14
Nastajanje urbanističke kulture u Srbiji i problem infrastrukture Veliki društveni i ekonomski pokreti koje je doneo 19. vek nisu podjednako uticali na razvoj urbanističke kulture u svim delovima Evrope. Tamo gde je glavni pokretač bio vladalački apsolutizam, sa iščezavanjem apsolutističke koncepcije nestaje i sam urbanizam. U isto vreme, na drugom kraju Evrope, nacionalne revolucije unose u balkanske narode težnju za što bržim kulturnim usponom i izravnavanjem sa zapadnim državama. Težnja za izravnavanjem kulturnih diferencija koje postoje između zapadnih država i obnovljene Srbije, naročito se jasno izražava u veoma živoj urbanističkoj delatnosti. Ta delatnost je u prvom redu značila rešavanje krupnih društvenih i ekonomskih problema. Pored te važne funcije, urbanističko stvaranje , po svojoj spoljašnjoj formi , sadrži elemente višeg kulturnog stupnja: planska kompozicija po kojoj se osniva i izgrađuje novo naselje, već sama po sebi predstavlja kulturnu tekovinu. Vrednost te tekovine utoliko je veća , što su najšire mase stalno u neposrednom dodiru sa njom, pa ona postaje nerazdvojna od osnovnih životnih potreba. I dok 19. vek za zapadnu Evropu znači period opadanja urbanističke delatnosti, dotle se druga trećina 19-og veka može označiti kao period stvaranja urbanističke kulture u Srbiji.„ Društvene prilike koje vladaju u Srbiji i koje prethode njenoj intezivnijoj urbanizaciji nisu omogućavale kontinuitet kulturnog razvitka. Jedan od prvih planskih dokumenata na osnovu koga bi se moglo saznati i zaključiti nešto više o urbanističkom sklopu i razvoju infrastrukture u Sbiji za vreme turske vladavine je plan „Beograd u šancu˝ izrađen 1867, u razmeri 1:3000, od Emilijana Josimovića. Ulična mreža je bez utvrđenog sistema, sačinjena je od spleta krivih i uzanih ulica; izgled varoši je takav da na posmatrača ostavlja neprijatan utisak. U potvrdu toga idu i opisi putnika koji su prošli kroz Srbiju, uglavnom oko 1830-e godine: „Ni lepih kuća ni pravilnih sokaka... Ja nađoh sokake nepravilne i na gdekojim mestima tako tesne da se jedva dvoja kola mogu mimoići...” („Putovanja po novoj Srbiji”, Sreten Popović)

Saobracaj - razvoj puteva

Embed Size (px)

DESCRIPTION

razvoj puteva u svetu

Citation preview

Nastajanje urbanistike kulture u Srbiji i problem infrastruktureVeliki drutveni i ekonomski pokreti koje je doneo 19. vek nisu podjednako uticali na razvoj urbanistike kulture u svim delovima Evrope. Tamo gde je glavni pokreta bio vladalaki apsolutizam, sa iezavanjem apsolutistike koncepcije nestaje i sam urbanizam. U isto vreme, na drugom kraju Evrope, nacionalne revolucije unose u balkanske narode tenju za to brim kulturnim usponom i izravnavanjem sa zapadnim dravama. Tenja za izravnavanjem kulturnih diferencija koje postoje izmeu zapadnih drava i obnovljene Srbije, naroito se jasno izraava u veoma ivoj urbanistikoj delatnosti. Ta delatnost je u prvom redu znaila reavanje krupnih drutvenih i ekonomskih problema. Pored te vane funcije, urbanistiko stvaranje , po svojoj spoljanjoj formi , sadri elemente vieg kulturnog stupnja: planska kompozicija po kojoj se osniva i izgrauje novo naselje, ve sama po sebi predstavlja kulturnu tekovinu. Vrednost te tekovine utoliko je vea , to su najire mase stalno u neposrednom dodiru sa njom, pa ona postaje nerazdvojna od osnovnih ivotnih potreba. I dok 19. vek za zapadnu Evropu znai period opadanja urbanistike delatnosti, dotle se druga treina 19-og veka moe oznaiti kao period stvaranja urbanistike kulture u Srbiji.Drutvene prilike koje vladaju u Srbiji i koje prethode njenoj intezivnijoj urbanizaciji nisu omoguavale kontinuitet kulturnog razvitka. Jedan od prvih planskih dokumenata na osnovu koga bi se moglo saznati i zakljuiti neto vie o urbanistikom sklopu i razvoju infrastrukture u Sbiji za vreme turske vladavine je plan Beograd u ancu izraen 1867, u razmeri 1:3000, od Emilijana Josimovia. Ulina mrea je bez utvrenog sistema, sainjena je od spleta krivih i uzanih ulica; izgled varoi je takav da na posmatraa ostavlja neprijatan utisak. U potvrdu toga idu i opisi putnika koji su proli kroz Srbiju, uglavnom oko 1830-e godine: Ni lepih kua ni pravilnih sokaka... Ja naoh sokake nepravilne i na gdekojim mestima tako tesne da se jedva dvoja kola mogu mimoii... (Putovanja po novoj Srbiji, Sreten Popovi)

