29
Pitanja: 1.Koje aktivnosti treba sprovoditi ukoliko se želi rast i razvoj urbanog ili ruralnog područja? Ako određeno područje, urbano ili ruralno, želi rasti i prosperirati, biće potrebno: - planirati, - studirati, - projektovati, - konstruirati, - operirati, - održavati i - administrirati nove sisteme dovoljno široke, kako za javni transport tako za privatni. Ovi sistemi treba da zadovolje potrebe za duži period. Ovi sistemi treba da su tako dimenzionisani da omoguće max.slobodni tok saobraćaja. 2.Čemu treba voditi računa pri planiranju saobraćaja i prevoza posmatrano sa šireg aspekta? Planiranje je potrebno sprovesti tako da se efikasno iskoristi teren id a se doprinese estetskom izgledu prostora. Ovako definisani ciljevi trebaju biti prihvaćeni od saobraćajne inženjerije i transporta i trebaju biti obaveza za savremeno društvo. Pitanja: 1. U kom periodu i gdje je otkriven točak? Vjerovatno u Mezopotamiji, prije nekih 5000 godina. 2. Ko je sagradio najstarije kamene puteve i kada? Dva velika naroda – Asirski i Egipatski – počinju sa razvojem puteva. Znaci prvih puteva ukazuju na postojanje jedne rute između Azije i Egipta. Grčki 1

Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zadaci planiranje

Citation preview

Page 1: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Pitanja:1. Koje aktivnosti treba sprovoditi ukoliko se želi rast i razvoj

urbanog ili ruralnog područja?Ako određeno područje, urbano ili ruralno, želi rasti i prosperirati, biće potrebno:

- planirati, - studirati, - projektovati, - konstruirati, - operirati, - održavati i - administrirati

nove sisteme dovoljno široke, kako za javni transport tako za privatni. Ovi sistemi treba da zadovolje potrebe za duži period. Ovi sistemi treba da su tako dimenzionisani da omoguće max.slobodni tok saobraćaja.

2. Čemu treba voditi računa pri planiranju saobraćaja i prevoza posmatrano sa šireg aspekta?

Planiranje je potrebno sprovesti tako da se efikasno iskoristi teren id a se doprinese estetskom izgledu prostora. Ovako definisani ciljevi trebaju biti prihvaćeni od saobraćajne inženjerije i transporta i trebaju biti obaveza za savremeno društvo.

Pitanja:1. U kom periodu i gdje je otkriven točak?

Vjerovatno u Mezopotamiji, prije nekih 5000 godina.

2. Ko je sagradio najstarije kamene puteve i kada?Dva velika naroda – Asirski i Egipatski – počinju sa razvojem puteva. Znaci prvih puteva ukazuju na postojanje jedne rute između Azije i Egipta. Grčki historičar Herodot (484 – 425 p.n.e.) spominje da je najstarije kamene puteve sagradio kralj Keops u Egiptu, da bi pripremio kolovoz za transport ogromnih stijena namijenjenih za gradnju piramide.

3. Gdje i kada su sagrađeni prvi putevi uz naučni pristup gradnj?Prvi putevi naučno sagrađeni javljaju se dolaskom Rimskog Carstva. Dovoljno je spomenuti svjetski poznatu VIA APPIA, od Rima do Hidruntuma, čiju je gradnju počeo Appius Claudius 312. godine p.n.e. To opravdava činjenicu da Rimljanima pripada slava da su počeli sa naučnim metodom gradnje puteva.

1

Page 2: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

4. Zbog čega su bili važni putevi za Carstvo Asteka?Carstvo Asteka u Meksiku moglo se proširiti od obala Meksičkog zaliva do obalne zone Pacifika zahvaljujući rutama trasiranim od strane urođenika. Neki izvori spominju da je glavni grad Asteka bio smješten na ostrvu u sred jezera i da su ga velike ceste vezivale sa kopnom. Ove ceste uključuju pokretne mostove koji su činili veliki broj čamaca koji su krstarili s jednog kraja na drugi.

Pitanja:1. Po čemu je karakterističan period IV, V i VI vijeka za prevoz?

U IV, V i VI stoljeću vidi se opadanje Carstva, nestanak mreže puteva i povratak na tovarne životinje.

2. Po čemu jekarakteristićan XII vijek i kakav tlocrt imaju ulične mreže u gradovima?

U VII stoljeću feudalni sistem pojačava redukciju stanovništva i putovanja, te se polovinom stoljeća potpuno napušta održavanje carskih ruta. Tokom ovog i slijedećeg stoljeća, trgovina se odvija kopnenim putevima, prouzrokovana invazijom Vikinga sa sjevera i Arapa sa juga. Njihov tlocrt čine uske ulice grupisane poput geometrijskih kvadrata.

3. Kada se pojavila prva kočija i gdje?Kočiju je uveo u Ameriku Španjolac Sebastijan de Aparicio tokom XVI stoljeća.

4. Kada i gdje je konstruisana prva cesta u novom svijetu?Španjolac Sebastijan de Aparicio je konstruisao prvu cestu Novoga svijeta, između Meksika i Verakruza, približno između 1540–1550.

