17
Seminarski rad iz Saobraćaja i saobraćajnih sistema Tema: Bosna I Hercegovina Studenti: Profesor:

Saobracaj u BiH

  • Upload
    -

  • View
    173

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Seminarski Rad Iz Saobraćaja i Saobraćajnih Sistema

Citation preview

Seminarski rad iz Saobraaja i saobraajnih sistema

Tema: Bosna I Hercegovina

Studenti: Profesor:

aak,2014

SADRAJ:1.Uvod12.Razvoj drumskog saobraaja u BiH kroz istoriju23.elezniki saobraaj54.Vodeni saobraaj74.1.Tok reke75.Vazduni saobraaj85.1.Kontrola letenja Bosne I Hercegovine96.Zakljuak107.Literatura11

1. Uvod

Bosna I Hercegovina zauzima poloaj izmeujadranske obaleBalkanskog poluostrvai njegove unutranjosti (Panonska nizija,Moravski basen). Stoga su i glavni putni pravci ove republike veze ove dve oblasti jugoistoneEvrope. Glavna tekoa zemlje je njen veoma izraen planinski karakter i teka neprohodnost, to je znatno doprinelo sporom razvoju saobraaja u zemlji.U pogledu opteg stepena razvijenosti i saobraajne strukture saobraajne infrastrukture,Bosna i Hercegovina zaostaje u odnosu na potrebe privrede i drutva, naroito u pojedinimpodrujima. Ovoje rezultat unitavanja postojee saobraajne infrastrukture i sredstava tokom ratnih razaranja na teritoriju Bosne i Hercegovine, kao i nedovoljnog ulaganja u popravak,rekonstrukciju, te modernizaciju unitenih kapaciteta i izgradnju novih.Drutveno-historijski uslovi su u proteklim stoljeima imali relativno negativan utjecaj na razvoj saobraaja u Bosni I Hercegovini. Strani osvajaci koji su pod okupacijom drzali pojedine delove nase zemlje gradili su puteve koji su odgovarali njihovim,uglavnom vojnim I trgovackim,a najcesce eksplatacionim interesima.Tek tokom prekida okupacije,saobracaj se razvija prema interesima I planovima,u korist naroda sa prostora Bosne I Hercegovine.

2. Razvoj drumskog saobraaja u BiH kroz istoriju

Geoprometni poloaj BiH je takav da se preko nje ostvaruju prirodne veze Evrope prema Istoku i Mediteranu. Osnovna saobraajna infrastruktura gradi se dolinama vodotoka Une,Vrbasa, Bosne, Neretve, Morave, gdje su se iljudski tokovi kretali hiljadama godina.

Naglidrutveno ekonomskirazvojuposlijeratnomperioduimaojezaposljedicuioptu tendenciju porasta saobraaja. Pri tome, prevozni kapaciteti motornog drumskog saobraajarastu izuzetno brzim tempom.U periodu 1923-1980.godine dolazi do daljeg rasta drumskogmotornog voznog parka, naroito izraenog u rastu prikljunih vozila. Rast broja vozila uBosni i Hercegovini ogleda se usledeim periodima:

- 1966-1970 godine, 8.562 vozila, a u proseku godinje 1.712 vozila

-1971-1975 godine, 15.907 vozila, a u proseku godinje 3.181 vozilo

-1976-1980 godine, 16.409 vozila, a u proseku godinje 3.282 vozila

Razvoj drumskog saobraaja u baobraajnom sistemu BiH, u poslednjih 20 gidinakarakterie brzi porast stepena motorizacije, naroito protekle decenije, u kojoj je prosjena godinja stopa rasta broja registrovanih vozila iznosila 16 %.Poevi od 1981.godine, usljed znaajno pogoranih uslova privreivanja, a uorganizacijama javnog drumskog transporta dolazi do stagnacije, koja traje do 1983. Godine.Stepen razvijenosti drumskog saobraaja po pojedinim regionima u svijetu i pojedinim zemljama u direktnoj je zavisnosti od dostignutog nivoa ukupne privredne razvijenosti.

Slika: Glavni drumski put kroz Bosnu I Hercegovinu

Izraena neravnomjernost teritorijalnog razmetaja svetske privrede otuda ima za posledicu i neravnomeran razmetaj kapaciteta drumskog saobraaja. Prema statistikim podacima za 2002. godinu stepen motorizacije po kontinentima dostigao je visok nivo od 7,6 stanovnika po motornom vozilu. To potvruju podaci iz Tabele.

