

Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta je metoda ocjene financijske isplativosti projekta ,a

smatra se temeljnom metodom projektnog odlučivanja. Neto sadašnja vrijednost projekta

definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u ekonomskom toku svedenih na

njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta. Proračunati čisti novčani tok za svaku

godinu diskontira se na sadašnju vrijednost sa zadanom stopom povrata i taj se zbroj

uspoređuje s planiranim iznosom investicijskog ulaganja koji se smatra početnim novčanim

tokom. Projekt je po metodi neto sadašnje vrijednosti prihvatljiv ako je njegova neto sadašnja

vrijednost pozitivna, a neprihvatljiv ako je negativna (Zekić, 2010.,p.111.).

Diskontna stopa pomoću koje se izračunava čista sadašnja vrijednost jednaka je kamatnoj

stopi po kojoj se odobrava kredit u banci.

39

Formula za izračun neto sadašnje vrijednosti:

NSV=

n

t

n

e

n pNP

÷÷÷÷

ø

ö

çççç

è

æ

+å=

1001

1

1

NSV- neto sadašnja vrijednost NPe – neto primitci u ekonomskom toku

p – diskontna stopa

n – godina u vijeku projekta

Tablica 12: Neto sadašnja vrijednost vrijednost projekta Godina projekta Godina Neto primitci iz

ekonomskog tijeka

(kn)

Diskontna stopa Sadašnja

vrijednost

primitaka (kn)

0. godina projekta 2014. - 2.000.000 5,00%

1. godina 2015. 796.488 5,00% 758,559

2.godina 2016. 796.488 5,00% 722.438

3.godina 2017. 796.488 5,00% 688.036

4.godina 2018. 796.488 5,00% 655.273

5.godina 2019. 439.488 5,00% 344.350

A) Ukupna sadašnja vrijednost primitaka 3.168.656

B) Neto sadašnja vrijednost projekta A + 0 1.168.656


3.4.2. Period povrata ulaganja u projekt

Razdoblje povrata uloženih sredstava u projekt označava vrijeme koje je potrebno da se iz

čistih primitaka ekonomskog tijeka povrati uloženi novac u realizaciju projekta, dakle kada

kumulativ čistih primitaka ekonomskog tijeka dobije pozitivan predznak. Poželjno je da to

razdoblje bude što kraće, da se projekt i ulaganje u njega čim prije isplati. Vrijeme povrata u

svakom poduzetničkom pothvatu vrlo je važno i u novije vrijeme postaje glavni kriterij

alokacije ulaganja. Kraće vrijeme povrata privlači, a dulje odvlači ulagače.

Tablica 13: Vrijeme povrata ulaganja

40

Godina vijeka projekta Godina Neto primici iz

ekonomskog tijeka

Kumulativni neto

primitak

0. godina projekta 2014. -2.000.000 kn -2.000.000 kn

1. godina 2015. 796.488 kn - 1.203.512 kn

2. godina 2016. 796.488 kn - 407.024 kn

3. godina 2017. 796.488 kn 389.464 kn

4. godina 2018. 796.488 kn 1.185.952 kn

5. godina 2019. 439.488 kn 1.625.440 kn

UKUPNO 1.625.440 kn


U tablici broj 13 vidljivo je da se u projekt uložena sredstva vraćaju u 3. godini, jer tada

kumulativ neto primitaka dobiva pozitivan predznak.

3.5. Pokazatelji učinkovitosti

Tablica 14: Ukupni prihodi, ukupna ulaganja, broj zaposlenih, bruto i neto dobit i

vlastita sredstva Opis 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina

Ukupni prihod 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn

Ukupna ulaganja 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn

Broj zaposlenih 0 0 0 0 0

Bruto dobit 241.860 kn 241.860 kn 241.860 kn 241.860 kn 539.360 kn

Neto dobit 193.488 kn 193.488 kn 193.488 kn 193.488 kn 431.488 kn

Vlastita sredstva 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn


3.6. Tehničko- tehnološka analiza

41

U nastavku rada je prikazana tehničko- tehnološka analiza projekta. Obuhvat i opće karakteristike

Investicija u obnovu četri postojeće kuće u selu Gorići može se podijeliti na:

1. Investicija u obnovu krovova

2. Investicija u plastičnu stolariju

3. Investicija u kompletne instalacije u kućama

4. Investicija u zidarske radove

5. Investicija u uređenje interjera i eksterjera

6. Investicija u izgradnju 4 bazena

Tehničko- tehnološka analiza sastavni je dio projekta “Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu

razvoja ruralnog turizma na području Vinodolske općine” i ona sadrži definirane aktivnosti i

njihov opis.

