Sanskrtska gramatika

स�सक� तLekcija 8: Osnove glasovnih promjena

Lekcija 8.Osnove glasovnih promjena

NAČELA GLASOVNIH PROMJENA

Alternacije (glasovne promjene) – sandhi – su promjene u fonemskom sastavu morfemā.

U hrvatskom jeziku:Fonološki uvjetovane alternacije: jednačenje suglasnika po zvučnosti (svjedočiti → svjedodžba), jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe (stan → stambeni), ispadanje suglasnika (iz sisati → isisati ).

Morfološki i tvorbeno uvjetovane alternacije: nepostojani samoglasnici (stolac → stolca), prijeglas (gradom : mužem), proširivanje (brati → berem), vokalizacija (anđeo → anđela), palatalizacija (majka → majčica), sibilarizacija (majka → majci ), jotacija (grubo → grublje), ispadanje pojedinačnog suglasnika i sloga (crpsti → crpem), alternacija suglasničkih skupova (dahtati → dašćem), alternacije ije – je – e – i – ø (cvijet → cvjetovi ).

U indoevropskim jezicima dolazi do regresivne asimilacije, što znači da početni glas sljedećeg morfema mijenja završni glas prethodnog morfema. Npr:

stan + beni = stambeni (labijal b je labijalizirao n u m)Zagreb + čanin = Zagrepčanin (bezvučni č je obezvučio b u p)

Glavna načela sandhija u sanskrtu su 1. poništavanje zijeva (hijata); 2. jednačenje suglasnika po zvučnosti, 3. jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe, te 4. cerebralizacija.

RASTAVLJANJE RIJEČI

Svaka logična cjelina (rečenica ili stih (do crte)) smatra se neprekinutim lancem slogova, pa do sandhija dolazi i između dviju zasebnih riječi. Sandhija nema samo na kraju cjeline.

Unutar jednog rečeničnog sklopa riječi se rastavljaju samo ako riječ završava samoglasnikom, anusvārom ili visargom, a sljedeća riječ počinje suglasnikom; te ako je se riječ rastavlja kao posljedica sandhija. Tada se u devanagarskom pismom sve riječi pišu pod jednom crtom. U transliteraciji se može rastavljati na riječi, ali se može transliterirati identično kao u devanagarskom pismu.

1


VRSTE SANDHIJA

Samoglasnički sandhi nastaje na spoju dvaju samoglasnika.Suglasnički sandhi nastaje na spoju dvaju suglasnika.

samoglasnik + samoglasnik = samoglasnički sandhisamoglasnik + suglasnik = suglasnički sandhi (vrlo rijetko)suglasnik + suglasnik = suglasnički sandhisuglasnik + samoglasnik = suglasnički sandhi (ozvučivanje)

Izvanjski sandhi nastaje na spoju dviju riječi.Unutarnji sandhi nastaje na spoju riječi i različitih afiksā.

PRIJEVOJ (APOFONIJA)

Prijevoj (apofonija) je naziv za samoglasničke promjene (alternacije) u korijenu riječi u određenim tvorbenim i morfološkim kategorijama indoevropskog prajezika. Budući da je prijevoj posljedica pradavnih procesā, sačuvan je samo djelomično i ne može se dosljedno pratiti ni u jednom jeziku. Najzornije se može pratiti u sanskrtu.

U hrvatskom se u prijevojnim alternacijama mogu pojaviti svi samoglasnici, te odsutnost samoglasnika (obično nikada u jednom nizu svi samoglasnici, a najčešće su alternacije dvaju samoglasnika). Npr:

∅ – e – ije – o – a – i mrtav – mrem – mrijeti – umoriti – umarati – umiratie – ije – je – a – o teći – tijek – utjecati – utakati – toki – ije – oj liti – lijevati – loje – ije – i - o reći – riječ – proricati – proroka – i – u dahnuti – disati – duh

Prijevoji se mogu pratiti i u drugim indoevropskim jezicima:

grčki ίπω – ἒλιπον – λέλοιπαlatinski tego – togaengleski sing – sang – sung – songnjemački werfen – warf – geworfen – Wurf

2


U sanskrtu samoglasnici podliježu dvostrukom stupnjevanju. Ti se prijevojni stupnjevi nazivaju guṇa i vr0ddhi.Guṇa-stupanj je pojačavanje jednostavnog samoglasnika s prethodnim a. Vr2ddhi-stupanj je pojačavanje guṇa-stupnja još jednim prethodnim a.prijevojni stupnjevi

jednostavni (praznina)

- i, ī u, ū r 9, r 9: l 9

guṇa (punina) a e o ar alvr 9ddhi (duljina) ā ai au ār -

Npr.

brahman – brāhmaṇa बरहमन - बर�हमणdiv – deva – daivya दि�व - ��व - ��वयmuc – mokṣa – maukṣa म�च - म�कष - म�कषkr0ṣṇa – kārṣṇa क� षण - क�षण�kl0p – kalpa क� प - कलप

SUGLASNICI NA SVRŠETKU RIJEČI (U PAUZI)

U sanskrtu riječi ne počinju glasovima: ṅ, ñ, ṇ, ṁ i ḥ.Etimološki riječi ne završavaju glasovima: ṇ, ṁ, y, l, v i ḥ.

Prije nego se riječ uključi u rečenicu (ili stih) potrebno ju je svesti na završni suglasnik, pa tek onda mogu nastupiti glasovne promjene. Tako poredane svedene riječi prije glasovnih promjena naziva se "pāda-tekst" (pāda = dio stiha). U pauzi (pāda-tekstu) riječi mogu završiti na bilo koji samoglasnik.

Pravila za svođenje riječi na završni suglasnik:

1. Ako riječ završava na dva ili više suglasnika, ostaje samo prvi, a ostali se odbacuju. Npr:

sants = sankakubhs = kakubh

Dopuštena je samo skupina "r + suglasnik". Npr:

urk = urk

3


2. Riječi u pauzi mogu završavati samo na 8 mogućih suglasnika:

k, ṭ, t, p, ṅ, n, m, ḥ

Ako riječ etimološki završava na neki drugi suglasnik svodi se na sljedeći način:

k, kh, g, gh svodi se na kc, ch, j, jh, ś, h svodi se na k ili ṭṭ, ṭh, ḍ, ḍh, ṣ svodi se na ṭt, th, d, dh svodi se na tp, ph, b, bh svodi se na pṅ, ñ svodi se na ṅn svodi se na nm svodi se na ms, r svodi se na ḥ

Npr.

tad – tat त� - ततyudhs – yudh – yut य�धस - य�ध - य�तprāc – prāk परा�च - परा�कdevarāj – devarāṭ ��वरा�ज - ��वरा�टṣaṣ – ṣaṭ षष - षटpunar – punaḥ प�नरा - प�न'aśvas – aśvaḥ अशवस - अशव'

Ako korijenski slog počinje zvučnim neaspiriranim, a završava zvučnim aspiriranim suglasnikom ili hakom h ; u pauzi se aspiracija pomiče s kraja na početak sloga! Npr.

goduh – godhuk गो�दह - गो�ध�कbudh – bhut ब�ध - भ�त

4

स�सक� तLekcija 9: Izvanjski samoglasnički sandhi

Lekcija 9.Izvanjski samoglasnički sandhi

prijevojni stupnjevi

jednostavni (praznina)

- i, ī u, ū r 9, r 9: l 9

guṇa (punina) a e o ar alvr 9ddhi (duljina) ā ai au ār -

Istovrsni samoglasnici su oni koji se ne razlikuju ili se razlikuju samo po kvantiteti (dužini): a – ā, i – ī, u – ū, r0 – r 9:.

1. Dočetni istovrsni samoglasnici stapaju se u svoj dugi oblik:

a ili ā + a ili ā = āi ili ī + i ili ī = īu ili ū + u ili ū = ūr2 ili r2 ; + r2 ili r2 ; = r2 ;

na asti = nāsti न असतिसत = न�सतिसतsā api = sāpi स� अपिप = स�पिपna āsit = nāsit न आसिसत = न�सिसतrādhā āvat = rādhāvat रा�ध� आवत = रा�ध�वतapi īkṣate = apīkṣate अपिप ईकषत� = अप4कषत�na asti iha = nāstīha न असतिसत इह = न�सत4हdevī iva = devīva ��व4 इव = ��व4वkiṁtu udeti = kiṁtūdeti किक7त� उ��पित = किक7त9��पितsādhu uktam = sādhūktam स�ध� उकतम = स�ध9कतमkartr0 r0ju = kartr0=ju कत�� ऋज� = कत<�ज� pitr0 r0ddhi = pitr0=ddhi पिपत� ऋदधि> = पिपत<दधि>

5


2. Samoglasnici a i ā s ostalim jednostavnim samoglasnicima stapaju se u njihov oblik guṇa (budući da riječi ne počinju samoglasnikom l0, ne uzima ga se u obzir):

a ili ā + i ili ī = ea ili ā + u ili ū = oa ili ā + r2 ili r2 ; = ar

tava indraḥ = tavendraḥ तव इनदरः' = तव�नदरः' parama īśvara = parameśvara पराम ईशवरा = पराम�शवरा īśa upaniṣad = īśopaniṣad ईश उपपिनष� = ईश�पपिनष� sā uktva = soktva स� उकतव = स�कतवtava r0ddhi = tavarddhi तव ऋदधि> = तवरदधि>7mahā r0ṣi = mahārṣi मह� ऋपिष = मह�रषिष7

3. Samoglasnici a i ā sa složenim dvoglasnicima (diftonzima) stapaju se u njihov oblik vr 9ddhi:

a ili ā + e = aia ili ā + o = aua ili ā + ai = aia ili ā + au = au

para edhita = paraidhita परा एधिधत = परा�धिधत vidyā eva = vidyaiva पिवदया� एव = पिवदया�व alpa ojas = alpaujas अलप ओजस = अलप�जस gaṅgā ogha = gaṅgaugha गोङगा� ओघ = गोङगा�घ deva aiśvarya = devaiśvarya ��व ऐशवय� = ��व�शवय�jvara auṣadha = jvarauṣadha जवरा औषध = जवरा�षध

Sanskrt ima četiri polusamoglasnika koji su parnjaci odgovarajućim samoglasnicima!

samoglasnici odgovarajući polusamoglasnik

i, ī yu, ū vr2, r2 ; rl 2 l

6


4. Jednostavni samoglasnici (osim a i ā) ispred bilo kojeg jednostavnog samoglasnika preoblikuju se u odgovarajući polusamoglasnik:

i ili ī + samoglasnik

= y + samoglasnik

u ili ū + samoglasnik

= v + samoglasnik

r2 ili r2 ; + samoglasnik

= r + samoglasnik

l 2 + samoglasnik

= l + samoglasnik

agni astra = agnyastra अगनिPन असतर = अPनयसतर prati uvaca = pratyuvaca परापित उवच = परातय�वचtu idānīm = tvidānīm त� इ��न4म = तवितव��न4मastu etat = astvetat असत� एतत = असतव�तत mātr0 ānanda = mātrānanda म�त� आनन� = म�तर�नन� kartr0 uta = kartruta कत�� उत = कतर��त

5. Iza dvoglasnikā e i o ispušta se početno a (što se mora naznačiti avagrahom u devanagarskom pismu, a apostrofom u transliteraciji):

e + a = e 'u + a = o '

te api = te 'pi त� अपिप = त� ऽपिपso api = so 'pi स� अपिप = स� ऽपिप

6. Ispred svih ostalih samoglasnika, e i o postaju a stvarajući pritom zijev (tu je dakle zijev posljedica glasovne promjene):

e + samoglasnik (osim a)

= a + samoglasnik

o + samoglasnik (osim a)

= a + samoglasnik

vane āste = vana aste वन� आसत� = वन आसत� sakhe iha = sakha iha सख� इह = सख इह prabho ehi = prabha ehi पराभ� एपिह = पराभ एपिहviṣṇo iha = viṣṇa iha पिवषण� इह = पिवषण इह

7


7. Samoglasnik ai postaje ispred svih samoglasnika ā (stvarajući pritom zijev), a samoglasnik au postaje āv: ai + samoglasnik = ā + samoglasnikau + samoglasnik = āv + samoglasnik

tasmai adāt = tasmā adāt तसम� अ��त = तसम� अ��तtau ubhau = tāvubhau त� उभ� = त�व�भ�

pregled izvanjskog samoglasničkog sandhija (okomito su završni glasovi prethodne riječi, a vodoravno su početni glasovi sljedeće riječi):

a ā i ī u ū r2 r2 ; l 2 e ai o aua ā ā e e o o ar ar - ai ai au auā ā ā e e o o ar ar - ai ai au aui ya yā ī ī yu yū yr 9 yr 9: - ye yai yo yauī ya yā ī ī yu yū yr 9 yr 9: - ye yai yo yauu va vā vi vī ū ū vr 9 vr 9: - ve vai vo vauū va vā vi vī ū ū vr 9 vr 9: - ve vai vo vaur2 ra rā ri rī ru rū r 9: r 9: - re rai ro raur2 ; ra rā ri rī ru rū r 9: r 9: - re rai ro raul 2 - - - - - - - - - - - - -e e +

'a+ā a+i a+ī a+u a+ū a+r 9 a+r 9: - a+e a+a

ia+o a+a

uai ā+a ā+ā ā+i ā+ī ā+u ā+ū ā+r 9 ā+r 9: - ā+e ā+a

iā+o ā+a

uo o +

'a+ā a+i a+ī a+u a+ū a+r 9 a+r 9: - a+e a+a

ia+o a+a

uau āva āvā āvi āvī āvu āvū āvr 9 āvr 9: - āve āvai āvo āva

u

Iznimke izvanjskog samoglasničkog sandhija. 1. Prijedlozi koji završavaju na a ili ā spajaju se u oblik vr 9ddhi s glagolima koji počinju

na r0 – dakle u ār (a ne u oblik guṇa, tj. u ar ). 2. Prijedlog pra s participom perfekta ūḍha daje prauḍha. 3. Augment a ispred početnog samoglasnika spaja se u oblik vr 9ddhi.4. Uzvici se ne spajaju s drugim riječima, npr. i indra; ā evam, aho apehi…5. Svi oblici za dvojinu (imenski i glagolski) ne podliježu samoglasničkom sandhiju,

npr. kanye āsāte atra.6. Zamjenica amī – oni (N, mn od adas – onaj ) ne podliježe samoglasničkom

sandhiju, npr. amī aśvāḥ.

8

स�सक� तLekcija 10: Izvanjski suglasnički sandhi

Lekcija 10.Izvanjski suglasnički sandhi

Riječi u pauzi mogu završavati samo na 8 mogućih suglasnika: k, ṭ, t, p, ṅ, n, m, ḥ.

Bezvučni suglasnici ne mijenjaju se ispred bezvučnih suglasnika (nema sandhija), osim glasa t koji se mijenja ispred palatalā i retrofleksā. U ostalim slučajevima dolazi do sandhija.

nārāyaṇāt prāṇaḥ = nārāyaṇāt prāṇaḥ न�रा�यण�त पराण' = न�रा�यण�तपराण'

1. Bezvučni okluzivi (k, ṭ, t, p) ispred samoglasnikā i zvučnih suglasnika (osim nazalā i haka h) ozvučuju se, tj. mijenjaju se u svoj zvučni neaspirirani parnjak (g, ḍ, d, b):

k + samoglasnik

ili zvučni suglasnik (osim nazala i haka)

= g + …

ṭ + samoglasnik


= ḍ + …

t + samoglasnik


= d + …

p + samoglasnik


= b + …

āsīt rājā = āsīd rājā आस4त रा�ज� = आस4दरः�ज�abhavat atru = abhavad atru अभवत अतर� = अभव�तर�samyak uktam = samyag uktam समयक उकतम = समयगो�कतम parivrāṭ ayam = parivrāḍ ayam परिरावरा�ट अयम = परिरावरा�डयमmahat dhanuḥ = mahad dhanuḥ महत धन�' = मह>न�' kakup atra = kakub atra कक� प अतर = कक� बतर

2. Bezvučni okluzivi (k, ṭ, t, p) ispred nazalā mijenjaju se u svoj odgovarajući nazal (ṅ, ṇ, n, m):

k + nazal = ṅ + …ṭ + nazal = ṇ + …t + nazal = n + …p + nazal = m + …

dik nāgaḥ = diṅ nāgaḥ दि�क न�गो' = दि�ङ न�गो'vāk me = vāṅ me व�क म� = व�ङम�jagat nāthaḥ = jagan nāthaḥ जगोत न�थः' = जगोनना�थः'ṣaṭ māsaḥ = ṣaṇ māsaḥ षट म�स' = षणम�स'tat netram = tan netram तत न�तरम = तनना�तरम ap mūlam = am mūlam अप म9लम = अमम9लम

3. Dentalni okluziv t ispred polusamoglasnika l mijenja se u l :

t + l = ll

9


tat labdham = tal labdham तत लबधम = तललबधम

4. Dentalni okluziv t ispred palatalnih okluziva (c, ch, j, jh ) mijenja se u odgovarajući palatal (c ili j ), a ispred palatalnog sibilanta ś mijenja se u c, dok istodobno ś postaje ch:

t + c = cct + ch = ccht + j = jjt + jh = jjht + ś = cch

tat ca = tac ca तत च = तचचtat chinatti = tac chinatti तत सिaनततिc = तचछिeनततिctat jīvanam = taj jīvanam तत ज4वनम = तजजी4वनमtat jhaṣaḥ = taj jhaṣaḥ तत झष' = तजझष'tat śr0ṇoti = tac chr0ṇoti तत श�ण�पित = तe� ण�पित

5. Dentalni okluziv t ispred retrofleksnih okluziva (ṭ, ṭh, ḍ, ḍh) mijenja se u odgovarajući retrofleks (ṭ ili ḍ ):

t + ṭ = ṭṭt + ṭh = ṭṭht + ḍ = ḍḍt + ḍh = ḍḍh

tat ṭīkā = taṭ ṭīkā तत टhक� = तटटीhक�etat ṭhakkuraḥ = etaṭ ṭhakkuraḥ एतत ठकक� रा' = एतटठकक� रा'tat ḍīnam = taḍ ḍīnam तत ड4नम = तडडी4नम etat ḍhaukate = etaḍ ḍhaukate एतत ढौ�कत� = एतडढौ�कत�

10


6. Nazali ṅ i n na kraju riječi udvostručuju se ako im prethodi kratki samoglasnik, a sljedeća riječ počinje bilo kojim samoglasnikom:

prethodi kratki samoglasnik

ṅ + samoglasnik = … ṅṅ …


n + samoglasnik = … nn …

āsan atra = āsann atra आसन अतर = आसननातरpratyaṅ āsīnaḥ = pratyaṅṅ āsinaḥ परातयङ आस4न' = परातयङ ङ�स4न'

7. Dentalni nazal n ispred zvučnih palatalnih okluziva (j, jh ) mijenja se u palatalni nazal ñ. Ispred palatalnog sibilanta ś također se mijenja se u ñ, dok istodobno ś postaje ch:

n + j = ñjn + jh = ñjhn + ś = ñch

tān jayati = tāñ jayati त�न जयपित = त�ञजयपितaśvān jharjhati = aśvāñ jharjhati अशव�न झझ�पित = अशव�ञझझ�पितtān śārdūlān = tāñ chārdūlān त�न श�रद�ल�न = त�ञa�रद�ल�न

8. Dentalni nazal n ispred zvučnih retrofleksnih okluziva (ḍ, ḍh ) mijenja se u retrofleksni nazal ṇ :

n + ḍ = ṇḍn + ḍh = ṇḍh

mahān ḍamaraḥ = mahāṇ ḍamaraḥ मह�न डमरा' = मह�णडमरा' aśvān ḍhaukate = aśvāṇ ḍhaukate अशव�न ढौ�कत� = अशव�णढौ�कत�

9. Dentalni nazal n ispred polusamoglasnika l mijenja se u nazalizirani l (što se u devanagarskom pismu naznačuje anunāsikom):

n + l = ll

tān lokān = tāl lokān त�न ल�क�न = त�ललrक�न

11


10. Dentalni nazal n ispred bezvučnih palatalnih, retrofleksnih i dentalnih okluziva (c, ch, ṭ, ṭh, t, th ) mijenja se u ṁ (anusvāru), a između njih se umeće odgovarajući sibilant (ś, ṣ, s ):

n + c = ṁścn + ch = ṁśchn + ṭ = ṁṣṭn + ṭh = ṁṣṭhn + t = ṁstn + th = ṁsth

bharan ca = bharaṁśca भरान च = भरा�शच pāśān chettum = pāśāṁśchettum प�श�न a�c�म = प�श��शa�c�मcalan ṭiṭṭibhaḥ = calaṁṣṭiṭṭibhaḥ चलन दिटदिटटीभ' = चल�धिuदिटटीभ'patan taruḥ = pataṁstaruḥ पतन तरः' = पत�सतरः'

11. Dentalni nazal n ispred dentalnog sibilanta s ostaje nepromijenjen, ali se između njih može umetnuti bezvučni dental t :

n + s = ns ili nts

tān sahate = tān sahate त�न सहत� = त�नसहत� tānt sahate त�नतसहत�

12. Labijalni nazal m ispred polusamoglasnikā (y, r, l, v ), sibilanata (ś, ṣ, s ) i haka h postaje ṁ (anusvāra):

m + polusamoglasnik, sibilant ili hak

= ṁ + …

tam veda = taṁ veda तम व�� = त� व�� karuṇam roditi = karuṇaṁ roditi करःणम रा�दि�पित = करःण� रा�दि�पितmokṣam seveta = mokṣaṁ seveta म�कषम स�व�त = म�कष� स�व�तmadhuram hasati = madhuraṁ hasati मध�राम हसपित = मध�रा� हसपित

12


13. Labijalni nazal m ispred okluzivā i nazalā n i m može postati ṁ (anusvāra) ili odgovarajući nazal:

m + k, kh, g, gh = ṁ + … ili ṅ + …m + c, ch, j, jh = ṁ + … ili ñ + …m + ṭ, ṭh, ḍ, ḍh = ṁ + … ili ṇ + …m + t, th, d, dh, n = ṁ + … ili n + …m + p, ph, b, bh,

m= ṁ + … ili m + …

kim karoṣi = kiṁ karoṣi पिकम करा�पिष = किक7 करा�पिष kiṅ karoṣi पिकङ करा�पिष

śatrum jahi = śatruṁ jahi शतर�म जपिह = शतर�� जपिह śatruñ jahi शतर�ञजपिह

gurum namati = guruṁ namati गो�रःम नमपित = गो�रः� नमपित gurun namati गो�रःननामपित

kim phalam = kiṁ phalam पिकम फलम = किक7 फलम kim phalam पिकमफलम

śāstram mīmāṁsate = śāstraṁ mīmāṁsate शसतरम म4म��सत� = शसतर� म4म��सत� śāstram mīmāṁsate

शसतरमम4म��सत�

14. Visarga ḥ ostaje nepromijenjena ispred bezvučnih velara i labijala (k, kh, p, ph ):

ḥ + k, kh, p, ph = ḥ + …

tāḥ kanyāḥ = tāḥ kanyāḥ त�' कनय' = त�' कनय'punaḥ punaḥ = punaḥ punaḥ प�न' प�न' = प�न' प�न'

15. Visarga ḥ ostaje nepromijenjena ispred sibilanata (ś, ṣ, s ) ili se može promijeniti u sibilant:

ḥ + ś = ḥ + ś ili śśḥ + ṣ = ḥ + ṣ ili ṣṣḥ + s = ḥ + s ili ss

suptaḥ śiśuḥ = suptaḥ śiśuḥ स�पत' सिशश�' = स�पत' सिशश�'suptaśśiśuḥ स�पतचछिशशश�'

13


aśvaḥ ṣaṭ = aśvaḥ ṣaṭ अशव' षट = अशव' षट aśvaṣṣaṭ अशवषषट

prathamaḥ sargaḥ = prathamaḥ sargaḥ पराथःम' सगो�' = पराथःम' सगो�' prathamassargaḥ पराथःमससगो�'

16. Visarga ḥ ispred bezvučnih palatalnih, retrofleksnih i dentalnih okluziva (c, ch, ṭ, ṭh, t, th ) mijenja se u odgovarajući sibilant:

ḥ + c = ścḥ + ch = śchḥ + ṭ = ṣṭḥ + ṭh = ṣṭhḥ + t = stḥ + th = sth

śivaḥ ca = śivaśca सिशव' च = सिशवशचkuṭhāraiḥ ṭaṅkaiḥ ca = kuṭhāraiṣṭaṅkaiśca क� ठ�रा�' टङ क� ' च = क� ठ�रा�uङ क� शचbhrātaraḥ trayaḥ = bhrātarastrayaḥ भरा�तरा' तरय' = भरा�तरासतरय'

17. Ako se visarga ḥ nalazi iza bilo kojeg samoglasnika (osim a i ā ), a ispred zvučnih glasova (osim r ) mijenja se u r :

ne prethodi a ili ā ḥ + zvučni glas (osim r )

= … r …

kaviḥ ayam = kavir ayam कपिव' अयम = कपिवरायमmatiḥ mama = matir mama मपित' मम = मपितम�मviṣṇuḥ bhavati = viṣṇur bhavati पिवषण�' भवपित = पिवषण�भ�वपित guṇaiḥ yuktaḥ = guṇair yuktaḥ गो�ण�' य�कत' = गो�ण�य��कत'gauḥ gacchati = gaur gacchati गो�' गोeपित = गो�गो�eपित

14


18. Visarga ḥ ispada ako se nalazi iza bilo kojeg samoglasnika (osim a i ā ), a ispred polusamoglasnika r. Samoglasnik koji joj prethodi produžuje se ako je kratak:

ne prethodi a ili ā ḥ + r = (kratki samoglasnik se produžuje) …

karkandhūḥ rohati = karkandhū rohati कक� नधः9' रा�हपित = कक� नधः9 रा�हपित taruḥ rohati = tarū rohati तरः' रा�हपित = तर रा�हपित

19. Visarga ḥ ispada ako se nalazi iza samoglasnika ā, a ispred zvučnih glasova, stvarajući zijev ispred samoglasnikā:

prethodi ā

ḥ + zvučni glas

= ā …

aśvāḥ amī = aśvā amī अशव�' अम4 = अशव� अम4āgatāḥ r0ṣayaḥ = āgatā r0ṣayaḥ आगोत�' ऋषय' = आगोत� ऋषय'aśvāḥ vahanti = aśvā vahanti अशव�' वहतविनत = अशव� वहतविनत

20. Ako se visarga ḥ nalazi iza samoglasnika a, a ispred zvučnih suglasnikā, mijenja se u o,:

prethodi a

ḥ + zvučni suglasnik = o …

namaḥ namaḥ = namo namaḥ नम' नम' = नम� नम'aśvaḥ vahati = aśvo vahati अशव' वहपित = अशव� वहपितānītaḥ dīpaḥ = ānīto dīpaḥ आन4त' �hप' = आन4त� �hप'

21. Visarga ḥ ispada ako se nalazi iza samoglasnika a, a ispred samoglasnikā (osim a ), stvarajući pritom zijev:

prethodi a

ḥ + samoglasnik (osim a )

= a …

kutaḥ āgataḥ = kuta āgataḥ क� त' आगोत' = क� त आगोत'kaḥ eṣaḥ = ka eṣaḥ क' एष' = क एष'kaḥ r0ṣiḥ = ka r0ṣiḥ क' ऋपिष' = क ऋपिष'

15


22. Ako se visarga ḥ nalazi iza i ispred samoglasnika a, mijenja se u o, a samoglasnik a koji slijedi izostavlja se (što se u devanagarskom pismu naznačuje avagrahom, a u transliteraciji apostrofom):

prethodi a

ḥ + a = o + '

aśvaḥ api = aśvo 'pi अशव' अपिप = अशव� ऽपिपnaraḥ ayam = naro 'yam नरा' अयम = नरा� ऽयम

23. Ako je suglasnik r sveden na visargu ḥ, ona se ispred svih zvučnih glasova ponovno mijenja u r (no, ispred r ponaša se u skladu s pravilom 18.):

ḥ (stoji za r )

+ zvučni glas (osim r )

= r

ḥ (stoji za r )

+ r = (kratki samoglasnik se produžuje) …

punaḥ asti = punar asti प�न' असतिसत = प�नरासतिसतpunaḥ rohati = punā rohati प�न' रा�हपित = प�न� रा�हपित

24. Završni bezvučni okluziv ozvučuje se ispred početnog haka h, a sȃm h postaje njegov zvučni aspirirani parnjak:

k + h = gghṭ + h = ḍḍht + h = ddhp + h = bbh

vāk hi = vāg ghi व�क पिह = व�तविPघtat hi = tad dhi तत पिह = तदधि>

25. Početni palatalni okluziv ch pretvara se u cch iza kratkog samoglasnika, te čestica mā ("ne") i ā ("do"):


ch = … cch …

tava chāyā = tava cchāyā तव a�य� = तव e�य�mā chidat = mā cchidat म� सिa�त = म� चछिe�त

16


26. Između završnog velarnog nazala ṅ i sibalanata (ś, ṣ, s ) može se umetnuti velar k :

ṅ + ś = ṅkśṅ + ṣ = ṅkṣṅ + s = ṅks

prāṅ śete = prāṅk śete परा�ङ श�त� = परा�ङ कश�त�

27. Iza okluzivā k, ṭ i p, sibilant ś može postati ch, ali to se obično ne događa:

(k, ṭ, t + ś = k, ṭ, t + ch)

(vāk śatam = vāk chatam व�क शतम = व�कaतम )

Iznimke izvanjskog suglasničkog sandhija. 7. Zamjenice saḥ i eṣaḥ (on, onaj) zadržavaju visargu samo na kraju rečenice. Ispred

a postaju so i eṣo, npr. saḥ dadāti > sa dadāti; saḥ indra > sa indra, eṣaḥ abhavat > eṣo 'bhavat…

8. Nepravilni vokativ imenice bhavas (titula poštovanja) – bhoḥ izostavlja visargu ispred svih samoglasnika i zvučnih suglasnika, npr. bhoḥ īśāna > bho īśāna, bhoḥ devaḥ > bho devaḥ… Isto se odnosi i na vokativ imenice bhagavat – bhagoḥ.

9. Indeklinabilne imenice svar (nebo) i ahar (dan) zadržavaju r u složenicama s imenicom pati (gospodar): aharpatiḥ, svarpatiḥ.