Deo dunavske padine u Beogradu prema Deo dunavske padine prema stanju iz 1921. Josimoviem planu iz 1867. Taj saobraajni nedostatak trebao je biti reen Generalnim regulacionim planom Beograda iz 1923. Tom prilikom su na dunavskoj i savskoj padini bile projektovane sabraajnice koje su imale nagib manji od 4. Nove ulice koje su proseene kroz postojee blokove uspostavile su bolju saobraajnu vezu izmeu dunavskog kraja i gornjeg dela grada. Njihov zadatak je takoe bio da se to bolje povee teretna eleznika stanica Dunav , budua centralna pijaca (danas Zeleni venac) i Aleksandrova ulica.

Ulica Strahinjia Bana i Jovanova ulica u Beogradu, stanje iz 1921. Glavne saobraajne linije Pravci glavnih komunikacija poklapali su se uglavnom sa pravcima renih tokova, kao to su i reni tokovi odreeni morfolokim osobinama pojedinih oblasti. Meutim sami putevi nisu spadali u kategoriju prirodnih uslova i mogli su biti lake menjani.Nerazvijenost saobraaja prevoznim sredstvima, primitivna obrada puteva, kao i nedostatak planske izgradnje, uticali su na to da pravac i poloaj saobraajne linije ne bude uvek smatran kao neizmenjiv uslov. Meutim u sluajevima gde su reljef terena i vodeni tokovi uslovljavali pravac glavne saobraajne linije, tu je on morao biti zadran. Kako su glavni putevi po pravilu voeni kroz samo naselje , njihov je pravac uslovljavao i orjentaciju samog sistem, a donekle i plansku kompoziciju.Razvoj pravolinijskog ortogonalnog sistema kao racionalne planske konstrukcije Prava linija i prav ugao javljaju se ve u prvim tehnikim poduhvatima oveka. Na upotrebu tik osnovnih konstruktivnih elemenata nagoni oveka iskustvo o njihovoj apsolutnoj vrednosti: najkrai put vodio je pravom linijom, a prav podupira bio je stabilniji od krivog. Jedan od prvih tehnikih elemenata , upredeno vlakno , zatezanjem davalo je pravu liniju. Kada je zatezanje vreno samo teinom privezanog predmeta, pravac vlakana stvara pojam vertikalnog. Slika dva takva pravca daje pojam paralelnosti.U naem narodu raditi pravo ili krivo znai raditi dobro ili ravo. Pojam pravi znai istinit, stvaran, a re pravda, koja se povezuje za najvie oblike kulturnog razvoja drutva, izvedena je iz pojma pravosti. Najzad, to je za pojam arhitekture posebno znaajno, sama re praviti znai stvarati, graditi.Pojam pravosti u narodu predstavlja sinonim dobrog i razumnog stvaranja.Kada je postavljeno pitanje osnivanja novog naselja, bilo je u potpunosti prirodno da se i tu upotrebi steeno iskustvo vrednosti prave linije i pravog ugla. Prava ulica ve po tome to je ona najkraa i najloginija saobraajna veza , uzeta je kao osnovan i bitan element planske koncepcije. Pored toga prava ulica javlja se i kao funkcija urbanistikih elemenata: kue i gradilita. Pravougaona osnova kue upuuje na to da i samo gradilite bude pravog oblika. Reanjem pravougaonih gradilita jedno do drugog stvara se prema ulici prava linija.Pitanja o pravolinijskom ortogonalnom sistemu razreava se dalje samo sobom. Jednakost svih lanova novog naselja zahteva da sva gradilita budu iste dubine. Udvostruivanjem dubine gradilita dolazi se do rastojanja dveju oblinjih ulica. Kako su ta rastojanja meusobno jednaka, poloaj susedne ulice je time geometrijski utvren: druga ulica je paralelna sa prvom . Na taj nain stvoren je sistem paralelnih ulica.Paralelne ulice meutim pripadaju jednoj planskoj celini pa moraju biti saobraajno vezane. Dakle, uspostavlja se problem transferzale. Uslov da sva gradilita budu pravougaona, pa i ona koja e nastati na uglovima blokova, upuuju na jedino reenje : transferzala mora sei paralelene ulice pod pravim uglom. Time je najzad utvren ortogonalni saobraajni sistem.Ortogonalni sistem u planskim celinama , poinje da se ostvaruje u Srbiji tokom druge treine 19-og veka. On je proizaao kao nuna posledica razumnog prosuivanja postavljenog problema i osnovne urbanistike koncepcije. Time je ortogonalni sistem saobraajnica postao sredstvo kojim e osnovna urbanistika koncepcija biti racionalno i celishodno ostvarena . Beskrajno iroke granice koje je sam sistem postavljao planskoj kompoziciji ne bi mogle biti oznaene kao planski ablon, ortogonalni sistem pravih ulica pruao je niz razliitih reenja planskih celina.

LENICA_ortogonalni sistem saobraajnica iz 1836 ARILJE _obrada prema detaljnim planovima Dravnog katastra 1938.

BANATSKO KRALJEVIEVO_planska DONJI MILANOVAC_ortogonalni sistem kompozicija sa kraja 18-og veka saobraajnica iz 1831. godine

JABUKA(BANAT)_ planska kompozicija KOSJERI_obrada prema detaljnim planovima sa kraja 18-og veka Dravnog katastra 1938.Putna mrea Srbije kao deo evropske putne mree