Pregled broja stanovnika po motornom vozilu u 2002. godini po kontinentima i u BiH

Struktura voznog parka u FBiH u 2002. Godini

Struktura voznog parka u Federacija BiH u 2002.g.NEDOSTACINedostaci drumskog saobraaja su niska bezbednost, velika energetska potronja po jedinici prevoza i visoki eksterni-ekoloki trokovi, zbog zagaivanja ivotne sredine. Osim toga, nedostatak mu je i mala transportna sposobnost njegovih transportnih jedinica, to se dobrim delom moe otkloniti poveavanjem njihovog broja.

3. elezniki saobraaj

elezniki saobraaj u Bosni i Hercegovini obavljaju dva operatora-javna preduzea:eleznice Federacije BiHsa sjeditem u Sarajevu ieleznica Republike Srpskesa sjeditem u Banja Luci. Za upravljanje zeleznikom infrastrukturom osnovana je zeleznika BH javna korporacijaeleznice Bosne i Hercegovine ili BH, sa sjeditem u Doboju.

Ukupna duina eleznikih pruga iznosi 1031 km, emu treba dodati i industrijskekoloseke do svakog znaajnijeg proizvodnog kapaciteta. Ovo eljeznikim operatorima dajemogunost direktnog pristupa u preuzimanju i isporuci svih vrsta robe.Glavni korisnici uslugaeljeznikog prijevoza su: hemijska industrija u Tuzli,elezara i BH Steel u Zenici, rudnici mrkog uglja u Zenici i Tuzli, Rudnik eljezne rude u Prijedoru, Aluminijski kombinat uMostaru,industrijski kompleks u Sarajevu, distributeri naftnih derivata i drrugo.

Pored osnovne delatnosti, prevoza robe i putnika,eljezniki operatori u BiH obavljajui komplementarne delatnosti kao to su; specijalni prevozi, skladitenje, kombinirani transport,pretovar i td. Robno transportni centri za prihvat, pretovar ili skladitenje pojedinanih, paletnih igrupnih poiljki,ve funcioniraju ili se obnavljaju u svim veimindustrijskim centrima u BiH(Ploe, Mostar, Sarajevo, Doboj, Banja Luka, Tuzla, Zenica, Brko Distrikt, Bosanski amac...)

Najvanije eleznike linije su:- Ploe-Mostar-Sarajevo-Zenica-Doboj-Bosanski amac-(Vinkovci) i dalje prema Centralnoj i Istonoj Evropi,-Biha-Bosanski Novi-Prijedor-Banja Luka-Doboj-Tuzla-Zvornik-(Srbija)

Za potrebe Grada Sarajeva izgraena je mrea gradske eleznice (5.271 km) i odvojak Ilida Ilida Banja (1.28 km) sve u vremenu od 05.01.1885. do 28.06.1891.godine). U vremenu od 1918. do 1942. godine, u Bosni i Hercegovini izgraene sljedee pruge: Bosanski Novi Bosanska Krupa (04.10.1920) i pruga Bosanska Krupa Biha (17.01.1924). To su bile pruge normalnog kolosjeka. Od uzanih pruga u pomenutom periodu izgraene su pruge Bosanska Raa Bijeljina, Bijeljina- Ugljevik, Trebinje-Bilea, Pazari Tarin i Metkovi - Ploe. Period poslije Drugog svetskog rata karakterie izgradnja Omladinskih pruga normalnog kolosjeka Brko Banovii (89,100 km) i amac Sarajevo (238.......KM). Prva je putena u saobraaj 07.11.1946., a druga 15.11.1947. U narednom periodu izgraene su pruge Biha-Knin (28.11.1948). Modria Gradaac (27...... 1951), Doboj Tuzla (27.08.1953), Sarajevo Ploe (01.10.1968). Od uzanih pruga izraene su samo dvije pruge: Bugojno Gornji Vakuf (18,400 km) koja je predata u saobraaj 03.10.1945. godine i pruga Foa Miljevina (14 km) putena u saobraaj 01.07.1962. godine. Od 1966. do 1978. godine, ukinute su sve uzane pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Ve 1969. godine elektrificirana je pruga Sarajevo Ploe, a naredni period 1992. godine je period elektrifikacije bosanskohercegovakih pruga i uvod najsavremenijih tehnologija u eljeznikom saobraaju. Izgraeni su centri daljinskih upravljanja u Doboju, Rajlovcu i Bosanskom Novom, a APB, telekomanda vue, telekomanda saobraaja obezbjeivali su visoki stepen bezbjednosti u odvijanju eljeznikog saobraaja. Remontovane su pruge, poveane su brzine vozova poboljana propusna mo pruga i obnovljen vozni i vuni park. Bosanskohercegovake eljeznice uvrstile su se u red modernih savremenih eljeznica Evrope.A onda je doslo do agresije na nau zemlju.eljezniki kapaciteti i infrastruktura su uniteni. Ukupna teta se procjenjuje na milijardu amerkih dolara. Kao i mlada drava Bosna i Herceogvina, eljeznice se diu iz pepela. Programi obnove i razvoja se realizuju uz pomo drave, FBiH i Meunarodne zajednice. Obnovljene su pruge, mostovi, pruna postrojenja i kontaktna mrea i uspostavljen saobraaj na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