17

स�सक� तLekcija 10: Izvanjski suglasnički sandhi (dodatak)

pregled izvanjskog suglasničkog sandhija (okomito su završni glasovi prethodne riječi, a vodoravno su početni glasovi sljedeće riječi ): V = samoglasnik (vokal)

V k kh g gh c ch j jh ṭ ṭh ḍ ḍh t thk gV kk kkh gg ggh kc kch gj gjh kṭ kṭh gḍ gḍh kt kthṭ ḍV ṭk ṭkh ḍg ḍgh ṭc ṭch ḍj ḍjh ṭṭ ṭṭh ḍḍ ḍḍh ṭt ṭtht dV tk tkh dg dgh cc cch jj jjh ṭṭ ṭṭh ḍḍ ḍḍh tt tthp bV pk pkh bg bgh pc pch bj bjh pṭ pṭh bḍ bḍh pt pth

ṅ ṅV / ṅṅV

ṅk ṅkh ṅg ṅgh ṅc ṅch ṅj ṅjh ṅṭ ṅṭh ṅḍ ṅḍh ṅt ṅth

n nV / nnV

nk nkh ng ngh ṁśc ṁśch ñj ñjh ṁṣṭ ṁṣṭh ṇḍ ṇḍh ṁst ṁsth

m mV ṁk / ṅk

ṁkh / ṅkh

ṁg / ṅg

ṁgh / ṅgh

ṁc / ñc

ṁch / ñch

ṁj / ñj ṁjh / ñjh

ṁṭ / ṇṭ ṁṭh / ṇṭh

ṁḍ / ṇḍ

ṁḍh / ṇḍh

ṁt / nt

ṁth / nth

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

d dh n p ph b bh m y r l v ś ṣ s h

k gd gdh ṅn kp kph gb gbh ṅm gy gr gl gv (kch) kṣ ks ggh

ṭ ḍd ḍdh ḍn ṭp ṭph ḍb ḍbh ṇm ḍy ḍr ḍl ḍv ṭś ṭṣ ṭs ḍḍh

t dd ddh nn tp tph db dbh nm dy dr ll dv cch tṣ ts ddh

p bd bdh bn pp pph bb bbh mm by br bl bv pś pṣ ps bbh

ṅ ṅd ṅdh ṅn ṅp ṅph ṅb ṅbh ṅm ṅy ṅr ṅl ṅv (ṅkś) ṅṣ ṅs ṅh

n nd ndh nn np nph nb nbh nm ny nr ll nv ñch nṣ nts nh

m ṁd / nd

ṁdh / ndh

ṁn / nn

ṁp / mp

ṁph / mph

ṁb / mb

ṁbh / mbh

ṁm / mm

ṁy ṁr ṁl ṁv ṁś ṁṣ ṁs ṁh

18

स�सक� तLekcija 10: Izvanjski suglasnički sandhi (dodatak)

pregled sandhija sa završnom visargom (ḥ )(okomito su završni glasovi prethodne riječi, a vodoravno su početni glasovi sljedeće riječi ):

V' – bilo koji samoglasnik osim a ili āV :' – dugi samoglasnik (ako je kratak – produžuje se) osim a ili ā V'' – bilo koji samoglasnik osim ax – nema promjene + – riječi se rastavljaju

a V'' k kh g gh c ch j jh ṭ ṭh ḍ ḍh t thV'ḥ ra rV'' ḥ+k ḥ+kh rg rgh śc śch rj rjh ṣṭ ṣṭh rḍ rḍh st sthaḥ o+' a+V'' ḥ+k ḥ+kh o+g o+gh śc śch o+j o+jh ṣṭ ṣṭh o+ḍ o+ḍh st sthāḥ ā+a ā+V'' ḥ+k ḥ+kh ā+g ā+gh śc śch ā+j ā+jh ṣṭ ṣṭh ā+ḍ ā+ḍh st sth

d dh n p ph b bh m y r l v ś ṣ s hV'ḥ rd rdh rn ḥ+p ḥ+ph rb rbh rm ry V :'+r rl rv ḥ+ś /

śśḥ+ṣ /

ṣṣḥ+s /

ssrh

aḥ o+d o+dh o+n ḥ+p ḥ+ph o+b o+bh o+m o+y o+r o+l o+v ḥ+ś / śś

ḥ+ṣ / ṣṣ

ḥ+s / ss

o+h

āḥ ā+d ā+dh ā+n ḥ+p ḥ+ph ā+b ā+bh ā+m ā+y ā+r ā+l ā+v ḥ+ś / śś

ḥ+ṣ / ṣṣ

ḥ+s / ss

ā+h

Visarga (ḥ ) za etimološko r postaje r ispred svih zvučnih glasova (osim r ).

19

स�सक� तLekcija 11: Unutarnji sandhi

Lekcija 11.Unutarnji sandhi

Unutarnji sandhi nastaje dodavanjem padežnih sufiksā na imenske osnove, te konjugacijskih sufiksā na glagolske osnove. Pravila za izvanjski sandhi (koji nastaje doticajem dviju riječi) uglavnom vrijede i kod unutarnjeg sandhija. Najbolje je naučiti paradigme za deklinaciju i konjugaciju, pa se tako najlakše usvajaju pravila unutarnjeg sandhija. Slijede najvažnije osobitosti unutarnjeg sandhija:

UNUTARNJI SAMOGLASNIČKI SANDHI

1. Ispred samoglasnikā često samoglasnici i i ī postaju iy ; u i ū postaju uv ; a r0= postaje ir :

dhī + i = dhiyi ; bhū + i = bhuvi ; yuyu + uḥ = yuyuvuḥ ; gr0= + ati = girati…

2. Završni r0= ispred sufiksā koji počinju suglasnikom postaje īr , a nakon labijalā ūr :

gr0= + yate = gīryate ; pr0= + yate = pūryate…

3. Završni r0 ispred y postaje ri :

kr0 + yate = kriyate

4. Samoglasnici e, ai, o i au mijenjaju se ispred sufiksā koji počinju samoglasnikom ili polusamoglasnikom y u: ay, āy, av i āv :

ne + ana = nayana ; go + e = gave ; rai + e = rāye ; nau + aḥ = nāvaḥ…

UNUTARNJI SUGLASNIČKI SANDHI

1. Najvažnija osobitost unutarnjeg suglasničkog sandhija je nepromjenjivost završnih suglasnika ispred sufiksā koji počinju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom. Pred ostalim sufiksima obično slijede pravila izvanjskog sandhija:

vāc + ya = vācya ; prāñc + aḥ = prāñcaḥ ; manaḥ + su = manaḥsu ; vāc + mi = vācmi; vāc + ti = vākti…

20

स�सक� तLekcija 11: Unutarnji sandhi

2. Aspirirani glasovi ostaju nepromijenjeni ispred sufiksā koji počinju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom. Pred ostalim sufiksima gube aspiraciju. U sanskrtu nikada ne mogu stajati dva aspirirana glasa jedan do drugoga, pa ako se kod unutarnjeg sandhija dotiču dva aspirirana glasa, prvi će izgubiti aspiraciju:

rundh + dhve = runddhve ; labh + sye = lapsye ; yudh + i = yudhi ; lobh + yaḥ = lobhyaḥ…

3. Glasovi t i th kao početni glasovi nastavaka postaju iza zvučnih aspiriranih glasova zvučni i preuzimaju aspiraciju:

budh + ta = buddha ; labh + tum = labdhum…

4. Završni h se stapa s t, th ili dh koji ga slijede u ḍh. Ako mu pritom prethodi kratki samoglasnik (osim a ) produžuje se:

lih + ta = līḍha…

5. U korijenima koji počinju s d, te u korijenu snih, završni h se ispred t spaja u dh :

duh + ta = dugdha…

6. U unutarnjem sandhiju dentali iza cerebralā (retrofleksā), uključujući i ṣ, uvijek postaju cerebrali:

īḍ + te = īṭṭe ; iṣ + ta = iṣṭa…

Ostale osobitosti unutarnjeg sandhija najbolje je naučiti pamteći paradigme!

21

स�सक� तLekcija 12: Zakoni cerebralizacije

Lekcija 12.Zakoni cerebralizacije

Cerebralizacija određenih glasova u sanskrtskim riječima je glasovna promjena koja se mora izvršiti u svakoj riječi, bez obzira na to nastaje li ona dodavanjem određenih sufiksā na glagolske i imenske osnove (unutarnji sandhi) ili spajanjem više riječi u složenicu. Cerebralizacija znači da neki dentalni glasovi postaju cerebralni (retrofleksni).

1. ZAKON CEREBRALIZACIJE

Dentalni nazal n postat će cerebralni nazal ṇ, ako mu neposredno prethode glasovi r, r0, r0= ili ṣ, ili ako između njih i glasa n stoje samoglasnici, velarni i labijalni okluzivi, polusamoglasnici y i v, hak h i/ili anusvāra (ṁ ); a neposredno iza glasa n mora slijediti samoglasnik ili glasovi n, m, y ili v.

glas koji uzrokuje cerebralizaciju

glasovi koji mogu stajati između

cerebralizacija glasovi koji moraju stajati iza

r, r2, r2 ;, ṣ

samoglasnicik, kh, g, gh, ṅp, ph, b, bh, m

y, vhṁ

n postaje ṇsamoglasnici

n = ṇ, my, v

karṇaḥ कण�'dūṣaṇam रदषणमbr0ṁhaṇam ब��हणमkṣipṇuḥ ततिकषपण�'premṇā परा�मण�akṣan – akṣṇa अकषन - अकषणbrahman – brāhmaṇa बरहमन - बर�हमणnāra + ayana = nārāyaṇa न�रा + अयन = न�रा�यणrāma + ayana = rāmāyaṇa रा�म + अयन = रा�म�यणnr0 + nām = nr0ṇām न� + न�म = न�ण�मniṣan + naḥ = niṣaṇṇaḥ पिनषन + न' = पिनषणण'

22

स�सक� तLekcija 12: Zakoni cerebralizacije

2. ZAKON CEREBRALIZACIJE

Dentalni sibilant s postat će cerebralni sibilant ṣ, ako mu neposredno prethode glasovi k, r ili samoglasnici (osim a i ā ) ili ako između njih i glasa s stoje anusvāra (ṁ ) ili visarga (ḥ ); a neposredno iza glasa s mora slijediti samoglasnik ili glasovi t, th, n, m, y ili v.

glas koji uzrokuje cerebralizaciju

glasovi koji mogu stajati između

cerebralizacija glasovi koji moraju stajati iza

samoglasnici (osim a i ā )

k, r

ṁḥ s postaje ṣ

samoglasnicit = ṭ, th = ṭh

n = ṇ, my, v

vāk + su = vākṣu व�क + स� = व�कष�havīṁṣi हव�पिषhavis + ā = haviṣā हपिवस + आ = हपिवष�havis + su = haviḥṣu हपिवस + स� = हपिव'ष�gīr + su = gīrṣu गो4रा + स� = गो4ष��ti + sthati = tiṣṭhati पित + सथपित = पितषठपित bhavis + yati = bhaviṣyati भपिवस + यपित = भपिवषयपितsu + svāpa = suṣvāpa स� + सव�प = स�षव�पcakṣus + mat = cakṣuṣmat चकष�स + मत = चकष�षमत havīṁṣi हव�पिष

23

स�सक� तLekcija 13: Uvod u deklinaciju imenskih riječi

Lekcija 13.Uvod u deklinaciju imenskih riječi

Riječi se dijele na promjenjive i nepromjenjive.Promjenjive riječi se dijele na statične i dinamične.Statične riječi su imenske riječi i podložne su deklinaciji (sklonidbi): imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi. Usto, neke su riječi podložne komparaciji (poredbi): pridjevi i prilozi.Dinamične riječi su podložne konjugaciji (sprezanju): glagoli.Nepromjenjive riječi su: prijedlozi, veznici, uzvici i čestice.

Deklinacija (sklonidba) je mijenjanje oblika imenskih riječi po padežima, rodu i broju.

Sanskrt razlikuje:- 3 roda: muški, ženski, srednji.- 3 broja: jednina, dvojina, množina.- 8 padeža: nominativ, vokativ, akuzativ, instrumental, dativ, ablativ, genitiv,

lokativ.

Obični padežni nastavci su:

padež

jednina dvojina množina

N -s -au / -ī (s.r.) -as / -i (s.r.)V - -au / -ī (s.r.) -as / -i (s.r.)Ak -am -au / -ī (s.r.) -as / -i (s.r.)I -ā -bhyām -bhisD -e -bhyām -bhyas

Abl -as -bhyām -bhyasG -as -os -āmL -i -os -su

Vokativ je u dvojini i množini uvijek, a u jednini često, jednak nominativu. Imenice i pridjevi srednjeg roda u nominativu i akuzativu jednine najčešće nemaju nastavak (osim osnova na –a koje i maju nastavak -m).

S pomoću nastavka –tas može se tvoriti ablativ jednine za sve osnove (npr. mukha = usta; mukhatas = iz usta).

Najjednostavnije je naučiti paradigme za svaku pojedinu deklinaciju.

24


U sanskrtu svaka imenica ima svoju osnovu. Osnova je neutralan oblik imenice koji se navodi u rječniku. Često se osnova razlikuje i od nominativa jednine. Time se sanskrt razlikuje od "živih" jezikā.

Deklinacija imenica i pridjeva dijeli se na sljedeće osnove:

SUGLASNIČKE OSNOVEIspred nastavaka koji počinju samoglasnikom, imenice zadržavaju izvorni suglasnik, a ispred onih na suglasnik imenice svršavaju na svoj svedeni suglasnik.

Nepromjenjive osnove Ima ih relativno malo. Imenice muškog i ženskog roda dekliniraju se na identičan način, a one srednjeg roda razlikuju se samo u N., V. i Ak. dv. i mn.

1. osnove na dentale 2. osnove na labijale3. osnove na palatale4. osnove na cerebrale5. osnove na -h6. osnove na -r7. osnove na -s

Promjenjive osnoveOve imenice i pridjevi imaju stupnjevane (heteroklitne) osnove. To znači da se padežni nastavci u određenim slučajevima nastavljaju na različite osnove iste imenice ili pridjeva. Imaju samo muški i srednji rod (osim nepravilne imenice ap ("voda") koja je ženskog roda).

Imenice i pridjevi s dvije osnovePostoje jaka i slaba osnova:Jaka osnova se javlja kod N., V. i Ak. jd. i dv.; te N. i V. mn u muškom rodu; te kod N., V., Ak. mn. u srednjem rodu. Slaba osnova se javlja u ostalim padežima.

8. osnove na -at (participi prezenta aktivnog )9. osnove na -mat i -vat (pridjevi s prošlim aktivnim značenjem )10. osnove na -in (-min, -vin) (imenice i pridjevi )11. osnove na -īyas (komparativi pridjevā )

25


Imenice i pridjevi s tri osnovePostoje jaka, srednja i slaba osnova:Jaka osnova se javlja kod N., V. i Ak. jd. i dv.; te N. i V. mn u muškom rodu; te kod N., V., Ak. mn. u srednjem rodu. Srednja osnova se javlja kod nastavaka koji počinju suglasnikom: I., D., Abl. dv. i mn.; te L. mn. u muškom rodu; a u srednjem rodu imaju je još i N., V. i Ak. jd.Slaba osnova se javlja u ostalim padežima.

12. osnove na -vas (participi perfekta aktivnog )13. osnove na -an (-man, -van) (imenice i pridjevi )14. osnove na -ac (pridjevi )15. nepravilne promjenjive osnove (imenice: ap, anaḍvah i pumaṁs )

SAMOGLASNIČKE OSNOVE

16. osnove na -a (indoevropska o-deklinacija, imaju m.r i s.r.)17. osnove na -ā (indoevropska a-deklinacija, imaju samo ž.r.)18. osnove na -i19. osnove na -u20. jednosložne i višesložne osnove na -ī (imaju samo ž.r.)21. jednosložne i višesložne osnove na -ū (imaju samo ž.r.)22. osnove na -r023. osnove na složene samoglasnike (samo četiri imenice: rai, go, dyo, nau, imaju m.r. i ž.r.)

TABELARNI PRIKAZI STUPNJEVANIH OSNOVA

imenice i pridjevi s dvije osnove muškog rodajednina dvojina množina

NV

Ak

IDAblGL

26


imenice i pridjevi s dvije osnove srednjeg rodajednina dvojina množina

NVAk

IDAblGL

imenice i pridjevi s tri osnove muškog rodajednina dvojina množina

NV

Ak

IDAblGL

imenice i pridjevi s tri osnove srednjeg rodajednina dvojina množina

NVAk

IDAblGL

U svim deklinacijama identični su: I., D., Abl. dv.; G. i L. dv., te D. i Abl. mn.

27

स�सक� तLekcija 13: Uvod u deklinaciju imenskih riječi (dodatak)

Usporedni prikaz osnovnih padežnih nastavaka u indoevropskom prajeziku i sanskrtu

praindoevropski

padež


N - / -s -e ; -i / -ī -esV - - // - - // -Ak -m / -m0 - // - -n0 s / -nI -e / -o ; -bhi / -mi -bhyō / -mō -bhis / -mis / -ōisD -ei - // - -bh(j)os / -mos

Abl -es / -os / -s ; -ed / -d

- // - - // -

G -es / -os / -s -ous / -ōs (?) -om / -ōmL -i -ou -su

sanskrt

padež


N -s -au / -ī (s.r.) -as / -i (s.r.)V - - // - - // -Ak -am - // - - // -I -ā -bhyām -bhisD -e - // - -bhyas

Abl -as - // - - // -G - // - -os -āmL -i - // - -su

28

स�सक� तLekcija 14: Deklinacija imenica i pridjeva sa suglasničkom nepromjenjivom

osnovomLekcija 14.Deklinacija imenica i pridjeva sa suglasničkom nepromjenjivom osnovom

Ispred nastavaka koji počinju samoglasnikom, imenice zadržavaju izvorni suglasnik, a ispred onih na suglasnik imenice svršavaju na svoj svedeni suglasnik. Ima ih relativno malo. Imenice muškog i ženskog roda dekliniraju se na identičan način, a one srednjeg roda razlikuju se samo u N., V. i Ak. dv. i mn.

1. OSNOVE NA DENTALE

marut (m.r.) = vjetarjednina dvojina množina

N marut marutau marutasV -//- -//- -//-Ak marutam -//- -//-I marutā marudbhya

m marudbhis

D marute -//- marudbhyasAbl marutas -//- -//-G -//- marutos marutāmL maruti -//- marutsu

Budući da je najvažnija osobitost unutarnjeg suglasničkog sandhija nepromjenjivost završnih suglasnika ispred sufiksā koji počinju samoglasnikom, polusamoglasnikom ili nazalom, pred ostalim sufiksima obično slijede pravila izvanjskog sandhija. To se najzornije očituje kod imenica koje završavaju na zvučni suglasnik:

suhr0d (m.r.) = prijateljjednina dvojina množina

N suhr 9t suhr 9dau suhr 9dasV -//- -//- -//-Ak suhr 9dam -//- -//-I suhr 9dā

suhr 9dbhyām suhr 9dbhis

D suhr 9de -//- suhr 9dbhyasAbl suhr 9das -//- -//-G -//- suhr 9dos suhr 9dāmL suhr 9di -//- suhr 9tsu

29


osnovom2. OSNOVE NA LABIJALE

dharmagup (m.r.) = čuvar dharme (reda, zakona…)jednina dvojina množina

N dharmagup dharmagupau dharmagupasV -//- -//- -//-Ak dharmagupam -//- -//-I dharmagupā dharmagubbhy

ām dharmagubbhis

D dharmagupe -//- dharmagubbhyas

Abl dharmagupas -//- -//-G -//- dharmagupos dharmagupāmL dharmagupi -//- dharmagupsu

kakubh (ž.r.) = područje, regijajednina dvojina množina

N kakup kakupau kakupasV -//- -//- -//-Ak kakupam -//- -//-I kakupā

kakubbhyām kakubbhis

D kakupe -//- kakubbhyas

Abl kakupas -//- -//-G -//- kakupos kakupāmL kakupi -//- kakupsu

3. OSNOVE NA PALATALEU skladu s pravilima svođenja suglasnikā, neki palatali (c, ch, j, jh, ś ) su svedeni na k, a neki na ṭ.

vāc (ž.r.) = govor, riječjednina dvojina množina

N vāk vācau vācasV -//- -//- -//-Ak vācam -//- -//-I vācā vāgbhyām vāgbhisD vāce -//- vāgbhyasAbl vācas -//- -//-G -//- vācos vācāmL vāci -//- vākṣu

30


osnovomruj (ž.r.) = bolest

jednina dvojina množinaN ruk rujau rujasV -//- -//- -//-Ak rujam -//- -//-I rujā rugbhyām rugbhisD ruje -//- rugbhyasAbl rujas -//- -//-G -//- rujos rujāmL ruji -//- rukṣu

samrāj (m.r.) = kralj, suverenjednina dvojina množina

N samrāṭ samrājau samrājasV -//- -//- -//-Ak samrājam -//- -//-I samrājā samrāḍbhy

ām samrāḍbhis

D samrāje -//- samrāḍbhyas

Abl samrājas -//- -//-G -//- samrājos samrājāmL samrāji -//- samrāṭsu

diś (ž.r.) = smjer, pravacjednina dvojina množina

N dik diśau diśasV -//- -//- -//-Ak diśam -//- -//-I diśā digbyām digbhisD diśe -//- digbhyasAbl diśas -//- -//-G -//- diśos diśāmL diśi -//- dikṣu

31


osnovomviś (ž.r.) = doseljenik, seljak

jednina dvojina množinaN viṭ viśau viśasV -//- -//- -//-Ak viśam -//- -//-I viśā viḍbyām viḍbhisD viśe -//- viḍbhyasAbl viśas -//- -//-G -//- viśos viśāmL viśi -//- viṭṣu

4. OSNOVE NA CEREBRALETo su samo osnove na -ṣ

dviṣ (m.r.) = neprijateljjednina dvojina množina

N dviṭ dviṣau dviṣasV -//- -//- -//-Ak dviṣam -//- -//-I dviṣa dviḍbhyām dviḍbhisD dviṣe -//- dviḍbhyasAbl dviṣas -//- -//-G -//- dviṣos dviṣāmL dviṣi -//- dviṭsu

5. OSNOVE NA -hNeke su svedene na -k, neke na -ṭ, a imenica upānah ("cipela") na -t (N.jd upānat; L. mn. upānatsu )

-duh (m.r.) = koji muzejednina dvojina množina

N -dhuk -duhau -duhasV -//- -//- -//-Ak -duham -//- -//-I -duhā -

dhugbhyām -dhugbhis

D -duhe -//- -dhugbhyasAbl -duhas -//- -//-G -//- -duhos -duhāmL -duhi -//- -dhukṣu

32


osnovom-lih (m.r.) = koji liže

jednina dvojina množinaN -liṭ -lihau -lihasV -//- -//- -//-Ak -liham -//- -//-I -lihā -liḍbhyām -liḍbhisD -lihe -//- -liḍbhyasAbl -lihas -//- -//-G -//- -lihos -lihāmL -lihi -//- -liṭsu

6. OSNOVE NA -r

dvār (ž.r.) = vratajednina dvojina množina

N dvār dvārau dvārasV -//- -//- -//-Ak dvāram -//- -//-I dvārā dvārbhyām dvārbhisD dvāre -//- dvārbhyasAbl dvāras -//- -//-G -//- dvāros dvārāmL dvāri -//- dvārṣu

Kod osnova na -ir dolazi do produženja samoglasnika i kod nastavaka koji počinju suglasnikom:

gir (ž.r.) = glasjednina dvojina množina

N gīr girau girasV -//- -//- -//-Ak giram -//- -//-I girā gīrbhyām gīrbhisD gire -//- gīrbhyasAbl giras -//- -//-G -//- giros girāmL giri -//- gīrṣu

33


osnovom7. OSNOVE NA -sTo su uglavnom imenice srednjeg roda izvedene s pomoću tvorbenih sufiksā: -as, -is i -us.U N., V. i Ak. mn. produžuje se zadnji samoglasnik, umeće se anusvāra (ṁ ) i dodaje -i.

yaśas (s.r.) = slavajednina dvojina množina

N yaśas yaśasī yaśāṁsiV -//- -//- -//-Ak yaśasam -//- -//-I yaśasā yaśobhyām yaśobhisD yaśase -//- yaśobhyasAbl yaśasas -//- -//-G -//- yaśasos yaśasāmL yaśasi -//- yaśaḥsu

āyus (s.r.) = životni vijek, životjednina dvojina množina

N āyus āyuṣī āyūṁṣiV -//- -//- -//-Ak āyusam -//- -//-I āyusā āyurbhyām āyurbhisD āyuse -//- āyurbhyasAbl āyusas -//- -//-G -//- āyuṣos āyusāmL āyuṣi -//- āyuḥṣu

Pridjev sumanas ("veseo") u N. m.r. glasi sumanās, a V. jd. je sumanas; N., V. s.r. je sumanas. Na isti način se u N. jd. produžava samoglasnik -a- i kod imenica: aṅgiras (m.r.), uśanas (m.r.) (imena mudraca) i uṣas (ž.r.) ("zora"): aṅgirās, uśanās i uṣās.Kod imenice āśis (ž.r.) ("blagoslov") produžava se i kao kod osnova na -ir.

34

स�सक� तLekcija 15: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnoveLekcija 15.Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnove

Ove imenice i pridjevi imaju heteroklitne osnove.Imaju samo muški i srednji rod.Muški i srednji rod razlikuju se samo u N. V. i Ak.

8. OSNOVE NA -atTo su participi prezenta aktivnog. Jaka osnova je na -ant, a slaba na -at :

adat (m.r.) = koji jedejednina dvojina množina

N adan adantau adantasV -//- -//- -//-

Ak adantam -//- adatas

I adatā adadbhyām adadbhisD adate -//- adadbhyasAbl adatas -//- -//-G -//- adatos adatāmL adati -//- adatsu

adat (s.r.) = koje jedejednina dvojina množina

N adat adatī adantiV -//- -//- -//-Ak adatam -//- -//-

I adatā adadbhyām adadbhisD adate -//- adadbhyasAbl adatas -//- -//-G -//- adatos adatāmL adati -//- adatsu

Iznimka je pridjev mahat ("velik") koji ima jaku osnovu na -ānt.

35

स�सक� तLekcija 15: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnoveUdvostručeni (reduplicirani) korijeni imaju samo slabu osnovu. Jaku osnovu mogu imati samo u N., V. i Ak. mn. s.r.

dadat (m.r.) = koji dajejednina dvojina množina

N dadat dadatau dadatasV -//- -//- -//-Ak dadatam -//- -//-I dadatā

dadadbhyām dadadbhis

D dadate -//- dadadbhyas

Abl dadatas -//- -//-G -//- dadatos dadatāmL dadati -//- dadatsu

dadat (s.r.) = koje dajejednina dvojina množina

N dadat dadatī dadanti dadatiV -//- -//- -//- -//-Ak dadatam -//- -//- -//-

I dadatā dadadbhyām

dadadbhis

D dadate -//- dadadbhyas

Abl dadatas -//- -//-G -//- dadatos dadatāmL dadati -//- dadatsu

36

स�सक� तLekcija 15: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnove9. OSNOVE NA -mat I -vat To su pridjevi s prošlim aktivnim značenjem. Ti sufiksi imaju značenje "kao" ili "koji ima", npr. agnimat znači ""onaj koji je kao Agni" ili "onaj koji ima agni, tj. obrednu žrtvenu vatru".Jaka osnova je na -ant, a slaba na -at. Od osnova na –at razlikuju se samo po tome što se u N. jd. m.r. produžuje osnova u -ān.

jñānavat (m.r.) = koji ima znanjejednina dvojina množina

N jñānavān jñānavatau jñānavantasV -//- -//- -//-

Ak jñānavantam -//- jñānavatas

I jñānavatā jñānavadbhyām

jñānavadbhis

D jñānavate -//- jñānavadbhyas

Abl jñānavatas -//- -//-G -//- jñānavatos jñānavatāmL jñānavati -//- jñānavatsu

jñānavat (s.r.) = koje ima znanjejednina dvojina množina

N jñānavat jñānavatī jñānavantiV -//- -//- -//-Ak jñānavatam -//- -//-

I jñānavatā jñānavadbhyām

jñānavadbhis

D jñānavate -//- jñānavadbhyas

Abl jñānavatas -//- -//-G -//- jñānavatos jñānavatāmL jñānavati -//- jñānavatsu

Kada je pridjev bhavat particip prezenta glagola √ bhū1 ("biti") sa značenjem "koji jest, bivstvujući" deklinira se kao i adat. Ako ima značenje titule "veličanstvo, visost, poštovani, štovani…" deklinira se kao jñānavat, s time da ima nepravilan V. jd. m.r. bhos.Pridjevi s priloškim značenjem kiyat ("kolik(o)") i iyat ("tolik(o)") dekliniraju se kao jñānavat.

37

स�सक� तLekcija 15: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnove10. OSNOVE NA -inTo su imenice i pridjevi koji imaju značenje "koji ima" i ima ih mnogo. Npr. bala znači "snaga", a balin znači "koji ima snagu, snažan".Slabu osnovu imaju samo ispred nastavaka koji počinju suglasnikom. U tim slučajevima gube n :

dhanin (m.r.) = koji ima bogatstvo, obilje; bogatjednina dvojina množina

N dhanī dhaninau dhaninasV dhanin -//- -//-Ak dhaninam -//- -//-

I dhaninā dhanibhyas dhanibhisD dhanine -//- dhanibhyasAbl dhaninas -//- -//-

G -//- dhaninos dhaninām

L dhanini -//- dhaniṣu

dhanin (s.r.) = koje ima bogatstvo, obilje; bogatojednina dvojina množina

N dhani dhaninī dhanīniV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I dhaninā dhanibhyas dhanibhisD dhanine -//- dhanibhyasAbl dhaninas -//- -//-

G -//- dhaninos dhaninām

L dhanini -//- dhaniṣu

V. jd. s.r. ima dvije mogućnosti: dhani ili dhanin.

Na isti način se dekliniraju i osnove na -min i -vin koje imaju slična značenja. Npr. manasvin ("mudar") ili vāgmin ("rječit ").

38

स�सक� तLekcija 15: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s dvije osnove11. OSNOVE NA -īyasTo su komparativi pridjevā.Jaka osnova je na -īyaṁs, a slaba na -īyas:

garīyas (m.r.) = teži (od guru = težak)jednina dvojina množina

N garīyan garīyaṁsau garīyaṁsasV -//- -//- -//-

Ak garīyaṁsam -//- garīyasas

I garīyasā garīyobhyām

garīyobhis

D garīyase -//- garīyobhyasAbl garīyasas -//- -//-G -//- garīyasos garīyasāmL garīyasi -//- garīyaḥsu

garīyas (s.r.) = težejednina dvojina množina

N garīyas garīyasī garīyāṁsiV -//- -//- -//-Ak garīyasam -//- -//-

I garīyasā garīyobhyām

garīyobhis

D garīyase -//- garīyobhyasAbl garīyasas -//- -//-G -//- garīyasos garīyasāmL garīyasi -//- garīyaḥsu

39

स�सक� तLekcija 16: Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s tri osnove

Lekcija 16.Promjenjiva suglasnička deklinacija imenica i pridjeva s tri osnove

Ove imenice i pridjevi imaju heteroklitne osnove.Imaju samo muški i srednji rod, a vrlo rijetko i ženski rod (sklanja se kao i muški rod).Muški i srednji rod razlikuju se samo u N. V. i Ak.

12. OSNOVE NA -vasTo su participi perfekta aktivnog. Tvore se od redupliciranog perfekta.Jaka osnova je na -vāṁs, srednja osnova je na -vat, a slaba na -uṣ :

cakr0vas (m.r.) = koji je (u)činio, činiteljjednina dvojina množina

N cakr 9vān cakr 9vāṁsau cakr 9vāṁsasV cakr 9van -//- -//-

Ak cakr 9vāṁsam

-//- cakr 9uṣas

I cakr 9uṣa cakr 9vadbhyām

cakr 9vadbhis

D cakr 9uṣe -//- cakr 9vadbhyas

Abl cakr 9uṣas -//- -//-G -//- cakr 9uṣos cakr 9uṣāmL cakr 9uṣi -//- cakr 9vatsu

cakr0vas (s.r.) = koje je (u)činilojednina dvojina množina

N cakr 9vat cakr 9uṣi cakr 9vāṁsiV -//- -//- -//-Ak cakr 9vatam -//- -//-

I cakr 9uṣa cakr 9vadbhyām

cakr 9vadbhis

D cakr 9uṣe -//- cakr 9vadbhyas

Abl cakr 9uṣas -//- -//-G -//- cakr 9uṣos cakr 9uṣāmL cakr 9uṣi -//- cakr 9vatsu

Kod nekih participa umeće se i ispred v, ali se odbacuje ispred uṣ. Npr. tasthivān, ali tasthuṣā. Particip perfekta aktivnog tvori se iz konjugacijskih paradigmi za reduplicirani perfekt.

40


13. OSNOVE NA -anTo su imenice i pridjevi izvedeni s pomoću primarnih tvorbenih sufiksa: -an, -man i -van.Jaka osnova je na -ān, srednja osnova je na -a, a slaba na -n.U N. jd. m.r. odbacuje se završno -n. Za L. jd. i N., V., Ak. dv. s.r. postoje dva oblika: na -n i na -an.Osnove na -man i -van imaju slabu osnovu na -an ako im prethodi suglasnik:

rājan (m.r) = kraljjednina dvojina množina

N rājā rājānau rājānasV rājan -//- -//-

Ak rājānām -//- rājñas

I rājñā rājabhyām rājabhisD rājñe -//- rājabhyasAbl rājñas -//- -//-G -//- rājños rājñāmL rājñi

rājani-//- rājasu

Iznimke u srednjem rodu su N. Ak. V.: nāman (s.r) = ime


N nāma nāmnī nāmanī

nāmāni

V -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I nāmnā nāmabhyām nāmabhisD nāmne -//- nāmabhyasAbl nāmnas -//- -//-G -//- nāmnos nāmnāmL nāmni

nāmani-//- nāmasu

V. jd. ima dva oblika: nāma i nāman.

41


brahman (m.r) = Brahmā (ime boga)jednina dvojina množina

N brahmā brahmaṇau brahmāṇasV brahman -//- -//-

Ak brahmāṇam -//- brahmaṇas

I brahmaṇā brahmabhyām

brahmabhis

D brahmaṇe -//- brahmabhyasAbl brahmaṇas -//- -//-G -//- brahmaṇos brahmaṇāmL brahmaṇi -//- brahmasu

brahman (s.r) = sveta izreka, sveprisutni brahman…jednina dvojina množina

N brahma brahmaṇī brahmāṇiV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I brahmaṇā brahmabhyām

brahmabhis

D brahmaṇe -//- brahmabhyas

Abl brahmaṇas -//- -//-G -//- brahmaṇos brahmaṇāmL brahmaṇi -//- brahmasu

grāvan (m.r) = kamenjednina dvojina množina

N grāvā grāvāṇau grāvāṇasV grāvan -//- -//-

Ak grāvāṇam -//- grāvṇas

I grāvṇā grāvabhyām grāvabhisD grāvṇe -//- grāvabhyasAbl grāvṇas -//- -//-G -//- grāvṇos grāvṇāmL grāvṇi -//- grāvasu

Nepravilne osnove na -an imaju imenice: panthan (m.r.) ("put"); ahan (s.r.) ("dan"), śvan (m.r.) ("pas"), yuvan (m.r.) ("mladost"), maghavan (m.r.) ("obilat", ime boga Indre); te korijen han ("ubiti") kada se rabi na kraju složenice (u smislu: "koji ubija").