Auto-putevina prostoruBalkanasu poeli da se grade u vremeJugoslavije. S obzirom na rastuu potranju (tranzitni poloaj Jugoslavije), kapacitet drumske mree sa 21om-trakom nije bio dovoljan. Plan je traio poveanje kapaciteta drumske prohodnosti i poela je izgradnja drumske mree sa najmanje 22-traka auto-puta, odnosno sa razvijanjem potencijalnih magistrala. Vanu ulogu u ovome je igrao prozapadni uticaj sa kojim je Beograd uvek rado uvao svoj integritet i time spreavao jaanje uticaja ostalih komunistikih i socijalistikih zemaljaistonog bloka.Jugoslavija je sa ovim planovima krenula jo usedamdesetim godinamadvadesetog veka. Jugoslovenska vlada je zatraila zajam odMMF-akoji je i dobila. Zapadu je ovaj jugoslovenski projekat odgovarao iz strateko-politikih razloga, pa je time ujedno bilo i olakano dobijanje zajma. Auto-putevi su uglavnom graeni na delovima nekadanjegauto-puta Bratstvo-jedinstvo.Severno-juna ruta auto-puta je jaala sa slabljenjemsocijalizma, tako da je ve tokomosamdesetihizgraen deoauto-putaBeogradNovi SadBaka Topola. Ovaj planirani auto-put je prvobitno u stvari bio samo polu-auto-put sa 12 saobraajne trake i 11 zaustavnom trakom, ukupno sa 3 trake za dva smera.Poetkomdevedesetihzavren je deo ovog puta na relacijiBaka TopolaSuboticaHorgo, ali put se nije spojio sa ostakom puta dalje na sever naMaarskojgranici, koji je ve bio spreman na relacijiReskeSegedinKekemetBudimpetaerHeehalom. Ovim spajanjem bi se otvorio koridor koji bi spajao lukeSolunaiIstanbula, (Bosfora) sasrednjomizapadnom Evropom.Po prvobitnom planuSrbijaje do1998. godine trebalo da ima 420 km auto-puteva i 220 km polu-auto-puteva.Rat u JugoslavijiiNATO bombardovanjesu bili glavni uzronici da se ovi ciljevi ne ostvare.Tokomdvehiljaditihpoeto je sa radovima navojvoanskojdeoniciBaka TopolaHorgoauto-puta, deo puta u deluBeogradNovi Sadje proiren na 22+1 traku i poelo je sa izgradnjombeogradske zaobilaznicekoja bi imala duinu od 38 km.U2012. godini, Srbija ima 610 km puteva koji se raunaju u ovu kategoriju. Auto-putE70blizuSremske Mitrovice Auto-putE75kodInije.