5. Kada je uvedena naplata putarine, gdje i u koje svrhe?Osamnaesto (XVIII) stoljeće označava početak moderne ere. Promet se povećava velikim naporom zbog slabog stanja puteva. Njegovom razvoju znatno doprinosi uvođenje naplate putarine što dozvoljava izgradnju i održavanje ovih puteva.

6. Čime je obilježeno XIX sa aspekta prevoza?Devetnaesto (XIX) stoljeće počinje neobičnim porastom stanovništva i “Zlatnom epohom” diližansi (1800–1830). Takođe od početka stoljeća počinje eksperimentiranje sa vozilima na vlastiti pogon upotrebljavajući snagu vodene pare.

2

Page 3: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

7. Kada se pojavio prvi metro i u koja slijedeća dva grada?Podzemni voz (metro) pojavio se prije više od jednog stoljeća u Londonu (Engleska), 10 januara 1863. godine, koji je tada bio najnaseljeniji grad na svijetu. Kao odraz te integracije tržišta, koja su proizvela brz napredak produktivnosti, nove tehnologije proizvodnje i razvoj lokalne industrije, gradovi kao Njujork i Čikago, sagradili su podzemni voz (metro) u 1867. i 1882. godine.

8. Kada se javlja automobil za motor sa unutrašnjim sagorijevanjem?

U posljednjim decenijama XIX stoljeća dolazi do pojave automobila sa motorom na benzin i ponovo se rađa želja za održavanjem puteva u dobrom stanju koji su bili još jedanput napušteni.Može se potvrditi da se motorno vozilo sa motorom sa unutrašnjim sagorjevanjem u obliku u kome se sada poznaje rađa se sa početkom XX stoljećem.

Pitanja:1. Po čemu je karakteristično planiranje u industrijski razvijenim

zemljama prije 1950.g.?Prostorno - saobraćajnog planiranje se vezuje za industrijski razvijene zapadne zemlje prije 50 godina. Dotada se saobraćajno planiranje temeljilo na jednostavnoj procjeni krivulje o dotadašnjoj stopi rasta saobraćaja i na šematskom prikazivanju prostorne raspodjele putovanja u obliku tabelarnih pregleda o izvorištima i odredištima putovanja i linija veza.

2. Kada je počeo sa primjenom Gravitacioni model u planiranju saobraćaja?

Sredinom 1950-te godine postignuto je nekoliko tehničkih i metodoloških inovacija. Počeo se primjenjivati gravitacioni model koji je poboljšan posebno u određivanju gravitacione mase, definisanju ekonomske udaljenosti i troškova dezagregacije putovanja po vrstama itd. Saobraćajni modeli su se počeli sve više povezivati s modelima koji su opisivali i projecirali ekonomsku strukturu posmatranog područja.

3. Šta je ubrzalo razvoj saobraćajno-prevoznog planiranja?Razvoj saobraćajno – prevoznog planiranja ubrzan je kada je otkrivena veza između namjene površina i putovanja.

4. Po čemu je karakteristična saobraćajna studija Čikaga u periodu 1955-1961.g.?

Razlika u namjeni površina uzrokuje razlike u veličini, sistemu i prostornom i vremenskom rasporedu putovanja. Prešlo se sa izučavanja saobraćajnih tokova,

3

Page 4: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

na proučavanje namjene površina, gdje izvorište i odredište svih putovanja uzrokuje te tokove. Ovaj pristup je uspješno primjenjen u saobrćajnoj studiji Čikaga (1955-1961 god.)

5. Po čemu je karakterističan model razvijen na Harvardskom univerzitetu?

Razvijeni su modeli na Harvadskom univerzitetu - sveobuhvatni saobraćajni model ima tri podmodela: saobraćajni, ekonomski i razvojni. Ovaj model je koristila i Međunarodna banka za izradu saobraćajnih studija u zemljama u razvoju.

6. U kojoj zemlji je razvijen model za projekciju teretnog, a potom i putničkog saobraćaja?

Holandija je izdala model za projekciju teretnog saobraćaja, a nešto kasnije i za projekciju putničkog saobraćaja.

7. Od čega se sastoje kvantitativne metode u sektorskom planiranju saobraćaja?

Primijenjeno je sektorsko planiranje u bivšoj Jugoslaviji (BiH) na bazi kvalitativnih postupaka. Poslije se razvijaju kvantitativni metodi u sektorskom planiranju saobraćaja, a sastoje se od:

- projekcije saobraćaja na bazi regresionog modela- projekcije saobraćaja pomoću kapitalnog modela privrednog razvoja - projekcija saobraćaja primjenom tranzitnih matrica.

8. Na čemu se temelji donošenje investicionih odluka u projektnom planiranju?

Kod projektnog planiranja prisutno je nastojanje da se investicione odluke temelje na profinjenim metodama vrednovanja.