Popis aktivnosti radova na projektu:

1. Investicija u obnovu krovova

1.1. Skidanje 4 stara krova

1.2. Montaža 4 nova krova

2. Investicija u plastičnu stolariju

2.1. Skidanje starih prozora i vrata

2.2. Ugradnja novih 16 prozora i 8 vrata

3. Investicija u kompletne nove instalacije u kućama

3.1. Polaganje elektroinstalacija

3.2. Polaganje vodoinstalacija

3.3. Polaganje instalacija odvoda

4. Investicija u zidarske radove

4.1. Poslovi gletanja zidova

4.2. Poslovi ličenja zidova

4.3. Uređenje fasade kuća

5. Investicija u uređenje interjera i eksterjera

5.1. Uređenje podova kuća (pločice, parket)

42

5.2. Kupovina novog namještaja

5.3. Kupovina dvorišnog namještaj

6. Investicija u izgradnju 4 bazena

6.1. Poslovi iskopa 4 bazena

6.2. Poslovi uređenja bazena

Poslovi rekonstrukcije 4 postojeće kućice u selu Gorići započeti će s obnovom krovova kuća.

Stari krovovi su u prilično lošem stanju, te sadrže azbest, pa je njihova zamjena obvezna. Za

zamjenu i postavljanje krovova zadužena je riječka firma Roof d.o.o. Njihov zadatak

obuhvaća skidanje i odvoz starih krovova, te dovoz i montažu novih krovova. Nakon obnove

krovova kreće polaganje instalacija po kućama, struje, vode i odvoda. Za poslove polaganja

instalacija zadužena je crikvenička firma Stream d.o.o. Njihovi radovi obuhvačaju nabavku

svog potrebnog materjala, te njegovu ugradnju. Nakog završetka radova polaganja instalacija,

slijedi uređenje zidova kuća. Za poslove uređenja zidova zadužena je bribirska firma ART

d.o.o. U cijenu njihovih radova uključenja je cijena kompletnog materjala te izvedba radova.

Uređuju se svi zidovi unutar kuća, te vanjski zidovi kuća. Nakon što su završeni svi ti radovi,

slijedi unutrašnje i vanjsko uređenje kuća s namještajem. Za poslove unutrašnjeg i vanjskog

uređenja zadužena je riječka firma Design d.o.o. Njihov zadatak je u dogovoru s investitorom

namjestiti unutrašnjost i urediti okučnicu oko kućica. U cijenu posla uključena je samo cijena

rada, dok investitor sam pokriva sve troškove namještaja i sveg materjala potrebnog za

uređenje. Paralelno dok se izvode svi radovi na uređenju kuća, vode se radovi izgradnje i

uređenja 4 bazena. Svaka kućica će imati svoj odvojeni bazen. Poslove iskopa i uređenja

bazena izvodi crikvenička tvrtka Pool d.o.o. U cijenu izgradnje bazena, je ukljućena cijena

svog potrebnog materjala i radova.

3.7. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva

Projektni menadžment nastoji realizirati projekt na način da ostvari optimalan sustav

primarnih projektnih ciljeva – vremena, troškova i kvalitete. U realizaciji projekta treba voditi

računa o tome da se ne prekorači planirani budžet, da se sve projektne faze i završetak

43

projekta realiziraju sukladno planu te da se osigura zadovoljenje projektnih potreba,

specificiranjem standarda kvalitete. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva

uključuje: upravljanje projektnim vremenom, upravljanje projektnim troškovima i upravljanje

projektnom kvalitetom.

Projekt rekonstrukcije sela Gorići objašnjava upravljanje projektnim vremenom i projektno

upravljanje kvalitetom.

3.7.1. Upravljanje projektnim vremenom

Upravljanje projektom, odnosno projektnim vremenom zahtijeva bolje poznavanje teorije i

prakse o upravljanju vremenom. Upravljanje projektnim vremenom provodi se kroz više faza,

a faze kod upravljanja projektnim vremenom su sljedeće:

a) definicija projektnih aktivnosti,

b) prognoziranje duljine trajanja projekta,

c) izrada vremenskog rasporeda projekta,

d) vremensko sekvenciranje projektnih aktivnosti,

e) kontrola vremenskog rasporeda projekta (Škreblin D., 2012., Upravljanje projektnim

vremenom, http://upravljanje-vremenom.bloger.index.hr/post/upravljanje-projektnim-

vremenom/17702807.aspx, pogledano 03.05.2014.).