Auto-putevi u Srbiji, zajedno sa brzim putevima, imaju ukupnu duinu od oko 651 kilometara. Prema novoj kategorizaciji dravnih puteva u Srbiji, dravni putevi su podeljeni na puteve Ia, Ib i puteve IIa i IIb reda. Prema Generalnom Master planu saobraaja u Srbijipredvieno je da sviputevi Ia redabudu izgraeni u profilu auto-puta. Takoe, predvieno je i da pojedine deonice puteva Ib reda u Srbiji budu nadograene u profilbrzog puta. Ukupna duina auto-puteva i brzih puteva nakon izgradnje svih predvienih putnih pravaca bila bi neto vie od 1400 kilometara.Auto-puteve odlikuje signalizacija sa zelenom podlogom i belim slovima, opte ogranienje brzine 120 km/h i postojanje zaustavne trake. Za razliku od auto-puteva, brze puteve odlikuje signalizacija sa plavom podlogom i belim slovima, opte ogranienje 100 km/h i nepostojanje zaustavne trake. Sledeeevropske ruteprolaze kroz Srbiju:E65 sekcija odBijelog PoljadoSkopljaE70 sekcija odSlavonskog BrodaprekoBajakova,Beograda,PanevaiVrcadoTemivarasekcija izmeuSlavonskog BrodaiBeogradaje moderna magistralaE75 sekcija odSuboticeprekoBeograda,NiadoKumanovavei deo je moderna magistrala ili bar polu-magistralaE80 sekcija odDubrovnikapreko Nia doSofijemali deo je moderna magistrala.Kao dopuna:E662Subotica-SombordoOsijekaE761 odSarajevadoUica,aka,Kraljeva,Kruevca,Pojate,ParainaiZajearaE763 Beograd, aak,Nova Varodo Bijelog PoljaE771 odDrobeta-Turnu Severinado NiaE851 odAlbanije,PrizrenaiPritineKako bi se jasnije videlo zato i gde su se gradili takozvani veliko brzinski putevi, i nain na koji se gradi, mora se znati i za planove opan-Evropskom koridoru. Ovaj koridor je predviao izgradnju mree puteva koji bi bili uspostavljeni kako bi se ubrzao i olakao meunarodni protok robe i putnika, kako meu susednim dravama tako i doBliskog istoka,Mediterana,ka i ostalih interesnih podruja. Ovakve projekte je najvie podravala organizacija Transevropske mree TEN (Trans-European Networks), koja je aktivno uestvovala u konsolidacijama ovakvih planova.Ciljevi TEN-a su bili da koordinacijom saobraaja, protokom energenata i telekomunikacionom mreom pomogne razvoju ekonomije i zajednikog evropskog trita, budueEvropske unije.Ovim planom je dolo do oivljavanja zapadno-istone mree putaE70, dela kroz bivu Jugoslaviju, koji bi spojio ekonomske i politike centre bive drave. Ovaj koridor je nosio zvaninu oznaku Xa i spajao se sa delom severno-junog koridora putaE75sa oznakom Xb. Prvenstvo u graenju je imao koridor sa pravcem zapad-istok koji je iao rutomGrac-Maribor-Ljubljana-Zagreb-Beograd.