Pitanja:1. Uzroci nastanka problema u saobraćaju?

Nastanak problema u saobraćaju može biti uzrokovan gradskom mrežom, zastarijelim ulicama (cestama). Uske ulice postaju sve tjesnije za postojeći saobraćaj.“Moderno vozilo je zastarijelo – ne uklapa se”. Razvoj motornih vozila je uzrokovao probleme u saobraćaju.

2. Koji su osnovni faktori uticajni na probleme u saobraćaju i prevozu?

4

Page 5: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Uprkos što je u posljednje vrijeme tehnološki napredak uspio projektovati i izgraditi sistem puteva više prilagođenih vozilima koja ih koriste, kao i moderni urbanizam, problemi saobraćaja u mnogo gradova još postoje. U nastavku se navodi pet faktora koji mogu povećati ove probleme na koje trebamo računati pri svakom pokušaju da ih rješimo:1. Različiti tipovi vozila na istim saobraćajnicama

- različite dimenzije, brzine i vučno-brzinske karakteristike- različita vozila- kamioni i autobusi velike brzine- teški kamioni male brzine, uključujući prikolice- zaprežna vozila, koja još uvijek postoje u nekim zemljama- motocikli, bicikli, itd.

2. Superponiranje motorizovanog saobraćaja na neadekvatnim saobraćajnicama- relativno male promjene u planu gradova- tijesne ulice sa velikim brojem krivina i izrazitim nagibima- nedovoljni trotoari- ceste koje nisu poboljšavane

3. Nedostatak planiranja u saobraćaju- ulice, ceste i mostovi koji se nastavljaju graditi prema starim

specifikacijama- raskrsnice projektovane bez tehničkog osnova- skoro nikakvo predviđanje parkinga- neprihvatljivo lokaliziranje stambenih zona u odnosu na

industrijske i komercijalne zone4. Automobil nesmatran kao javna potreba

- nedostatak procjene vlasti o potrebi vozila unutar ekonomije prevoza

- nedostatak javne procjene općenito spram važnosti motornog vozila5. Nedostatak saradnje između vlasti i korisnika

- zastarjelo zakonodavstvo i regulisanje saobraćaja koji nastoje više forsirati korisnika nego adaptirati se potrebama korisnika

- nedostatak saobraćajnog obrazovanja vozača i pješaka.

3. Koja rješenja u mreži gradskih saobraćajnica se mogu ponuditi?Mogu se ponuditi tri tipa rješenja problema u saobraćaju:

1. Integralno rješenje2. Parcijalno rješenje sa višim troškovima (skupo)3. Parcijalno rješenje sa nižim troškovima (jeftino).

4. Opisati integralno rješenje u saobraćaju?Ako je problem prouzrokovan modernim vozilom na starim cestama i ulicama, integralno rješenje sastoji se u izgradnji novog tipa saobraćajnica koje će služiti takvom vozilu, u okviru mogućih predviđanja. Postoji potreba kreiranja

5

Page 6: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

gradova sa novim trasama, sa ulicama određenim za prihvatanje modernog vozila sa svim karakteristikama inherntnim njemu samom.

5. Opisati skupo parcijalno rješenje u saobraćaju?Ovo rješenje je karakteristično po tome što obuhvata uvažavanje trenutno najbolje moguće koristi sa određenim potrebnim promjenama koje iziskuju velika ulaganja.Kritični slučajevi, kao uske ulice, opasna raskrsnice, prirodna zakrčenja, ograničeni kapaciteti, nedostatak kontrole u saobraćajnom toku, itd., mogu se rješavati putem potrebnih ulaganja koja su, gotovo po pravilu, vrlo visoka. Među mjerama koje se mogu poduzeti su: proširivanje ulica, modifikacija kružnih raskrsnica, kreiranje kanaliziranih raskrsnica, uvođenje sistema automatskog regulisanja saobraćaja pomoću semafora, javnih i privatnih parkinga, itd.

6. Opisati jeftino parcijalno rješenje u saobraćaju?Parcijalno rješenje sa nižim troškovima se sastoje u maksimalnom

iskorištavanju postojećih mogućnosti, sa minimalnim materijalnim radom i maksimalnim regulisanjem funkcioniranja saobraćaja, putem tehnike „čiščenja“ kao što je disciplina i edukacija korisnika.

Ovakva rješenja, između ostalog, uključujuju:- zakone i propise prilagođene potrebama saobraćaja, - potrebne mjere saobraćajne edukacije- sistem ulica sa jednosmjernim saobraćajem- prkinge i stajališta sa ograničenim vremenom- projekat usklađivanja saobraćaj saobraćajnim znakovima i

semaforima- usmjeravanje saobraćaja uz niske troškove- pogodnosti za gradnju terminala i stajališta, itd.