Projekt rekonstrukcije sela Gorići primjer je projekta koji se tek treba realizirati. Realizacija

se planira od 01.07. 2014. do 24.02.2015. godine, ukupno 234 dana. Unutar tog razdoblja

moraju se dovršiti svi planirani radovi.

Projekt rekonstrukcije predmetnih građevina uključuje građevinske i obrtničke radove. U

građevinske radove spadaju: pripremni radovi, zemljani radovi, betonski radovi, zidarski

radovi, izolatorski radovi, fasaderski radovi.

U obrtničke radove spadaju: stolarski radovi, PVC bravarija, limarski radovi, krovopokrivački

radovi, gipserski radovi, soboslikarsko-ličilački radovi, keramičarski radovi, radovi dobave i

ugradbe.

Za prikaz projektnih aktivnosti i njihovog vremena trajanja upotrijebit će se gantogram.

44

Gantogram ima izgled tablice u koju se projekti, odnosno projektne aktivnosti smještaju u

redcima redoslijedom od vrha prema dnu, a vremena realizacije u stupcima s lijeva na desno.

Gantogram je vrlo pregledan i lako razumljiv alat kojim sudionici u realizaciji projekta mogu

brzo i lako doći do informacija o svim aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne

realizacije. Njegov je osnovni nedostatak ograničenost informacijskog sadržaja, budući da ne

pokazuje međuovisnost projektnih aktivnosti, odnosno međuovisnost realizacije projekta

(Zekić, 2010., str. 119.).

U izradi gantograma uzete su samo glavne skupine radova, a vrijeme realizacije podijeljeno je

po danima.

Gantogram – prikaz projektnih aktivnosti i njihovog trajanja


3.7.2. Projektno upravljanje kvalitetom

Upravljanje projektnom kvalitetom uključuje identifikaciju standarda kvalitete koje projekt

treba zadovoljiti kao i utvrđivanje načina osiguranja kvalitete. Kvalitetu treba promatrati i u

odnosu na mogućnost zadovoljavanja potreba svih sudionika realizacije projekta te kao

suprotnost nedostacima i šteti. Najčešći su problemi u realizaciji projekata prekoračenje

45

rokova, loša kvaliteta radova i prekoračenje planiranih troškova. U Republici Hrvatskoj je

prihvaćena međunarodna norma HRN ISO 10006:2002 Upravljanje kvalitetom – Smjernice

za kvalitetu u vođenju projekata.

Shema 1: Kvaliteta projekta

Izvor: Izrada studenta prema podacima sa http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-

kvalitetom-projekta

ISO 9001:2008 Sustav upravljanja kvalitetom - Zahtjevi jest dokument od oko 30 stranica

kojem pristup omogućuje organizacija zadužena za ISO standard. Standard je nadopunjen s

još dva standarda - ISO 9000:2005 Sustav upravljanja kvalitetom - Temeljna načela i

terminološki rječnik te ISO 9004:2009 Upravljanje u svrhu trajne uspješnosti organizacije -

Pristup upravljanju kvalitetom.

Međunarodna norma EN ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se

odnose na sustav upravljanja okolišem organizacije.

Potpuno upravljanje kvalitetom (eng. Total Quality Management, TQM) je pristup

upravljanju koji podrazumijeva dugoročnu orijentaciju ka trajnom poboljšanju kvalitete koja

će zadovoljiti i premašiti očekivanja kupaca.

46

Six Sigma je metodologija za unapređivanje kvalitete ključnih procesa bazirana na

činjenicama. Fokusirana je na kontinuirano usavršavanje i ima za cilj dostizanje 99,9997%

ispravnosti procesa, utjecanjem na svaki dio procesa koji sadrži varijacije ili gubitke.

Projektom rekonstrukcije sela Gorići su jasno specificirani standardi kvalitete u vezi sa svim

radovima koji će se izvoditi na predmetnim građevinama i materijalima koji će se koristiti.