42


panthan (m.r) = putjednina dvojina množina

N panthās panthānau panthānasV pantha -//- -//-

Ak panthānam -//- pathas

I pathā pathibhyām pathibhisD pathe -//- pathibhyasAbl pathas -//- -//-G -//- pathos pathāmL pathi -//- pathiṣu

ahan (s.r) = danjednina dvojina množina

N ahas ahnī ahanī

ahāni

V -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I ahnā ahobhyām ahobhisD ahne -//- ahobhyasAbl ahnas -//- -//-G -//- ahnos ahnāmL ahni

ahani-//- ahaḥsu

Kada je imenica ahan prvi član složenice ima oblik ahar-, npr. aharahar ("dan za danom") ili ahargaṇa ("serija danā"), osim u složenici ahorātra ("dan i noć").

śvan (m.r) = pasjednina dvojina množina

N śvā śvānau śvānasV śvan -//- -//-

Ak śvānam -//- śunas

I śunā śvabhyām śvabhisD śune -//- śvabhyasAbl śunas -//- -//-G -//- śunos śunāmL śuni -//- śvasu

43


yuvan (m.r) = mladostjednina dvojina množina

N yuvā yuvānau yuvānasV yuvan -//- -//-

Ak yuvānam -//- yūnas

I yūnā yuvabhyām yuvabhisD yūne -//- yuvabhyasAbl yūnas -//- -//-G -//- yūnos yūnāmL yūni -//- yuvasu

maghavan (m.r) = "obilat", ime boga Indrejednina dvojina množina

N maghavā maghavānau maghavānasV maghavan -//- -//-

Ak maghavānam

-//- maghonas

I maghonā maghavabhyām

maghavabhis

D maghone -//- maghavabhyas

Abl maghonas -//- -//-G -//- maghonos maghonāmL maghoni -//- maghavasu

brahmahan (m.r) = ubojica brahmanajednina dvojina množina

N brahmahā brahmahānau brahmahanasV brahmahan -//- -//-

Ak brahmahaṇam

-//- brahmaghnas

I brahmaghnā

brahmahabhyām

brahmahabhis

D brahmaghne

-//- brahmahabhyas

Abl brahmaghnas

-//- -//-

G -//- brahmaghnos brahmaghnām

L brahmaghni brahmahaṇi

-//- brahmahasu

U slabim osnovama ne dolazi do cerebralizacije!

44


14. OSNOVE NA -acTi su pridjevi složenice u kojima je drugi član glagol √ añc1 = saviti se. Ima funkciju sufiksa koji znači "usmjeren ka, okrenut ka, savinut ka…" Jaka osnova je na -añc, srednja na -ac, a slaba na -īc ili -ūc (ovisno o tome prethodi li y ili v ):

pratyac (m.r.) = stražnji, zapadnijednina dvojina množina

N pratyaṅ pratyañcau pratyañcasV -//- -//- -//-

Ak pratyañcam

-//- pratīcas

I pratīcā pratyagbhyām

pratyagbhis

D pratīce -//- pratyagbhyasAbl pratīcas -//- -//-G -//- pratīcos pratīcāmL pratīci -//- pratyakṣu

pratyac (s.r.) = stražnje, zapadnojednina dvojina množina

N pratyak pratīcī pratyañciV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I pratīcā pratyagbhyām

pratyagbhis

D pratīce -//- pratyagbhyas

Abl pratīcas -//- -//-G -//- pratīcos pratīcāmL pratīci -//- pratyakṣu

anvac (m.r.) = sljedećijednina dvojina množina

N anvaṅ anvañcau anvañcasV -//- -//- -//-

Ak anvañcam -//- anūcas

I anūcā anvagbhyām

anvagbhis

D anūce -//- anvagbhyasAbl anūcas -//- -//-G -//- anūcos anūcāmL anūci -//- anvakṣu

45


anvac (s.r.) = sljedećejednina dvojina množina

N anvak anūcī anvañciV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-

I anūcā anvagbhyām anvagbhisD anūce -//- anvagbhyasAbl anūcas -//- -//-G -//- anūcos anūcāmL anūci -//- anvakṣu

Nepravilna je osnova tiryac ("koji ide okolo, ide preko; životinja, vodozemac") nastala od tiras ("preko") + añc.

tiryac (m.r.) = životinja, vodozemacjednina dvojina množina

N tiryaṅ tiryañcau tiryañcasV -//- -//- -//-

Ak tiryañcam -//- tiraścas

I tiraścā tiryagbhyām tiryagbhisD tiraśce -//- tiryagbhyasAbl tiraścas -//- -//-G -//- tiraścos tiraścāmL tiraści -//- tiryakṣu

Ženski rod svih promjenjivih osnova tvore se sufiksom -ī na slabu osnovu. Npr. jñānavatī, dhaninī, manasvinī, garīyasī, rājñī, śunī itd. Ženski rod participa prezenta aktivnog glagolā tematske konjugacije tvori se od jake osnove: -antī ; a kod atematske konjugacije tvori se od slabe osnove: -atī.Nekoliko pridjeva na -van ima ženski rod na -varī. Sve se te imenice i pridjevi sklanjaju po samoglasničkoj osnovi na -ī.

46


15. NEPRAVILNE PROMJENJIVE OSNOVE

ap (ž.r.) = voda (ima samo množinu!)množina

N āpasV -//-

Ak apasI adbhisD adbhyasAbl -//-G apāmL apsu

anaḍvah (m.r.) = "koji vuče kola", voljednina dvojina množina

N anaḍvān anaḍvāhau anaḍvāhasV anaḍvan -//- -//-

Ak anaḍvāham -//- anaḍuhas

I anaḍuhā anaḍudbhyām

anaḍudbhis

D anaḍuhe -//- anaḍudbhyasAbl anaḍuhas -//- -//-G -//- anaḍvah anaḍuhāmL anaḍuhi -//- anaḍutsu

pumaṁs (m.r.) = čovjekjednina dvojina množina

N pumān pumāṁsau pumāṁsasV puman -//- -//-

Ak pumāṁsam -//- puṁsas

I puṁsā pumbhyām pumbhisD puṁse -//- pumbhyasAbl puṁsas -//- -//-G -//- puṁsos puṁsāmL puṁsi -//- puṁsu

47

स�सक� तLekcija 17: Samoglasnička deklinacija

Lekcija 17.Samoglasnička deklinacija

16. OSNOVE NA -aTo je indoevropska o-deklinacija (latinski lupus, grčki λύκος, gotski wulfs, staroslavenski vlъkъ).U sanskrtu su to imenice i pridjevi muškog i srednjeg roda.Razlikuju se samo u N. jd. i N. V. Ak. dv. i mn.

deva (m.r.) = Bog, nebesnikjednina dvojina množina

N devas devau devāsV deva -//- -//-Ak devam -//- devānI devena devābhyā

m devais

D devāya -//- devebhyas

Abl devāt -//- -//-G devasya devayos devānāmL deve -//- deveṣu

kūla (s.r.) = obalajednina dvojina množina

N kūlam kūle kūlāniV kūla -//- -//-Ak kūlam -//- -//-I kūlena kūlābhyā

m kūlais

D kūlāya -//- kūlebhyas

Abl kūlāt -//- -//-G kūlasya kūlayos kūlānāmL kūle -//- kūleṣu

48


17. OSNOVE NA -āTo je indoevropska a-deklinacija (latinski terra, grčki θεά, gotski giba, staroslavenski rǫka).U sanskrtu su to imenice i pridjevi samo ženskog roda. (Vokativ imenice ambā (majka) je amba).

kanyā (ž.r.) = djevojkajednina dvojina množina

N kanyā kanye kanyāsV kanye -//- -//-Ak kanyām -//- -//-I kanyayā kanyābhyā

m kanyābhis

D kanyāyai -//- kanyābhyas

Abl kanyāyas -//- -//-G -//- kanyayos kanyānāmL kanyāyām -//- kanyāsu

18. OSNOVE NA -iTo su imenice i pridjevi svih rodova.

kavi (m.r.) = pjesnikjednina dvojina množina

N kavis kavī kavayasV kave -//- -//-Ak kavim -//- kavīnI kavinā kavibhyām kavibhisD kavaye -//- kavibhyasAbl kaves -//- -//-G -//- kavyos kavīnāmL kavau -//- kaviṣu

śuci (s.r.) = čistojednina dvojina množina

N śuci śucinī śucīniV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-I śucinā śucibhyām śucibhisD śucine -//- śucibhyasAbl śucinas -//- -//-G -//- śucinos śucīnāmL śucini -//- śuciṣu

49


mati (ž.r.) = misaojednina dvojina množina

N matis matī matayasV mate -//- -//-Ak matim -//- matīsI matyā matibhyām matibhisD matye

matyai-//- matibhyas

Abl mates matyās

-//- -//-

G -//- matyos matīnāmL matau

matyām-//- matiṣu

Nepravilne su imenice: pati (m.r.) = gospodar, muž. Ima oblike: patyā (I. jd.), patye (D. jd.), patyus (Abl. G. jd.), patyau (L. jd.).

sakhi (m.r.) = prijateljjednina dvojina množina

N sakhā sakhāyau sakhāyasV sakhe -//- -//-Ak sakhāyam -//- sakhīnI sakhyā sakhibhyā

m sakhibhis

D sakhye -//- sakhibhyasAbl sakhyus -//- -//-G -//- sakhyos sakhīnāmL sakhyau -//- sakhiṣu

akṣi (s.r.) = okojednina dvojina množina

N akṣi akṣiṇī akṣīṇiV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-I akṣṇā akṣibhyām akṣibhisD akṣṇe -//- akṣibhyasAbl akṣṇas -//- -//-G -//- akṣṇos akṣṇāmL akṣṇi -//- akṣiṣu

50


19. OSNOVE NA -uTo su imenice i pridjevi svih rodova.

paśu (m.r.) = životinja, zvijerjednina dvojina množina

N paśus paśū paśavasV paśo -//- -//-Ak paśum -//- paśūnI paśunā paśubhyām paśubhisD paśave -//- paśubhyasAbl paśos -//- -//-G -//- paśvos paśūnāmL paśau -//- paśuṣu

madhu (s.r.) = medjednina dvojina množina

N madhu madhunī madhūniV -//- -//- -//-Ak -//- -//- -//-I madhunā madhubhyā

m madhubhis

D madhune -//- madhubhyas

Abl madhunas

-//- -//-

G -//- madhunos madhūnāmL madhuni -//- madhuṣu

dhenu (ž.r.) = kravajednina dvojina množina

N dhenus dhenū dhenavasV dheno -//- -//-Ak dhenum -//- dhenūsI dhenvā dhenubhyā

m dhenubhis

D dhenave dhenvai

-//- dhenubhyas

Abl dhenos dhenvās

-//- -//-

G -//- dhenvos dhenūnāmL dhenau

dhenvām-//- dhenuṣu

51


Pridjevi (ali ne i imenice) srednjeg roda na -i i -u mogu se deklinirati kao da su muškog roda! Nepravilnu osnovu na -u ima jedna imenica:

dyu (ž.r.) = nebojednina dvojina množina

N dyaus div divasV -//- -//- -//-Ak divam -//- -//-I divā dyubhyām dyubhisD dive -//- dyubhyasAbl divas -//- -//-G -//- divos divāmL divi -//- dyuṣu

20. OSNOVE NA -īTo su imenice i pridjevi isključivo ženskog roda. Razlikuju se deklinacija jednosložnih i deklinacija višesložnih riječi.

jednosložne osnove na -ī

dhī (ž.r.) = misaojednina dvojina množina

N dhīs dhiyau dhiyasV -//- -//- -//-Ak dhiyam -//- -//-I dhiyā dhībhyām dhībhisD dhiye

dhiyai-//- dhībhyas

Abl dhiyas dhiyās

-//- -//-

G -//- dhiyos dhiyām dhīnām

L dhiyi dhiyām

-//- dhīṣu

52


višesložne osnove na -ī

nadī (ž.r.) = rijekajednina dvojina množina

N nadī nadyau nadyasV nadi -//- -//-Ak nadīm -//- nadīsI nadyā nadībhyām nadībhisD nadyai -//- nadībhyasAbl nadyās -//- -//-G -//- nadyos nadīnāmL nadyām -//- nadīṣu

Iznimka je imenica:

strī (ž.r.) = ženajednina dvojina množina

N strī striyau striyasV stri -//- -//-Ak strīm

striyam-//- -//-

I striyā strībhyām strībhisD striyai -//- strībhyasAbl striyās -//- -//-G -//- striyos strīṇāmL striyām -//- strīṣu

53


21. OSNOVE NA -ūTo su imenice i pridjevi isključivo ženskog roda. Razlikuju se deklinacija jednosložnih i deklinacija višesložnih riječi.

jednosložne osnove na -ū

bhū (ž.r.) = Zemljajednina dvojina množina

N bhūs bhuvai bhuvasV -//- -//- -//-Ak bhuvam -//- -//-I bhuvā bhūbhyām bhūbhisD bhuve

bhuvai-//- bhūbhyas

Abl bhuvas bhuvās

-//- -//-

G -//- bhuvos bhuyām bhūnām

L bhuvi bhuvām

-//- bhūṣu

višesložne osnove na -ū

vadhū (ž.r.) = ženajednina dvojina množina

N vadhūs vadhvai vadhvasV vadhu -//- -//-Ak vadhūm -//- vadhūsI vadhvā vadhūbhyā

m vadhūbhis

D vadhvai -//- vadhūbhyas

Abl vadhvās -//- -//-G -//- vadhvos vadhūnāmL vadhvām -//- vadhūṣu

54


22. OSNOVE NA -r�To su imenice muškog i srednjeg roda za vršitelja radnje (nomina agentis) koje se izvode tvorbenim sufiksom -tr 9.Također, to su imenice srodstava muškog i ženskog roda na -r9.Imenice muškog roda za vršitelja radnje razlikuju se od imenica srodstava muškog roda u N. Ak. jd.; N. V. Ak. dv. i N. V. mn.Imenice srodstava muškog roda razlikuju se od imenica srodstava ženskog roda samo u Ak. mn.

imenice vršitelja radnje

dātr0 (m.r.) = davatelj, koji dajejednina dvojina množina

N dātā dātārau dātārasV dātar -//- -//-Ak dātāram -//- dātr2 ;nI dātrā dātr2bhyām dātr2bhisD dātre -//- dātr2bhyasAbl dātur -//- -//-G -//- dātros dātr2 ;ṇāmL dātari -//- dātr2ṣu

dātr0 (s.r.) = koje dajejednina dvojina množina

N dātr2 dātr2ṇī dātr2 ;ṇiV dātr2

dātar-//- -//-

Ak dātr2 -//- -//-I dātr2ṇā dātr2bhyām dātr2bhisD dātr2ṇe -//- dātr2bhyasAbl dātr2ṇas -//- -//-G -//- dātr2ṇos dātr2 ;ṇāmL dātr2ṇi -//- dātr2ṣu

55


imenice srodstava

pitr0 (m.r.) = otacjednina dvojina množina

N pitā pitarau pitarasV pitar -//- -//-Ak pitaram -//- pitr2 ;nI pitrā pitr2bhyām pitr2bhisD pitre -//- pitr2bhyasAbl pitur -//- -//-G -//- pitros pitr2 ;ṇāmL pitari -//- pitr2ṣu

mātr0 (ž.r.) = majkajednina dvojina množina

N mātā mātarau mātarasV mātar -//- -//-Ak mātaram -//- mātr2 ;sI mātrā mātr2bhyām mātr2bhisD mātre -//- mātr2bhyasAbl mātur -//- -//-G -//- mātros mātr2 ;ṇāmL mātari -//- mātr2ṣu

Iznimke:

Imenice naptr 9 (m.r.) = ujak i bhartr0 (m.r.) = muž, suprug iako su imenice srodstava sklanjaju se kao imenice za vršitelja radnje (kao dātr 9 ). Na isti način se sklanja i imenica svasr0 (ž.r.) = sestra, ali Ak. mn. je svasr0=s.

Imenica kroṣṭr0 (m.r.) = čagalj ima N. mn. kroṣṭāras, I mn. kroṣṭubhis, itd.

Imenica n0 r (m.r.) = čovjek u jednini ima samo N. jd. nā. G. mn. je nr0ṇām ili nr0=ṇām. U vedskom jeziku jpš se susreću: Ak. jd. naram; D. jd. nare; Abl. G. jd. naras, L. jd. nari; N. mn. naras, Ak. mn. nr0=n, I. mn. nr0bhis, L. mn. nr0ṣu.

Imenice ženskog roda za vršiteljice radnje tvori se sufiksom -ī, npr. dātrī, te se dekliniraju kao imenice na -ī.

56


23. OSNOVE NA SLOŽENE SAMOGLASNIKETo su samo četiri imenice:

rai (m.r.) = bogatstvo, posjedjednina dvojina množina

N rās rāyau rāyasV -//- -//- -//-Ak rāyam -//- -//-I rāyā rābhyām rābhisD rāye -//- rābhyasAbl rāyas -//- -//-G -//- rāyos rāyāmL rāyi -//- rāsu

go (m.r.; ž.r.) = govedo, kravajednina dvojina množina

N gaus gāvau gāvasV -//- -//- -//-Ak gām -//- gāsI gavā gobhyām gobhisD gave -//- gobhyasAbl gos -//- -//-G -//- gavos gavāmL gavi -//- goṣu

nau (ž.r.) = lađa, brodjednina dvojina množina

N naus nāvau nāvasV -//- -//- -//-Ak nāvam -//- -//-I nāvā nāubhyām naubhisD nāve -//- naubhyasAbl nāvas -//- -//-G -//- nāvos nāvāmL nāvi -//- nauṣu

57


dyo (ž.r.) = nebojednina dvojina množina

N dyaus dyāvau dyāvasV -//- -//- -//-Ak dyām -//- dyāsI dyavā dyobhyām dyobhisD dyave -//- dyobhyasAbl dyos -//- -//-G -//- dyavos dyavāmL dyavi -//- dyoṣu

Imenice dyu (ž.r.) i dyo (ž.r.) su istoznačnice, ali drukčije se dekliniraju.

58

स�सक� तLekcija 17: Samoglasnička deklinacija (dodatak)

USPOREDNI PRIKAZ INDOEVROPSKE "O-DEKLINACIJE"*wl2kwos – vukjednina sanskrt grčki latinski gotski litavski staroslaven

skihrvatski

nominativ vr9kas λύκος lupus wulfs viľkas vlъkъ vukgenitiv vr9kasya λύκου lupī wulfis viľko vlъka vukadativ vr9kāya λύκοῳ lupō wulfa viľkui vlъku vukuakuzativ vr9kam λύκον lupum wulf viľką vlъkъ vukavokativ vr9ka λύκε lupe wulf viľke vlъče vučelokativ vr9ke wulfa viľkè vlъcě vukuinstrumental vr9kena viľkù vlъkomъ vukomablativ vr9kād lupōdvojinaN, Ak, V vr9kau λύκώ viľku vlъkaG, L vr9kayos λύκοιν vlъkuI, D, Abl vr9kābhyāmmnožinaN, V vr9kās λύκοι lupī wulfos viľkai vlъci vuciG vr9kānām λύκων lupōrum wulfe viľkų{ vlъkъ vukovaD vr9kebhyas λύκοις lupīs wulfam viľkáms vlъkkomъ vukovimaAk vr9kān λύκους lupōs wulfans viľkùs vlъky vukoveL vr9keṣu viľkuosè vlъcěxъ vukovimaI vr9kais viľkaĩs vlъky vukovimaAbl vr9kebhyas lupīs

59

स�सक� तLekcija 18: Komparacija pridjeva

Lekcija 18.Komparacija pridjeva

Komparacija (poredba) je skup oblika koji iskazuju različitu količinu ili mjeru onoga što znače.

Tri su stupnja komparacije:

- pozitiv (dobar, loš, lijep…)- komparativ (bolji, gori, ljepši…)- superlativ (najbolji, najgori, najljepši…)

Komparativ i superlativ mogu se tvoriti dvama sufiksima:

1.Komparativ se tvori tako da se sufiks -tara doda na srednju osnovu (ako imenica ili pridjev ima tri osnove), odnosno na slabu osnovu (ako imenica ili pridjev ima dvije osnove); a superlativ tako da se doda sufiks -tama:

śuci – śucitara – śucitama čist – čišći – najčišći prāc – prāktara – prāktama prednjidhanin – dhanitara – dhanitama bogat – bogatiji – najbogatijividvas – vidvattara – vidvattama učen, koji zna – učeniji – najučenijipratyac – pratyaktara – pratyaktama stražnjipuṇya – puṇyatara – puṇyatama čist – čišći – najčišći

Ženski rod se tvori sufiksima -tarā i -tamā.

2. Komparativ se tvori tako da se sufiks -īyas dodaje se na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri čemu je korijen najčešće u stupnju guṇa; a superlativ tako da se doda sufiks -iṣṭha.

laghu – laghīyas – laghiṣṭha lagan – lakši – najlakšimr0du – mradīyas – mradiṣṭha mekan – mekši – najmekšipr0thu – prathīyas – prathiṣṭha širok – širi – najširiguru – garīyas – gariṣṭha težak – teži – najtežidūra – davīyas – daviṣṭha dalek, udaljen – dalji – najdaljiyuvan – yavīyas – yaviṣṭha mlad – mlađi – najmlađi

60

स�सक� तLekcija 18: Komparacija pridjeva

Rijetko se za komparativ rabi sufiks -yas:

priya – preyas – preṣṭha drag – draži – najdražibhūri – bhūyas – bhūṣṭha brojan – brojniji – najbrojniji

U nekim slučajevima nedostaje pozitiv:

śreyas – śreṣṭha bolji – najboljijyāyas – jyeṣṭha stariji – najstariji

Ženski rod se tvori sufiksima: -(i)yasī i -iṣṭhā.

Ponekad se sufiksi -tara i -tama dodaju na komparative i superlative na -iyās i -iṣṭha, npr:

gariyastara, śreṣṭhatara, śreṣṭhatama…

DEKLINACIJA KOMPARATIVA I SUPERLATIVA

Oblici na -tara, -tama i -iṣṭha dekliniraju se po samoglasničkoj osnovi na -a za m.r. i s.r.; a oblici na

-tarā, -tamā i -iṣṭhā po samoglasničkoj osnovi na -ā za ž.r.Oblici na -iyas imaju dvije osnove i zasebnu deklinaciju za m.r. i s.r., a osnove na -iyasī po

višesložnojdeklinaciji na -ī za ž.r.

61

स�सक� तLekcija 19: Deklinacija zamjenica

Lekcija 19.Deklinacija zamjenica

Zamjenice su riječi koje zamjenjuju druge imenske riječi. Ništa ne imenuju, već izriču različite odnose među govornim licima.

U sanskrtu se (kao i u većini jezika) u deklinaciji zamjenica razlikuju broj i padež, a u 3. licu i rod.Postoje tri lica:

lice – onaj tko govori – ja, milice – onaj komu se govori – ti, vilice – onaj tko u času govorenja nije prisutan – on (ona, ono), oni (one, ona)

U deklinaciji zamjenice nemaju vokativ.

Enklitike (naslonjenice) su nenaglašeni oblici zamjenica koji se naslanjaju na prethodnu riječ. Zato nikada ne mogu biti na početku rečenice. Postoje samo u nekim padežima.

LIČNE ZAMJENICEOznačuju odnos sudionika u razgovoru.

Zamjenica u 1. licu ima osnovu mad = ja ; a u množini asmad = mi.

mad = jajednina enklitike

N aham jaAk mām mene mā meI mayā (sa) mnomD mahya

m meni me mi

Abl mad mattas

od mene

G mama (od) mene me meL mayi u meni

62


dvojina enklitikeN1 āvām nas dvojica, dvije, dvojeAk -//- nas dvojicu, dvije, dvoje nau nas dva…I āvābhy

ām (s) nas dvojicom, dvije, dvoje

D -//- nama dvojici, dvjema, dvoma

nau nama dvoma…

Abl -//- od nas dvojice, dvije, dvojeG āvayos (od) nas dvojice, dvije,

dvoje nau nas dva…

L -//- u nama dvojici, dvjema, dvoma

asmad = mimnožina enklitike

N vayam miAk asmān nas nas nasI asmābhis (s) namaD asmabhya

m nama nas nam

Abl asmad asmattas

od nas

G asmākam (od) nas nas nasL asmāsu u nama

Zamjenica u 2. licu ima osnovu tvad = ti ; a u množini yuṣmad = vi.

tvad = tijednina enklitike

N tvam tiAk tvām tebe tvā teI tvayā (s) tobomD tubhya

m tebi te ti

Abl tvad tvattas

od tebe

G tava (od) tebe te teL tvayi u tebi

63


dvojina enklitikeN yuvām vas dvojica, dvije, dvojeAk -//- nas dvojicu, dvije, dvoje vām nas dva…I yuvābhyā

m (s) nas dvojicom, dvije, dvoje

D -//- nama dvojici, dvjema, dvoma

vām nama dvoma…

Abl -//- od nas dvojice, dvije, dvojeG yuvayos (od) nas dvojice, dvije,

dvoje vām nas dva…

L -//- u nama dvojici, dvjema, dvoma

yuṣmad = vimnožina enklitike

N yūyam viAk yuṣmān vas vas vasI yuṣmābhi

s (s) vama

D yuṣmabhyam

vama vas vam

Abl yuṣmad yuṣmattas

od vas

G yuṣmākam

(od) vas vas vas

L yuṣmāsu u vama

Izvorno, mama i tava nisu genitivi, već posvojni pridjevi.

POKAZNE ZAMJENICEPridjevne su. Kazuju u blizini kojeg lica se nalazi ono što znači riječ uz koju stoji.Razlikuju se i po rodovima. Nema enkilitika.U sanskrtu osnova ta ima značenje pokazne zamjenice onaj, ona, ono; taj, ta, to; kao i lične zamjenice: on, ona, ono.

64


ta = onaj, ona, ono; taj, ta, to; on, ona, ono

jedninamuški rod

srednji rod

ženski rod

N saḥ on, onaj, to tad ono, to sā ona, taAk tam njega, tog -//- njega, tog tām nju, tuI tena (s) njim, tim tena (s) njim, tim tayā (s) njom,

tomD tasmai njemu, tom tasmai njemu, tom tasyai njoj, tojAbl tasmāt od njega,

toga tasmāt od njega,

toga tasyās od nje, te

G tasya (od) njega, tog

tasya (od) njega, tog

-//- (od) nje, te

L tasmin u njemu, tomu

tasmin u njemu, tomu

tasyām u njoj, toj

dvojinamuški r.

srednji r.

ženski r.

N tau njih dvojica te njih dvoje te njih dvijeAk -//- njih dvojicu -//- njih dvoje -//- njih dvijeI tābhyā

m(s) njima dvojicom

tābhyām

(s) njima dvoma

tābhyām

(s) njima dvjema

D -//- njima dvojici -//- njima dvoma -//- njima dvjemaAbl

-//- od njih dvojice -//- od njih dvoje -//- od njih dvije

G tayos (od) njih dvojice tayos (od) njih dvoje tayos (od) njih dvijeL -//- u njima dvojici -//- u njima dvoma -//- u njima dvjema

množinamuški rod

srednji rod

ženski rod

N te oni, ti tāni ona, ta tās one, teAk tān njih -//- njih -//- njihI tais (s) njima tais (s) njima tābhis (s) njimaD tebhya

s njima tebhyas njima tābhyas njima

Abl teṣām od njih teṣām od njih tāsām od njihG -//- (od) njih -//- (od) njih -//- (od) njihL teṣu u njima teṣu u njima tāsu u njima

Na potpuno isti način deklinira se i osnova eta = ovaj, ova, ovo.m.r. ima oblike: eṣah, etam, etena… s.r. ima oblike: etad, etad, etena…ž.r. ima oblike: eṣā, etām, etayā…

Oblici saḥ i eṣaḥ stoje samo na kraju rečenice. U sredini teksta gube visargu (ḥ ): sa i eṣa ; a ispred samoglasnika a postaju so i eṣo; a a se izostavlja i piše se avagraha (u transliteraciji apostrof).

Na isti način deklinira se i osnova enad = on, ona, ono; ali rabi se samo u Ak. svih brojeva; te I. jd. i G. i L. dv.

Osnova idam je pokazna zamjenica koja znači ovaj, ova, ovo :

jednina

65


muški rod

srednji rod

ženski rod

N ayam ovaj idam ovo iyam ovaAk imam ovog -//- ovog imām ovuI anena (s) ovim anena (s) ovim anayā (s) ovomD asmai ovom asmai ovom asyai ovojAbl asmāt od ovoga asmāt od ovoga asyās od oveG asya (od)

ovoga asya (od) ovoga -//- (od) ove

L asmin u ovomu asmin u ovomu asyām u ovoj

dvojinamuški r.

srednji r.

ženski r.

N imau ova dvojica ime ovo dvoje ime ove dvijeAk -//- ovu dvojicu -//- ovo dvoje -//- ove dvijeI ābhyā

m(s) ovom dvojicom

ābhyām

(s) ovim dvoma ābhyām

(s) ovima dvjema

D -//- ovoj dvojici -//- ovim dvoma -//- ovima dvjemaAbl

-//- od ove dvojice -//- od ovo dvoje -//- od ove dvije

G anayos (od) ove dvojice anayos (od) ovo dvoje anayos (od) ove dvijeL -//- u ovoj dvojici -//- u ovim dvoma -//- u ovima

dvjema

množinamuški rod

srednji rod

ženski rod

N ime ovi imāni ova imās oveAk imān ove -//- ova -//- oveI ebhis (s) ovima ebhis (s) ovim ābhis (s) ovimaD ebhyas ovima ebhyas ovima ābhyas ovimaAbl eṣām od ovih eṣām od ovih āsām od ovihG -//- (od) ovih -//- (od) ovih -//- (od) ovihL eṣu u ovima eṣu u ovima āsu u ovima

66


Osnova adas je pokazna zamjenica koja znači onaj, ona, ono :

jedninamuški rod

srednji rod

ženski rod

N asau onaj adas ono asau onaAk amum onog -//- onog amūm onuI amunā (s) onim amunā (s) onim amuyā (s) onomD amuṣm

ai onom amuṣm

ai onom amuṣyai onoj

Abl amuṣmāt

od onoga amuṣmāt

od onoga amuṣyās

od one

G amuṣya

(od) onoga

amuṣya (od) onoga -//- (od) one

L amuṣmin

u onomu amuṣmin

u onomu amuṣyām

u onoj

dvojinamuški r. srednji

r.ženski r.

N amū ona dvojica amū ono dvoje amū one dvijeAk -//- onu dvojicu -//- ono dvoje -//- one dvijeI amūbhy

ām(s) onom dvojicom

amūbhyām

(s) onim dvoma

amūbhyām

(s) onima dvjema

D -//- onoj dvojici -//- onim dvoma -//- onima dvjemaAbl

-//- od one dvojice -//- od ono dvoje -//- od one dvije

G amuyos (od) one dvojice amuyos (od) ono dvoje

amuyos (od) one dvije

L -//- u onoj dvojici -//- u onim dvoma

-//- u onima dvjema

množinamuški rod

srednji rod

ženski rod

N amī oni amūni ona amūs oneAk amūn one -//- ona -//- oneI amībhi

s (s) onima amībhis (s) onim amūbhis (s) onima

D amībhyas

onima amībhyas onima amūbhyas

onima

Abl amīṣām

od onih amīṣām od onih amūṣām od onih

G -//- (od) onih -//- (od) onih -//- (od) onihL amīṣu u onima amīṣu u onima amūṣu u onima

67


UPITNE ZAMJENICESluže za postavljanje pitanja.