7. Opisati osnove za realizaciju predloženih rješenja problema u saobraćaju?

Iskustvo pokazuje da u određenom tipu rješenja moraju postojati tri osnove na koje se ono naslanja. Ti elementa koji, djelujući istovremeno, daju ono što se želi: siguran i efikasan saobraćaj. Ti elementi su:

1. Saobraćajna inženjerija2. Saobraćajna edukacija3. Propisi i policijski nadzor.

Rješenja u kojima nedostaju neki od ova tri elementa, nazvani i stubovi Hrama sigurnosti, ne ostvaruje saobraćaj pošteđen od nesreća i šteta.

6

Page 7: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

8. Opisati metodologiju rješavanja problema u saobraćaju?Za rješavanje problema u mreži saobraćajnica koristi se metod koji se sastoji od četiri koraka. Na taj način, tj. postepenim pristupom, omogućeno je da se dođe do logičnog i praktičnog rješenja.

To podrazumijeva:1. Prikupljanje podataka2. Analizu podataka3. Konkretan i detaljan prijedlog4. Studij ostvarenih efekata.

9. Koja stručnost je neophodna za rješavanja problema u saobraćaju?Postavlja se pitanje, koji je profil stručnog lica je potreban da se prihvatiti i suoči sa prethodno navedenim problemima u saobraćaju. On mora da zna koje podatke tražiti, da ih zna analizirati i konačno da zna naći optimalno rješenje. U praksi se pokazalo da to nije inženjer građevinske struke, zaokupljen prvenstveno strukturalnim dijelom svojih radova. Nisu to bili, također, arhitekte, ni urbanista, ni inžinjer mašinstva, i dr. Kao posljedica ovoga problema pojavila se jedna nova inženjerije, koja specijalno odgovara funkcionalnom aspektu saobraćajnica, koja treba da brine o kretanju vozila i pješaka, a to je saobraćajna inženjerija..Nažalost, stručnjaka sposobnih za taj posao je vrlo malo i u posljednje vrijeme obrazovne institucije nekih država počele su se baviti njihovim pripremanjem.Saobraćajni inženjer je taj koji je jedini sposoban prikupiti i analizirati potrebne podatke i naći adekvatno rješenje, on je taj koji je nadalje dgovoran za to. U tome je njegov izazov.

Pitanja:1. Definisati prevoznu i saobraćajnu inženjeriju?

Postoji više definicija saobraćajne i prevozne inženjerije, a njihova različitost j rezultat različitog shvatanja tog pojma. Za saobraćajnu i prevozne – transportne inženjerije prihvatljive su slijedeće definicije:

Prevozna-transportna inženjerija je ”Primjena tehnoloških i naučnih principa na planiranje, funkcionalno projektovanje, operativu i administraciju različitih dijelova bilo kojeg načina prevoza, sa ciljem da se realizuje kretanje osoba i roba na siguran, brz, komforan, ekonomičan i način kompatibilan sa životnom sredinom.”

Saobraćajna inženjerija je ”Ona faza prevozne inženjerije koja ima veze sa planiranjem, projektovanjem i odvijanjem saobraćaja po ulicama i cestama, njihovim mrežama, terminalima, okolnim zemljama i njihovim odnosima i drugim načinima transporta.”

Kako se može vidjeti, saobraćajna inženjerija je podskup transportne inženjerije.

7

Page 8: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Nacrtni plan ulica i cesta je proces korelacije između njegovih fizičkih elemenata i karakteristika djelovanja vozila, korištenja matematike, fizike i geometrije. U tom smislu, jedna ulica ili cesta ostaje definirana nacrtnim planom njenog horizontalnog, vertikalnog i poprečnog presjeka.

Pitanja:1. Na šta treba da se oslanja analiza transportnog sistema i šta pri

tome treba posebno posmatrati?Analiza transportnog sistema treba se oslanjati na dvije slijedeće osnovne premise:

1. Globalni sistem transporta jedne regije treba posmatrati kao multimodalan sistem

2. Analiza prevoznog-transportnog sistema ne može se odvojiti od analize socijalnog, ekonomskog i političkog sistema regije.

Prema tome, u analizi globalnog prevoznog sistema, trebaju se posmatrati:1. Svi vidovi transporta2. Svi elementi transportnog sistema:

osobe i robe koje će se transportovati vozila kojima će se trnsportovati mreža infrastrukture preko koje se kreću vozila putnici i teret terminali i presjedačke-transferene tačke.

1. Sva kretanja preko sistema, uključujući pješačke i robne tokove bilo kojeg porijekla do bilo kojeg odredišta

2. Ukupno putovanje, od tačke nastanka-izvora do odredišta-cilja, na sve načine i svim sredstvima, za svaki tok posebno.

3. Opisati šemu povezanosti transportnog sistema regije sa sa drugim uticajnim sistemima?

Na Sl. , prikazn je odnos sa bazom u tri osnovne varijable: Sistem transporta T Sistem aktivnosti A, to je, uzroak socijalnih i ekonomskih aktivnosti

koje se razvijaju u regiji. Struktura kretanja K, tj., porijeklo, odredište, pravci i obimi osoba i

tereta koji se kreću putem sistema.