Kod izvedbe svih radova obavezno je u svemu primjenjivati važeće zakone, propise,

pravilnike i standarde. Izvođač je odgovoran za sigurnost i nepovredivost susjednih parcela i

građevina, te je dužan izraditi elaborat o zaštiti na radu na gradilištu. Sav građevinski

materijal i oprema koji se dobivaju, upotrebljavaju i ugrađuju moraju biti novi, osim ako

troškovnikom nije drugačije određeno. U opisu pojedine vrste radova, koji će se izvoditi na

predmetnom objektu, specificirani su standardi kvalitete za sve osnovne materijale, a kod

nabave i ugradnje za izmijenjene radove i materijale također se treba pridržavati

odgovarajućih standarda i važećih propisa. Izvođači svih radova dužni su za sve materijale

koje upotrebljavaju, a za koje ne postoje hrvatski standardi, prethodno pribaviti ateste od

priznate i registrirane ustanove za ispitivanje materijala.

Shema 2: Procesi upravljanja kvalitetom projekta

Izvor: Izrada studenta prema podacima sa: http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-

kvalitetom-projekta

Kvaliteta procesa određuje se: · osiguravanjem odgovarajućih resursa,

· definiranjem ključnih parametara u procesu na najvišoj razini i po koracima,

· obukom zaposlenih za funkcioniranje procesa,

· pribavljanjem novih znanja (potrebnih u procesu),

· mjerenjem parametara i provjerama procesa,

47

· analizama, preispitivanjima i poboljšanjima procesa

· validacijom rezultata procesa, mjerenjima zadovoljstva kupaca.

(http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-kvalitetom-projekta, pogledano

14.07.2014.)

3.8. Analiza projektnih rizika

Projektni rizik je mogući događaj ili stanje koje, ako se pojavi, ima pozitivan ili negativan

učinak na najmanje jedan od parametara projekta: trošak, vrijeme, opseg ili kakvoću rezultata.

Rizik je svojstven svakom projektu ili procesu. Prepoznavanje rizika ili ukazivanje na rizik

smatra se korisnom aktivnošću. Prvo valja odrediti rizike, a potom upravljati njima. Potrebno

je stalno procjenjivanje rizika, iz razloga što je proaktivnost isplativija od čekanja.

Područja nastupa (klasifikacije) rizika:

• Međuljudski odnosi

– komunikacija s ulagačima

– komunikacija unutar tima, sukobi

• Složenost projekta

– preveliki zahtjevi za upravljanjem

– nedostatak iskustva voditelja projekta

• Vanjski čimbenici

– politički utjecaj (novi zakoni, smjena sponzora nakon izbora)

Mogući rizici na projektu rekonstrukcije sela Gorići:

· Izvođač radova na objektu može kasniti s izvođenjem radova, što uvelike otežava

ostvarenje projektnih ciljeva i kašnjenje isporuke projektnog proizvoda korisniku, a

to se može spriječiti odabirom više izvođača ili zamjenom izvođača radova.

· Nekvalitetno izvedeni radovi na projektu, što se može ukloniti preciznim sklapanjem

ugovora o izvođenju radova.

· Uz ostale rizike mogu se navesti financijski rizik, tj. opasnost da investitor neće biti

u mogućnosti financijski pratiti projekt.

· Manjak radne snage određene kvalifikaijske strukture potrebne za projekt.

48

· Najnepredvidljiviji rizik je ljudski potencijal, tj. ako netko od članova projektnog

tima ne ispuni svoj dio odgovornosti i ne ispuni planirani projektni zadatak, projekt

će kasniti i neće ostvariti svoj cilj.

4. PERSPEKTIVE RAZVOJA RURALNOG TURIZMA

VINODOLSKE OPĆINE

Razvoj ruralnih područja sastoji se od mnogobrojnih faktora koji predstavljaju veliki izazov.

Prostorna disperzija ruralne populacije često zahtijeva velike troškove i složena je za

organizirano i učinkovito korištenje i pružanje dobara i usluga u odnosu na urbana područja.

Ekonomske razvojne mogućnosti su specifične i manjeg su raspona nego u urbanim

područjima. Tržišta ruralnih područja su mala i ograničena te je veoma kompleksno definirati

jedinstven ključni pokretač ukupnog razvoja koji bi doveo do mobilizacije i općeg rasta svih

razvojnih sektora i kvalitete života svih lokalnih stanovnika. Ruralni razvoj stavlja naglasak

49

na široke promjene okruženja koje stanovnicima ruralnih prostora pružaju mogućnosti

stjecanja prihoda jačanjem vlastitih kapaciteta.