Osnova je ka = tko, što, koji?. Deklinira se isto kao i ta. Npr. kaḥ, kā…Jedina razlika je u N. i Ak. s.r : kim.

U izvedenicama se javljaju oblici: ka, ki i ku . Npr: kiyat = kolik?, kutra = gdje?, kadā = kada?...

U složenicama se kao prvi član ponekad javlja oblik kim, a ponekad ku. Npr. kiṁrūpa = kakav? kakvog oblika? ; kukarman = kakvo djelo? (znači: nedjelo)

ODNOSNE ZAMJENICENjima se uvodi odnosna rečenica.

Osnova je ya = koji. Deklinira se isto kao i ta. Npr. yaḥ, yad, yā…

POVRATNE ZAMJENICERabi se kada subjekt vrši radnju na sebi.

svayam = sȃm

Kao i u hrvatskom ta je zamjenica nepromjenjiva (nesklonjiva). Obično ima značenje u nominativu, npr. ja sȃm, ti sȃm; ali i u instrumentalu i ponekad genitivu.Ima i priloško značenje: "spontano".

ātman = "sopstvo"; sebe, se…

Iako je imenica muškog roda (deklinira se kao brahman) u jednini se upotrebljava kao povratna zamjenica za sve rodove u svim padežima.

sva = sebe, svoj

To je povratni pridjev koji se odnosi na sva tri lica.

68


muški rod

srednji rod

ženski rod

N svaḥ svam svā sȃmAk svam -//- svām sebeI svena svena svayā (sa) sobomD svasma

i svasmai svasyai sebi

Abl svasmāt

svasmāt

svasyās od sebe

G svasya svasya -//- (od) sebeL svasmi

n svasmin

svasyām

u sebi

Ponekad se u istom značenju rabi i pridjev nija = rođeni, nativni.

POSVOJNE ZAMJENICEPridjevne su i kazuju kojem govornom licu nešto pripada. Tvore se na dva načina:

1. Sufiks -īya dodaje se na osnove osobnih zamjenica:

madīya = moj tvadīya = tvojtadīya = njegov, njezin, njihovasmadīya = našyuṣmadīya = vaš

1. Sufiks -ka dodaje se na genitive osobnih zamjenica u 1. i 2. licu (s produženjem u prvom slogu):

māmaka = moj tāvaka = tvoj

Može se reći i bhavatka = Vaš (iz poštovanja).

69


SLOŽENE ZAMJENICE

1. Na neke zamjeničke osnove mogu se dodati sufiksi: -dr2ś, dr2śa ili dr2kṣa (koji znače "(iz)gled"). Npr.tādr0ś, tādr0śa, tādr0kṣa… = takavyādr0ś, yādr0śa, yādr0kṣa… = kakavīdr0ś, īdr0śa, īdr0kṣa… = ovakavkīdr0ś, kīdr0śa, kīdr0kṣa… = kakav?mādr0ś, mādr0śa, mādr0kṣa… = kao jatvādr0ś, tvādr0śa, tvādr0kṣa… = kao tiŽenski rod se tvori na različite osnove:

-dr0ś > -dr0k-dr0śa > -dr0śā-dr0kṣa > -dr0ksī

2. Na neke zamjeničke osnove mogu se dodati sufiksi: -vat i -yat sa značenjem pridjeva količine (za nebrojive imenice, eng. how much?):

tāvat = tolik(o)etāvat = ovolik(o)yāvat = kolik(o)iyat = ovolik(o)kiyat = kolik(o)

Ženski rod je na -vatī i -yatī.

3. Oblici kati = kolik(o) i tati = tolik(o) imaju značenje pridjeva količine (za brojive imenice, eng. how many?). Ne sklanjaju se u nominativu i akuzativu. U ostalim padežima sklanjaju se kao imenice na osnovu -i u množini.

4. Dodavanjem sufiksa -cit, -cana ili -api na upitnu zamjenicu tvore se neodređene zamjenice sa značenjem netko:

kaścit, kācit, kiṁcit, kaścana, kācana, kiṁcana, ko 'pi, kāpi, kimapi

70


5. Na isti način se tvore i neodređeni prilozi. S negacijom imaju negativna značenja:

kadā = netko, kadācit, kadācana = ponekad, nekad, jednom…kva = gdje, kvacit, kvacana, kvāpi = negdje…na kadācit = nikadana kvacit = nigdje

6. Odnosna zamjenica ispred upitne također ima značenje neodređenih zamjenica:

yaḥ kaḥ = itko, tkogod; yasya kasya = i od koga; yaḥ kaścit, yaḥ kaśca, yaḥ kaścana = tkogod, itko…

7. Udvostručena odnosna zamjenica ima distributivno značenje i također ima udvostručene korelatore:

yo yaḥ = koji god…8. Prilozi na -tra rabe se kao lokativ, npr. tatra sthane = na tom mjestu…

ZAMJENIČKI PRIDJEVINekoliko pridjeva izvedeno je iz zamjenica ili im je srodno.

1. Zamjeničku deklinaciju (kao osnova ta ) u potpunosti imaju:

anya = ini, drugianyatara = jedan (od dva)itara = ini, drugikatara = koji? (od dva)katama = koji? (od mnogo)

2. Zamjeničku deklinaciju (s jednom iznimkom) imaju:

sarva = svakiubhaya = obaeka = jedan, nekiekatara = jedan (od dva)

Samo u N. jd. sr. Dobivaju sufiks -m: sarvas, sarvam, sarvā…

71


3. Sljedeći pridjevi u Abl. i L. jd. m.r i s.r. mogu imati i zamjeničku i imensku deklinaciju:

pūrva = prednji, prvi, istočni; avara = stražnji, zapadni; adhara = niži, zapadni; uttara = sljedeći, sjeverni; dakṣiṇa = južni; para = sljedeći, ini, drugi; apara = ini, drugi, niži; antara = izvanjski, sva = svoj, vlastiti

Npr. pūrvasmāt ili pūrvāt…

4. Neki pridjevi, uglavnom na -ya ili -taya dekliniraju se kao obični pridjevi, ali u N. mn. m.r. mogu imati nastavke kao u zamjeničkoj deklinaciji:

ardha = pola, alpa = malo, katipaya = nešto malo, prathama = prvi, carama = zadnji, dvaya, dvitaya = dvostruk…Npr. carama > N. mn. m.r. = caramās ili carame

Bilo koja od ovih riječi srodnih zamjenicama dekliniraju se kao pridjevi kada su dio atributivne složenice (bahuvrīhi ).

72

स�सक� तLekcija 20: Brojevi

Lekcija 20.Brojevi

GLAVNI BROJEVIKazuju koliko jedinica ima onoga što znači riječ uz koju stoje.

Jednočlani (osnovni) brojevi

1 eka 6 ṣaṣ2 dva 7 sapta3 tri 8 aṣṭa4 catur 9 nava5 pañca 10 daśa

Broj dva = dva kao prvi član složenica glasi: dvi.

Izvedeni brojevi

11 ekādaśa 16 ṣoḍaśa12 dvādaśa 17 saptadaśa13 trayodaśa 18 aṣṭādaśa14 caturdaśa 19 navadaśa15 pañcadaśa

Desetice

10 daśa 60 ṣaṣṭi20 viṁśati 70 saptati30 triṁśat 80 aśīti40 catvāriṁś

at90 navati

50 pañcāśat 100 śatam

73


Složeni brojevi

U sanskrtu jedinice stoje ispred desetica (kao u slovenskom ili njemačkom).

Ispred 20 i 30 brojevi 2, 3 i 8 glase: dvā, trayas, aṣṭā.Ispred 80 brojevi 2, 3 i 8 glase: dvi, tri, aṣṭa.Ispred 40, 50, 60, 70 i 90 mogu biti oba oblika.

21 ekaviṁśati

26 ṣaṇviṁśati

22 dvāviṁśati

27 saptaviṁśati

23 trayoviṁśati

28 aṣṭāviṁśati

24 caturviṁśati

29 navaviṁśati

25 pañcaviṁśati

31 ekatriṁśat

36 ṣaṭtriṁśat

32 dvātriṁśat

37 saptatriṁśat

33 trayastriṁśat

38 aṣṭātriṁśat

34 catustriṁśat

39 navatriṁśat

35 pañcatriṁśat

41 ekacatvāriṁśat

46 ṣaṭcatvāriṁśat

42 dvicatvāriṁśatdvācatvāriṁśat

47 saptacatvāriṁśat

43 tricatvāriṁśattrayaścatvāriṁśat

48 aṣṭacatvāriṁśataṣṭācatvāriṁśat

44 catuścatvāriṁśat

49 navacatvāriṁśat

45 pañcacatvāriṁśat

51 ekapañcāśat

56 ṣaṭpañcāśat

52 dvipañcāśatdvāpañcāśat

57 saptapañcāśat

53 tripañcāśattrayaḥpañcāśat

58 aṣṭapañcāśataṣṭāpañcāśat

54 catuṣpañcāśat

59 navapañcāśat

55 pañcapañcāśat

74


61 ekaṣaṣṭi 66 ṣaṭṣaṣti62 dviṣaṣṭi

dvāṣaṣṭi67 saptaṣaṣti

63 triṣaṣṭitrayaḥṣaṣti

68 aṣṭaṣaṣtiaṣṭāṣaṣti

64 catuḥṣaṣti 69 navaṣaṣti65 pañcaṣaṣti

71 ekasaptati 76 ṣaṭsaptati72 dvisaptati

dvāsaptati77 saptasapt

ati73 trisaptati

trayaḥsaptati

78 aṣṭasaptatiaṣṭāsaptati

74 catuḥsaptati

79 navasaptati

75 pañcasaptati

81 ekāśīti 86 ṣaḍaśīti82 dvyaśīti 87 saptāśīti83 tryaśīti 88 aṣṭāśīti84 caturaśīti 89 navāśīti85 pañcāśīti

91 ekanavati 96 ṣaṇṇavati92 dvinavati

dvānavati97 saptanava

ti93 trinavati

trayonavati

98 aṣṭanavatiaṣṭānavati

94 caturnavati

99 navanavati

95 pañcanavati

Složeni brojevi s brojem 9 mogu se tvoriti i tako da se sljedećoj desetici doda prefiks ūna- = umanjen za jedan:

19 ūnaviṁśati 69 ūnasaptati29 ūnatriṁśat 79 ūnāśīti39 ūnacatvāriṁś

at89 ūnanavati

49 ūnapañcāśat 99 ūnaśatam59 ūnaṣaṣṭi

75


Ako se glavni broj doda prefiksu ūna-, mogu se tvoriti daljnje izvedenice, npr. tryūnatriṁśat = 27 = "30 umanjen za 3" itd.

Stotice

100 śatam 600 ṣaṭśatamṣaṭ śatāni

200 dviśatamdve śate

700 saptaśatamsapta śatāni

300 triśatamtrīṇi śatāni

800 aṣṭaśatamaṣṭa śatāni

400 catuḥśatamcatvāri śatāni

900 navaśatamnava śatāni

500 pañcaśatampañca śatāni

Jedinice i desetice mogu se staviti ispred stotica ili im se dodaje pridjev adhika = dodatni:

101 ekaśatamekādhikaṁ śatam

106 ṣaṭśatamṣaḍadhikaṁ śatam

102 dviśatamdvyadhikaṁ śatam

107 saptaśatamsaptādhikaṁ śatam

103 triśatamtryadhikaṁ śatam

108 aṣṭaśatamaṣṭādhikaṁ śatam

104 catuḥśatamcaturadhikaṁ śatam

109 navaśatamnavādhikaṁ śatam

105 pañcaśatampañcādhikaṁ śatam

110 daśaśatamdaśādhikaṁ śatam

Opcije za zbroj stotica i jedinica razlikuju se od stotica samo u naglasku!

102 dvíśatam 200 dviśatám103 tríśatam 300 triśatám104 cátuḥśatam 400 catuḥśatám

76


Veći brojevi:

1.000 sahasradaśa śatāni

10.000 ayuta100.000 lakṣa

1.000.000 niyuta10.000.000 koṭi

1.000.000.000 nikharva

DEKLINACIJA GLAVNIH BROJEVA

Samo se brojevi od 1 do 4 razlikuju u deklinaciji po rodovima. Ostali brojevi imaju istu deklinaciju za sve rodove.

Broj 1 ima zamjeničku deklinaciju u jednini, s iznimkom u N. jd. s.r. (kao pridjev sarva)

muški rod

srednji rod

ženski rod

N ekas jedan ekam jedno ekā jednaAk ekam jednog -//- jednog ekām jednuI ekena (s) jednim ekena (s) jednim ekayā (s) jednomD ekasm

ai jednomu ekasm

ai jednomu ekasyai jednoj

Abl ekasmāt

od jedoga ekasmāt

od jedoga ekasyās od jedne

G ekasya (od) jednoga

ekasya (od) jednoga

-//- (od) jedne

L ekasmin

u jednomu ekasmin

u jednomu ekasyām

u jednoj

Broj 2 ima deklinaciju u dvojini kao osnove na -a :

muški rod srednji rod

ženski rod

N dvau dva dve dva dve dvijeAk -//- dva -//- dva -//- dvijeI dvābhyā

m (s) dvama dvābhy

ām (s) dvama dvābhyā

m (s) dvjema

D -//- dvama -//- dvama -//- dvjemaAbl -//- od dvaju -//- od dvaju -//- od dvijuG dvayos (od) dvaju dvayos (od) dvaju dvayos (od) dvijuL -//- u dvama -//- u dvama -//- u dvjema

77


Broj 3 ima deklinaciju u množini kao osnove na -i , s iznimkom u G. m.r. i s.r.:

muški rod

srednji rod

ženski rod

N trayas tri trīṇi tri tisras triAk trīn tri -//- tri -//- triI tribhis (s) trima tribhis (s) trima tisr2bhis (s) trimaD tribhya

s trima tribhyas trima tisr2bhya

s trima

Abl -//- od triju -//- od triju -//- od trijuG trayāṇā

m (od) triju trayāṇā

m (od) triju tisr2nām (od) triju

L triṣu u trima triṣu u trima tisr2ṣu u trima

U vedskom jeziku se javlja i pravilni oblik za G. mn. m.r. i s.r.: trīṇām

Broj 4 ima deklinaciju u množini s promjenjivom osnovom:

muški rod

srednji rod

ženski rod

N catvāras

četiri catvāri četiri catasras

četiri

Ak caturas četiri -//- četiri -//- četiriI caturbh

is (s) četirima

caturbhis

(s) četirima

catasr2bhis

(s) četirima

D caturbhyas

četirima caturbhyas

četirima catasr2bhyas

četirima

Abl -//- od četiriju -//- od četiriju -//- od četirijuG caturṇā

m (od) četiriju

caturṇām

(od) četiriju

catasr2nām

(od) četiriju

L caturṣu u četirima caturṣu u četirima catasr2ṣu

u četirima

Broj 5 ima deklinaciju u množini kao osnove na -an u srednjem rodu, osim G. gdje je :

N pañca petAk -//- -//-I pañcabhis -//-D pañcabhy

as-//-

Abl -//- -//-G pañcānam -//-L pañcasu -//-

Na isti način se dekliniraju i brojevi 7, 8, 9 i 10.

Ipak, broj 8 može imati i nepravilne oblike: N. i Ak. aṣṭau; I. aṣṭābhis; D. i Abl. aṣṭābhyas i L. aṣṭāsu.

78


Glavni brojevi od 3 do 19 mogu biti i atributi imenica u množini s kojima se slažu u padežu (a brojevi 3 i 4 i u rodu).Glavni brojevi od 20 do 99 koji su u ženskom rodu (kao i 100 i 1.000, 10.000 i 100.000 koji su u srednjem) javljaju se poput pridjeva u jednini!Imenice kojima su atributi mogu stajati u istom padežu, u genitivu ili se stapaju u složenicu:

śatena dāsībhis ili śatena dāsīnām ili śatadāsībhis znači: sa sto sluškinja

REDNI BROJEVI Kazuju koliko jedinica treba odbrojiti da se dođe do nekog predmeta, da se utvrdi koji je po redu u vremenu i prostoru.

Redni brojevi od 1. do 10. primaju različite sufikse.Dekliniraju se kao osnove na -a za muški i srednji rod.

muški i srednji rod:1. prathama 6. ṣaṣṭha2. dvitīya 7. saptama3. tr2tīya 8. aṣṭama4. caturtha 9. navama5. pañcama 10. daśama

Ženski rod rednih bojeva od 1. do 4. tvori se dodavanjem sufiksa -ā, a kod svih ostalih se dodaje -ī. Dekliniraju se kao osnove na -ā i -ī.

1. prathamā 6. ṣaṣṭhī2. dvitīyā 7. saptamī3. tr2tīyā 8. aṣṭamī4. caturthā 9. navamī5. pañcamī 10. daśamī

Redni broj 4. može imati i oblike: turīya ili turya.

79


Brojevi od 11. do 19. imaju iste oblike kao i glavni, ali se dekliniraju kao osnove na -a.

11. ekādaśa 16. ṣoḍaśa12. dvādaśa 17. saptadaśa13. trayodaśa 18. aṣṭādaśa14. caturdaśa 19. navadaśa15. pañcadaśa ūnaviṁśa

Brojevi od 20. naviše mogu skratiti glavni broj ili mu dodati sufiks -tama.

10. daśama 60. ṣaṣṭitama20. viṁśa

viṁśatitama70. saptatita

ma30. triṁśa

triṁśatitama80. aśītitama

40. catvāriṁśacatvāriṁśattama

90. navatitama

50. pañcāśapañcāśattama

100. śatatama

21. ekaviṁśaekaviṁśatitama

22. dvāviṁśadvāviṁśatitama

23. trayoviṁśatrayoviṁśatitama

24. caturviṁśacaturviṁśatitama

25. pañcaviṁśapañcaviṁśatitama

itd.

Redni brojevi sa 60 imaju sljedeće oblike: ekaṣaṣṭitama ili ekaṣaṣṭa, itd.Redni brojevi sa 70 imaju sljedeće oblike: ekasaptatitama ili ekasaptata, itd.Redni brojevi s 80 imaju sljedeće oblike: ekaśītitama ili ekaśīta, itd.Redni brojevi s 90 imaju sljedeće oblike: ekanavatitama ili ekanavata, itd.

80


BROJNI PRILOZITo su brojevi složeni s brojevnim izrazom -put.

sakr� t = jednom, jedanputdvis = dvaputtris = triputcatus = četiri putapañcakr� tvas = pet putaṣaṭkr� tvas = šest puta ; itd.

PRILOZI NAČINA IZVEDENI IZ BROJEVA

ekadhā = na jedan način, jedinstveno…dvidhā ili dvedhā = na dva načinatridhā ili tredhā = na tri načinacaturdhā = na četiri načinapañcadhā = na pet načinaṣodhā = na šest načinasaptadhā = na sedam načinaaṣṭadhā = na osam načina ; itd.

DIJELNI BROJEVITo je sveza prijedloga i broja.

ekaśas = pojedinačno, (jedan) po jedandviśas = u paru, (dva) po dvatriśas = (tri) po tripañcaśas = (pet) po pet ; itd.

BROJNI PRIDJEVI I IMENICE

dvaya = dvostruktraya = trostruktritaya = trijadacatuṣṭaya = čevterostrukpañcataya = peterostrukdaśataya = deseterostruk, dekada (s.r.)

Ženski rod tvori se sufiksom -ī, npr. trayī, itd.

81

स�सक� तLekcija 21: Uvod u konjugaciju glagola

Lekcija 21.Uvod u konjugaciju glagola

Dinamične riječi podložne konjugaciji (sprezanju) su glagoli.

Konjugacija (sprezanje) je skup oblika kojima se vremenski tok prikazuje s obzirom na trenutak kada govornik govori i na njegov odnos prema onome što biva.

Gramatičke osobine glagolskih riječi:

lice – morfološka kategorija koja izriče tko vrši radnjuvrijeme – morfološka kategorija koja izriče kada se vrši radnjunačin – morfološka kategorija koja izriče odnos lica koje govori prema radnji o kojoj govori.stanje – morfološka kategorija koja izriče vrši li tko ili trpi radnju.broj – morfološka kategorija po kojoj se razlikuje koliko je vršitelja radnje.

Sanskrt razlikuje:- 3 lica: prvo, drugo, treće.- 6 vremena: prezent, imperfekt, perfekt, aorist, futur, kondicional.- 3 načina: indikativ, optativ, imperativ.- 3 stanja: aktiv (parasmaipada), medij (ātmanepada), pasiv- 3 broja: jednina, dvojina, množina

Indikativ postoji u svim vremenima, a optativ i imperativ samo u prezentu. Postoji i prekativ (benediktiv) – aorisni optativ. Postoje reduplicirani i perifrastični perfekt, te futur i perifrastični futur.Sanskrt ima manje glagolskih oblika nego npr. starogrčki, budući da nema pluskvamperfekt i konjunktiv, a imperativ i optativ ima samo u prezentu.

Glagoli se u sanskrtu navode u obliku korijena.Korijeni glagolā su jednosložne riječi, npr. īkṣ, pad, vap, spr0ś… Tako se navode i u rječnicima.

Korijeni nose gotovo cjelokupni sanskrtski leksik jer se iz njih izvode imenice, pridjevi i prilozi, kao i brojni konjugacijski i glagolski infinitni oblici.

82

स�सक� तLekcija 21: Uvod u konjugaciju glagola

Lični nastavci su:

aktiv ( parasmaipada )lice primarni sekundar

nitematskioptativ

atematski optativ

imperativ

1. l. jd. -mi -am -eyam -yām -āni2. l. jd. -si -s -es -yās – / -hi3. l. jd. -ti -t -et -yāt -tu

1. l. dv.

-vas -va -eva -yāva -āva

2. l. dv.

-thas -tam -etam -yātam -tam

3. l. dv.

-tas -tām -etām -yātām -tām

1. l. mn.

-mas -ma -ema -yāma -āma

2. l. mn.

-tha -ta -eta -yāta -ta

3. l. mn.

-anti -an -eyur -yur -antu

medij ( ātmanepada )lice primarni sekundar

nitematskioptativ

atematski optativ

imperativ

1. l. jd. -e -e / -i -eya -īya -ai2. l. jd. -se -thās -ethās -īthas -sva3. l. jd. -te -ta -eta -īta -tām

1. l. dv.

-vahe -vahi -evahi -īvahi -āvahai

2. l. dv.

-ethe-āthe

-ethām-ātham

-eyāthām -īyāthām -ethām-āthām

3. l. dv.

-ete-āte

-etām-ātām

-eyātām -īyātām -etām-ātām

1. l. mn.

-mahe -mahi -emahi -īmahi -āmahai

2. l. mn.

-dhve -dhvam -edhvam -īdhvam -dhvam

3. l. mn.

-ante-ate

-anta-ata

-eran -īran -antām-atām

Prva lica imperativa su formalni ostaci izgubljenog konjunktiva.

Neki glagoli imaju konjugaciju samo u parasmaipadi, a neki samo u ātmanepadi. Ako glagol ima obje konjugacije, obično ātmanepada ima refleksivno značenje. Npr.

jayati = žrtvuje; jayate = žrtvuje za sebedarśayati = pokazuje; darśayate = pokazuje se…

83

स�सक� तLekcija 22: Prezentski sustav

Lekcija 22.Prezentski sustav

Prezentski sustav obuhvaća prezent u indikativu, optativu i imperativu, te imperfekt (indikativ i optativ imaju samo prezent, a imperfekt postoji samo u indikativu).

Indikativ je glagolski način kojim se izražava neutralan stav govornika prema radnji.Imperativ je glagolski način kojim se izražava zapovijed, molba ili pobuda, čije se izvršenje očekuje odmah.Optativ je glagolski način kojim se izražava želja, naredba, nedoumica, nagađanje, mogućnost ili uvjet. Često stoji u općim rečenicama gdje se iskaz želi prikazati kao puka vjerojatnost u značenju: "neka"; "da bi".Prezent je glagolsko vrijeme kojim se izražava sadašnjost (apsolutna i trajna).Imperfekt je glagolsko vrijeme kojim se izražava trajna prošlost (radnja koja se odvijala).

Dok se ostala glagolska vremena tvore se tako da se lični nastavci dodaju izravno na korijen; vremena i načini prezentskog sustava tvore se tako da se od korijena tvori osnova, pa se na osnovu dodaju lični nastavci.

Tvorba načinā i vremenā prezentskog sustava:

korijen > (prezentska) osnova(prezentska) osnova + lični nastavci

Prezentska osnova se tvori na 10 različitih načina. Stoga su svi glagolski korijeni podijeljeni u 10 razreda (10. razred je zapravo sekundarna tvorba). Tih 10 razreda podijeljeno je u dvije velike skupine koje se zovu: tematska i atematska konjugacija.

Tvorba prezenta – na prezentsku osnovu dodaju se primarni nastavci.Tvorba imperfekta – prezentskoj osnovi predmeće se augment, te se dodaju sekundarni nastavci.Tvorba imperativa – prezentskoj osnovi dodaju se nastavci za imperativ.Tvorba optativa – prezentskoj osnovi dodaju se nastavci za optativ.

84


TEMATSKA KONJUGACIJAObuhvaća 1., 4., 6. i 10. razred

Osobine tematske konjugacije:1. Prezentska osnova završava na tematski samoglasnik -a koji se produžuje ispred ličnih nastavaka koji počinju s m- i v-, a gubi se ispred e- u medijalnim nastavcima.

2. Imperativ 2. l. jd. Par. jednak je osnovi.

3. Optativni znak (po kojem se on prepoznaje) je ī- (ispred samoglasnika īy-) koje se sa završnim -a stapa u e- (ey-).

Promjena je u svim razredima tematske konjugacije ista. Razlikuju se samo u tvorbi prezentske osnove.

ATEMATSKA KONJUGACIJAObuhvaća 2., 3., 5., 7., 8. i 9. razred

Opća pravila:1. U svim razredima postoji stupnjevanje osnove. Jaku osnovu imaju jd. prez. i impf. Par., 3. l. jd. imp. Par. i sva prva lica imp. (ukupno 13 oblika). Ostalih 59 oblika tvori se od slabe osnove.

2. Rabe se nastavci koji opcionalni oblici u 2. i 3. l. dv. Ātm. i u 3. l. mn. Ātm.

3. U 2. l. jd. imp. Par. nastavak je -dhi (ako osnova završava na suglasnik), tj. -hi (ako osnova završava na samoglasnik).

4. Optativni znak (po kojem se on prepoznaje) u Par. je yā- (iz kojega ispada ā ispred ur u 3. l. mn.)

AUGMENT

Tri glagolske tvorbe imaju predmeću glagolskoj osnovi augment, tj. naglašeni samoglasnik a: imperfekt, aorist i kondicional. Ako korijen počinje samoglasnikom, tada on prelazi u stupanj vr 9ddhi:

budh > abodhat (3. l. jd. impf. Par. ); ud > aunat; r0 > ārcchat…

Iza prohibitivne čestice mā ("ne, nemoj") upotrebljavaju se oblici aorista i imperfekta bez augmenta:mā karot…

85


PRAVILA REDUPLIKACIJE

Pet glagolskih tvorbi udvostručuje (reduplicira) korijen: prezentska osnova glagola 3. razreda, reduplicirani perfekt, jedan oblik aorista, deziderativ i intenziv. Svi oni imaju dodatne posebnosti za redupliciranje, no postoje i opća pravila:

1. Reduplicira se prvi dio korijena sa samoglasnikom:budh > bubudh

2. Početne aspirate redupliciraju se svojim neaspiriranim parnjacima:bhid > bibhiddhū > dudhūchid > cichid

3. Velari se redupliciraju odgovarajućim palatalima, a h uvijek sa j :gam > jagamkam > cakamhas > jahaskhan > cakhan

4. Ako glagol počinje suglasničkom skupinom, reduplicira se samo prvi:kruś > cukruśkṣip > cikṣip

5. Ako glagol počinje suglasničkom skupinom u kojoj je prvi član sibilant, a drugi bezvučni suglasnik; reduplicira se drugi član:stu > tuṣṭusthā > tasthā

ali: smr0 > sasmr0

6. Ako je korijenski samoglasnik dug, u reduplikaciji se skraćuje:krī > cikrīgāh > jagah

7. Ako je korijenski samoglasnik (koji nije na kraju korijena) dvoglasnik, reduplicira se svojim jednostavnoim stupnjem:sev > siṣevḍhauk > ḍuḍhauk

86

स�सक� तLekcija 23: Tematska konjugacija glagolā 1. razreda

Lekcija 23.Tematska konjugacija glagolā 1. razreda

Glagoli 1. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju bhū-glagoli.

TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 1. RAZREDA

Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj guṇa, te se dodaje a :

bhū > bhava (biti)budh > bodha (znati)ruh > roha (rasti)mih > meha (mokriti)

NEPRAVILNA TVORBA PREZENTSKE OSNOVE GLAGOLA 1. RAZREDA:

krīḍ > krīḍa (igrati); nind > ninda (kuditi);gam > gaccha (ići); r0 > r0ccha (ići); yam > yaccha (stezati);kram > krāma; ali u Ātm. krama (koračati); cam > (s prefiksom ā :) ācāma; guh > gūha (sakriti); ṣṭhiv > ṣṭhīva (pljuvati);mr0j > mārja (čistiti); daṁś > daśa (gristi); manth > matha (mućkati, tresti); sañj > saja (prianjati, pritisnuti);ghrā > jighra (mirisati); pā > piba (piti); sthā > tiṣṭha (stajati); sad > sīda (sjediti, tonuti)dr0ś > paśya (vidjeti); dhmā > dhama (puhati); mnā > mana (učiti)

87

स�सक� तLekcija 23: Tematska konjugacija glagolā 1. razreda

PARADIGME

bhū = biti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad

ajednina dvojina množina jednina dvojina množina

bhavāmi bhavāvas bhavāmas bhave bhavāvahe bhavāmahebhavati bhavathas bhavatha bhavase bhavethe bhavadhvebhavasi bhavatas bhavanti bhavate bhavete bhavante

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


abhavam abhavāva abhavāma abhave abhavāvahai

abhavāmahai

abhavas abhavatam abhavata abhavathās abhavethām

abhavadhvam

abhavat abhavatām abhavan abhavata abhavetām abhavanta

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


bhavāni bhavāva bhavāma bhavai bhavāvahai bhavāmahaibhava bhavatam bhavata bhavasva bhavethām bhavadhva

mbhavatu bhavatām bhavantu bhavatām bhavetām bhavantām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


bhaveyam bhaveva bhavema bhaveya bhavevahi bhavemahibhaves bhavetam bhaveta bhavethās bhaveyāthā

mbhavedhvam

bhavet bhavetām bhaveyus bhaveta bhaveyātām

bhaveran

Na posve isti način konjugiraju se i ostali tematski glagoli (4., 6. i 10. razreda).

88

स�सक� तLekcija 24: Tematske konjugacije glagolā 4., 6. i 10. razreda

Lekcija 24.Tematske konjugacije glagolā 4., 6. i 10. razreda

Glagoli 4. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju div-glagoli.Glagoli 6. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju tud-glagoli.Glagoli 10. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju cur-glagoli.


Na nepromijenjeni korijen dodaje se -ya :

div > dīvya (igrati) (i se produžuje u ī zbog unutarnjeg sandhija)nah > nahya (vezati)


tam > tāmya (ukočiti se); bhram > bhrāmya (lutati); śam > śāmya (umiriti se); śram > śrāmya (umoriti se); mad > mādya (radovati se);jan > jāya (roditi se);vyadh > vidhya (probušiti); śo > śya (brusiti); so > sya (odlučiti se);bhraṁś > bhraśya (pasti); rañj > rajya (crvenjeti)


Na nepromijenjeni korijen dodaje se a. Završno -r0 prelazi u -riya, a -r0= u -ira :

tud > tuda (udariti)diś > diśa (pokazati)mr0 > mriya (umrijeti)kr0= > kira (rasipati)


iṣ > iccha (željeti); pracch > pr0ccha (pitati); bhrajj > bhr0ja (peći); vraśc > vr0śca (rezati);kr0t > kr0nta (sjeći); muc > mucca (pustiti); lip > limpa (mazati); lup > lumpa (pljačkati); vid > vinda (naći); sic > siñca (zalijevati)

89

स�सक� तLekcija 24: Tematske konjugacije glagolā 4., 6. i 10. razreda


Na korijen se dodaje -aya. Završni samoglasnici -i, -ī, -u, -ū, -r0 i -r0=, kao i -a ispred jednog suglasnika mijenjaju se u svoj stupanj vr 9ddhi (ai, au, ā); a srednji -i, -u i -r0 ispred jednog suglasnika prelaze u svoj stupanj guṇa:

cur > coraya (krasti)kam > kāmaya (željeti)puj > pūjaya (željeti)

Na isti način tvore se i kauzativi svih glagola (koji imaju i neke posebnosti).