Razvoj eleznikog saobraaja

Izgradnja prvih pruga u naoj zemlji zapoeta je jo polovinom prolog veka kada su velikim delom naih teritorija vladale Austrougarska monarhija i Otomanska imperija. Borba srpskog naroda za slobodu, posle vievekovnog ropstva, krunisana je tokom 19-og veka stvaranjem dve drave, Srbije i Crne Gore. Posle Berlinskog kongresa ove dve nezavisne drave zapoele su svoj ivot unutar novih granica. Razvoj eleznikog saobraaja na ovim prostorima doiveo je napredak krajem 19-og i poetkom 20-og veka, odvijajui se na teritoriji tadanjih drava: Srbije, Crne Gore, Austrougarske i Turske.Godina 1854. bitna je za istoriju Jugoslovenskih eleznica. Naime, 20. avgusta 1854. godine putena je u saobraaj pruga LisavaOravicaBazija s konjskom vuom, a novembra 1856. godine i s parnom vuom. Posle Prvog svetskog rata na naoj teritoriji ostao je deo ove pruge u duini od 27 km, od dravne granice kod Jama, preko Jasenova i Bele Crkve do dravne granice izmeu Vraevog Gaja i Bazijaa. S vremenom su pojedini delovi pruge demontirani i danas je u eksploataciji samo deo pruge izmeu Jasenova i Bele Crkve. Sve kasnije izgraene glavne pruge u Vojvodini poloene su u smeru ka Peti.

Gradnja pruge kod Vrca, 1856. godine Osoblje eleznike stanice Beograd 1885. godineU okviru tadanje Otomanske imperije, na naoj teritoriji je 1874. godine putena u saobraaj pruga od Skoplja do Kosovske Mitrovice.Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbiji je priznata nezavisnost i dobijena su jo etiri nova okrugaNiki, Pirotski, Vranjski i Topliki. Na ovom kongresu Austrougarska je pomogla Srbiji da dobije nove teritorije, ali je to uslovila sklapanjem posebne konvencije. Tom konvencijom Srbiji je nametnuta obaveza da napravi prugu od Beograda do Vranja i granice s Turskom i Bugarskom za tri godine. Takodje, Srbiji je nametnuta obaveza zakljuivanja ugovora o trgovini i zahtev da se obavi regulacija erdapa. Ovakav ugovor srpska vlada je odobrila Zakonom o proglaenju konvencije.U Srbiji, iscrpljenoj ratom protiv Turaka, vladala je ekonomska kriza. Drava nije bila u stanju da odgovori obavezama koje su proizilazile iz sklopljene konvencije. Be je stalno urgirao, upozoravao i pretio. Aprila 1880. Srbija je bila primorana da potpie novu konvenciju koja se iskljuivo odnosila na izgradnju pruge. Rok za izgradnju pruge bio je opet tri godine, odnosno 15. juni 1883. godine. Krajem 1880. godine vlada je raspisala licitaciju na koju se javilo jedno francusko drutvo iz Pariza "Generalna unija". Knez Milan Obrenovi je srebrnim budakom 3.7.1881. godine udario temelj Srpskim dravnim eleznicama. Ovaj dogaaj zbio se "kraj mosta na Mokrolukoj reici do Topiderskog puta" (to mesto je u blizini dananjeg mosta "Gazela" u Beogradu). Posle samo godinu dana "Generalna unija" je bankrotirala, pa je radove nastavilo novoformirano Drutvo za izgradnju i eksploataciju Srpskih dravnih eleznica. Zbog toga je prvi sveani voz na pruzi BeogradNi zakasnio itavih petnaest meseci i protutnjao Moravskom dolinom 23. 8. 1884. godine. (4. septembra po Gregorijanskom kalendaru). Redovni saobraaj otpoeo je 3. 9. 1884. godine (15. septembra po Gregorijanskom kalendaru; taj dan Jugoslovenske eleznice obeleavaju svake godine kao Dan elezniara Jugoslavije).