4.1. Ruralni turizam na području Republike Hrvatske

Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već

postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička.

Ovaj posebni oblik turizma u Hrvatskoj se operativno i organizirano počeo razvijati 1996.

godine, kada je tadašnji ministar turizma, temeljem tada važećeg Zakona o ugostiteljskoj

djelatnosti, donio Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i tada je

stvoren pravni okvir reguliranja ove vrste turizma. Od tada pa do danas, broj registriranih

turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava na razini RH, koja ima čak 92% ruralnog

prostora od ukupne

površine Hrvatske, neprekidno je u uzlaznom trendu. Turistička seljačka gospodarstva su

zaživjela u jedan novi turistički proizvod, čijem brzom kvantitativnom rastu i kvalitativnom

razvoju svjedočimo iz godine u godinu. Međutim, unatoč pozitivnom trendu razvoja, analize

pokazuju da taj razvoj nije ravnomjeran u svim hrvatskim područjima, te da među

gospodarstvima postoje strukturne i druge razlike. Kao rezultat svega toga, u pojedinim

županijama postoji velik broj vrlo razvijenih turističkih seljačkih gospodarstva, dok se u

drugim tek registriraju prva mala gospodarstava za bavljenje turizmom kao dopunskom

djelatnošću, a negdje ih još uopće nema.

Grafikon 2: Broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstva u 2012. godini po županijama

50

Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr (pogledano 14.04.2014.)

Grafikon 2 prikazuje izrazito neravnomjeran prostorni raspored turističkih seljačkih

gospodarstava u Hrvatskoj. Čak 6 županija nemaju registriranih turističkih seljačkih

gospodarstava, dok 7 kontinentalnih županija ima registrirano manje od 10 turističkih

seljačkih gospodarstava. Najviše registriranih seoskih turističkih gospodarstava imaju Istarska

i Dubrovačko – neretvanska županija.

Grafikon 3: Kretanje broja registriranih turističkih seljačkih gospodarstva u razdoblju od 1998.- 2007. godine

51

Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr (pogledano 14.04.2014.)

Iz grafikona 3 možemo izčitati podatke da od 1998. godine broj registriranih turističkih

seljačkih gospodarstava uglavnom raste. Godine 2004. je zabilježen manji pad, no od 2005.

godine taj broj ponovno raste.

Tablica 15: Prikaz registriranih turističkih seljačkih gospodarstva od 1998.- 2007. godine

Godina Broj ukupno registriranih TSOG u RH

1998. 32

1999. 65

2000. 151

52

2001. 175

2002. 269

2003. 269

2004. 254

2005. 310

2006. 330

2007. 352

Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr, pogledano (14.04.2014.)

Tablica 15 prikazuje broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstava od 1998- 2007.

godine. Broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstava raste iz godine u godinu, tako je

za 10 godina od 1998. do 2007. taj broj porastao za 320 gospodarstava.

4.2. Značaj rekonstrukcije sela Gorići za Vinodolsku općinu

Izvedba projekta rekonstukcije sela Gorići od iznimnog je značaja za turizam Vinodolske

općine. Rekonstrukcijom sela Gorići Vinodolska općina dobiva 16 novih smještajnih

kapaciteta, iz čega proizlazi da bi se navedenim projektom u određenoj mjeri rješio problem

povećane potražnje za smještajem turista na području Vinololske općine.U današnje vrijeme

kada su ljudi svakodnevno pod velikim stresom, te im manjka vremena za kvalitetne

aktivnosti, Vinodolska općina predstavlja odličnu mogućnost bijega iz takve svakodnevnice.

Selo će posjetiocima omogućiti da se bolje upoznaju sa ljepotama, te brojnim sadržajima i

događanjima koje nudi Vinodolska općina. Prvenstveni razlog obnove sela je ostvarivanje

prihoda za vlasnika objekata, ali to izravno utjeće i na veću posjećenost događanja koje

organizira Općina. Veći broj turista, dakle veća posjećenost događanja svakako rezultira i

većim prihodima za samu Općinu. Samim time rekonstrukcija sela Gorići će omogućiti veću

zaposlenost stanovnicima Općine.