Svi glagoli 4., 6. i 10. razreda primaju lične nastavke kao i glagoli 1. razreda.

90

स�सक� तLekcija 25: Atematska konjugacija glagolā 2. razreda

Lekcija 25.Atematska konjugacija glagolā 2. razreda

Glagoli 2. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju ad-glagoli.


Prezentska osnova jednaka je korijenu! U jakoj osnovi korijenski samoglasnik prelazi u svoj oblik guṇa. Glagoli 2. i 7. razreda su najteži za konjugaciju jer im osnova završava na suglasnike, pa dolazi do brojnih glasovnih promjena (unutarnji sandhi ).

dviṣ > dviṣ – dveṣ (mrziti)i > i – e (ići)ad > ad – ad (jesti)vid > vid – ved (znati)lih > lih – leh (lizati)duh > duh – doh (musti)


yu > yaumi, ayavam (vezati); mr0j > mr0j, mār (čistiti); śī > śete, śerate (leći);vaś > vaśati, uśanti (željeti); as > as, s (biti);han > hanti, hatha, ghnanti, jahi (ubiti); an (disati), jakṣ (jesti), rud (plakati, jecati), śvas (disati), svap (spavati) – dodaju i ispred suglasnika, npr. rodimi; ali rodantiīḍ (obožavati, veličati), īś (vladati) – dodaju r ispred nastavaka na s i dh, npr. īśiṣe, īśidhvambrū (govoriti) – dodaje ī ispred suglasnika u jakoj osnovi, npr. bravīmiadhi + i (ići – naučiti) daje s augmentom adhyaiyi, adhyaithas, adhīye, adhīṣecakās (sjati), jagr0 (probuditi se), daridrā (intenziv od drā trčati – biti siromašan) – neke oblike sprežu kao u 3. razreduśās (vladati, naređivati) – u slaboj osnovi je śiṣ ispred suglasnikā

91


PARADIGMEdviṣ = mrziti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


dveṣmi dviṣvas dviṣmas dviṣe dviṣvahe dviṣmahedvekṣi dviṣṭhas dviṣvṭha dvikṣe dviṣāthe dviḍḍhvedveṣṭi dviṣṭas dviṣanti dviṣṭe dviṣāte dviṣate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


adveṣam adviṣva adviṣma adviṣi adviṣvahi adviṣmahiadveṭ adviṣṭam adviṣṭa adviṣṭhās adviṣāthām adviḍḍhva

madveṭ adviṣṭām adviṣan adviṣṭa adviṣātām adviṣata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


dveṣāṇi dveṣāva dveṣāma dveṣai dveṣāvahai dveṣāmahaidviḍḍhi dviṣṭam dviṣṭa dvikṣva dviṣāthām dviḍḍhvamdveṣṭu dviṣṭām dviṣantu dviṣṭām dviṣātām dviṣatām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


dviṣyām dviṣyāva dviṣyāma dviṣīya dviṣīvahi dviṣīmahidviṣyās dviṣyātam dviṣyāta dviṣīthās dviṣīyāthām dviṣīdhvamdviṣyāt dviṣyātām dviṣyus dviṣīta dviṣīyātām dviṣīran

92


as = biti (nepravilan) kao pomoćni glagol ima samo parasmaipadu

PREZENTjednina dvojina množina

asmi svas smaasi sthas sthaasti stas santi

IMPERFEKTjednina dvojina množina

āsam āsva āsmaāsīs āstam āstaāsīt āstām āsan

IMPERATIVjednina dvojina množina

asāni asāva asāmaedhi stam staastu stām santu

OPTATIVjednina dvojina množina

syām syāva syāmasyās syātam syātasyāt syātām syus

93



Glagoli 3. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju hu-glagoli.


Korijen se reduplicira. U jakoj osnovi korijenski samoglasnik prelazi u svoj oblik guṇa:

hu > juhu – juho (žrtvovati)bhī > bibhī – bibhe (bojati se)bhr0 > bibhr� – bibhar (nositi)


dā > dad, dada (dati); dhā > dadh, dadha (staviti);mā > mimī (mjeriti); hā > jihī (otićti) – oba su ātm. glagola;hā > jahi, jahī (napustiti) – par. glagol;

94


PARADIGME

hu = žrtvovati

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


juhomi juhuvas juhumas juhve juhuvahe juhumahejuhoṣi juhuthas juhutha juhuṣe juhvāthe juhudhvejuhoti juhutas juhvati juhute juhvāte juhvate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


ajuhavam ajuhuva ajuhuma ajuhvi ajuhuvahi ajuhumahiajuhos ajuhutam ajuhuta ajuhuthās ajuhvāthām ajuhudhvamajuhot ajuhutām ajuhavus ajuhuta ajuhvātām ajuhvata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


juhavāni juhavāva juhavāma juhavai juhavāvahai juhavāmahai

juhudhi juhutam juhuta juhuṣva juhvāthām juhudhvamjuhotu juhutām juhvatu juhutām juhvātām juhvatām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


juhuyām juhuyāva juhuyāma juhvīya juhvīvahi juhvīmahijuhuyās juhuyātam juhuyāta juhvīthās juhvīyāthā

mjuhvīdhvam

juhuyāt juhuyātām juhuyus juhvīta juhvīyātām juhvīran

95

स�सक� तLekcija 27: Atematska konjugacija glagolā 5. i 8. razreda

Lekcija 27.Atematska konjugacija glagolā 5. i 8. razreda

Glagoli 5. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju su-glagoli.Glagoli 8. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju tan-glagoli.


Na nepromijenjeni korijen dodaje se -nu koji u jakoj osnovi prelazi u svoj oblik guṇa -no :

su > sunu – suno (tiještiti)āp > āpnu – āpno (dosegnuti)


śak > śaknuv (biti snažan), glagoli koji završavaju na suglasnik dobivaju nastavak -nuv ispred samoglasnikāśrū > śr0ṇu, śr0ṇo (čuti), dhū > dhunu, dhuno (tresti)


Na nepromijenjeni korijen u slaboj osnovi dodaje se -u, a u jakoj -o :

tan > tanu – tano (natezati)


Nepravilan je samo glagol kr0 (činiti). Ostalih 6 su pravilni.

96


PARADIGME

su = tiještiti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


sunomi sunuvas sunumas sunve sunuvahe sunumahesunoṣi sunuthas sunutha sunuṣe sunvāthe sunudhvesunoti sunutas sunvanti sunute sunvāte sunvate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


asunavam asunuva asunuma asunvi asunuvahi asunumahiasunos asunutam asunuta asunuthās asunvāthā

masunudhvam

asunot asunutām asunvan asunuta asunvātām asunvata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


sunavāni sunavāva sunavāma sunavai sunavāvahai

sunavāmahai

sunu sunutam sunuta sunuṣva sunvāthām sunudhvamsunotu sunutām sunvantu sunutām sunvātām sunvata

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


sunuyām sunuyāva sunuyāma sunvīya sunvīvahi sunvīmahisunuyās sunuyātam sunuyāta sunvīthās sunvīyāthā

msunvīdhvam

sunuyāt sunuyātām sunuyus sunvīta sunvīyātām sunvīran

Glagoli 8. razreda primaju lične nastavke kao i glagoli 5. razreda.

97


Konjugacija nepravilnog glagola 8. razreda:

kr� = činiti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


karomi kurvas kurmas kurve kurvahe kurmahekaroṣi kuruthas kurutha kuruṣe kurvāthe kurudhvekaroti kurutas kurvanti kurute kurvāte kurvate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


akaravam akurva akurma akurvi akurvahi akurmahiakaros akurutam akuruta akuruthās akurvāthām akurudhva

makarot akurutām akurvan akuruta akurvātām akurvata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


karavāṇi karavāva karavāma karavai karavavāhai

karavāmahai

kuru kurutam kuruta kuruṣva kurvāthām kurudhvamkarotu kurutām kurvantu kurutām kurvātām kurvatām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


kuryām kuryāva kuryāma kurvīya kurvīvahi kurvīmahikuryās kuryātam kuryāta kurvīthās kurvīyāthā

mkurvīdhvam

kuryāt kuryātām kuryus kurvīta kurvīyātām kurvīran

Između prijedloga pari i sam te glagola kr0 umeće se sibilant: pariṣk0r i saṁskr0.

98



Glagoli 7. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju rudh-glagoli.


U slaboj se osnovi ispred završnog suglasnika korijena umeće odgovarajući nazal (ispred sibilanata i h umeće se ṁ ), a u jakoj osnovi se umeće slog na :

rudh > rundh – ruṇadh (priječiti)bhid > bhind – bhinad (cijepati)yuj > juñj – yunaj (spregnuti)piṣ > piṁṣ – pinaṣ (mrviti)yuj > juñj – yunaj (spregnuti)


añj (nauljiti, mazati), bhañj (slomiti), hiṁs (raniti, povrijediti) – gube nazal ispred na: anajmi, hinasmi…

99


PARADIGME

rudh = priječiti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


ruṇadhmi rundhvas rundhmas rundhe rundhvahe rundhmaheruṇatsi runddhas runddha runtse rundhāthe runddhveruṇaddhi runddhas rundhanti runddhe rundhāte rundhate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


aruṇadham arundhva arundhma arundhi arundhvahi arundhmahiaruṇat arunddham arunddha arunddhas arundhāthā

marunddhvam

aruṇat arunddhām arundhan arunddha arundhātām arundhata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


ruṇadhāni ruṇadhāva ruṇadhāma ruṇadhai ruṇadhāvahai

ruṇadhāmahai

runddhi runddham runddha runtsva rundhāthām runddhvamruṇaddhu runddhām rundhantu runddhām rundhātām rundhatām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


rundhyām rundhyāva rundhyāma rundhīya rundhīvahi rundhīmahirundhyās rundhyātam rundhyāta rundhīthās rundhīyāthā

mrundhīdhvam

rundhyāt rundhyātām rundhyus rundhīta rundhīyātām

rundhīran

100



Glagoli 9. razreda se po tradicionalnoj gramatici nazivaju krī-glagoli.


Na nepromijenjeni korijen u slaboj osnovi dodaje se -nī, tj. -n ispred nastavaka koji počinju samoglasnikom, a u jakoj -nā :

krī > krīṇī, krīn – krīṇā (kupiti)aś > aśnī, aśn – aśnā (jesti)

Glagoli 9. razreda čiji korijen završava na suglasnik imaju u 2.l. jd. imp. Par. nastavak -ān, bez razrednog znaka -nī. Npr. aśān, ali: krīṇīhi.


lū (rezati), dhū (miješati), pū (pročistiti) – skraćuju -ū, npr. lunāmi, dhunāmi…jñā (znati) i grah (grabiti, uhvatiti) skraćuju se u jā i gr0h, npr. jānāmi, gr0hṇāmi…bandh (vezati), manth (mućkati) gube nazal: badhnāmi…

101


PARADIGME

krī = kupiti

PREZENTparasmaipa

daātmanepad


krīṇāmi krīṇīvas krīṇīmas krīṇe krīṇīvahe krīṇīmahekrīṇāsi krīṇīthas krīṇītha krīṇīṣe krīṇāthe krīṇīdhvekrīṇāti krīṇītas krīṇanti krīṇīte krīṇāte krīṇate

IMPERFEKTparasmaipa

daātmanepad


akrīṇām akrīṇīva akrīṇīma akrīṇi akrīṇīvahi akrīṇīmahiakrīṇās akrīṇītam akrīṇīta akrīṇīthās akrīṇāthām akrīṇīdhvamakrīṇāt akrīṇītām akrīṇau akrīṇīta akrīṇātām akrīṇata

IMPERATIVparasmaipa

daātmanepad


krīṇāni krīṇāva krīṇāma krīṇai krīṇāvahai krīṇāmahaikrīṇīhi krīṇītam krīṇīta krīṇīṣva krīṇāthām krīṇīdhvamkrīṇātu krīṇītām krīṇantu krīṇītām krīṇātām krīṇatām

OPTATIVparasmaipa

daātmanepad


krīṇīyām krīṇīyāva krīṇīyāma krīṇīya krīṇīvahi krīṇīmahikrīṇīyās krīṇīyātam krīṇīyāta krīṇīthās krīṇīyāthām krīṇīdhvamkrīṇīyat krīṇīyātām krīṇīyus krīṇīta krīṇīyātām krīṇīran

102

स�सक� तLekcija 30: Izvanprezentski sustav

Lekcija 30.Izvanprezentski sustav

Izvanprezentski sustav obuhvaća sva vremena i načine izvan prezentskog sustava, tj. osim prezenta i imperfekta indikativa, te prezenta imperativa i optativa. Iako su ostala vremena imaju zasebne konjugacije, postoji nekoliko zajedničkih osobina.

VEZNI SAMOGLASNIK

Neki korijeni dodaju nastavke koji počinju suglasnikom (osim y ) veznim samoglasnikom i.U tradicionalnoj gramatici taj se samoglasnik zove iṭ.

Korijeni koji imaju vezni samoglasnik i zovu se: seṭ-korijeni ("sa-iṭ ").Korijeni koji nemaju vezni samoglasnik i zovu se: aniṭ-korijeni ("an-iṭ ").

Općenito, aniṭ-korijeni završavaju na samoglasnik (osim ū i r 9: ). Mnogi završavaju na palatale, d, dh, n, labijale i h. Strogo razlikovanje aniṭ- i seṭ-korijenā u pojedinim oblicima često se krši.

OSTALE OSOBITOSTI

Korijeni na dvoglasnike u izvanprezentskom sustavu ponašaju se kao korijeni na -ā.

Mnogi korijeni u pojedinim oblicima imaju poseban slabi stupanj:

1. Slogovi korijenā ya-, va- i ra- koji se nalaze na početku ili u sredini mijenjaju se u -i, -u i -r9.Ta se pojava zove saṁprasāraṇa:

yuj > ij (žrtvovati); vyadh > vidh (pogoditi); vac > uc (rećii); svap > sup (spavati)…

2. Ako je pretposljednji glas u korijenu nazal, on ispada:

bandh > badh (vezati).

Neki korijeni javljaju se isključivo u izvanprezentskom sustavu. Za razliku od njih glagol as (biti ) javlja se samo u prezentskom sustavu, a ostale oblike preuzima glagol bhū (biti ).

103

स�सक� तLekcija 31: Reduplicirani perfekt

Lekcija 31.Reduplicirani perfekt

U sanskrtu se perfekt može tvoriti na dva načina, pa postoje reduplicirani i perifrastični perfekt. Obični korijeni imaju reduplicirani, a izvedeni glagoli perifrastični perfekt.

Perfekt je glagolsko vrijeme kojim se izražavaju prošlost i gotovost radnje.

Tvorba redupliciranog perfekta – na perfektnu osnovu dodaju se lični nastavci za perfekt.

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA PERFEKT

Osim općih pravila reduplikacije, u perfektu postoje i sljedeća dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici r0, r0= i l0 , te završni dvoglasnici redupliciraju se samoglasnikom a :

kr0 > cakār (činiti); tr0= > tatār (prijeći); kl0p > cakl0p (moći); dā > dadā (dati)…

2. Početni samoglasnici a i ā prelaze u ā :

ad > ād (jesti); āp > āp (postići)…

3. Početni a ispred sva suglasnika i početni r0 redupliciraju se kao ān :

arc > ānarc (častiti); r0dh > ānr0dh (uspijevati); ali: r0 > ār (ići)…

4. Početni i i u postaju u slaboj osnovi ispred jednog suglasnika ī i ū, a u jakoj osnovi postaju iy i uv :

iṣ > īṣ, iyeṣ (željeti); uṣ > ūṣ, uvoṣ (gorjeti); i > ī, iye (ići)…

5. Početni ya i va koji podliježu saṁprasāraṇi redupliciraju se kao i i u :

vac > uvac (govoriti); yuj > iyuj (žrtvovati); ali: yam > yayam (hvatati)…

104


LIČNI NASTAVCI ZA PERFEKT

parasmaipada

ātmanepada

jednina dvojina množina jednina dvojina množina-a -(i)va -(i)ma -e -(i)vahe -(i)mahe

-(i)tha -athur -a -(i)ṣe -āthe -(i)dhve-a -atur -ur -e -āte -ire

Vezni samoglasnik -i izostaje (osim u 3.l. mn. Ātm.) kod 8 glagola: dru (trčati), śru (slušati), stu (hvaliti), sru (teći), kr0 (činiti), bhr0 (nositi), vr0 (birati) i sr0 (ići).U 2.l. jd. Par. izostaje kod glagola na -r0 (osim glagola r0 – ići ). Proizvoljno se dodaje kod aniṭ-korijena na samoglasnik (osim na -r9 ) i kod aniṭ-korijena sa srednjim a.

TVORBA PERFEKTNE OSNOVE

Perfektna osnova može biti: nepromijenjena i stupnjevana.

Nepromijenjenu perfektnu osnovu imaju korijeni koji počinju ili završavaju suglasnikom, a prozodijski su dugi:

bandh > babandh (vezati); pracch > papracch (pitati); jīv > jijīv (živjeti)…

Ostali glagoli imaju stupnjevanu osnovu. Kod nje razlikujemo: jaku i slabu osnovu.

Jaka osnova javlja se u sva tri lica jednine parasmaipade (3 oblika). U svim ostalim oblicima javlja se slaba osnova (15 oblika).

JAKA OSNOVA

1. Kratki samoglasnici ispred jednog suglasnika prelaze u stupanj guṇa:

iṣ > iyeṣ (željeti); budh > bubodh (buditi)…

2. Završni samoglasnici u 2.l. jd. prelaze u stupanj guṇa; u 3.l. jd. u stupanj vr 9ddhi; a u 1.l. jd. mogu biti u oba:

i > 1. iyāya ili iyaya, 2. iyetha, 3. iyāya (ići); kr0 > 1. cakāra ili cakara, 2. cakartha, 3. cakāra (činiti)…

105


3. Srednji a ispred jednog suglasnika prelazi u stupanj vr 9ddhi u 3.l. jd., a u 1.l. jd. opcionalno:

han > 1. jaghāna ili jaghana, 2. jaghanitha; 3. jaghāna (ubiti)…

4. Završni ā ili dvoglasnik u 1. i 3.l. jd. prelaze u au, a u 2.l. jd. mogu zadržati ā :

dhā > 1. i 3. dadhau, 2. dadhātha ili dadhitha (staviti)…

Iznimka je hve (zvati) koji se ponaša kao hū: 3.l.jd. juhāva.

SLABA OSNOVA

1. Korijenski slog ostaje nepromijenjen ako sadrži samoglasnike i, ī, u, ū i r 9 (osim u slučaju sandhija):

budh > bubudh (buditi); kr0 > cakr0 (činiti); stu > tuṣṭu (hvaliti)…

2. Ispred nastavaka koji počinju samoglasnikom:a) završni korijenski i, ī i r0 prelaze u y i r (ako im prethodi jedan suglasnik),b) završni korijenski i, ī i r0 prelaze u iy i ar (ako im prethodi više suglasnika),c) završni korijenski u i ū prelaze uvijek u uv :

nī > ninyus (voditi); śri > śiśriyus (osloniti se); kr0 > cakrus (činiti); str0 > tastarus (raširiti); yu > yuyuvus (ujediniti); kr0= > cakarus (raširiti)…

3. Korijeni sa srednjim a između jednostavnih suglasnika (koji se redupliciraju nepromijenjeni), ne tvore slabu osnovu reduplikacijom, već se korijenski a mijena u e. Do toga može doći i u 2.l. jd. Par.:

pac > pecitha (kuhati); tan > tenus, tenitha (natezati)…

4. Pet korijena u slaboj osnovi izbacuje srednji a : jan (roditi se); khan (kopati); gam (ići); ghas (jesti) i han (ubiti).

jan > jajñe; gam > jagmus…

5. Devet korijena podliježe saṁprasāraṇi: vac (reći); vad (reći); vap (rasuti, raširiti); vas (obitavati); vah (nositi); yaj (žrtvovati); vyadh (pogoditi, probušiti); svap (spavati) i grah (uhvatiti). Saṁprasāraṇa je međusobna izmjena samoglasnika i odgovarajućih polusamoglasnika.

vac > ūcus; yaj > ījus; svap > suṣupus; grah > jagr0hus…

106


PARADIGME

tud = udariti (jaka osnova = tutod ; slaba osnova = tutud )parasmaipa

daātmanepad


tutoda tutudiva tutudima tutude tutudivahe tutudimahetutoditha tutudathus tutuda tutudiṣe tutudāthe tutudidhvetutoda tutudatus tutudus tutude tutudāte tutudire

kr2 = činiti (jaka osnova = cakar, cakār ; slaba osnova = cakr0 )parasmaipa

daātmanepad


cakaracakāra

cakr 9va cakr 9ma cakre cakr 9vahe cakr 9mahe

cakartha cakrathus cakra cakr 9ṣe cakrāthe cakr 9dhvecakāra cakratus cakrus cakre cakrāte cakrire

dhā = staviti (jaka osnova = dadhā ; slaba osnova = dadh )parasmaipa

daātmanepad


dadhau dadhiva dadhima dadhe dadhivahe dadhimahedadhāthadadhitha

dadhathus dadha dadhiṣe dadhāthe dadhidhve

dadhau dadhatus dadhus dadhe dadhāte dadhire

nī = voditi (jaka osnova = nine, ninai ; slaba osnova = ninī )parasmaipa

daātmanepad


ninayanināya

ninyiva ninyima ninye ninyivahe ninyimahe

ninethaninayitha

ninyathus ninya ninyiṣe ninyāthe ninyidhve

nināya ninyatus ninyus ninye ninyāte ninyire

107


stu = hvaliti, slaviti (jaka osnova = tuṣṭo, tuṣṭau ; slaba osnova = tuṣṭu )parasmaipa

daātmanepad


tuṣṭavatuṣṭāva

tuṣṭuva tuṣṭuma tuṣṭuve tuṣṭuvahe tuṣṭumahe

tuṣṭotha tuṣṭuvathus tuṣṭuva tuṣṭuṣe tuṣṭuvāthe tuṣṭudhvetuṣṭāva tuṣṭuvatus tuṣṭuvus tuṣṭuve tuṣṭuvāte tuṣṭuvire

tan = natezati (jaka osnova = tatan, tatān ; slaba osnova = ten )parasmaipa

daātmanepad


tatanatatāna

teniva tenima tene tenivahe tenimahe

tatanthatenitha

tenathus tena teniṣe tenāthe tenidhve

tatāna tenatus tenus tene tenāte tenire

gam = ići (jaka osnova = jagam, jagām ; slaba osnova = jagm )parasmaipa

daātmanepad


jagamajagāma

jagmiva jagmima jagme jagmivahe jagmimahe

jagantha jagmathus jagma jagmiṣe jagmāthe jagmidhvejagāma jagmatus jagmus jagme jagmāte jagmire

vac = reći (jaka osnova = uvac, uvāc ; slaba osnova = ūc )parasmaipa

daātmanepad


uvacauvāca

ūciva ūcima ūce ūcivahe ūcimahe

uvacithauvaktha

ūcathus ūca ūciṣe ūcāthe ūcidhve

uvāca ūcatus ūcus ūce ūcāte ūcire

108


NEPRAVILNI GLAGOLI U REDUPLICIRANOM PERFEKTU

1. Četiri glagola podliježu pravilu po kojem srednji a prelazi u e (što odstupa od pravila): bhaj (dijeliti) – uvijek; rāj (sjati); tras (drhtati); bhram (lutati, putovati) – opcionalno.

bhaj > babhāja, ali: bhejus; rāj > reje; tras > tatrasus, ali tresus; bhram > babhramus, ali: bhremus…

2. Tri glagola ne podliježu saṁprasāraṇi, iako počinju s va i ya : vam (povraćati); vas (odjenuti); yam (doseći). Ipak, kod glagolā vam i yam srednji a prelazi u e u slaboj osnovi, a kod vas ni to:

vam > vavāma, vemus; yam > yayāma, yeme; vas > vavase…

3. Glagol vid (znati) u perfektu ima prezentsko značenje!

vid > veda (znam, zna); vettha, veda, vidma, vida, vidus…

4. Glagoli ci (gomilati); ji (osvojiti, pobijediti); hi (baciti, natjerati) i han (ubiti) imaju velar u korijenskom slogu:

ci > cikāya; ji > jigāya; hi > jighāya; han > jaghāna…

5. Glagol ah (reći) je defektan. Ima oblike samo za 2. i 3. l. jd. i dv., te 3. l. mn. Par. :

ah > ātha, āha, āhathus, āhatus, āhus.

6. Glagol aṁś (doseći) reduplicira se slogom ān, a u slaboj osnovi se nazal ispušta:

aṁś > ānaṁśa, ānaśire…

7. Glagol bhū (biti) je nepravilan i ima samo parasmaipadu:

parasmaipada

jednina dvojina množinababhūva babhūviva babhūvimababhūthababhūvitha

babhūvathus

babhūva

babhūva babhūvatus babhūvus

109

स�सक� तLekcija 32: Perifrastični perfekt

Lekcija 32.Perifrastični perfekt

Perifrastičnim perfektom (kao i redupliciranim) izražavaju se prošlost i gotovost radnje.Perifrastični perfekt tvori se od izvedenih glagola (glagoli 10. razreda, kauzativi i denominativi; a veoma rijetko deziderativi i intenzivi), kao i od običnih glagola koji počinju prozodijski dugim slogom (osim a i ā ). Također, perifrastični perfekt imaju i glagoli: ās (sjediti); vid (znati); cakās (sjati); jāgr0 (probuditi); te opcionalno: bhr0 (nositi); nī (voditi) i hve (zvati).

Tvorba perifrastičnog perfekta – nastavak -ām dodaje se kod izvedenih glagola na glagolsku osnovu, a kod ostalih glagola na dijelom guṇirani korijen; te se taj oblik (koji je u osnovi akuzativ ženskog roda apstraktne imenice) spaja s redupliciranim perfektom jednog od triju pomoćnih glagola: as (biti); bhū (biti) ili kr0 (činiti). Glagoli as i bhū sprežu se samo u parasmaipadi, a kr0 može u oba vida.

PARADIGME

budh (probuditi se) > bodhaya = probuditi – kauzativparasmaipada

jednina dvojina množinabodhayām āsa bodhayām āsiva bodhayām

āsimabodhayām āsitha

bodhayām āsathus

bodhayām āsa

bodhayām āsa bodhayām āsatus

bodhayām āsus

ās = sjestiātmanepada

jednina dvojina množinaāsāṁ cakre āsāṁ cakr2vahe āsāṁ cakr2maheāsāṁ cakr2ṣe āsāṁ cakrāthe āsāṁ cakr2dhveāsāṁ cakre āsāṁ cakrāte āsāṁ cakrire

kathā (govor, priča (ž) ) > kathaya = pričati – denominativparasmaipada

jednina dvojina množinakathayāṁ babhūva

kathayāṁ babhūviva

kathayāṁ babhūvima

kathayāṁ babhūtha

kathayāṁ babhūvathus

kathayāṁ babhūva

kathayāṁ babhūva

kathayāṁ babhūvatus

kathayāṁ babhūvus

110

स�सक� तLekcija 33: Aorist

Lekcija 33.Aorist

Aorist je glagolsko vrijeme kojim se izražava gotova prošlost.U klasičnom sanskrtu, perfekt, imperfekt i aorist rabe se kao vremena koja označavaju prošlost bez razlike u značenju.

Ovisno o glagolu, postoji sedam načina tvorbe aorista, koje se dijele u dvije skupine: jednostavni aorist (ima tri oblika tvorbe) i sigmatski aorist (ima četiri oblika tvorbe).

Svi aoristi imaju augment (a ) koji se predmeće aoristnoj osnovi, te dobivaju sekundarne lične nastavke.

JEDNOSTAVNI AORIST

1. KORIJENSKI AORISTAoristna osnova je augmentirani korijen. Nastavak za 3. l. mn. je -ur ispred kojega ā ispada.

Taj oblik imaju samo korijeni na -ā i dvoglasnike, te glagol bhū (biti) koji je nepravilan. Imaju samo parasmaipadu (a ātmanepada se tvori prema 4. obliku aorista ).

dā = dati (osnova: adā )parasmaipa

dajednina dvojina množina

adām adāva adāmaadās adātam adātaadāt adātām adur

bhū = biti (osnova: abhū )parasmaipa


abhūvam abhūva abhūmaabhūs abhūtam abhūtaabhūt abhūtām abhūvan

111


2. TEMATSKI AORISTAoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani korijen doda tematsko -a. Konjugacija je kao u imperfektu 6. razreda. Završni r0 i r0= su u stupnju guṇa.

Taj oblik imaju mnogi glagoli 4. razreda, te neki nepravilni 1. i 6. razreda. Imaju gotovo isključivo parasmaipadu.

sic = poškropiti (osnova: asica )parasmaipa

daātmanepad


asicam asicāva asicāma asice asicāvahi asicāmahiasicas asicatam asicata asicathās asicethām asicadhvamasicat asicatām asican asicata asicetām asicanta

Nepravilnosti u tematskom aoristu1. Glagol khyā (reći) u osnovi ima a umjesto ā : akhyat…2. Glagol dr0ś (vidjeti) u osnovi ima stupanj guṇa: adarśat…3. Glagol as (baciti) umeće th u osnovu: āsthat…4. Glagoli pat (pasti) i vac (reći) imaju stegnute oblike u osnovi: apaptam, avocam…

3. REDUPLICIRANI TEMATSKI AORISTAoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani reduplicirani korijen doda tematsko -a. Konjugacija je kao u imperfektu 1. razreda.

Taj oblik imaju izvedeni glagoli (najčešće 10. razred i kauzativ), te samo nekoliko jednostavnih korijena, npr.: dru (trčati) i śri (ići).

Dodatna pravila reduplikacije za reduplicirani tematski aoristOsim općih pravila reduplikacije, u ovom aoristu postoje i sljedeća dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici a, ā, r0, r0= i l0 redupliciraju se samoglasnikom i.2. Drugi slog se produžuje ako je kratak. Na taj način je metar za prva tri sloga uvijek isti – kratki – dugi – kratki :

ǎ-jī-jǎn-at; ǎ-dī-dǎr-at; ǎ-mū-mǔ-cat…

112


muc = osloboditi (osnova: amūmuca )parasmaip

adaātmanepad


amūmucam amūmucāva amūmucāma

amūmuce amūmucāvahi

amūmucāmahi

amūmucas amūmucatam

amūmucata amūmucathās

amūmucethām

amūmucadhvam

amūmucat amūmucatām

amūmucan amūmucata amūmucetām

amūmucanta

Nepravilnosti u redupliciranom tematskom aoristu1. Glagoli rādh (slijediti) i vyadh (pogoditi, bušiti) skraćuje korijenski slog kako bi se sačuvao metar: ǎrīrǎdhat, ǎvīvǐdhat…2. Glagoli dīp (sjati) i mīl (migati, svjetlucati) ne čuvaju metar: adidīpat, amimīlat…

SIGMATSKI AORIST

4. ATEMATSKI S-AORISTAoristna osnova se tvori tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -s. Konjugacija je kao u imperfektu 2. razreda.

Taj oblik imaju uglavnom aniṭ-korijeni (rijetko na -ā ).