Gradnja pruge kod Vrca, 1856. godine

Posle Prvog svetskog rata sve ove teritorije su se ujedinile u Kraljevinu SHS i eleznika mrea postaje jedinstvena, kakva ostaje i posle Drugog svetskog rata. Mreu pruga sainjavalo je pet sistema razliitih kolosenih irina i to: 0,600 m, 0,750 m, 0,760 m, 1 m i 1,435 m.Godine 1964. donet je program modernizacije J, koji je ukljuio i masovno ukidanje uzanih i nerentabilnih pruga.Godine 1970, tanije 31.5.1970. putena je u saobraaj prva elektrificirana pruga na mrei J Beogradiddravna granica (Zagreb).Sredinom devedesetih godina poinje intenzivna revitalizacija pruga u Vojvodini (SeanjVrac, KikindaBanatsko Aranelovo, HorgoKanjia). Tokom agresije NATO snaga na nau zemlju znatan deo pruge i postrojenja na mrei je uniten ili onesposobljen. Razvoj i modernizacija zapoeta poetkom 90-tih naglo je usporena i prekinuta u ovom periodu. Tragovi ovih dogaaja prikazani su kao ratna teta.Danas mrea pruga S iznosi 4.347 km, od ega je elektrificirano 1.387 km (32%). Ova mrea pruga prikazana je na karti, a u prilogu su dati podaci za sve pruge ili delove pruga koji su danas u eksploataciji (s nazivom uprave pod kojom su izgraene i datumom izgradnje)

Tehnika infrastruktura, saobraajna putna mrea Srbije prema Prostornom planu iz 1996. RAZVOJ ENERGETSKE INFRASTRUKTURE SRBIJEEnergetikauSrbijipoela je da se razvija tokom i pred sam kraj19-og veka. Prva elektrina centrala u zemlji podignuta je 1891-e godine uBeogradu, osam i pet godina nakon izgradnje istih uParizuiBerlinu. Ubrzo zatim, elektrocentrale su dobili Valjevo,Stara Pazova,Kikinda,VraciSubotica. UVojvodini, zbog specifinih istorijskih prilika, elekrtifikacija je sprovedena u potpunosti na samom kraju 19-og i poetkom20-og veka.Na bazi razvoja ugljarske i nafte privrede otpoela je i izgradnja termoelektrana uSrbiji. Prva termocentrala na ovim prostorima poela je sa radom1893.godine naDoroluuBeogradu, zahvaljujui profesoru fizikeoru Stanojeviu. esti oktobar, dan putanja u rad, obeleava se kao danElektroprivrede Srbije. Nakon toga1932.otvorena je jo jedna TE u Beogradu, a1948. iTermoelektrana Mali KostolackodKostolca.Karta elektroenergetskog sistema Srbije iz Prostornog plana, 1996. godina Hidroenergetika se u Srbiji razvija od poetka20-og veka. Postoji veliki broj hidrocentrala, od kojih je nekoliko od dravnog i regionalnog znaaja, a ostale su lokalnog znaaja: HE BistricaiHE PotpenaLimu, zatimHE SjenicaiHE Kokin BrodnaUvcui HE Bajina BataiHE Zvornikna samoj Drini itd.Od ukupne proizvodnje elektrine energije, 25,4% se proizvodi uhidroelektranama, to je samo 34% od ukupnih instalisanih elektroenergetskih potencijala za proizvodnju struje.Bajina Bata, hidrocentrala sa najveim padom u Evropi, kljumi objekat sistemaRazvoj telekomunikacione infrastrukture u SrbijiZasluga za uspostavljanje prve telefonske linije u Srbiji pripada Pantelejmonu-Panti Mihajloviu koji je prvi instalator i propagator novog izuma.Godine 1882. Panta je, na osnovu Zakona o pomaganju industrijskih preduzea, dobio koncesiju od kralja Milana Obrenovia, da podie telefonske stanice i eksploatie ih. U cilju reklamiranja novog izuma, za koji u Beogradu, po njegovim reima, niko nije znao, Panta je 14. marta 1883. godine, povezao Geografsko odeljenje Ministarstva vojnog, smeteno na prvom spratu zgrade Tri lista duvana i inenjersku kasarnu, koja se nalazila preko puta Botanike bate. Prvi razgovor vodili su vojni ministar Tihomilj-Tea Nikoli i kapetan Kosta Radosavljevi.Javni telefonski saobraaj u Srbiji zapoeo je 1899. godine putanjem u rad induktorske centrale tipa Berliner, montirane na prvom spratu Kolareve kue. Samo nekoliko godina kasnije, 1902. godine, u zgradi u Kosovskoj ulici, montirana je centrala Simens i Halske sa hiljadu novih brojeva, to slikovito govori o poveanom obimu telefonskog saobraaja i naraslim potrebama.