8

Page 9: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Sl. Relacija između transportnog sistema, aktivnosti i kretanja

4. Nacrtati i opisati fizičku strukturu transportnog sistema?

Misija transporta se odvija putem pribavljanja mreže sastavljene od slijedećih struktura prikazanih na Sl.

Sl. Osnovna fizička struktura transportnog sistema

1. Saobraćajnice (priključci ili sredstva)To su oni čvrsti elementi, koji povezuju terminale i po kojima se kreću

transportne jedinice. Mogu biti od dva tipa:- Fizičke veze: ceste, ulice, tračnice, trake, valjci i kablovi- Plovne veze: mora, rijeke, vazduh i svemirski prostor.

2. Transportne jediniceTo su pokretne jedinice kojima se kreću ljudi i robe. Na primjer:

- Motorna vozila, vlakovi, avioni, brodovi i vozila bez motora- Kabine, trake, pumpe, pritisak i gravitacija.

9

TERMINALI

TRANSPORTNE JEDINICE

VEZE - saobraćajnice

Page 10: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

3. TerminaliTo su one tačke gdje putovanje ili tovar počinje i završava, ili gdje je

mjesto promjene transportne jedinice ili načina transporta. Postoje slijedeći terminali:

- Veliki: aerodromi, luke, autobuski i teretni terminali, željezničke stanice i parkinzi u zgradama

- Mali: teretne platforme, autobuska stajališta i garaže- Neformalni: stanice na ulici i utovarne zone- Drugi: tankovi za uskladištenje i deponije.

Pitanja:1. Koji su sitemi putem kojih se odvija većina prevoza?

Većina globalnih aktivnosti transporta odvija se putem pet velikih sistema: cestovni, željeznički, vazdušni, vodeni i sistem pokretnih traka.

2. Sa kojim terminima se opisuju prevozni sistemi u saobraćaju?Svaki od sistema se dijeli na dva ili više specifičnih načina i opisuju se slijedećim terminima:

1. Ubikacija Stepen pristupnosti sistema, pogodnost direktnih putovanja između krajnjih tačaka i pogodnost prilagođavanja različitom saobraćaju.2. PokretljivostObim saobraćaja koji se može prilagoditi sistemu (kapacitet) i brzina kojom se može transportovati.3. EfikasnostOdnos između ukupnih troškova transporta (direktnih i indirektnih) i njegove produktivnosti.

3. Koji podsistemi čine saobraćjni sitem prema modernoj teoriji sistema, nacrtati vertikalnui i horizontalnu strukturu sistema?

Saobraćajno prevozni sistem je veoma složen sistem sastavljen od sljedećih podsistema:

1. prema području poslovanja: tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, ekonomskih i pravnih

2. prema vrsti puta: cestovni podsistem, željeznički podsistem, vazdušni podsistem, vodeni podsistem (morski, jezerski, riječni, kanalski), cjevovodni podsistem, podsistem žičara, telekomunikacijski podsistem, poštanski podsistem.

Vertikalna i horizontalna struktura kompletnog saobraćajno prevoznog sistema se može predstaviti kao na Sl.

10

Page 11: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

cestovni željeznički zračni vodeni poštanski

putn

ici

tere

t

infr

astr

uktu

ra

putn

ici

tere

t

infr

astr

uktu

ra

putn

ici

tere

t

infr

astr

uktu

ra

putn

ici

tere

t

infr

astr

uktu

ra

tere

t

infr

astr

uktu

ra

tehnički

tehnološki

organizacijski

ekonomski

pravni

Sl. Struktura saobraćajno prevoznog sistema

Pitanja:1. Koje su specifičnosti saobraćjno-prevoznog sistema sa aspekta

planiranja i projektovanja u saobraćaju?Za planiranje saobraćajno-transpornih sistema potrbno je imati u vidu bitna obilježja saobraćaja i prevoza (transporta).

- Prvo bitno obilježje je činjenica da prijevozna usluga nastaje kao posljedica premještanja ljudi i robe. Prevozna usluga nema materijalni oblik i ne može se uskladištiti i kasnije prodati. Vrijeme proizvodnje je identično sa vremenom potrošnje.

- Drugo obilježje je da je potražnja za prijevozom izvedena potražnja i da je elastičnost prevozne potražnje uglavnom određena elastičnošću potražnje za dobrima koja se prevoze.

11

Page 12: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

- Treće obilježje je vezano za posebnost politike cijena saobraćajnih usluga. To potvrđuje činjenica da je često prevozna usluga instrument politike cijena i nije rijedak slučaj da se upotrebljava pri rješavanju određenih privrednih, političkih i drugih pitanja.

- Četvrto obilježje je konkurencija između pojedinih saobraćajnih sistema. Ovo je prouzrokovano različitim tehničko-eksploatacionim karakteristikama pojedinih sistema.

- Peto obilježje je činjenica da društveno-ekonomski razvoj zavisi od saobraćaja i prevoza. Promjene u namjeni površina i razmještaju stanovništva često su uzrokovane promjenama u saobraćaju i prevozu, tj. u pristupačnosti određenim površinama.