Budući da se selo Gorići sastoji od sedam ruševih kuća, a ovim projektom rekonstrukcije su

obuhvaćene četri kuće, postoji mogućnost daljnjeg ulaganja u obnovu kuća. Ukoliko se

projekt obnove četri kuće kroz slijedećih nekoliko godina pokaže kao iznimno uspješan,

53

postoji velika mogućnost daljnjeg ulaganja u obnovu navedene tri ruševne kuće. Daljnim

ulaganjem selo bi dobilo dodatnih 12 smještajnih kapacitata, što bi također bilo od velikog

značaja za Vinodolsku općinu. Velika potražnja turista za smještajem u selu, također bi kroz

nekoliko godina omogućila i izgradnju dodatnih sadržaja, poput teniskog i košarkaškog

terena.

5. ZAKLJUČAK

Projekt je vremenski određena aktivnost s ciljem da se proizvede jedinstven proizvod, usluga

ili rezultat. Za razliku od operacija, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti

su vremenski ograničeni i jedinstveni. Projekti se poduzimaju na svim razinama organizacije i

mogu uključivati od jedne osobe do više tisuća osoba u nekoliko različitih timova. Definiranje

projekta je aktivnost kojom se određuje što se očekuje kao rezultat, koje je predviđeno

vrijeme za izvršenje, te koji resursi se rabe ili sudjeluju u radu. Upravljanje projektima je

skup procesa u kojima se primjenjuju znanja, vještine, alati i tehnike s ciljem da se realiziraju

ciljevi projekta. Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni menadžer i njegov projektni

tim, te okolina koja bitno utječe na projekt.

Ruralni turizam određen je ruralnim prostorom, u kome se mogu odvijati svi oblici

ugostiteljske i turističke ponude. Nudi se seoski, lovni, ribolovni, etno-gastronomski,

ekoturizam, avanturistički, zdravstveni, kulturni, vjerski, i mnogi drugi tipovi turizma. Kako

je turizam postao masovni fenomen, brojne turističke destinacije postale su jednako tako

napućene kao i sredine iz kojih turisti dolaze. Stoga sve veći broj turista danas bježi iz

prenapučenih, modernih, bučnih destinacija i u stalnoj je potrazi za novim, idiličnim

sredinama, lijepim krajolikom, nedirnutom prirodom, te jednostavnim načinom života.

Turistička atraktivnost samog kraja mora biti takva da ima snagu privući turiste. Seosko

gospodarstvo blizu nekog zagađivača ili proizvođača buke u okolišu nema šansu razvoja tog

54

oblika turizma. Osim toga turisti traže uvjete za rekreaciju i razonodu te mogućnost odlaska

na izlete u bližu okolicu koja ima neke sadržaje koje turist ocjenjuje vrijednim za vidjeti.

Projekt rekonstrukcije sela Gorići vezan je uz postizanje održivog turizma na području

Vinodolske općine. Aktivnosti vezane uz ovaj projekt dovode do namjenskog cilja, a to je

povećanje turističkog sadržaja na području Vinodolske opiće. Projektom se povećava broj

smještajnog kapaciteta, što je izričito važno za turizam općine, jer potražnja za smještajem iz

godine u godinu znatno raste. Selo koje se nalazi na iznimnoj lokaciji, okruženo stoljetnom

šumom, zasigurno će ispuniti želje za odmorom svakog posjetitelja.

Provedenim analizama došlo se do zaključka da je projekt prihvatljiv za izvedbu. Prihodi koje

projekt ostvaruje tijekom razdoblja, dovoljni su za podmirenje svih dospijelih obveza te se

može reći da je investicijski projekt likvidan. Neto primitci su pozitivni u svim godinama

promatranja projekta, što znaći da projekt ostvaruje pozitivne vrijednosti, odnosno poslovnu

dobit.

55

LITERATURA:

KNJIGE: 1. Buble M., 2010., Projektni menadžment, Minerva- Visoka poslovna škola, Dugopolje

2. Dujanić M., 2010., Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

3. Hauc A., 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanje, Visoka škola za

poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, Zaprešić, Zagreb

4. Kerzner H., Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and

Controlling, Eighth Edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons, Inc, 2003.