4. Vodeni saobraaj

Recni saobracaj u Bosni I Hercegovini void poreklo jos Ilirijskog perioda kada se saobracaj ponajvise razviijao zbog trogine.Danass u Bosni I hercegovini plovne reke su Una,Sava,Vrbas,Drina I Neretva.Samo je Sava plovna celom njenom duzinom kroz Bosnu I Hercegovinu. U Jasenovcu irina plovnog puta iznosi 50 m,a u Bosanskom amcu 75 m,sa dubinom od oko 2.20 m. Pristanita na bosanskoj obali su Brko (naopremljenije),Oraije,Bosanski amac,Bosanski Brod (naftna luka),Bosanska Gradiska.Sacom je mogu prolaak brodovima I do 1000 t nosivosti. Drina I Una su znacajne zbog prevoza drveta(splavarenje). Zabelezeno je da se Drinom prevozilo oko 180.000 neobradjenih trepaca godinje. Neretva je plovna na naoj teritoriji oko 4 km (uzvodno od Metkovia,nizvodno od apljine). Neretva je plovna zahvaljujuci ekplataciji ljunka koja se vrsi prekomerno pa se za godinu ne moe nataloiti ljunka koliko se eksplatise,pa se time poveava dubina I plovnost reke. Drina I Bosna na uu prave pliake zbog akumulacionih procesa pa je otean transport I veza sa Savom (Raanski I amaki sector).U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Savaje veim svojim delom plovna.Takodje jeplovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust rijeni saobraaj. Najvee luke u Bosni na ovoj rieci se nalaze u Bosanskom amcu i Brkom.U stara vremena rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grkom nazivu SAOVIOS, a danasse jednostavno jednostavno zove Sava. Nakon to je Panonsko more prije ne mnogo milionagodina presuilo zaelo se korito ove reke. Sava je bila zajednika reka stanovnici ma sa obe njene obale. Posle toga onaje postala granica izmedju dvasveta (Habsburko i Osmanlijsko carstvo).

4.1. Tok reke

Sa hidrolokog aspekta, prostor BiH se moe oznaiti kao relativno bogat povrinskom ipodzemnom hidrolokom mreom. Svi glavni reni tokovi hidroloki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok reke Save koji je nisko poloen,te mu dotiu svi vei reni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina,Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakterrenih dolina sa velikim padovima, te raspolau znaajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno znaajna Drina koja ima najrazvijeniji hidroloki sistem i ogromanhidroenergetski potencijal l koji je jo uvek nedovoljnovalorizovan. I ostali rijeni tokovi imaju veliki privredni znaaj,mada uglavnomsamo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju Bosni I Hercegovini.

5. Vazduni saobraaj

Bosna i Hercegovina zauzima specifian geografski poloaj koji povezuju zapadne i istone regije evropskih i bliskoistonih zemalja. Ta injenica ide u prilog razvoju zranog saobraaja i odgovarajue pratee infrastrukture.U Bosni i Hercegovini koja je tada bila u sklopu Kraljevine SHS avioni su u poetku koriteni za prevoz pote da bi se kasnije uveo i prevoz putnika. U tom periodu vie se koristio aerodrom u Rajlovcu. U toku drugog svjetskog rata aerodrom Butmir je koristilo Luftwaffe za svoje borbene operacije. Poslijeratni zrani prijevoz nije bio veeg intenziteta i to u periodu od 1945 do 1969 godine. Nakon tog perioda poeo je intenzivniji razvoj zranog saobraaja i pratee infrastrukture tj aerodroma. Aerodrom Butmir je svoj puni kapacitet dobio kada je Sarajevo izabrano za organizaciju zimske olimpijade.Butmirska poletno-slijetna pista (PSS) je proirena na ukupnu duljinu od 2600 metara, a uz to je izgraen i novi terminal. Ostali meunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini koji se koriste za zrani saobraaj su Banjaluka, Mostar i Tuzla.Potrebno je napomenuti da je Bosna i Hercegovina prije raspada bive Jugoslavije bila centar vazduhoplovne (zrane) industrije. SOKO Mostar je proizvodio avione tipa: Galeb, J-21 Jastreb, J-22 Orao, Galeb G-4 i helikoter Gazela (ukljuujui i borbenu varijantu Gazela - GAMA). Od velikih infrastrukturnih objekata potrebno je pomenuti i aerodrom eljava koji je predstavljao jedan od najveih infrastrukturnih objekata bive Jugoslavije. U opsadi Sarajeva aerodrom Butmir je rezolucijom vijea sigurnosti stavljen pod ingerenciju meunarodnih snaga i sluio je za dostavu huminatarne pomoi i obavljanje slubenih misija.Dananji zrani saobraaj nije na zadovaljavajuem nivou.Kompleksni odnosi izmeu dravnih organa i nejasne ingerencije pojedinih institucija i dalje blokiraju napredak zranog saobraaja i unaprijeenje avijacije u Bosni i Hercegovini.