Pitanja:1. Koji sistemi se mgu izdvojiti sa aspekta definisanja logičke i

fizičke arhitekture sistema pri planiranju u saobraćaju i prevozu?

Sa aspekta planiranja saobraćaja i prevoza moguće je izdvojiti osnovne sisteme:

- dionica saobraćajnice (cesta, pruga, ...)- rakrsnica i čvorište, - regulisanja i upravljanja u saobraćaju i prevozu- terminali- nemotorizovani (pješački i biciklistički) saobraćaj - ostali sistemi u saobraćaju i prevozu.

Arhitektura prethodno navedenih sistema se može posmatrati kao logička i kao fizička.

2. Objasniti pojmove fizičke i logičke strukture sistema u saobraćaju i prevozu?

Dionica ceste, u gradskom ili izvan gradskom podrućju, je dio saobraćajnice koji je ograničen raskrsnicama – čvorištima. Raskrsnica predstavlja mjesto na kome se ukršta dva ili više saobraćajnih tokova ili se najmanje jedan tok uliva u drugi odnosno izliva iz drugog. Raskrsnica predstavlja krajnju ili početnu tačku dionice puta. Regulisanje saobraćaja se vrši na dionicama saobraćajnica i u raskrsnicama, te u terminalima sa ciljem povećanja protoka saobraćaja uz zadovoljavajuću bezbjednost i uticaj na okolinu. Terminali se mogu definisati kao objekti sa kojima se zadovoljavaju transportno tehnološki zahtjevi putnika robe i transportnih sredstava. Terminali se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:

12

Page 13: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

- terminali sa logističkim aktivnostima za putnike robe ili transportna sredstva, a u cilju postizanja transportnog procesa, i

- terminali sa aktivnostima isključivo vezanim za transportna sredstva. Pod nemotorizovanim saobraćajem, kao nveoma bitnim obilježjem civilizacije, podrazumijevamo: pješački i biciklistički saobraćaj, te kretanja invalidnih osoba. Pored predstavljenih sistema bitnih za planiranje u oblasti saobraćaja i prevoza postoji određen broj sistema koji treba imati u vidu pri izradi plana ili projekta u sektorskom, prostornom saobraćjnom, projektnom planiranju i planiranju u preduzećima. Osnovni elementi tih sistema su predstavljeni u narednom dijelu.

Pitanja:1. Koji su dokumenti saobraćajnog sektora u planiranju?

1. Analiza razvojnih mogućnosti saobraćajne infrastrukture u prostoru2. Dugoročni razvojni program puteva 3. Identifikacija projekta

Pitanja:1. Nakoji način se postavljaju ciljevi u planiranju saobraćaja?

Postavljanje ciljeva planiranja predstavlja prvi korak u postupku planiranja. U te svrhe se koristi SWOT analiza koja obuhvata analizu prednosti i slabosti sistema u upravljanju kao i mogućnosti prijetnji koje proizilaze iz okoline.

Prilikom definisanja ciljeva planiranja saobraćajnih sistema preporučuje se SMART pristup, što ima značenje:

Specifičnost (Specific) – potrebno je tačno identifikovati učinke koje plan ili projekat treba da postigne

Mjerljivost (Measurable) – mjerenje učinaka sa obzirom na ciljeve Izvodljivost (Achievable) – izvodljivost mjerenja Realnost (Realistic) – da li je cilj moguće postići i Vremenska ograničenost (Time bound) – ciljevi moraju biti ispunjeni

u određenom roku.

2. Sa čime se moraju uskladiti ciljevi planiranja saobraćaja?Ciljevi planiranja moraju biti usklađeni sa:

- Strategijom ekonomskog razvoja- Strategijom prostornog razvoja i- Dugoročnim razvojnim programom.

3. Kako se grupišu ciljevi planiranja?

13

Page 14: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Postoji više kriterijuma po kojima se ciljevi razlikuju. Tako postoje: kratkoročni i dugoročni ciljevi, ciljevi društvene zajednice i saobraćajni ciljevi, itd.

4. Kako se mogu podijeliti ciljevi planiranja saobraćajne mreže?Ciljevi planiranja, npr. saobraćajajne mreže, se mogu podijeliti na:- Strateške ciljeve- Strukturne ciljeve

Pitanja:1. Koji osnovni elementi čine saobraćajnu inženjeriju?

Tri bazična elementa koji čine saobraćajnu inžinjeriju su: - korisnik (odnosi se na pješake i vozače), - vozilo i - saobraćajnica (odnosi se na ulice i ceste).

2. Koje su osnovne karakteristike pjašaka bitne za planiranje saobraćjnih sistema?

Može se prihvatiti kao potencijalni pješak općenito populacija od pet do sto godina starosti.Sa druge strane važno je posmatrati pješaka jer on nije samo žrtva saobraćaja nego također jedan od njegovih uzročnika.

3. Karakteristike vozača bitne za planiranje i projektovanje saobraćajnih sistema?

- Vid vozača- Psihofizičke sposobnosti

Pitanja:1. Šta je vozilo?