Glasovne promjene korijena1. U parasmaipadi korijenski samoglasnici stoje u stupnju vr 9ddhi.2. U ātmanepadi korijenski i, ī, u i ū stoje u stupnju guṇa, a r0 je nepromijenjen.3. Korijeni na -ā i dvoglasnike koji imaju ovaj aorist u ātmanepadi mijenjaju ih u i : dā > adiṣi…

Pravila konjugacije1. Nastavak za 3.l. mn. Par. je -ur, a u Ātm. je -at.2. Nastavci za 2. i 3.l. jd. Par. su -īs i -īt.3. Aoristno s ispada: a) ispred nastavaka na -t ili -th ako ispred s stoji kratki samoglasnik ili suglasnik (osim nazala i r ); b) uvijek ispred nastavka -dhvam.4. Nastavak -dhvam (za 2.l. mn. Ātm.) iza svih samoglasnika (osim a i ā ) postaje -ḍhvam.

nī = voditi (osnova: anais, anes )parasmaipa

daātmanepad


anaiṣam anaiṣva anaiṣma aneṣi aneṣvahi aneṣmahianaiṣīs anaiṣṭam anaiṣṭa aneṣṭhās aneṣāthām aneḍhvamanaiṣīt anaiṣṭām anaiṣur aneṣṭa aneṣātām aneṣata

113


kr2 = činiti (osnova: akārs, akr0s )parasmaipa

daātmanepad


akārṣam akārṣva akārṣma akr 9ṣi akr 9ṣvahi akr 9ṣmahiakārṣīs akārṣṭam akārṣṭa akr 9thās akr 9ṣāthām akr 9ḍhvamakārṣīt akārṣṭām akārṣur akr 9ta akr 9ṣātām akr 9ṣata

tud = udariti (osnova: atauts, atuts )parasmaipa

daātmanepad


atautsam atautsva atautsma atutsi atutsvahi atutsmahiatautsīs atauttam atautta atutthās atutsāthām atuddhvamatautsīt atauttām atautsur atutta atutsātām atutsata

Nepravilnosti u atematskom s-aoristu1. Ispred sufiksa s završni n i m postaju anusvāra: man (misliti) > amaṁsta; ram (biti zadovoljan, veseo) > araṁsta… 2. Glagol vas (obitavati) mijenja s u t : avātsīt…3. Kod glagola dr0ś (vidjeti); sr0j (stvoriti); spr0ś (dirati, dodirnuti) dolazi do metateze (premetanja) u parasmaipadi: asrākṣīt (a ne asārkṣīt!); asr0kṣi, asr0ṣṭa…

Zbog sandhija je teži oblici:

dah = gorjeti (osnova: adhāks, adhaks )parasmaipa

daātmanepad


adhākṣam adhākṣva adhākṣma adhakṣi adhakṣvahi adhakṣmahiadhākṣīs adāgdham adāgdha adagdhās adhakṣāthā

madhagdhvam

adhākṣīt adāgdhām adhākṣur adagdha adhakṣātām adhakṣata

Analogan je i oblik rudh (priječiti): arautsam, arauddham, arauddha, arutsi, aruddhās, aruddha, aruddhvam, arutsata…

114


5. ATEMATSKI IṢ-AORISTAoristna osnova se tvori tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -iṣ. Konjugacija je kao u imperfektu 2. razreda.

Taj oblik imaju uglavnom seṭ-korijeni.

Glasovne promjene korijena1. Korijeni na samoglasnik u parasmaipadi stoje u stupnju vr 9ddhi, a u ātmanepadi u guṇi: lū (odrezati) > alāviṣam, alaviṣī…2. Korijeni sa samoglasnikom (osim a ) ispred jednostavnog suglasnika imaju u oba vida stupanj guṇa: budh (prepoznati) > abodhiṣam…3. Od korijena sa srednjim a ispred jednostavnog suglasnika neki u parasmaipadi imaju vr 9ddhi: vād (govoriti) > avādiṣam ; a neki opcionalno: paṭh (učiti) > apāṭhiṣam, apaṭhiṣam…4. Korijeni na m, h i još neki ostaju nepromijenjeni: kram (koračati), grah (uhvatiti)…

Pravila konjugacijePromjena je analogna s-aoristu. 2. i 3. l. jd. Par. završavaju na -īs i -īt.

pū = pročistiti (osnova: apāviṣ, apaviṣ )parasmaipa

daātmanepad


apāviṣam apāviṣva apāviṣma apaviṣi apaviṣvahi apaviṣmahiapāvīs apāviṣṭam apāviṣṭa apaviṣṭhās apaviṣāthā

mapaviḍhvam

apāvīt apāviṣṭām apāviṣur apaviṣṭa apaviṣātām apaviṣata

budh = probuditi se (osnova: abodhiṣ – nema vr0ddhi u Par! )parasmaipa

daātmanepad


abodhiṣam abodhiṣva abodhiṣma abodhiṣi abodhiṣvahi abodhiṣmahi

abodhīs abodhiṣṭam abodhiṣṭa abodhiṣṭhās abodhiṣāthām

abodhiḍhvam

abodhīt abodhiṣṭām abodhiṣur abodhiṣṭa abodhiṣātām

abodhiṣata

Nepravilnosti u atematskom iṣ-aoristu1. Glagoli mad (opiti se) i vad (govoriti) imaju stupanj vr 9ddhi u parasmaipadi: amādiṣur; avādīt…

115


6. ATEMATSKI SIṢ-AORISTTaj aorist je posve analogan iṣ-aoristu.

Taj oblik ima svega nekoliko glagola na -ā, dvoglasnike ili -am. Ima samo parasmaipadu.

yā = ići (osnova: ayāsiṣ )parasmaipa


ayāsiṣam ayāsiṣva ayāsiṣmaayāsīs ayāsiṣṭam ayāsiṣṭaayāsīt ayāsiṣṭām ayāsiṣur

7. ATEMATSKI SA-AORISTAoristna osnova tvori se tako da se na augmentirani korijen doda sufiks -sa.

Taj oblik ima samo nekoliko glagola na -ṣ, -ś i -h.

Glasovne promjene korijenaZavršni glas korijena s aoristnim znakom daje -kṣ.

Pravila konjugacijeKonjugacija je kao u imperfektu 1. razreda. U 1. i 2. l. jd. Ātm. i u 2. i 3. l. dv. Ātm. konjugacija je atematska.

diś = pokazivati (osnova: adikṣa )parasmaipa

daātmanepad


adikṣam adikṣāva adikṣāma adikṣi adikṣāvahi adikṣāmahiadikṣas adikṣatam adikṣata adikṣathās adikṣāthām adikṣadhva

madikṣat adikṣatām adikṣan adikṣata adikṣātām adikṣanta

116

स�सक� तLekcija 34: Benediktiv

Lekcija 34.Benediktiv

Benediktiv ili prekativ je aoristni optativ.

Benediktivom se izražava naglašena želja, pa je po značenju gotovo jednak imperativu ili optativu prezenta (ponekad identičan). U klasičnom sanskrtu je izrazito rijedak i zadržan je u nekoliko fraza blagoslivljanja.

Benediktivna osnova se tvori tako da se korijenu doda sufiks -yas. Ima atematsku konjugaciju. Rijedak je benediktiv u ātmanepadi. U tom slučaju sufiks je -sī. Seṭ-korijeni imaju vezni samoglasnik:

bhū = biti (osnova: bhuyās )parasmaipa

daātmanepad


bhūyāsam bhūyāsva bhūyāsma bhaviṣīya bhaviṣīvahi bhaviṣīmahibhūyās bhūyāstam bhūyāsta bhaviṣīṣṭhā

sbhaviṣīyāsthām

bhaviṣīḍhvam

bhūyāt bhūyāstām bhūyāsur bhaviṣīṣṭa bhaviṣīyāstām

bhaviṣīran

117

स�सक� तLekcija 35: Jednostavni futur

Lekcija 35.Jednostavni futur

U sanskrtu se futur može tvoriti na dva načina, pa postoje jednostavni i perifrastični futur.

Futur je glagolsko vrijeme kojim se izražava budućnost.

Tvorba jednostavnog futura – na futursku osnovu dodaju se primarni lični nastavci (pa je konjugacija kao u prezentu 1. razreda).

TVORBA FUTURSKE OSNOVE

Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj guṇa; te mu se doda sufiks -sya, tj. -iṣya (za seṭ-korijene):

dā = dati (osnova: dāsya )parasmaipa

daātmanepad


dāsyāmi dāsyāvas dāsyāmas dāsye dāsyāvahe dāsyāmahedāsyasi dāsyathas dāsyatha dāsyase dāsyethe dāsyadhvedāsyati dāsyatas dāsyanti dāsyate dāsyete dāsyante

i = ići (osnova: eṣya )parasmaipa

daātmanepad


eṣyāmi eṣyāvas eṣyāmas eṣye eṣyāvahe eṣyāmaheeṣyasi eṣyathas eṣyatha eṣyase eṣyethe eṣyadhveeṣyati eṣyatas eṣyanti eṣyate eṣyete eṣyante

bhū = biti (osnova: bhaviṣya )parasmaipa

daātmanepad


bhaviṣyāmi bhaviṣyāvas bhaviṣyāmas

bhaviṣye bhaviṣyāvahe

bhaviṣyāmahe

bhaviṣyasi bhaviṣyathas

bhaviṣyatha bhaviṣyase bhaviṣyethe bhaviṣyadhve

bhaviṣyati bhaviṣyatas bhaviṣyanti bhaviṣyate bhaviṣyete bhaviṣyante

118

स�सक� तLekcija 35: Jednostavni futur

NEPRAVILNI GLAGOLI U JEDNOSTAVNOM FUTURU

1. Kod nekoliko glagola dolazi do metateze (premetanja) pa umjesto ar stoji ra ispred sufiksa sya : dr0ś (vidjeti) > drakṣyati; sr0j (stvoriti) > srakṣyati; sr0p (puzati) > srapsyati; spr0ś (dirnuti) > sprakṣyati…

2. Kod nekih glagola umeće se nazal ispred sufiksa sya : naś (izgubiti se) > naṅkṣyati ili naśiṣyati; majj (tonuti) > maṅkṣyati…

3. Glagoli 10. razreda i kauzativi gube u osnovi završni a : coraya > corayiṣyati…

4. Kod glagola vas (obitavati) glas s se mijenja u t : vatsyati…

5. Glagol grah (uhvatiti) produžuje vezni samoglasni i : grahīṣyati…

119

स�सक� तLekcija 36: Perifrastični futur

Lekcija 36.Perifrastični futur

Jednostavni futur izražava budućnost, posebno blisku, ali i želju ili nužnost. Perifrastični futur, ako se u značenju razlikuje od jednostavnog, izražava dalju budućnost.Taj oblik ima četrdesetak glagola (uglavnom u epovima) i ima samo parasmaipadu.

Tvorba perifrastičnog futura – korijen glagola prelazi u stupanj guṇa, te mu se dodaje sufiks -tā, kod seṭ-korijenā itā ; te se spaja s prezentom pomoćnog glagola as (biti). U trećim licima izostaju nastavci za prezent, već imaju deklinacijske oblike imenica m.r. na -tr 9 u nominativu.

Sufiks -tā zapravo je oblik za N. jd. imenicā vršitelja radnje u muškom rodu na -tr 9 koji se dodaje na glagol u stupnju guṇa. Stoga, "etāsmi " znači "ići ću "; ali doslovni prijevod "eta asmi " od "etr0 asmi " jest "ja sam onaj koji ide " itd.

bhū = bitiparasmaipada

jednina dvojina množinabhavitāsmi bhavitāsvas bhavitāsmasbhavitāsi bhavitāsthas bhavitāsthabhavitā bhavitārau bhavitāras

i = ićiparasmaipada

jednina dvojina množinaetāsmi etāsvas etāsmasetāsi etāsthas etāsthaetā etārau etāras

kr2 = činitiparasmaipada

jednina dvojina množinakartāsmi kartāsvas kartāsmaskartāsi kartāsthas kartāsthakartā kartārau kartāras

120

स�सक� तLekcija 37: Kondicional

Lekcija 37.Kondicional

Kondicional je glagolski način kojim se izražava irealna pogodbenost.

U sanskrtu se kondicional upotrebljava u irealnim pogodbenim rečenicama ("Da dođeš…" ili "Kada bi došao…" ). Tada se javlja i u protazi i u apodozi.

Tvorba kondicionala – futurskoj osnovi se predmeće augment, te se dodaju sekundarni lični nastavci. Konjugacija je kao u 1. razredu imperfketa:

bhū = biti (osnova: abhaviṣya )parasmaip

adaātmanepad


abhaviṣyam

abhaviṣyāva abhaviṣyāma

abhaviṣye abhaviṣyāvahai

abhaviṣyāmahai

abhaviṣyas abhaviṣyatam

abhaviṣyata abhaviṣyathās

abhaviṣyethām

abhaviṣyadhvam

abhaviṣyat abhaviṣyatām

abhaviṣyan abhaviṣyata abhaviṣyetām

abhaviṣyanta

i = ići (osnova: aiṣya )parasmaipa

daātmanepad


aiṣyam aiṣyāva aiṣyāma aiṣye aiṣyāvahai aiṣyāmahaiaiṣyas aiṣyatam aiṣyata aiṣyathās aiṣyethām aiṣyadhvamaiṣyat aiṣyatām aiṣyan aiṣyata aiṣyetām aiṣyanta

121

स�सक� तLekcija 38: Pasiv

Lekcija 38.Pasiv

Pasiv je glagolsko stanje (dijateza) koje pokazuje da subjekt trpi ili se podvrgava radnji.

Dok većina jezikā razlikuje aktiv (pokazuje da subjekt aktivno vrši radnju) i pasiv; sanskrt razlikuje aktiv (parasmaipada) i medij (ātmanepada) koji obično ima refleksivno značenje (povratni lik koji pokazuje da radnja ne prelazi na objekt, već se vraća na subjekt).

Tvorba pasiva – na korijen glagola dodaje se sufiks -ya i ātmanepadski nastavci.

POSEBNE PROMJENE KORIJENA ZA PASIV1. Mnogi korijeni koji (u perfektu) podliježu posebnom slabljenju, u pasivu imaju najslabiji oblik:

bandh (vezati) > badhyate

2. Korijeni u pasivu podliježu saṁprasāraṇi:

vac (reći) > ucyate; hve (zvati) > hūyate; grah (uhvatiti) > gr0hyate…

3. Glagoli khan (kopati) i tan (rastezati, natezati) imaju i nepravilne oblike:

khanyate i khāyate; tanyate i tāyate…

4. Završni samoglasnici ā i dvoglasnici uglavnom postaju ī :

dā (dati) > dīyate; pā (piti) > pīyate; gai (pjevati) > gīyate; ali: jñā (znati) > jñāyate; pā (čuvati) > pāyate…

5. Korijenski samoglasnici i i u produžuju se:

ji (pobijediti) > jīyate; śru (slušati) > śrūyate…

6. Korijenski samoglasnik r0 postaje ri, a iza dva suglasnika ar :

kr0 (činiti) > kriyate; smr0 (sjećati se) > smaryate…

122


7. Korijenski samoglasnik r0= postaje īr, a iza labijala ūr :

kr0= (sipati) > kīryate; pr0= (puniti) > pūryate…

8. Korijeni 10. razreda i kauzativi tvore pasiv od osnove:

curaya (krasti) > coryate; kr0 (činiti) > kāraya (dati da čini – kauzativ) > kāryate…

PASIV U PREZENTU

bhū = biti (osnova: bhūya )jednina dvojina množina

bhūye bhūyāvahe bhūyāmahebhūyase bhūyethe bhūyadhvebhūyate bhūyete bhūyante

kr2 = činiti (osnova: kriya )jednina dvojina množina

kriye kriyāvahe kriyāmahekriyase kriyethe kriyadhvekriyate kriyete kriyante

PASIV U OSTALIM VREMENIMA

U ostalim vremenima, pasiv se mijenja ātmanepadom uz sljedeće iznimke:

1. U 3.l. jd. aor. Pas. dodaje se sufiks -i na augmentirani korijen. U ostalim licima rabi se ātmanepada u značenju pasiva. Završni samoglasnik i srednje a ispred jednog suglasnika prelaze u oblik vr 9ddhi, a srednje i, u, r0 u stupanj guṇa. Korijeni na -ā umeću y ispred i :

kr0 (činiti) > akāri; nī (voditi) > anāyi; diś (pokazivati) > adeśi…

2. Iznimke su:

jan (roditi se) > ajani; dam (krotiti) > adami; labh (dosegnuti) > alābhi; han (ubiti) > aghāni, avadhi…

123


3. U aoristu glagoli grah (uhvatiti); dr 9ś (vidjeti) i han (ubiti) mogu imati nastavke kao u iṣ-aoristu: anāyiṣī, akāriṣi, agrāhiṣī, aghāniṣī…4. Na sličan način može se tvoriti i pasiv futura i kondicionala: nāyiṣye, anāyiṣye, grāhiṣye…

PASIV U IMPERFEKTU


abhūye abhūyāvahi abhūyāmahiabhūyathās abhūyethā

mabhūyadhvam

abhūyata abhūyetām abhūyanta

PASIV U IMPERATIVU (PREZENTA)


bhūyai bhūyāvahai bhūyāmahaibhūyasva bhūyethām bhūyadhva

mbhūyatām bhūyetām bhūyantām

PASIV U OPTATIVU (PREZENTA)


bhūyeya bhūyevahi bhūyemahibhūyethās bhūyeyāthā

mbhūyedhvam

bhūyeta bhūyeyātām

bhūyeran

124

स�सक� तLekcija 39: Kauzativ

Lekcija 39.Kauzativ

U sanskrtu izvedene osnove imaju glagolski oblici: kauzativ, deziderativ, intenziv i denominativ.

Kauzativ je glagolski lik koji pokazuje da netko vrši radnju na poticaj.

Kauzativni (uzročni, poticajni) glagoli označavaju radnju koju netko vrši na poticaj subjekta, tj. radnju koju ne vrši sȃm subjekt nego netko drugi, ali po njegovoj zapovijedi ili uz njegovu pomoć. Ta vrsta poticanja u mnogim jezicima nije morfološki izražena, pa se i ne bilježi posebno.U hrvatskom, kao i u drugim jezicima, kauzativni odnos može se izraziti na više načina: a) opozicijom prelaznost – neprelaznost koja se ostvaruje tvorbenim postupcima, npr. spavati – uspavati ;b) leksičkim izborom, npr. jesti – hraniti, gorjeti – zapaliti ;c) opisno, tj. uporabom nekog pomoćnog ili modalnog glagola, npr. biti činjen – činiti ;d) opozicijom nepovratnost – povratnost, npr. dizati se – dizati…

Kauzativ se u prezentskom sustavu spreže kao glagoli 10. razreda. Ima perifrastičan perfekt, reduplicirani aorist; a oba futura imaju vezni samoglasnik (kārayiṣyati, kārayitā…)

Tvorba kauzativa – na korijen se dodaje -aya. Završni samoglasnici -i, -ī, -u, -ū, -r0 i -r0=, kao i -a ispred jednog suglasnika mijenjaju se u svoj stupanj vr 9ddhi (ai, au, ā); a srednji -i, -u i -r0 ispred jednog suglasnika prelaze u svoj stupanj guṇa:

vid (znati) > vedaya (učiniti da zna); kr0 (činiti) > kāraya (uzrokovati činjenje); sad (sjesti) > sādaya (posjesti)…

Na isti način tvore se i prezentske osnove glagola 10. razreda.

Posebna pravila za tvorbu kauzativa

1. Srednje a često ostaje nepromijenjeno:

gam (ići) > gamaya (dovesti); jan (roditi se) > janaya (roditi, rađati); tvar (žuriti); tvaraya (požurivati)…

2. Glagoli na -ā često umeću p ispred sufiksa -aya :dā (dati) > dāpaya (uzrokovati davanje); sthā (stajati) > sthāpaya (postaviti); ali: pā (piti) > pāyaya (pojiti)…

3. Neki glagoli opcionalno skraćuju korijenski ā ispred p :

jñā (znati) > jñāpaya ili jñāpaya…

4. I neki drugi glagoli umeću p ispred aya :

ji (osvojiti) > jāpaya (uzrokovati pobjedu); r0 (ići) > arpaya (odnijei, staviti); ruh (rasti) > ropaya ili rohaya (dizati)…

5. Neki glagoli opcionalno imaju i oblike s nazalom ili sibilantom:

dhū (tresti se) > dhūnaya (tresti); prī (voljeti) > prīṇaya (zavoljeti); bhī (bojati se) > bhīṣaya ili bhāyaya (strašiti)…

6. Neki glagoli umeću nazal, a neki zadržavaju:

labh (uzeti) > lambhaya; daṁś (ugristi) > daṁśaya…

125

स�सक� तLekcija 39: Kauzativ

7. Glagol han (ubiti) ima kauzativ: ghātaya (dati ubiti).

126

स�सक� तLekcija 40: Deziderativ

Lekcija 40.Deziderativ

Deziderativ je glagolska modalnost kojom se izražava želja, namjera ili to da ono što glagol izražava tek što se nije dogodilo. Neki deziderativi gotovo da su postali samosltalni glagoli.U hrvatskom se takva želja izražava modalnim glagolima željeti i htjeti.

Deziderativ se u prezentskom sustavu spreže kao glagoli 1. razreda. Ima perifrastičan perfekt, iṣ-aorist; a oba futura imaju vezni samoglasnik. Pasiv ima oblike kao u Ātm. 1. razreda.

Tvorba deziderativa – na reduplicirani korijen dodaje se sufiks -s ili -sa (u prezentu), ponekad s veznim samoglasnikom. U redupliciranom slogu vezni samoglasnik može biti u ako korijenski slog sadrži u ili ū. Konjugacija je kao u 1. prezentskom razredu.

pac (kuhati) > pipakṣa (željeti kuhati); kṣip (baciti) > cikṣipsa (željeti baciti); tud (udariti) > tututs (željeti udariti); duh (musti) > dudhukṣa (željeti musti); dr0ś (vidjeti) > didr0kṣa (željeti vidjeti); viś (ući) > vivikṣa (željeti ući)…

Završni glasovi i i u produžuju se, a r0 i r0= postaju īr (iza labijala ūr ):

śru (slušati) > śuśrūṣa (željeti slušati); kr0 (činiti) > cikīrṣa (željeti činiti); mr0 (umrijeti) > mumūrṣa…

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA DEZIDERATIV

Osim općih pravila reduplikacije, u deziderativu postoje i sljedeća dodatna pravila:

1. Korijenski samoglasnici a, ā i r0 redupliciraju se samoglasnikom i :

sthā (stajati) > tiṣṭhāsa (željeti stajati)…

2. Korijenski samoglasnici r0 koji prelazi u ūr redupliciraju se samoglasnikom u :

bhr0 (nositi) > bubhūrṣa (željeti nositi)…

127

स�सक� तLekcija 40: Deziderativ

NEPRAVILNI GLAGOLI U DEZIDERATIVU

1. aś (jesti) > aśiśiṣa; īkṣ (vidjeti) > īcikṣiṣa; āp (postići) > īpsa

2. gam (ići) > jigāṁsa; han (ubiti) > jighāṁsa; man (misliti) > mīmāṁsa

3. saṁprasāraṇa: grah (uhvatiti) > jighr0kṣa; prach (pitati) > pipr0cchiṣā; svap (spavati) > suṣupsa

4. dā (dati) > ditsa; dhā (staviti) > dhitsa; mā (mjeriti) > mitsa; pad (ići) > pitsa; rabh (zgrabiti) > ripsa; labh (uzeti) > lipsa; śak (moći) > śikṣa

5. ci (okupiti) > cikīṣa; ji (pobijediti) > jigīṣa

6. ghas (jesti) > jighatsa (biti gladan, gladovati, "željeti jesti")

Moguće je tvoriti i višestruke izvedene oblike, npr.

mr0 (umrijeti) > mimārayiṣu (željeti ubiti ) – deziderativ kauzativa

128

स�सक� तLekcija 41: Intenziv

Lekcija 41.Intenziv

Intenziv ili frekventativ je glagolska modalnost kojom se izražava ponovljena ili pojačana (intenzivirana) radnja. Npr. kada se tvori od glagola koji znače "ići " ima značenje: "ići uzduž i poprijeko; lutati ".

Intenziv mogu tvoriti samo jednosložni glagoli koji počinju sa suglasnikom. Tvori ga šezdesetak glagola.

Tvorba intenziva – može se tvoriti na dva načina:

1. Lični nastavci dodaju se na reduplicirani korijen. Taj oblik ima samo parasmaipadu, a konjugacija je kao u 3. razredu.bhū (biti) > bobhoti (uobičavati)

Kod nekih korijena može se umetnuti -ī : vid (znati) > vevedmi ili vevidīmi; hū (zvati) > johomi ili johavīmi…

2. Na reduplicirani korijen dodaje se sufiks -ya i lični nastavci. Taj oblik ima samo ātmanepadu, a konjugacija je kao u 1. razredu.bhū (biti) > bobhūyate

DODATNA PRAVILA REDUPLIKACIJE ZA INTENZIV

Osim općih pravila reduplikacije, u intenzivu postoje i sljedeća dodatna pravila:

1. Reduplicirani slog prelazi u stupanj guṇa i produžava a :

nij (čistiti) > nenekti; nī (voditi) > nenīyate; budh (znati) > bobudhīti; tap (biti vruć) > tātapyate; plu (plutati) > poplūyate…

2. Korijeni na -am u reduplikaciji zadržavaju nazal:

kram (koračati) > caṅkramīti (caṁkramīti)…

129

स�सक� तLekcija 41: Intenziv

3. Korijeni koji imaju r0 umeću ī između reduplikacije i korijena:

mr0 (umrijeti) > marīmarti; dr0ś (vidjeti) > darīdr0śyate; nr0t (plesati) > narīnr0tyate…

NEPRAVILNI GLAGOLI U INTENZIVU

1. gr0 (probuditi se) > jāgarti (3.l. jd. prez. ind.); jāgrati (3.l. mn. prez. ind.)

2. Nazal umeću glagoli: dah (gorjeti) > dandahīti, dandahyate; jabh (posegnuti) > jañjabhyate; car (pomaknuti) > cañcūryate…

3. pad (ići) > panīpadyate; drā (trčati) > daridrāti.

130

स�सक� तLekcija 42: Denominativ

Lekcija 42.Denominativ

Denominativ je vrsta glagola koji je izveden iz imenice.

U sanskrtu se najveći broj riječī izveden je iz korijena glagola. No, neki glagoli izvedeni su upravo iz imenica. U hrvatskom jeziku denominativi se tvore s pomoću nekoliko sufiksā: -a: brazdati, komadati, hrđati; -ova: banovati, vragovati, bolovati; -ira: lakirati, oksidirati, memorirati; -i: mastiti, griješiti…

Tvorba denominativa – na imensku osnovu dodaje se sufiks -ya, rjeđe -sya. Konjugacija je kao u 1. razreda. Završni samoglasnik ponekad se produžuje:

kr0ṣṇa (crn) > kr0ṣṇāya (pocrnjeti); artha (zahtjev) > arthāya (zahtijevati); tapas (trapnja) > tapasya (trapiti se); putra (sin) > putrīya (željeti si sina); gopa (govedar) > gopāya (biti kao govedar)…

Ponekad se čista imenska osnova rabi kao denominativ:

aṅkura (izdanak) > aṅkura (nicati) > aṅkurati (on niče)…

131

स�सक� तLekcija 43: Uvod u infinitne glagolske oblike

Lekcija 43.Uvod u infinitne glagolske oblike

Infinitni glagolski oblici su riječi izvedene iz glagola, koje se ne sprežu po licima. Po vrsti to mogu biti (glagolski) pridjevi, (glagolske) imenice ili (glagolski) prilozi.

U hrvatskom jeziku postoje ovi infinitni glagolski oblici:

- infinitiv (gledati ),- glagolski pridjev radni ili particip perfekta II. (gledao, gledala, gledalo ),- glagolski pridjev trpni ili pasivni particip (gledan, gledana, gledano ),- glagolski prilog sadašnji ili particip prezenta (gledajući );- glagolski prilog prošli ili particip perfekta I. (pogledavši, pogledav );- glagolska imenica (gledanje ).

U sanskrtu se infinitni glagolski oblici mogu podijeliti u tri skupine:

1. participi od osnova glagolskih vremena:

- particip prezenta aktivnog (tematski i atematski),- particip prezenta medijalnog (tematski i atematski),- particip futura aktivnog,- particip futura medijalnog,- particip perfekta aktivnog,- particip perfekta medijalnog.

2. participi od korijena ili izvedene glagolske osnove:

- particip gotovi,- gerundiv.

3. nesklonjivi infinitni glagolski oblici:

- infinitiv,- apsolutiv I.,- apsolutiv II.

132

स�सक� तLekcija 44: Participi od osnova glagolskih vremena

Lekcija 44.Participi od osnova glagolskih vremena

1. PARTICIP PREZENTA AKTIVNOG

U tematskoj konjugaciji – na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -t (u jakoj osnovi -nt ).U atematskoj konjugaciji – na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -at (u jakoj osnovi -ant ).

bhū (biti) > bhavat; bhavant (koji je, koji biva)tuṣ (biti zadovoljan) > tuṣyat; tuṣyant (zadovoljan)īps (željeti dosegnuti) – deziderativ > īpsat; īpsant (koji želi dosegnuti)dviṣ (mrziti) > dviṣat; dviṣānt (koji mrzi)

Reduplicirane osnove 3. razreda i intenzivi nemaju jaku osnovu

hu (žrtvovati) > juhvat (koji žrtvuje)lih (lizati) > lelihat (koji liže i liže)

O tvorbi ženskog roda – u lekciji o tvorbi riječi!

2. PARTICIP PREZENTA MEDIJALNOG

U tematskoj konjugaciji – na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -māna.U atematskoj konjugaciji – na prezentsku osnovu dodaje se sufiks -āna.

ruh (rasti) > rohamāna (koji raste)bhū (biti) > bhavamāna (koji biva)kr0 (činiti) > kriyamāṇa (kojega se čini)dviṣ (mrziti) > dviṣāṇa (kojega se mrzi)

Nepravilan je: as (sjediti) > āsīna (koji sjedi)

Ženski rod završava na –ā : kriyamāṇā, dviṣāṇā…

133


3. PARTICIP FUTURA AKTIVNOG

U tematskoj konjugaciji – na futursku osnovu dodaje se sufiks -t (u jakoj osnovi -nt ).U atematskoj konjugaciji – na futursku osnovu dodaje se sufiks -at (u jakoj osnovi -ant ).

bhū (biti) > bhaviṣyat; bhaviṣyant (koji će biti, koji će bivati)dā (dati) > dāsyat, dāsyant (koji će dati)


4. PARTICIP FUTURA MEDIJALNOG

U tematskoj konjugaciji – na futursku osnovu dodaje se sufiks -māna.U atematskoj konjugaciji – na futursku osnovu dodaje se sufiks -āna.

dā (dati) > dāsyamāna (kojeg će se dati)bhū (biti) > bhaviṣyamāna (koji će biti, koji će bivati)

Ženski rod završava na –ā : dāsyamānā…

5. PARTICIP REDUPLICIRANOG PERFEKTA AKTIVNOG

Sufiks -vas dodaje se na slabu perfektnu osnovu (jaka osnova je na -vāṁs, srednja osnova je na -vat, a slaba na -us ). Ako je slaba osnova jednosložna, sa sufiksom se veže veznim samoglasnikom -i :

kr0 (činiti) > cakr0vas (cakr0vaṁs; cakr0vat; cakrus) (koji je (u)činio)bhū (biti) > babhūvas (babhūvaṁs; babhūvat; babhūvus) (koji je bio)tan (biti) > tenivas (tenivaṁs; tenivat; tenus) (koji je natezao)

Korijeni gam (ići), han (ubiti), dr0ś (vidjeti); viś (ući) i vid6 (naći) opcionalno imaju vezni samoglasnik: jaganvas ili jagmivas; jaghanvas ili jaghnivas…


134


6. PARTICIP REDUPLICIRANOG PERFEKTA MEDIJALNOG

Sufiks -āna dodaje se na slabu perfektnu osnovu:

bhū (biti) > babhūvāna (koji je bio)kr0 (činiti) > cakrāṇa (kojeg se (u)činilo)pac (kuhati) > pecāna (kojeg se kuhalo)nī (voditi) > ninyāna (kojeg se vodilo)

Ženski rod završava na –ā : cakrāṇā…Neki su participi supstantivirani (poimeničeni) i leksikalizirani: anuvac (ponoviti) > anūcāna (kojeg se ponavlja) = naučen

135

स�सक� तLekcija 45: Participi od korijenā ili izvedenih glagolskih osnova

Lekcija 45.Participi od korijenā ili izvedenih glagolskih osnova

1. PARTICIP GOTOVI

Ako se tvori od prelaznih glagola ima pasivno značenje, a ako se tvori od neprelaznih glagola ima gotovo značenje! Veoma je plodan i mnogi su pridjevi i imenice leksikalizirani.