5.1. Kontrola letenja Bosne I HercegovineNakon sedam godina od usvajanja Strategije upravljanja zranim prostorom BiH, BiH je konano korak do uspostavljanja kontrole letenja svojim nebom.Vee ministara BiH je na sjednici dalo saglasnost na Pravilnik o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta Agencije za pruanje usluga u vazduhoplovstvu BiH (BHANSA).Svaka drava ima neosporno pravo da kontrolie svoje nebo. Usvajanjem ovog akta stvoreni su uslovi za nastavak aktivnosti u procesu zavretka. Strategije upravljanja vazdunim prostorom BiH koju je vee ministara BiH usvojilo jo u oktobru 2005. Pravilnikom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije za pruanje usluga u zranoj plovidbi BiH, a u skladu sa Zakonom o Agenciji za pruanje usluga u zranoj plovidbi BiH, BHANSA preuzet e osoblje entitetskih direkcija civilne avijacije.Otvara se mogunost i zapoljavanja novih, mladih strunjaka iz ove oblasti. Sredstva za finansiranje BHANSA-e osiguravaju se iz sredstava ostvarenih od preleta, a koje pruaocu usluga kontrole zranog prometa Agenciji doznaava EUROCONTROL (Evropska agencija za sigurnost zrane plovidbe).

Preuzimanjem kontrole zranog prostora iznad teritorija BiH i ostvarivanjem prihoda po tom osnovu, entiteske vlade e se osloboditi obaveza koje sada imaju prema entitetskim direkcijama civilne avijacije u ukupnom iznosu od osam miliona konvertibilnih maraka.Podsjeamo, 7. maja 2012. godine testiran je sistem i mrea za preuzimanje kontrole letenja bh. nebom u sklopu ATM projekta koji provodi BHDCA. Krajem ove godine trebala bi zapoeti prijelazna faza preuzimanja naeg neba. Potpisivanjem FAB-C ugovora i uspostavljanjem funkcionalnih blokova, BiH e potpuno kontrolirati svoje .

6. ZakljuakU ovoj temi smo obradjivali saobraajne sisteme,izvrili smo podelu saobraaja I detaljnoopisali svaki od njih.Naveli smo neke prednosti saobraaja a i mane,sto se moze prvovjeriti iproitati u ovom radu. Uloga saobracaja u privrednom zivotu svake zemlje jeste mnogostruka iznacajna.Postoji vrsta uzajamna zavisnost izmedju stepena razvitka saobracaja u jednoj zemlji I razvoja privrede.Saobracaj je rezultanta odredenog nivoa razvitka privrede s jedne strane,a sadruge strane on sam vrsi uticaj na privredni razvoj svake zemlje. Osnovni pokazatelji stanja sigurnosti drumskog saobraaja na odredjenom podruju su saobraajne nezgode i nastradale osobe u tim saobraajnim nezgodama. Jedan od zakljuaka u razmatranju saobraajnih nezgodau Bosni i Hercegovini je dase potpuni obim problema sigurnosti na putevima nemoze u celosti razmotriti, budui da o saobraajnim nezgodama koje uzrokuju povrede/smrtne sluajeve nepostoji potpuni izvetaj.

7. Literatura

[1] http://www.Historijski%20Razvoj%20Drumskog%20Saobracaja%20u%20BiH[2] http://www./Seminarski%20saobracaj1/Vodni%20saobraaj%20-.html[3] http://www.Seminarski%20saobracaj1/Podjela%20Saobracaja%20Seminarski%20Rad.html

7