Vozilo je jedan od tri primordijalna elementa saobraćaja.

2. Šta je projektno vozilo?Projektno vozilo je onaj tip hipotetičnog vozila čija težina, dimenzije i karakteristike kretanja se koriste za uspostavljanje osnovnih elemenata projekta cesta (pruga), ulica i raskrsnica takvih da one mogu zadovoljiti vozila ovoga tipa.

3. Projektno vozilo posmatrano kao pravougaonik?

14

Page 15: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

o

r R

l1 l l2 L

B

R1

Sl. 1 Projektno vozilo posmatrano kao pravougaonik

B-širina vozila, L-dužina vozila, l-međuosovinsko rastojanje, l1-prednji prepust, l2-zadnji prepust, R-radijus zakretanja najisturenije tačke na prednjem dijelu vozila, r-unutrašnji radijus zakretanja, R1-radijus zakretanja najisturenije

tačke na zadnjem dijelu vozila

4. Nacrtati vozilo – trolejbus i označiti osnovne dužine u sistemu za napajnje električnom energijom?

15

Page 16: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

Minimnalna

visina od

površine

kolovoza

Visina

tačke

okretanja

šipke(1)

Visina kontaktnog voda od

povšine kolovoza

Sigrunosno

rastojanje

Minimalno

pomjeranje

vozila pri

visini(2) d

Mak

sim

alni

pre

laz

šipk

e

Ras

toja

nje

izm

eđu

šipk

i(3)

ispod

c

iznad

emin. norm. maks. g

a (m) b (m) c (m) d (m) e (m) f1(m) f2(m) g1(m) g2(m) h(m) i(m)

Može biti

dogovoreno, a

preporučeno

2,7

3,13,5

Preferirano

4,7

Prihvaćeno

3,8

5,6

Preferirano

6,5

Prihvaćeno

7,2

0,2 0,8 4,5 4,0 1,2 6,07,0

1. Rastojanje glavne tačke okretanja (u odnosu na vertikalnu osu okretanja) od površine kolovoza

u svim uslovoma kretanja

2. Pomijeranje vozila bočno prema sistemima sa dužinom šipke 6,2 m i 5,5 m

3. Šipka locirana u položaju mirovanja

5. Nacrtati i opisati rješenja kontaktne mreže u raskrsnicama i krivinama?

Sl. Rješenja postavljanja napojnih vodova u raskrsnici sa skretanjem od 90° (broj promjena pravaca - skretanja vodova)

6. Faktori bitni za planiranje vazdušnog saobraćaja?Za planiranje i razvoj vazdušnog saobraćaja među bitne faktore ubrajaju se:

- faktori letenja (broj ponuđenih letova, smjer leta, vrijeme odlaska, broj usputnih slijetanja i vrijeme zadržavanja, trajanje leta i razlike u lokalnom vremenu),

16

Page 17: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

- faktori koji se odnose na rute zračnih linija (broj i razgranatost linija, smjerovi letova i usklađenost sa linijama ostalih vazduhoplovnih i drugih prijevoznika),

- faktori vezani za vrstu aviona i kvalitet usluga (veličina i popularnost aviona, sigurnost aviona i ugled njegovog proizvođača, unutrašnji izgled aviona, udobnost sjedišta, uslužnost osoblja i vrsta ponuđenih usluga za vrijeme leta).

7. Podjela brodova?Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće su: podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

8. Podjela zrakoplova?Prema osobinama pogonskih grupa zrakoplove dijelimo na: klipne, turbo-elisne i turbo-mlazne. Prema dužini polijetanja i slijetanja mogu se podijeliti na: VTOL (okomito polijetanje i slijetanje-dužina do 50 m), STOL (kratko polijetanje i slijetanje 50÷760 m), RTOL (reducirano polijetanje i slijetanje 760÷1370 m) i CTOL (konvencionalno polijetanje i slijetanje).

9. Primjer riječnog saobraćaja u Londonu?Godine 1997., Cross River Partnership (CRP), konsorcijum javnih organizacija lokalnih vlasti, organizacija privatnog sektora i volonterskih tijela koja imaju interes u promoviranju korištenja rijeke Temze, počeo je rad na razvoju prijedloga za inicijativu Temza 2000 (Thames 2000 initiative). Inicijativa je tražila razvoj novih riječnih pristaništa i brodskih usluga, da bi se olakšalo povezivanje centralnog Londona i područja New Millennium Experience Company (NMEC) u North Greenwich-u za kratko vrijeme i da se dugoročno obezbjedi nasljeđe za brodske usluge i pristaništa.CRP je zaključio da se treba uspostaviti nova agencija radnog naziva Agencija za pristaništa Temze (Thames Piers Agency) da bi ostvarila ključne elemente inicijative i da preuzme dugoročnu odgovornost za razvoj riječnog prijevoza putnika u Londonu. Njeni trenutni ciljevi su uspostava novih Millennium riječnih usluga i da osigura razvoj novih pristaništa u Blackfriarsu i Waterloou da bi se osiguralo delikatno oživljavanje ovih usluga. Na duže staze, također će obuhvatiti i pristaništa kojima upravlja i čiji je vlasnik Londonska luka (Port of London Authority - PLA) i razvijati, promovisati i koordinirati usluge riječnih brodova na Temzi, integrišući ih što je više moguće u druge oblike transporta.