Na korijen glagola dodaje se sufiks -ta ili -ya.Samo seṭ-korijeni koji završavaju na suglasnik predmeću vezni samoglasnik:

śru (čuti) > śruta (čuven)bhū (biti) > bhūta (postao; biće)pat (pasti) > patita (pao)dviṣ (mrziti) > dviṣṭa (mržen, omražen)yuj (spregnuti) > yukta (spregnut)sr0j (stvoriti) > sr0ṣṭa (stvoren)labh (dosegnuti) > labdha (dosegnut)…

Korijeni koji imaju osobiti slabi oblik, uzimaju taj oblik u tvorbi participa gotovog: grah (uhvatiti) > gr0hīta (uhvaćen)

Posebne tvorbe i nepravilnosti:

yaj (žrtvovati) > iṣṭa (žrtvovan); vac (reći) > ukta (rečen); vad (pričati) > udita (ispričan); vap (sijati) > upta (posijan); vas (boraviti) > uṣita (boravio); vyadh (pogoditi, probušiti) > viddha (pogođen, probušen); svap (spavati) > supta (zaspao); pracch (pitati) > pr0ṣṭa (pitao); hve (zvati) > hūta (pozvan); śās (naređivati) > śiṣṭa (naređen)daṁś (gristi) > daṣṭa (ugrizen); bandh (vezan) > baddha (vezan); sañj (visjeti) > sakta (obješen); sraṁs (otpasti) > srasta (otpao)kṣan (raniti) > kṣata (ranjen); tan (natezati) > tata (nategnut); man (misliti) > mata (zamišljen, mislen); han (ubiti) > hata (ubijen); gam (ići) > gata (otišao); nam (nakloniti se) > nata (naklonjen); yam (hvatati) > yata (uhvaćen), ram (radovati se) > rata (obradovan)khan (kopati) > khāta (iskopan); jan (roditi se) > jāta (rođen)kam (voljeti) > kānta (voljen)kram (koračati) > krānta (otišao, otkoračao); klam (umoriti) > klānta (umoran); bhram (lutati) > bhrānta (odlutao); dam (krotiti) > dānta (ukroćen); śam (umiriti se) > śānta (umiren); śram (umoriti) > śrānta (umoran)dah (gorjeti) > dagdha (zapaljen, izgoren); snih (voljeti) > snigdha (voljen); guh (kriti) > gūḍha (skriven); ruh (rasti) > rūḍha (narastao, podignut); sah (podnositi) > soḍha (podnesen, pobijeđen); lih (lizati) > līḍha (lizan); vah (nositi) > ūḍha (nošen); nah (vezati) > naddha (vezan)mā (mjeriti) > mita (izmjeren); sthā (stajati) > sthita (stao); dhā (staviti) > hita (postavljen); śo (oštriti) > śita (naoštren); so (odlučiti se) > sita (odlučen); pā (piti) > pīta (popijen, popio); gai (pjevati) > gīta (pjevan, pjesma)śī (ležati) > śayita (legao, polegnut)ghas (jesti) > jagdha (pojeden); dā (dati) > datta (dan, poklon)

Glagoli 10. razreda i kauzativi:coraya (krasti) > corita (ukraden); kr0 (činiti) > kauz. kāraya > kārita…

Sufiks -na je rjeđi:

kr0= (sipati) > kīrṇa (posut); pr0= (puniti) > pūrṇa (pun)hā (osttaviti) > hīna (ostavljen); kṣi (uništiti) > kṣīṇa (uništen); lī (nestati) > līna (nestao); lū (rezati) > lūna (odrezan)chid (sjeći) > chinna (odsječen); sad (sjediti) > sanna (sjeo); pad (pasti) > panna (upao)

136


lag (visjeti) > lagna (obješen); vij (uplašiti) > vigna (uplašen); bhañj (lomiti) > bhagna (odlomljen); majj (utonuti) > magna (potonuo)

Ženski rod ima oblik na –ā : matā, sthitā…

Ako se na particip gotovi doda tvorbeni sufiks -vat (jaka osnova -ant), tvori se particip s prošlim aktivnim značenjem:

kr0 (činiti) > kr0ta (učinjen) > kr0tavat (koji je učinio)chid (sjeći) > chinna (odsječen) > chinnavat (koji je odsjekao)

137


2. GERUNDIV

Gerundiv se još naziva particip futura pasivnog ili participium necessitatis. Označava radnju koju treba vršiti. U rečenici ponekad ima i prezumptivno značenje ("bit će da je "). Odgovara latinskom gerundivu na -ndus.

Na korijen se dodaju sufiksi: -ya, -tavya ili -anīya.

Sufiks -tavya se dodaje na korijen u stupnju guṇa, kod seṭ-korijenā s veznim samoglasnikom:

ji (pobijediti) > jetavya (kojeg treba pobijediti)kr0 (činiti) > kr0tavya (što treba učiniti)bhuj (uživati) > bhoktavya (u čemu treba uživati)bhū (biti) > bhavitavya (što treba biti)īkṣ (gledati) > īkṣitavya (što treba gledati)

Izvedene osnove na -aya zadržavaju taj sufiks:

budh (znati) > bodhaya (podučiti) – kauzativ > bodhayitavya (kojeg treba podučiti)

Sufiks -anīya se dodaje na korijen u stupnju guṇa:

ci (gomilati) > cayanīya (što treba gomilati)śru (slušati) > śravaṇīya (što treba slušati)kr 9 (činiti) > karaṇīya (što treba činiti)

Sufiks -ya dobivaju mnogi korijeni:

dā (dati) > deya (što treba dati)ji (pobijediti) > jeya (koga treba pobijediti)bhū (biti) > bhavya ili bhāvya (što treba biti)kr0 (činiti) > kārya (što treba učiniti)bhid (lomiti) > bhedya (što treba slomiti)muc (osloboditi) > mocya (što treba osloboditi)dr0ś (vidjeti) > dr0śya (što treba vidjeti)vac (reći) > vācya (što treba reći)vadh (ubiti) > vadhya (koga treba ubiti)sthā (stajati) > sthāpaya (postaviti) – kauzativ > sthāpya (što treba postaviti)

138

स�सक� तLekcija 46: Nesklonjivi infinitni glagolski oblici

Lekcija 46.Nesklonjivi infinitni glagolski oblici

1. INFINITIV

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik kojim se izražava samo pojam radnje. Navodi se kada se općenito govori o nekom glagolu. Rabi se uz modalne glagole. Odgovara latinskom supinu (-um).

Korijen stoji u stupnju guṇa te se dodaje sufiks: -tum. Seṭ-korijeni umeću i vezni samoglasnik:

dā (dati) > dātumji (pobijediti) > jetumbhū (biti) > bhavitumkr0 (činiti) > kartumdr0ś (vidjeti) > draṣṭumgam (ići) > gantumgrah (uhvatiti) > grahītumsah (podnositi) > soḍhumvah (nositi) > voḍhumcoraya (ukrasti) > corayitumtr00= (prekoračiti) > taritum ili tarītumpracch (pitati) > praṣṭumyuj (suspregnuti) > yoktum

2. APSOLUTIV

Apsolutiv ili gerund je glagolski prilog. Označava radnju koja prethodi glavnoj radnji, a ima istog vršitelja. Može se stoga prevesti hrvatskim glagolskim prilogom prošlim (na -vši ), veznikom "i" ili opisno.

Iako po značenju postoji samo jedan apsolutiv, tvori se na dva načina, ovisno o tome je li glagol jednostavan ili složen. Složeni glagoli imaju preverbe (prefikse koji su prijedlozi). Jednostavni glagoli tvore apsolutiv I., a složeni glagoli tvore apsolutiv II.

139


APSOLUTIV I.

Glagoli bez prijedloga imaju apsolutivni sufiks: -tvā. Korijen ispred tog sufiksa ponaša se kao u tvorbi participa gotovog (samo seṭ-korijeni koji završavaju na suglasnik predmeću vezni samoglasnik):

kr0 (činiti) > kr0tvā (učinivši)gam (ići) > gatvā (otišavši)bhū (biti) > bhūtvā (postavši)vah (nositi) > ūḍhvā (noseći)vac (reći) > uktvā (rekavši)tr0= (prekoračiti) > tīrtvā (prekoračivši)dā (dati) > dattvā (davši)…

Izvedene osnove zadržavaju -aya :

coraya (krasti) > corayitvā (ukravši)kr0 (činiti) > kauz. kāraya > kārayitvā…

APSOLUTIV II.

Glagoli s prijedlozima imaju apsolutivni sufiks: -ya. Određena pravila vrijede kao i kod tvorbe pasiva:

pra+dā (predati) > pradāya (predavši)sam+bhū (nastati) > saṁbhūya (nastavši)ni+bandh (privezati) > nibadhya (privezavši)pra+vac (proglasiti) > procya (proglasivši)prati+grah (prihvatiti) > pratigr0hya (prihvativši)ava+tr0= (sići) > avatīrya (sišavši)sam+pr0= (puniti se) > saṁpūrya (napunivši se)

Posebne tvorbe i nepravilnosti:

1. Korijeni na kratki samoglasnik imaju sufiks -tya :

vi+ji (pobijediti) > vijitya (pobijedivši)ā+i (doći) > etya (došavši)namas+kr0 (iskazati poštovanje) > namaskr0tya (iskazavši poštovanje)

140


2. Glagoli na -m, te glagoli man (misliti), han (ubiti) i tan (nategnuti) odbacuju nazal:

ni+han (dotući) > nihatya (dotukavši)ā+gam (doći) > āgamya ili āgatya (došavši)ava+man (prezirati) > avamanya ili avamatya (prezrevši)

3. Glagoli khan (kopati) i jan (roditi se) imaju opcionalne oblike na -khanya ili -khāya ; -janya ili -jāya.

4. Glagoli na -aya gube taj sufiks:

vi+cāraya (razmisliti) > vicāryaanu+jñāpaya (oprostiti se) > anujñāpyaā+karṇaya (slušati) – denominativ > ākarṇya

5. Ako je prethodni slog prozodijski kratak, sufiks -aya ostaje:

sam+gamaya (svoditi) – kauzativ > saṁgamayya

APSOLUTIV NA -am

Veoma je rijedak apsolutiv na -am.Korijen se ponaša kao u 3.l. jd. aorista pasiva (korijen je augmentiran; završni samoglasnik i srednje a ispred jednog suglasnika prelaze u oblik vr0ddhi, a srednje i, u, r0 u stupanj guṇa; korijeni na -ā umeću y ispred i ).:

śru (čuti) > śrāvam (čuvši)kr0 (činiti) > kāram (učinivši)vad (reći) > vādam (rekavši)dā (dati) > dāyam (davši)…

Najčešće se javlja tamo gdje se izražava učestalost radnje:

pā (piti) > pāyaṁ pāyam (pijući i pijući)…

141

स�सक� तLekcija 47: Prilozi

Lekcija 47.Prilozi

VRSTE RIJEČI

1. punoznačne (leksičke, autosemantičke) riječi – izriču kakav sadržaj nutarnjeg ili izvanjskog svijeta – promjenjive su (ili djelomično promjenjive):

a) statične (imenske) riječi – prikazuju pojave statički, kao skupinu uvijek istih, nepromjenjivih pojmova:- imenice- pridjevi- zamjenice- brojevi

b) dinamične riječi – pojave prikazuju kao tijek, u neprestanom prolaženju, u vremenu- glagoli

Promjenjive riječi su podložne trima promjenama:- sklonidba (deklinacija) – skup oblika koji iskazuju različite odnose u koje ulazi ono što znače (sve imenske riječi )- poredba (komparacija) – skup oblika koji iskazuju različitu mjeru onoga što znače (pridjevi )- sprezanje (konjugacija) – skup oblika kojima se vremenski tok prikazuje s obzirom na trenutak kada govornik govori i na njegov odnos prema onome što biva (glagoli )

2. pomoćne (odnošajne, gramatičke, sinsemantične) riječi – izriču odnose između onoga što znače punoznačne – nepromjenjive su:- prilozi- prijedlozi- veznici- uzvici- čestice

142


Prilozi (adverbi) su nepromjenjive riječi koje se dodaju drugim riječima (glagolima, pridjevima, imenicama i drugim prilozima) kako bi se nadopunilo njihovo značenje. Označuju mjesto, vrijeme, način, uzrok, svrhu, količinu, isticanje itd.

Kao i u većini jezika, i u sanskrtu su prilozi heterogeni, što znači da se tvore iz različitih vrsta riječi:

Tvorba priloga

1. Pridjevi srednjeg roda u nominativu i akuzativu:satya "istinit" > satyam "uistinu"bahu "mnogostruk" > mnogośīghram, kṣipram > brzoyuktam > prigodno, pogodnosamīpam > blizukevalam > samodhruvam > zacijelolaghu > lakonirbharam, atyantam, gāḍham, bhr� śam > krajnje, izvanredno…

2. Zamjenice srednjeg roda u nominativu i akuzativu:tat > stoga, zatoyat > kadatāvat > toliko dugo, skoro, uskoroyāvat > koliko dugokim > zašto? što?

3. Imenice i zastarjelice (arhaizmi) srednjeg roda u nominativu i akuzativu:rahas > tajnovitokāmam > rado, drage voljesvayam > na vlastit način, spontanonāma > imenom, zovući se, to jestvāram vāram > iznova i iznovaciram > davnosukham > ugodno, prijatnosāmpratram > sadanaktam > noćusāyam > uvečer, na kraju, konačno…

143


4. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u instrumentalu:dharmeṇa > ispravno, časno, kreposnodakṣiṇena > južno, ispravnovyatirekeṇa > bezuccais > gorenīcais > doljekṣaṇena > hitno, žurnocireṇa > dugosahasā > brzo…

5. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u dativu (rjeđe):cirāya > odavno, dugocirarātrāya > mnogo noćiarthāya > radi…

6. Imenice, zamjenice i zastarjelice (arhaizmi) u ablativu:balāt > silom, nasiluharṣāt > na sreću, rado, srećomtasmāt > stogacirāt > zadugopaścāt > potom, zatim…

7. Imenice i zastarjelice (arhaizmi) u lokativu:rātrau > po noći, noćudūre > dalekoprabhāte, prāhṇe > ujutroagre > naprijedekapade > odmahsapadi > hitro, žurnoantare > unutrahetau > zbog…

144

स�सक� तLekcija 48: Prijedlozi i popredloženi izrazi

Lekcija 48.Prijedlozi i popredloženi izrazi

Prijedlozi (prepozicije) su nepromjenjive riječi koje se nalaze ispred imenskih riječi i označuju odnose među bićima, stvarima i pojavama.

Budući da sanskrt ima osam padeža kojima se pobliže označuju odnosi riječi prema sadržaju, prijedloga ima svega nekoliko:

anu = nakon (Ak.)prati = prema, ka (Ak.)ā = od, (sve) do (Abl.)abhi = protiv (Ak.)puras = prije (G.)adhi = preko, po (L.)antar = u (L., rijetko G.)

POPREDLOŽENI PRILOZI

Budući da u sanskrtu ima malo pravih prijedloga, brojni prilozi su popredloženi (prepozicionalizirani). Drugim riječima, to su prijedlozi nastali od prilogā.Preobrazba (konverzija) je prijelaz neke riječi iz jedne vrste u drugu (pri čemu se mijenjaju gramatička obilježja i sintaktički položaj, dok glasovni (fonološki) sastav ostaje neizmijenjen). Preobrazba može biti: poimeničenje (supstantivizacija) – preobrazba riječi u imenicu (mlada, Hrvatska…); popridjevljenje (adjektivizacija) – preobrazba riječi u pridjev (uvezen, osvježavajući…); popriloženje (adverbijalizacija) – preobrazba riječi u prilog (i, nasmrt…); povezničenje (konjunkcionalizacija) – preobrazba riječi u vezni (gdje…); te popredloženje (prepozicionalizacija) – preobrazba riječi u prijedlog (sredinom, povodom…).

U sanskrtu popredloženi prilozi imaju rekciju u svim kosim padežima (osim lokativa i dativa). Rekcija je gramatičko svojstvo glagola, priloga i prijedloga da otvaraju mjesto drugim riječima u nekom padežu.

145


Popredloženi prilozi s akuzativom:antarā = između, bezantareṇa = između, bez, glede, što se tiče, s obzirom nanikaṣā, samayā = blizu, krajabhitas, paritas, sarvatas, samantatas = oko, okoloubhayatas = na obje stranepareṇa = onkraj, prekoyāvat = dok, za vrijeme, (sve) do (rijetko Abl.)

Popredloženi prilozi s instrumentalom:saha, samam, sākam, sārdham = skupa, svinā = bez, osim (može i Ak., rijetko Abl.)

Popredloženi prilozi s ablativom:arvāk, purā, pūrvam, prāk = prijeanantaram, ūrdhvam, param, paratas, pareṇa, prabhr� ti = nakonbahis = izvan, izanyatra, r� te = izuzev, osim, u suprotnom, uostalom

Popredloženi prilozi s genitivom:agre, agratas, puratas, purastāt, pratyakṣam, samakṣam = ispredpaścāt = izaparatas, parastāt = onkraj, s one straneupari (može i Ak.) = iznad, nadupariṣṭāt = iznad, nad, u (s)vezi s, glede, s obzirom naadhas, adhastāt = ispod, podkr� te = radi, poradi, za

POPREDLOŽENI APSOLUTIVI

Nekoliko apsolutiva (gerunda) također imaju funkciju prijedlogā:

Popredloženi apsolutivi s akuzativom:uddiśya = "pokazavši, uperivši, ukazavši" > k, prema, radi, glede, u (s)vezi s, oko, k…ādāya = "uzevši", gr� hītvā = "uzevši", nītvā = "vodeći" > sadhiṣṭhāya = "istaknuvši se, ustavši", avalambya = "viseći", āśritya, āsthāya = "pribjegnuvši" > s pomoćumuktvā = "oslobodivši", parityajya, varjayitvā = "ostavivši, napustivši" > osimadhikr� tya = "odnoseći se, pretpostavivši, stavivši, smatrajući" > glede, što se tiče, o

146


Popredloženi apsolutiv s ablativom:ārabhya = "počevši" > od (vremenski: otkad, odonda)

KVAZIPOSTPOZICIJE

Sanskrtski prijedlozi (prepozicije) ponekad mogu stajati i iza imenske riječi na koju se odnose, što je u skladu sa slobodnim sintakičkim ustrojem (redoslijed riječi u rečenici je proizvoljan).Kada prijedlozi stoje iza imenske riječi, zovu se poslijelozi (postpozicije), no u sanskrtu ih ipak nazivamo prijedlozima.

Kvazipostpozicije (neprave postopzicije, nepravi poslijelozi) su imenice koje se u određenim okolnostima gramatikaliziraju i tako označavaju odnose među bićima, stvarima i pojavama poput pravih prijedloga.

U sanskrtu ima svega nekoliko imenica koje mogu biti kvazipostpozicije i označuju samo prostorne odnose. One sve znače "strana, blizina":

antikaupakaṇṭhanikaṭasakāśasaṁnidhisamīpapārśva

Imenica na koju se odnosi kvazipostpozicija uvijek stoji u genitivu, a kvazipostpozicije mogu biti:u akuzativu (antikam, upakaṇṭham…) > prema, k, blizu, kraj, dou ablativu (antikād, upakaṇṭhād…) > odu lokativu (antike, upakaṇṭhe…) > u, blizu, kraj

Npr.rājño 'ntikam gaccha = Idi kralju! Idi do kraljaraghoḥ sakāśād apāsarat = Povukao se od Raghua. Otišao je od Raghua.tasyāḥ samīpe nalaṁ praśaśaṁsuḥ = Slavili su Nalu kraj nje (u njenoj blizini).

147

स�सक� तLekcija 49: Veznici

Lekcija 49.Veznici

Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju dvije riječi, skupine riječī ili rečenice.

Sastavni veznici:atha > iathavā > ili – ili, mnogo više, pa daatho > potom, zatim, tako da, stoga, paanyacca (), kiñca, aparam, aparañca, parañca, apica > osim toga, a osim toga, štovišeapi > i, također, iako, samo (vremenski), svi (s brojevima) (stoji postpozitivno)api – api > i – i, i jedan i drugiiti > što se tiče, glede, s obzirom na to da, budući daiva > kao, poput (prijedlog!), kao da (veznik!); ponešto, prilično, skoro, gotovo, samo, doista (prilog!)u > i (postpozitivni vedski veznik, u sanskrtu samo u složenim oblicima: atha+u > atho, na+u > no)uta > i, također, ili (ima složene oblike)kim > što? (zamjenica), zašto? (prilog), je li?kimu (kim+u), kimuta (kim+uta), kimpunar (kiṁpunar (kim+punar)) > koliko još?kim – uta > je li – ilikiñca (kiṁca (kim+ca)) > štoviše, i joškimiva, kimiti > zašto onda?ca > i (stoji postpozitivno)ca – ca > i – i (stoji postpozitivno)ced > kad, ako (stoji postpozitivno)caiva (ca+eva) > i, takođertad > tada, dakle, u tom slučajutatas > na to, potom, tako da, dakle, prema tometatastatas > što joštathā > dakle, također, itathā ca > takođertathaiva (tathā+eva) > takođertathā hi > dakle, prema tome, to jesttasmāt > zatotena > zato, stogana > ni, nitināpi (na+api) > čak nino > ne, nitiyatas > stoga, dakle, jeryatra > gdje (odnosni prilog), ako yathā > kao što, tako da, kako biyathā – tathā > kao što > tako i, kako – tako, kuda – tuda…yad > tako da, jeryadi > akoyena > kako, na koji način, stoga, dakle, tako dahi > jer, stoga, svakako, zacijelo (stoji postpozitivno)

Rastavni i suprotni veznici:athavā > ili, u suprotnom, pa ipak, međutim, no, ali kadaatha ced > ali ako, no akokintu (kiṁtu (kim+tu)) > alikiṁvā (kim+vā) > ili, u suprotnom, je li?ca – ca > iako – ipak (stoji postpozitivno)ca – na tu > iako – ipak netathāpi > ipak, međutim, unatoč tomu

148

स�सक� तLekcija 49: Veznici

tāvat > međutimtu, kintu (kiṁtu (kim+tu)) > alitu – tu > svakako – alina kevalam – api > ne samo – nego ina ced, no ced > u suprotnom, ako nena tu > ali nena tveva tu (na+tu+eva+tu) > baš nikadna vā > ili nenu – nu > ili – iliparam – aliparantu (param+tu) – ali, međutimpunas > s druge strane, naprotivpratyuta (prati+uta) > naprotivmuhus > stalno, neprestano (prilog), naprotivmuhuḥ – muhuḥ > čas – časyadi > ili, radije, u suprotnom yadi vā > je liyadyapi > iakovaram – na, varam – na ca, varam – na tu, varam – na punas > bolje – no, bolje – negovā > ili (stoji postpozitivno)vā – vā > ili – ili (stoji postpozitivno)

149

स�सक� तLekcija 50: Čestice

Lekcija 50.Čestice

Čestice (riječce, partikule) su nepromjenjive riječi koje služe samo za preoblikovanje rečeničnog ustrojstva, te za izražavanje rečeničnog modusa.

aṅga > pobogu, no ajdeatha > eto, sad, daklealam > dosta, dosta više; ne, nemoj (s instrumentalom, apsolutivom ili infinitivom)iti > tako, to (stoji postpozitivno i ima ulogu navodnih znakova, pa se često ne prevodi); tako završava (u tom slučaju stoji prepozitivno)iva > doista, kao, poput, skoro, gotovoeva > upravo, baš (ekspletiv); samoevam > takoevamastu (evam+astu) > neka bude takokaccid (kad+cid) > je li, nadam se da nekāmam > rado (prilog!); svakakokāmam – tu, kintu (kiṁtu (kim+tu)), tathāpi (tathā+api), punar > istina je – ali, iako – pa opet…kāmam – na tu > svakako – ali ipak ne, radije – negokimapi > mnogo, jako (prilog)kiṁvā (kim+vā) > moždakila > svakako, doista, baš, upravo; kažukr� tam > dosta, dosta više; ne, nemoj (s instrumentalom)kevalam > samo (prilog)kva > li (s drugim pitanjima: koliko li samo, gdje li samo…)khalu > svakako, bašjātu > uopćetatheti (tatha+iti) > datadastu (tat+astu) > neka bude takotāvat > ponajprije, samo, već, samo , barem, konačno, svakakona khalu > uopće nena jātu > uopće ne, nipoštona tāvat > ne jošnaiva (na+eva) > uopće ne, nipoštonanu > zar?, zar ne?, pobogu (u upitnim rečenicama)nanu nāma > svakakonāma > imenom (prilog), svakako, zacijelo, možda, pobogu, ikad, bez obzira na to štonūnam > zacijelo, nedvojbeno, nesumnjivo (na početku rečenice)param > mnogo (prilog), samo, uglavnompunaḥ punaḥ > opet i opet, iznovaprāyas, prāyeṇa, prāyaśas > uglavnom, kao pravilobāḍham > svakako, zacijelo, da, mā > ne, nemojmāsma > ne, nemojmaiva (mā+eva) > ne takomaivam (mā+evam) > ne, nemoj, ne takomā tāvat > ni za boga, nipoštomā nāma > ne daj božeyāvat > u međuvremenu, samoyāvan na > dok ne, ako neyāvat – tāvat > koliko – toliko, vai > upravo, baš (ekspletiv)satyam > svakako, istina, istinabog, dodušesatyam – tu, satyam - kiṁtu, satyam – tathāpi > da – ali, istina – aliha > upravo, baš (ekspletiv)hi > upravo, baš (ekspletiv, obično se ubacuje kako bi se izbjegao zijev)

150

स�सक� तLekcija 50: Čestice

Na početku navoda ili teksta može stajati atha, a na kraju iti. Tako te čestice imaju i ulogu navodnih znakova; iako se češće stavlja samo iti na kraju navoda.

151

स�सक� तLekcija 51: Uzvici

Lekcija 51.Uzvici

Uzvici (usklici, interjekcije) su nepromjenjive riječi kojima se izražava neki osjećaj, raspoloženje, doziv ili zvuk u prirodi. Služe kao signali (kvačila) u konkretnoj situaciji.

ayi > prijatelju, hej, molimaye > oho, gle gle, opaare > hej, momčeahaha > to, hura, jupi; jao, joj, ajoj, oh neaho > ah, oh, hura, juhu, uf, grrrr…ā > o, oh, ohoāḥ > ah, eh, pihkaṣṭam > jao, joj, oh nediṣṭya > hvala bogu, uhdhik > fuj, bljak, sramotabata, batāre (bata+are), aho bata, ayi bata > joj, oh ne, jaobāḍham > bravo, odlično, superbhoḥ, bhoḥ bhoḥ > hej, čovječe, gospodine, čuj, čujte, počujtesādhu > bravo, super, odlično; dođisvāsti > zdravo, dobrodošao, dobrodošlihanta > dođi, vidi; joj, ajoj, jao; oh, oho, opahā > joj, ajoj, jao; oh, oho, opa

152

स�सक� तLekcija 52: Uvod u tvorbu riječi

Lekcija 52.Uvod u tvorbu riječi

Tvorba riječi je jezična pojava gdje od jedne ili više riječi nastaju nove.Osnovna riječ je ishodišna riječ u tvorbenom procesu (ona iz koje se tvore nove riječi).Tvorenica je riječ nastala tvorbom.

Postoje dva osnovna tvorbena načina:Izvođenje – tvorenica je u tvorbenoj vezi s jednom riječju. Takva se tvorenica zove izvedenica.Slaganje – tvorenica je u tvorbenoj vezi s dvjema riječima. Takva se tvorenica zove složenica.

IZVOĐENJESufiksalna tvorba je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje izražava tvorbenim nastavkom ili sufiksom. Tvorbeni nastavak (sufiks) mijenja značenje riječi (nositelji su tvorbenog značenja riječi), a oblični nastavak (nastavak) mijenja oblik iste riječi (nositelji su gramatičkog značenja riječi).

Prefiksalna tvorba je tvorbeni način u kojem se tvorbeno značenje riječi izražava prefiksom ili predmetkom. Prefiks (predmetak) modificira leksičko značenje osnovne riječi, ali (za razliku od sufiksa) ne potire njezinu morfološku narav.Prema gramatičkoj tradiciji, i prefiksalna tvorba se smatra posebnom vrstom slaganja, a prefiksalne se tvorenice smatraju složenicama. Tako je i u mnogim sanskrtskim gramatikama.

Prefiksalno-sufiksalna tvorba je tvorbeni način u kojem istodobno djeluju i prefiksalni i sufiksalni način.

SLAGANJEU hrvatskom jeziku (kao i u latinskom ili grčkom) najčešće se između prvog i drugog dijela složenice nalazi spojnik (interfiks) – samoglasnik među dijelovima složenice (blat-o-bran, nog-o-met…)U sanskrtu riječi nemaju spojnik (kao i neke u hrvatskom, npr. crvenperka, duhankesa…)Polusloženice su nepotpune složenice. Obje čuvaju naglasak i odvajaju se crticom (spomen-ploča).Čisto slaganje (složeno-nesufiksalna tvorba) je vrsta slaganja gdje je drugi dio samostalna riječ.Složeno-sufiksalna tvorba je vrsta slaganja u kojem riječ nastaje i slaganjem i sufiksalnom tvorbom.Srastanje je tvorbeni način pri kojem najmanje dvije riječi srastaju u jednu. Naziva se sraslica.

153

स�सक� तLekcija 53: Tvorba imenskih osnova

Lekcija 53.Tvorba imenskih osnova

Sanskrtske riječi tvore se najčešće iz korijena. Deklinacijska osnova često može biti upravo korijen.Dodavanjem primarnih sufiksa tvori se imenska (deklinacijska) osnova. Na osnovu se mogu dodavati dodatni tvorbeni sufiksi – sekundarni sufiksi.