-U Beogradu je 1911. godine, u novoj zgradi u Kosovskoj ulici, montirana i putena u rad telefonska centrala sa centralnom baterijom, sistema Vestern elektriks, sa tri hiljade brojeva.-Prva automatska centrala sa jedanaest hiljada brojeva putena je u rad 1931. godine u Beogradu, a nabavljeno je i deset hiljada automatskih telefonskih aparata.Poetak internet saobraaja u SrbijiPovezivanjeSrbijena internet je poelo krajem1980-ih povezivanjemUniverziteta u Beograduna tadanju evropsku akademsku mreu (EARN). Sa poetkom rata u bivojSFRJi uvoenjem sankcija sve veze sa EARN-om su prekinute. Tek krajem1995. godine veze su ponovo uspostavljanje i poinje prvo komercijalno pruanje internet usluga irokoj populaciji. esti su bili kvarovi na mrei prekidanja optikog kabla saMaarskomitd. Posle demokratskih promena2000. dolazi do ubrzanog razvoja telekomunikacione infrastrukture i poveanja brzine interneta. U 2005-oj godini, internet linkSrbijeje dostigao 3Gbps. Danas uSrbijivie od 60% domainstava ima pristup internetu.

LITERATURA:1.INFRASTRUKTURA, SAOBRAAJ, URBANIZAM, ARHITEKTURA; PROF.MR RAJKO KORICA; ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGRADU; 2008.2.PROBLEMI URBANIZMA; BRANKO MAKSIMOVI; IZDAVAKA KNJIERNICA GECE KONA-BEOGRAD;1932.3.URBANIZAM U SRBIJI; BRANKO MAKSIMOVI; IZDAVAKA KNJIERNICA KOSTE J. MIHAILOVIA BEOGRAD; 1938.4.URBANIZAM KROZ VEKOVE; NIKOLA DOBROVI; NAUNA KNJIGA BEOGRAD; 1951.5.PROSTOR, VREME, ARHITEKTURA; S. GIDION; GRAEVINSKA KNJIGA BEOGRAD; 1969.6.TRANSPORT , ENGINEERING AND ARCHITECTURE; COLLIS HUGH; LAURENCE KING PUBLISHING LONDON; 20037.THE CITY SHAPED :URBAN PATTERNS AND MEANINGS THROUGH HISTORY; KOSTOF SPIRO; THAMES AND HUDSON LONDON; 1999.8. http://www.tajmlajn.com/9. http://www.zeleznicesrbije.com/10. http://www.urbel.com/11. http://www.putevi-srbije.rs/