Pitanja:1. Opisati dionicu ceste kao element saobraćajnog planiranja?

Dionica puta kao jedan od osnovnih dijelova saobraćajnice zahtijeva poseban pristup pri planiranju i projektovanju saobraćajne mreže. U situacionom planu,

17

Page 18: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

uzdužni i poprečni profil kao i raspored i vrsta ukrštanja, su određeni računskom brzinom i vrstom saobraćajnica.Elementi situacionog plana su: poluprečnik horizontalne krivine, oblik i dužina prijelaznih krivina, preglednost u horizontalnim krivinama, prijelazne rampe i proširenja kolovoza u horizontalnim krivinama.Elementi uzdužnog profila moraju biti usaglašeni sa elementima situacionog plana, a to su: nagib nivelete i zaobljenja prijeloma nivelete.Za gradske autoceste nagib nivelete iznosi 2,5%, izuzetno 3% za brze gradske saobraćajnice 3÷4%; za glavne gradske saobraćajnice 4÷5% i za gradske saobraćajnice 5÷6%. Elementi poprečnog profila su: kolovoz, pješačke staze, biciklističke staze, tramvajska pruga, razdjelne trake i dr.

2. Opis i ocjena uslova saobraćaja na dionici puta?Isto kao i drugi dinamični sistemi, fizički i statistički mediji saobraćaja, takvi kao što su ceste, ulice, raskrsnice, terminali itd., podložni su da budu traženi i opterećeni obimima saobraćaja, koji posjeduju specijalne (zauzimaju mjesto) i temporalne (troše vrijeme) karakteristike. Vremenske distribucije obima saobraćaja proizvod su stilova i načina života koji čine da ljudi slijede određene oblike putovanja utemeljene u vremenu, ostvarujući svoje premještanje tokom određenih godišnjih doba, u određenim danima u sedmici, ili u specifičnim satima u toku dana.Projektovanja jedne ceste ili ulice, izbor tipa saobraćajnice/prometnice, raskrsnice, priključci i servisi fundamentalno zavise od obima saobraćaja ili tekućih potreba tokom jednog intervala datog vremena, od njegove varijacije, od njegove procjene rasta i od njegove kompozicije.Osnovni parametri koji opisuju uslove saobraćaja su uglavnom složene prirode.

3. Postupak izračunavanja pokazatelja uslova saobraćaja na dionici puta?

U osnovne pokazatelje gradsko – prigradskih saobraćajnica spadaju :- prosječne putne brzine duž odsjeka ili dionice- vremenski gubici po vozilu na signalisanim raskrsnicama.

Prosječna putna brzina se računa preko vremena vožnje na segmentima saobraćajnice i zastoja na pristupu raskrsnici.

Postupak određivanja nivoa usluge koji se određuje propisnom brzinom je slijedeći:

prvi korak: identifikacija saobraćajnice (mjesto, dužina) drugi korak: određivanj kategorije saobraćajnice i brzine

slobodnog toka

18

Page 19: Saobraćajno Planiranje I Parcijala Anela

treći korak: definisanje dionice saobraćajnice (svaka dionic ima jedan ili više segmenata, a jedan segment je rastojanje između dvije signalizirane raskrsnice)

četvrti korak: izračunavanje vremena vožnje peti korak: izračunavanje vremenskih gubitaka na prilazu

raskrsnici šesti korak: izračunavanje prosječne putne brzina: a) po dionici i profilu i b) na cijeloj saobraćajnici; sedmi korak : izračunavanje nivoa usluge.

Vremenski gubici na pristupu raskrsnici se mogu izračunati prema udžbeniku HCM (1985 g.),

dD 3,1 (s/voz), gdje je:D - vremenski gubici na pristupu raskrsnici u sekundi po vozilu,d - vremenski gubici uslijed zaustavljanja.

Osnovni podaci o saobraćajnim tokovima utvrđuju se studijima o saobraćaju. To su:

- prosječan godišnji dnevni saobraćaj (PGDS), - satna distribucija godišnjeg protoka, - mjerodavni vršni časovni protok, - neravnomjernost po smjerovima pri vršnom časovnom protoku, - mjerodavno vozilo po saobraćajnom toku i - učešće vikend – vozača u mjerodavnom vršnom časovnom protoku.

Prosječan godišnji dnevni saobraćaj se računa za svaku vrstu vozila po saobraćajnim dionicama:

PGDS = PGDSPA + PGDSBUS + PGDSLT + PGDSST + PGDSTT + PGDSAV

voz/dan

LT – lahka teretna vozila,TT – teška teretna, ST – srednja teška,AV-autovoz.

19