Kada je deklinacijska osnova jednaka korijenu, obično ostaje nepromijenjena

√ yudh4 = boriti se, ratovati > yudh (ž.r.) = rat, borba; (m.r.) = borac√ dviṣ2 = mrziti > dviṣ (m.r.) = neprijatelj

Često se korijen glagola rabi samo na kraju složenice:

√ -duh2 = musti > -duh (pr) = koji muze, muzar

U takvim slučajevima, dolazi do sljedećih promjena korijena:- korijeni koji završavaju na -ā, skraćuju ga u -a- korijeni na -i, -u i -r9 dobivaju završno -t :

su+kr0 > sukr0t (dobročinitelj)

PRIMARNA TVORBA IMENSKIH RIJEČINastaje dodavanjem primarnih sufiksa na korijen:

1. -aTvore se pridjevi i imenice muškog i srednjeg roda (imenice su najčešće muškog roda). Dolazi do unutarnjeg sandhija. Često korijenski samoglasnik prelazi u stupanj guṇa, a rijetko i u stupanj vr 9ddhi:√ vid2 = znati > veda (m.r.) = znanje, Veda√ sr� j2 = otpustiti > sarga (m.r.) = stvorenje, otpuštenje√ yuj7 = ujarmiti > yuga (s.r.) = jaram√ bhaj1 = dijeliti > bhāga (m.r.) = dio

154


2. -at (gramatički sufiks)Tvore se participi prezenta i futura aktivnog (jaka osnova -ant):√ bhū1 = biti > bhavat; bhavant = koji je, koji biva√ tuṣ4 = biti zadovoljan > tuṣyat; tuṣyant = zadovoljan√ dviṣ2 = mrziti > dviṣat; dviṣānt = koji mrzi

3. -anTvore se imenice za vršitelja radnje (nomen agentis) muškog roda, te nekoliko defektnih imenica srednjeg roda:√ rāj1 = vladati > rājan (m.r.) = vladar, kralj√ ah5 = prožimati > rājan (s.r.) = nebo

4. -anaTvore se radne imenice (kojima se izriče glagolska radnja) srednjeg roda, kao i imenice za stvari:√ dr� ś1 = vidjeti > darśana (s.r.) = pogled, gledanje√ vah1 = nositi > vāhana (s.r.) = vozilo

5. -as, -is, -usTvore se radne imenice srednjeg roda koje često imaju i konkretno značenje:√ vac2 = govoriti > vacas (s.r.) = govor√ jyut1 = sjati > jyotis (s.r.) = svjetlo√ i2 = ići > āyus (s.r.) = životni vijek, život

6. -āna, -māna (gramatički sufiks)Tvore se participi prezenta i futura medijalnog:√ ruh1 = rasti > rohamāna (pr) = koji raste√ dviṣ2 = mrziti > dviṣāṇa (pr) = kojega se mrzi

7. -iTvore se radne imenice i imenice za vršitelja radnje ženskog roda, nekoliko imenica srednjeg roda nejasnog podrijetla, te pridjevi:√ kr� ṣ1 = vući > kr� ṣi (ž.r.) = oranje√ śuc1 = sjati > śuci (pr.) = sjajanasthi (s.r.) = kost

155


8. -iṣṭhaTvori se superlativ pridjeva. Sufiks se dodaje na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri čemu je korijen najčešće u stupnju guṇa:laghu = lagan > laghiṣṭha = najlakšipr0thu = širok > prathiṣṭha = najširi9. -īyāsTvori se komparativ pridjeva. Sufiks se dodaje na korijen iz kojega je pridjev izveden, pri čemu je korijen najčešće u stupnju guṇa:laghu = lagan > laghīyas = lakšipr0thu = širok > prathīyas = širi

10. -uTvore se pridjevi i imenice uglavnom muškog roda:√ tan8 = natezati > tanu (pr) = tanak√ baṁh1 = rasti > bānu (m.r.) = ruka√ jan1 = roditi se > jānu (s.r.) = koljeno

11. -unaTvore se pridjevi i imenice muškog i srednjeg roda:√ tr� /1 = preći > taruṇa (pr) = mlad√ śak5 = moći > śakuna (m.r.) = ptica

12. -ūTvore se pridjevi i imenice ženskog roda:√ tan8 = natezati > tanū (ž.r.) = tijelo√ cam1 = srkati > camū (ž.r.) = vojna divizija (129 slonova i bojnih kola, 2.187 konjanika i 3.645 pješadinaca)

13. -ta (ženski rod -tā) (gramatički sufiks)Tvore se gotovi participi:√ śru5 = čuti > śruta (pr) = čuven√ pat4 = pasti > patita (pr) = pao√ dviṣ2 = mrziti > dviṣṭa (pr) = omražen√ śru5 = čuti > śrutā (pr) = čuvena

156


14. -ta (ženski rod -tā)Tvore se i pridjevi i imenice općeg značenja:√ śī2 = leći > śīta (pr) = hladan√ as2 = biti > asitā (pr) = crna√ du1 = ići > dūta (m.r.) = glasnik, poslanik, veleposlanik

15. -tiTvore se (radne) imenice ženskog roda:√ bhū1 = biti > bhūti (ž.r.) = postojanje √ jan1 = roditi se > jāti (ž.r.) = rođenjeIznimka je:√ jña9 = znati > jñāti (m.r.) = rođak, poznanik

16. -tuTvore se glagolske imenice (koje odgovaraju infinitivu na -tum ):√ tan8 = natezati > tantu (m.r.) = nit, konac√ hi5 = natjerati, nagnati, nukati > hetu (m.r.) = uzrok√ vas1 = prebivati > vāstu (s.r.) = boravak, prebivalište

17. -tr2Tvore se imenice muškog i srednjeg roda za vršitelja radnje, te imenice za srodstvo muškog i ženskog roda:√ kr� 8 = činiti > kartr� (m.r.) = činiteljmātr� (ž.r.) = majkapitr� (m.r.) = otac

18. -tra (ženski rod: -trā)Tvore se imenice za sredstvo radnje (nomen instrumentalis):√ tan8 = natezati > tantra (m.r.) = tkalački stan, knjiga√ pā1 = piti > pātra (s.r.) = posuda, šalica, čaša√ man4 = misliti > mantra (m.r.) = "sredstvo mišljenja = mnilo", molitva, mantra√ mā2 = mjeriti > mātrā (ž.r.) = mjera

19. -tha (ženski rod: -thā)Tvore se imenice općeg značenja:√ r� 6 = ići > artha (m.r.) = cilj, svrha√ tr� /1 = preći > tīrtha (s.r.) = gaz√ gai1 = pjevati > gāthā (ž.r.) = pjesma

157


20. -na (ženski rod: -nā) (gramatički sufiks)Tvore se gotovi participi:√ kr� /6 = sipati > kīrṇa (pr) = posut√ lag1 = visjeti > lagnā (pr) = obješena

21. -na (ženski rod: -nā)Tvore se i pridjevi i imenice općeg značenja:√ kr� ṣ1 = vući > kr� ṣṇa (pr) = crn, Kr0ṣṇa√ vr� 5 = prekriti > varṇa (m.r.) = boja√ tr� ṣ1 = žeđati > tr� ṣṇā (ž.r.) = žeđ

22. -niTvore se imenice općeg značenja muškog i ženskog roda:√ ag1 = puhati > agni (m.r.) = oganj, vatra, Agni√ śri1 = ići > śreṇi (ž.r.) = crta, red, redak

23. -nuTvore se imenice općeg značenja muškog i ženskog roda:√ bhā2 = sjati > bhānu (m.r.) = svjetlo√ dhe1 = musti, sisati > dhenu (ž.r.) = krava

24. -maTvore se pridjevi i imenice općeg značenja muškog roda:√ bhī3 = strašiti > bhīma (m.r.) = strašan, Bhīma√ dhū5 = tresti se, mućkati > dhūma (m.r.) = dim

25. -manTvore se radne imenice uglavnom srednjeg roda√ kr� 8 = činiti > karman (s.r.) = djelo, radnja, karman√ aś5 = dostići > aśman (m.r.) = kamen√ br� h1 = rasti > brahman (s.r.) = sveta izreka, brahman; (m.r.) = svećenik, brahman, Brahmā

26. -mi (ženski rod: -mī)Tvore se imenice općeg značenja muškog i ženskog roda:√ bhū1 = biti > bhūmi, bhūmī (ž.r.) = Zemlja√ lakṣ1 = promatrati, uočiti > lakṣmī (ž.r.) = blagostanje, novca, Lakṣmī

158


27. -ya, -tavya, -anīya (gramatički sufiks)Tvore se gerundivi:√ ji1 = pobijedti > jetavya (pr) = kojeg treba pobijediti√ śru5 = slušati > śravaṇīya (pr) = što treba slušati√ kr� 8 = činiti > kārya (pr) = što treba učiniti

28. -yuTvore se imenice općeg značenja muškog roda:√ mr� 6 = umrijeti > mr� tyu (m.r.) = smrt√ man4 = misliti > manyu (m.r.) = misao, bijes

29. -raTvore se imenice općeg značenja muškog i srednjeg roda:√ rud2 = plakati > rudra (m.r.) = plačljiv, bijesan, koji urla, Rudra, Śivaabhra (s.r.) = oblakugra (s.r.) = strašan, strahovit

30. -ruTvore se pridjevi i imenice općeg značenja srednjeg roda:√ bhī3 = bojati se, plašiti se > bhīru (pr) = uplašen, plašljiv, bojažljiv√ mr� 6 = umrijeti > mr� tyu (m.r.) = smrt

31. -vaTvore se pridjevi i imenice općeg značenja muškog roda:√ aś5 = dostići > aśva (m.r.) = konjsarva (pr) = sav, svaki

32. -vanTvore se pridjevi i imenice općeg značenja muškog roda:√ pī1 = naticati, nabreknuti > pīvan (pr) = debeogrāvan (m.r.) = kamen

33. -vas (gramatički sufiks)Tvore se participi redupliciranog perfekta aktivnog (slaba osnova: -us, srednja -vat, jaka -vāṁs):√ kr� 8 = činiti > cakr� vas (cakr� vaṁs; cakr� vat; cakrus) (pr) = koji je (u)činio√ tan8 = natezati > tenivas (tenivaṁs; tenivat; tenus) (pr) = koji je natezao

159


SEKUNDARNA TVORBA IMENSKIH RIJEČINastaje dodavanjem sekundarnih sufiksa na riječi izvedene primarnom tvorbom:

1. -aTvore se pridjevi i imenice muškog i srednjeg roda. Dolazi do unutarnjeg sandhija. Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr 9ddhi. Te imenice i pridjevi označuju podrijetlo i rodoslovlje (imenice ženskog roda u toj tvorbi dobivaju sufiks -ī ):manu = čovjek > mānava = ljudskipuruṣa = čovjek > pauruṣa = ljudskidhr0tarāṣṭra = onaj kojega je kraljevstvo čvrsto, Dhr0tarāṣṭra > dhārtarāṣṭra = Dhr0tarāṣṭrin potomakpāṇḍu = blijed, Pāṇḍu > pāṇḍava = Pāṇḍuov potomakbrahman = brahman > brāhmaṇa = pripadnik svećeničkog staleža

2. -āTvore se pridjevi ženskog roda (koji u muškom i srednjem završavaju na -a):kānta = drag, voljen > kāntā = draga, voljena

3. -ānīTvore se imena božica, tj. supruga bogova čija imena završavaju na -a:indra = Indra > indrāṇī = Indrina supruga

4. -āyanaTvore se obiteljska imena (prezimena) po imenu pretka:āśvala = Āśvala > āśvalāyana = Āśvalin potomak

5. -iTvore se obiteljska imena (prezimena) po imenu pretka. Korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr 9ddhi:marut = vjetar, Marut > māruti = Marutin potomak saratha = onaj koji vozi ista kola > sārathi = vozač kola

6. -inTvore se pridjevi koji označuju posvojnost i posjedovanje osobina osnovne (ishodišne) riječi:bala = snaga > balin > snažan

160


7. -īTvore se imenske riječi u ženskom rodu od osnova koje imaju samo muški (i srednji) rod: od osnova na suglasnik, -tr0, -u ili -a, kao i ženski rod rednih brojeva (od 5 naviše). Kada se od osnove na -a (u muškom rodu) tvori ženski rod imenice koja označava rodoslovlje ili podrijetlo (pri čemu korijenski samoglasnik prelazi u stupanj vr 9ddhi) obvezno se rabi sufiks -ī ! Ženski rod participa prezenta aktivnog tematske konjugacije izvodi se iz jake osnove (-ant > -antī ), a u atematskoj konjugaciji iz slabe (-at > -atī ):deva = bog > devī = božicabhavat = koji biva, postojeći > bhavantī = koja biva, postojećakurvat = čimbenik, činitelj > kurvatī = čimbenica, činiteljicadātr0 = davatelj, darivatelj > dātrī = davateljica, darivateljicalaghu = lagan > laghvī = laganapañcama = peti > pañcamī = peta

8. -īnaTvore se pridjevi koji se najčešće izvode od pridjeva na -añc, a znače smjer:prāñc = istočni smjer > prācīna = istočni

9. -īyaTvore se pridjevi općeg značenja:parvata = planina > parvatīya = planinskitad = to > tadīya = njegov, njen

10. -kaTvore se pridjevi i umanjenice (deminutivi). Često korijenski slog prelazi u stupanj vr 9ddhi. Ženski rod je najčešće na -ikā, rjeđe na -akā:anta = kraj > antaka = krajni, završnivarṣa = kiša > vārṣika = kišnirāja = kralj > rājika = kraljevićputra = sin > putraka = sinčić; putrikā = kćerkica

11. -tanaTvore se pridjevi s vremenskim značenjem:nu = sada > nūtana = sadašnjipurā = ranije, prije > purātana = prošli, drevni

161


12. -tama (ženski rod -tamā)Tvore se superlativi pridjeva i redni brojevi:śuci = čist > śucitama = najčišći; śucitamā = najčišćaśata = sto > śatatama = stoti; śatatamā = stota

13. -tara (ženski rod -tarā)Tvore se komparativi pridjeva:śuci = čist > śucitara = čišći; śucitarā = čišća

14. -tāTvore se apstraktne imenice ženskog roda:deva = bog > devatā = boštvo, božanstvo, božanstvenost

15. -tvaTvore se apstraktne imenice srednjeg roda:amr0ta = besmrtan > amr0tatva = besmrtnost

16. -tya (ženski rod -tyā)Tvore se imenice i pridjevi od priloga i prijedloga:ni = dolje, unutra > nitya = stalan, vječanapa = od, dalje > apatya (s.r.) = potomstvoamā = (nepr.) kod kuće, doma > amātya (m.r.) = pratilac, suputnik

17. -tha (ženski rod -thā)Tvore se samo neki redni brojevi:catur = četiri > caturtha = četvrti

18. -bhaTvore se imenice za životinje u muškom rodu:gardabha = magaracvr0ṣabha = bik

19. -ma (ženski rod -mā)Tvore se superlativi (uglavnom od prijedloga) i samo neki redni brojevi:ava = donji > avama = najnižimadhya = srednji > madhyama = sasvim srednjipañca = pet > pañcama = peti

162


20. -matTvore se pridjevi u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" od imenica (koje ne završavaju na -a ):agni = vatra, oganj > agnimat = ognjen, vatrenhanu = čeljust > hanumat = čeljusni, koji ima snažnu čeljust, Hanumat

21. -maya (ženski rod -mayī)Tvore se pridjevi u značenju "koji se sastoji od":vāk = riječ > vāṅmaya = koji se sastoji od riječi, koji je sazdan od riječicit = svijest > cinmaya = koji se sastoji od svijesti, koji je sazdan od svijestimanas = um > manomaya = koji se sastoji od uma, koji je sazdan od uma

22. -yaTvore se pridjevi i imenice muškog i srednjeg roda. Dolazi do unutarnjeg sandhija. Korijenski samoglasnik najčešće prelazi u stupanj vr 9ddhi. Te imenice i pridjevi označuju podrijetlo i rodoslovlje:grīva = vrat > graivya = vratnipitr0 = otac > pitrya = očev, očinskisubhaga = sretan > saubhāgya = srećaaditi = Aditi > āditya = Aditijev sinkuntī = Kuntī > kaunteya = Kuntin sin

23. -ra (ženski rod -rā)Tvore se pridjevi i komparativi (uglavnom od prijedloga):ava = donji > avara = nižidhūma = dim > dhūmra = siv

23. -la (ženski rod -lā)Tvore se pridjevi i deminutivi:kapi = majmun > kapila = smeđ, "majmunast, onaj koji je boje majmuna"vr0ṣa = čovjek > vr0ṣala = mali čovjek, śūdrabahu = mnogo > bahula = obilat

24. -vatTvore se pridjevi u značenju posjedovanja osobine, tj. "koji je kao ishodišna riječ" od imenica:mr0ta = mrtav > mr0tavat = onaj koji je poput mrtvacaprajā = porod, potomstvo > prajāvat = onaj koji ima potomstvo, plodannabhas = nebo > nabhasvat = "nebeski", oblak, vjetar

163


25. -van (ženski rod -varī)Tvore se pridjevi u značenju posjedovanja osobine i imenice muškog roda:pī = rasti > pīvan = debeo, pīvarī = debelamagha = obilje > maghavan = obilat, Indra

26. -vinTvore se pridjevi u značenju posjedovanja osobine:yaśas = slava, ljepota > yaśasvin = slavan, divan

PREGLED SUFIKSĀ PO RODOVIMAmuški rodimenice na: -ta, -va, -yu, -āyana, -i (patronimi), -ka, -bha, -la

srednji rod-tva, -ru, -is, -us, -as (ako nije ime), -ana (ako nije vršitelj radnje)

ženski rod-ā, -ī, -ū, -tā, -trā, -ti

muški ili ženski rod-ni, -nu, -mi, -tr0, osnove na korijen (imaju i srednji rod, ako je pridjev)

muški ili srednji rod-a, -tha, -na, -una, -ma, -ya, -ra, -tya, -tra, -tu, -an, -man, -van, -in, -vin, -īna, -īya, -tana, -tama, -tara,-maya, -mat, -vat

sva tri roda-i, -u

164

स�सक� तLekcija 54: Tvorba priloga

Lekcija 54.Tvorba priloga

U sanskrtu ulogu prilogā najčešće imaju pridjevi i imenice (posebno i zastarjelice) u određenim padežima. Osim toga, postoji i sufiksalna tvorba. Dodavanjem sekundarnih sufiksa za tvorbu priloga izvode se prilozi različitih značenja. Također, postoji i prefiksalna tvorba priloga.

sekundarni priloški sufiksi:

1. -cid, -api, -canaAko se dodaju na upitne priloge postaju prilozi mjesta, vremena i načina:

kadā = kada? > kadācid, kadāpi, kadācana = nekad, ponekadkutra = gdje? > kutracid, kutrāpi = negdjekva = gdje? > kvacid, kvāpi = negdjekutas = odakle? > kutaścid, kutaścana = odnekudkati = koliko? > katicid = nekolikokarhi = kada? > karhicid = nekad, ponekadkatham = kako? > kathamapi, kathañcana = nekako

Sufiks -api s brojevima znači "svi":trayas = tri, trojica > trayo'pi = sva trojica, sve troje

2. -tasTvore se prilozi od imenica i zamjenica:yatna = napor > yatnatas = s naporomādi = početak > āditas = otpočetka, ponajprijetat = to > tatas = tako, stoga, zatosamanta = svekolik, univerzalan > samantatas = odasvud, sa svih strana

3. -traTvore se prilozi mjesta:ta = to > tatra = tueka = jedan > ekatra = na jednom mjestubahu = mnogo > bahutra = na mnogim mjestima, posvuda

165


4. -thāTvore se prilozi načina:ta = to > tathā = takosarva = sve > sarvathā = svakako

5. -dā, -rhi, -nīmTvore se prilozi vremena od zamjenica:ta = to > tadā, tarhi, tadānīm = tadaeka = jedan > ekadā = jednom

6. -dhāTvore se dijelni prilozi od brojeva:eka = jedan > ekadhā = na jedan načindva = dva > dvidhā = na dva načinaaneka = "nejedan", višestruk > anekadhā = na mnogo načina

7. -vatTvore se priloški izrazi:prayojana = potreba > prayojanavat = u skladu s potrebom, prema potrebiyathā = tako kako > yathāvat = uistinu

8. -śasTvore se prilozi količine:bahu = mnogostruk, mnogo > bahuśas = obilato, mnogoeka = jedan > ekaśas = pojedinačnopāda = korak > pādaśas = korak po korak

9. -sātTvore se priloški izrazi od imenica, a označuju potpunu promjenu do stanja koje označava imenica:agni = vatra > agnisāt = do stanja vatre, do vatrenosti, do vatre

priloški prefiksi:

1. a- (ispred samoglasnika an-)Označava negaciju riječi kojoj se predmeće:kr0tvā = učinivši > akr0tvā = ne učinivšianta = kraj, krajnji > ananta = beskrajni

166


2. ati-Znači "vrlo, mnogo":mahat = velik > atimahat = vrlo velik

3. ā-, īṣat-Označuje se smanjenje količine ili ublažavanje:pāṇḍu = blijed > āpāṇḍu, īṣatpāṇḍu = bljedunjav, blago blijed

4. kā-, ku-Označuje se neskad, lošu osobinu čega:puruṣa = čovjek, muškarac > kāpuruṣa = gnjida, kukavicarūpa = oblik > kurūpa = gadan oblik, ružan, deformiran

5. dus-, dur-Označava lošu osobinu čega ili poteškoću:kr0ta = učinjen > duṣkr0ta = loše učinjenbhedya = slomljen > durbhedya = slomljen s teškoćom, teško lomljiv

6. nis-, nir-, vi-Označava negaciju riječi kojoj se predmeće:phala = plod, plodan > niṣphala = neplodanbala = snaga, snažan > nirbala = slab, nemoćanśastra = oružje, naoružan > viśastra = nenaoružan

7. su-Označava dobru osobinu čega, kao i "vrlo, mnogo":rūpa = oblik > surūpa = lijep, divan, zgodankr0ta = učinjen > sukr0ta = dobro učinjen, dobro napravljenbhedya = slomljen > subhedya = lako lomljivmahat = velik > sumahat = vrlo velik

167

स�सक� तLekcija 55: Glagolske složenice

Lekcija 55.Glagolske složenice

U sanskrtu se glagolske složenice tvore predmecima. Predmeci mogu biti prijedlozi, prilozi i imenice.Složeni se glagoli sprežu kao i jednostavni.

Prefiksalna tvorba (tvorbeno značenje riječi izražava se prefiksom ili predmetkom) najplodniji je tvorbeni način u glagola.Tvorba riječi prefiksacijom u tradicionalnoj gramatici također se uvrštava u tvorbu slaganjem. Tako se i glagoli nastali prefiksacijom smatraju složenim glagolima, tj. glagolskim složenicama.

Prefiks (predmetak) modificira leksičko značenje osnovne riječi, ali (za razliku od sufiksa) ne potire njezinu morfološku narav.

PRAVILA SANDHIJA KOD GLAGOLSKIH SLOŽENICAIzmeđu prefiksa i glagola vrijedi izvanjski sandhi, osim u sljedećim slučajevima:

1. primjenjuje se 1. zakon cerebralizacije, pa početni n korijena glagola može postati ṇ, kao i predmetak ni :pra+nam > praṇamati

2. primjenjuje se 2. zakon cerebralizacije, pa početni s korijena glagola može postati ṣ :ni+kram > niṣkrāmati

3. početni s u korijenima sthā = stajati i stambh = poduprijeti ispada iza ud :ud+sthā > utthātum

4. između predmetaka sam, upa i pari i glagola kr0 umeće se s :sam+kr0 > samskr0, upa+kr0 > upaskr0, pari+kr0 > pariṣkr0

PREFIKSACIJA PRIJEDLOZIMAPrijedlozi kao predmeci modificiraju osnovno značenje glagola s obzirom na način i količinu vršenja, te na izvršenost radnje. Npr. u hrvatskom: pisati > dopisati – ispisati – napisati – natpisati – opisati – otpisati – popisati – potpisati – prepisati – pripisati – propisati – raspisati – upisati – zapisati.

168


predmeci prijedlozi u glagolskim složenicama:

1. ati = preko, mimo, onkraj kram = ići, stupati > atikram = preći 2. adhi = preko, na sthā = stajati > adhiṣṭhā = stati na, stati nad, vladati 3. anu = iza, uzduž car = ići, kretati se > anucar = slijediti, ići za, ići iza 4. antar = između dhā = staviti > antardhā = umetnuti, ubaciti 5. apa = od, dalje i = ići > ape = otići, napustiti, povući se 6. api = na dhā = staviti > apidhā = staviti na, zatvoriti 7. abhi = do, pre-, k i = ići > abhī = doći, prići 8. ava = dolje, od tr00= = prekoračiti, pobjeći, preći > avatr0= = sići 9. ā = do, pri, k dā = dati > ādā = uzeti; i = ići > e > doći 10. ud = na, uz ḍī = letjeti > uḍḍī = poletjeti, uzletjeti 11. upa = pri, do yā = ići > upayā = prići 12. ni = dolje, unutra pat = pasti > nipat = upasti 13. nis = iz, izvan kr0t= rezati > niṣkr0t = izrezati 14. parā = dalje, od ji = pobijediti > parāji = izgubiti 15. pari = okolo, oko īkṣ = gledati > parīkṣ = pregledati, ispitati 16. pra = pred, prema i = ići > pre = preći; bhū = biti > prabhū = biti pretpostavljen 17. prati = protiv, natrag kr0 = činiti > pratikr0 = uzvratiti 16. vi = raz-, bez car = ići, kretati se > vicar = lutati, prošetati se 17. sam = s bhr0 = nositi, brati > sambhr0 = sabrati

Moguća je prefiksacija dvama prijedlozima:dā = dati > vi+ā+dā > vyādā = otvoritigam = ići > upa+ā+gam > upāgam = ući, doći, približiti sesad = sjedsti > upa+ni+sad > upaniṣad = sjesti pod i do

Moguća je i prefiksacija trima prijedlozima:hr0 = nositi, uzeti > pra+vi+ā+hr0 > pravyāhr0 = pretkazatihr0 = nositi, uzeti > prati+ud+ā+hr0 > pratyudāhr0 = odgovoriti

PREFIKSACIJA PRILOZIMANekoliko priloga kao predmeci spajaju se s ograničenim brojem glagola:

1. dus-, dur- = loše+kr0 = činiti > duṣkr0 = loše učiniti

169


2. su- = dobro+r0 = učiniti > sukr0 = dobro učiniti3. tiras = preko, sa strane+kr0 = činiti > tiraskr0 = zlorabiti+dhā = staviti > tirodhā = staviti na stranu, skriti+bhū = biti > tiro'bhū = nestati, izgubiti se

4. puras = ispred+kr0 = činiti > puraskr0 = štovati+dhā = staviti > purodhā = štovati

5. āvis = otvoreno, očito+kr0 = činiti > āviṣkr0 = objaviti, objelodaniti+as = biti > āviras = pojaviti se+bhū = biti > āvirbhū = pojaviti se

6. alam = dosta+kr0 = činiti > alaṅkr0 = ukrasiti, okititi

7. śrad = "srce", istina, uistinu+dhā = staviti > śraddhā = vjerovati

8. namas = naklon+kr0 = činiti > namaskr0 = nakloniti se, dati poštovanje

9. astam = (Ak. asta = kuća ) "kuću"+i = ići > astami = "ići u vječnu kuću", umrijeti, nestati

PREFIKSACIJA IMENICAMAImenske se riječi spajaju s pomoćnim glagolima: kr0 = činiti, as = biti i bhū = biti, postati.U tim slučajevima završno a, ā i i postaju ī, a u postaje ū :vaśa = nadzor, dominacija > vaśīkr0 = podvrgavatiparikhā = jarak > parikhīkr0ta = napravljen u jarku

Potrebno je semantički razlikovati srodne imenske i glagolske složenice. Npr.:ratna = dragulj; bhūta = postao, biće

glagolska složenica: ratnībhūta = onaj koji je postao (pretvoren u) draguljimenska složenica: ratnabhūta = biti dragulj

170

स�सक� तLekcija 56: Uvod u imenske složenice

Lekcija 56.Uvod u imenske složenice

Sanskrt ima najsloženije razrađeni sustav imenskih složenica od svih indoevropskih jezika. Posebno se u klasičnoj indijskoj književnosti javljaju duge i složene složenice. U sanskrtu imenske složenice imaju VELIKU sintaktičku važnost.

OPĆA PRAVILA ZA IMENSKE SLOŽENICE1. Imenske složenice sastoje se uvijek od dva člana (s iznimkom kopulativnih složenica), ali složenice potom mogu biti dio neke veće složenice.

2. Prednji član složenice stoji u obliku imenske osnove. Ako imenica ima dvije osnove – prednji član složenice je u slaboj, a ako ima tri osnove – prednji član složenice je u srednjoj osnovi.

3. Završno -n iz osnove ispadarājan + putra > rājaputra (kraljev sin); mantrin + putra > mantriputra (ministrov sin)

4. Pridjev mahat (velik ) kao prednji član apozicijskih i atributivnih složenica postaje mahā.

PRAVILA SANDHIJA KOD IMENSKIH SLOŽENICAVrijedi izvanjski sandhi, osim u sljedećim slučajevima:

1. Završno -a može ispasti ispred oṣṭha (usna ):adhara + oṣṭha > adharoṣṭha (donja usna)

2. Završno -is i -us mijenjaju se ispred bezvučnih velara i labijala u -iṣ i -uṣ :dhanus + pāṇi > dhanuṣpāṇi (koji u ruci ima lȗk)

3. Stražnji član ponekad prelazi u deklinaciju na -a :rājan > rāja (kralj); path > patha (put); rātri > rātra (noć); sakhi > sakha (prijatelj); ahan > aha ili ahna (dan)…

Glasovi s i n u stražnjem članu složenice cerebralizirat će se prema zakonima cerebralizacije, ako u prednjem članu postoji glas koji tako utječe.

Razlikujemo tri osnovne skupine imenskih složenica, a tradicionalna sanskrtska gramatika dijeli ih prema značenju u šest skupina.

171

स�सक� तLekcija 56: Uvod u imenske složenice

IMENSKE SLOŽENICE

Osnovne tri skupine1. dvandva – kopulativne (koordinativne)složenice2. tatpuruṣa – determinativne složenice3. bahurvrīhi – atributivne složenice

Determinativne složenice (tatpuruṣa) mogu se podijeliti na dvije osnovne podskupine:a) tatpuruṣa u užem smislu – padežno određene složeniceb) karmadhāraya – apozicijski određene složenice

Složenice karmadhāraya mogu se dalje dijeliti na tri podskupine:a) kārmadharaya u užem smislu – imenski ili pridjevno određene složeniceb) dvigu – brojevno određene složenicec) avyayībhāva – priloški određene složenice

Podjela imenskih složenica prema tradicionalnoj gramatici na 6 skupina:1. dvandva – kopulativne (koordinativne)složenice2. tatpuruṣa – determinativne složenice3. karmadhāraya – apozicijski određene složenice4. dvigu – brojevno određene složenice5. avyayībhāva – priloški određene složenice6. bahurvrīhi – atributivne složenice

172

स�सक� तLekcija 57: Kopulativne složenice - dvandva

Lekcija 57.Kopulativne složenice – dvandva

Članovi složenice dvandve su nezavisni i treba ih razriješiti s pomoću veznika "i":

"AB" > "A" i "B"

Dvandva je jedina vrsta imenskih složenica koja može imati više članova:

"ABCD" > "A", "B", "C" i "D"

Naziv dvandva znači par.

Prema gramatičkom ustroju, postoje dva oblika dvandve:

1. Dvandva (tj. njezin stražnji član) je u dvojini ili množini; ovisno o tome ima li dva ili više člana. Složenica zadržava rod stražnjeg člana:

hariharau > hari + hara = Hari i Haraguruśiṣyau > guru + śiṣya = učitelj i učenikhastyaśvau > hasti + aśva = slon i konjsutabhārye > suta (m) + bhāryā (ž)= sin i suprugavāgarthau > vāc + artha = riječ i smisaorātryahanī > rātri + ahan = noć i danrātryahāni > rātri + ahan = noći i danidevamanuṣyāḥ > deva + manuṣya = bogovi i ljudi

maraṇavyādhiśokāḥ > maraṇa + vyādhi + śoka = smrt, bolest i tuganarāśvarathadantināḥ > nara + aśva + ratha + dantin = ljudi, konji, kola i slonovidevagandharvamānuṣoragarākṣasāḥ > deva + gandharva + mānuṣa + uraga + rākṣasa =

bogovi, nebeski glazbenici, ljudi, zmije i demoni

2. Dvandva je zbirna imenica srednjeg roda u jednini:

aharniśam > ahan + niśā (ž) = dan i noćgavāśvam > gava (m) + aśva (m) = govedo i konjkandamūlaphalam > kanda (m) + mūla (m) + phala (m) = lukovice, korijeni i plodovi

173

स�सक� तLekcija 57: Kopulativne složenice - dvandva

Pridjevi (uključujući i participe gotove) rijetko se slažu u dvandvu:śītoṣṇa > śīta + uṣṇa = toplo i hladnositāsita > sita + asita = bijelo i crnomr0tājāta > mr0ta + ajāta = mrtav i nerođen

Dvandva s gotovim participima često imaju značenje vremenske zavisne rečenice s veznikom "čim":dr0ṣṭanaṣṭa > dr0ṣṭa + naṣṭa = viđen i nestao > nestao čim je viđenjātapreta > jāta + preta = rođen i umro > umro čim je rođen, umro po rođenjusuptotthita > supta + utthita = zaspao i probuđen > upravo se probudio iz sna

U vedskom jeziku imena bogova često su se slagala u dvandvu tako da obje imenice budu u dvojini. Od njih su se u sanskrtu zadržale samo dvije:mitrāvaruṇau > mitra + varuṇa = Mitra i Varuṇa (mitrā je vedska dvojina!)dyāvāpr0thivyoḥ > dyu + pr0thivī = Mitra i Varuṇa (mitrā je vedska dvojina!)

Ako je prvi član imenica srodstava muškog i ženskog roda na -r9, tada ona stoji u obliku za nominativ jednine:pitāputrau > pitr0 + putra = otac i sinmātāpitarau > mātr0 + pitr0 = majka i otac

Muški rod imenica koje označuju "jedno u paru" u dvojini mogu imati značenje "cijelog para", tj. mogu uključiti i ženski dio para:pitarau = "dva oca" > otac i majka, roditeljiśvaśurau = "dva punca / svekra" > punac i punica / svekar i svekrvaputrau = "dva sina" > dva sina; sin i kćibhrātarau = "dva brata" > dva brata; brat i sestra

174

स�सक� तLekcija 58: Determinativne složenice – tatpuruṣa

Lekcija 58.Determinativne složenice – tatpuruṣa

Složenica tatpuruṣa označuje ono što je izraženo drugim članom i što je pobliže označeno prvim. Drugi član po značenju ovisi o prvom. Sintaktički, prvi član može zamjenjivati bilo koji padež, najčešće genitiv. Tada složenicu treba razriješiti na način:

"AB" > "B" od "A"

Ako mijenja neki drugi padež, onda se tako mora i razriješiti, npr. u dativu: "B" ka/u "A" ; u instrumentalu "B" s "A" itd.

Čitava složenica ostaje imenica ili pridjev, ovisno o tome je li drugi član imenica ili pridjev (uključujući i particip).

Naziv tatpuruṣa znači njegov čovjek (njegov sluga). Taj naziv je primjer za tu vrstu složenice ("B" od "A", tj. "sluga" od "njega" ) i njime su tradicionalni indijski gramatičari označavali tu skupinu složenica.

175

Documents

Sanskrtska gramatika