5. Kleim R.L. and Ludin I.S., 1998., Project Management Practitioner's Handbook,

AMACOM Books

6. Omazić, M. A., Baljkas S., 2005., Projektni menadžment, Sinergija d.o.o., Zagreb

7. PMI, 2004., A Guide to the Project Management Body of Knowledge, Third Edition

(PMBOK Guide). Newtown Square, PE: Project Management Institute

8. Zekić Z., 2010., Projektni menadžment: upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka

ČLANCI: 9. Arežina S., 2013., Analiza tržišta, http://www.marketing-seo.org/analiza-trzista.html ,

pogledano online 27. 04.2014.

10. Drljača M., 2012., Resursi kao strukturni element sustava upravljanja,

http://kvaliteta.inet.hr/t_Resursi_%20Drljaca.pdf , pogledano online 29.04.2014.

11. Krajnović A., 2011., Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i

smjernice,

file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads

56

/Krajnovic_Cicin_Sain_Predovan_Stratesko_upravljanje_razvojem_ruralnog_turizma.pd

f , pogledano online 19.04. 2014.

12. Sorić I., 2012., Analiza povezanosti između poslovnog rezultata i likvidnosti,

file:///C:/Documents%20and%20Settings, pogledano online 30.04.2014.

INTERNETSKI IZVORI: 13. http://web.efzg.hr, pogledano online 12.04.2014.

14. http://www.etfos.unios.hr, pogledano online 10.04.2014.

15. Milčić D. , Uloge i zadaci projektnog menadžera,

file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads

/www2_upi_pr3.pdf, pogledano online 11.04. 2014.

16. Preprotić B., Kostešić A.V., 2008., Projektni menadžer i interesno- utjecajne skupine,

http://nastava.tvz.hr., pogledano online 11.04.2014.

17. http://www.poslovni.hr/trzista , pogledano online 10.07.2014.

18. https://www.google.hr/search?noj=1&tbm=isch&sa=1&q=%C5%BEivotni+ciklus+proje

kta&oq=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&gs_l=img.3 , pogledano online 19.04. 2014.

19. https://www.pfst.hr/old/data, pogledano online 30.04.2014.

20. http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page , pogledano online 01.05.2014.

21. Škreblin D., 2012., Upravljanje projektnim vremenom, http://upravljanje-

vremenom.bloger.index.hr/post/upravljanje-projektnim-vremenom/17702807.aspx,

pogledano online 03.05.2014.

22. Špundak M., 2012., Upravljanje projektima - definicije i metodologije,

http://www.fer.unizg.hr , pogledano online 10.04. 2014

23. http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-kvalitetom-projekta, pogledano 14.07.2014.

24. http://hr.wikipedia.org/, pogledano online 10.04.2014.

25. Šunjić D., Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com,

pogledano online 10.04.2014.

26. http://www.unizd.hr/portals, pogledano online 14.07. 2014.

57

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

1. Područja projektnog menadžmenta (prema

PMI)

7.

2. Balans između različitih očekivanja 14.

3. SWOT analiza projekta 26.

4. Izvori financiranja projekta 32.

5. Struktura osnovnih sredstava 33.

6. Struktura obrtnih sredstava 34.

7. Račun dobiti i gubitka projekta 36.

8. Prihodi i rashodi ostvareni od broja noćenja u

kućama sela Gorići

36.

9. Troškovi amortizacije po godinama projekta 38.

10. Ekonomski tok projekta 40.

11. Financijski tok projekta 41.

12. Neto sadašnja vrijednost vrijednost projekta 43.

13. Vrijeme povrata ulaganja 44.

14. Ukupni prihodi, ukupna ulaganja, broj

zaposlenih, bruto i neto dobit i

vlastita sredstva

45.

15. Prikaz registriranih turističkih seljačkih

gospodarstva od 1998.- 2007. godine

57.

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Faze životnog ciklusa projekta 16.

58

2. Broj registriranih turističkih seljačkih

gospodarstva u 2012. godini po županijama

55.

3. Kretanje broja registriranih turističkih seljačkih

gospodarstva u razdoblju od 1998.- 2007.

godine

56.

POPIS SLIKA, FOTOGRAFIJA I ZEMLJOVIDA

Redni broj Naziv slike/ fotografije/zemljovida/shema Stranica

1. Selo Gorići prije obnove 22.

2. Lokacija sela Gorići 23.

3. Bribirska gradina 28.

4. Gantogram- prikaz projektnih aktivnosti i

njihovog trajanja

49.

5. Kvaliteta projekta 50.

6. Procesi upravljanja kvalitetom projekta 51.

59