Upload
others
View
48
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Centar za kulturu Trešnjevka Park stara Trešnjevka 1 10000 Zagreb [email protected] www.cekate.hr
ISTRAŽIVAČKI PROJEKT
Scena centara za kulturu Grada Zagreba
Autori istraživanja:
Ljiljana Perišić, prof. sociologije
Ivan Hromatko, doktorand sociologije
Veselko Leutar, dipl. sociolog
U Zagrebu, travanj 2011.
2
SADRŽAJ
1. Uvod 3
2. Operacionalizacija istraživanja 6
3. Metodologija 12
4. Analiza podataka 16
5. Zaključak i preporuke 45
6. Literatura i izvori 54
Aneks I: Anketni upitnik 55
Aneks II: Uzorak za anketara po zonama 61
Aneks III: Lista anketara 67
3
1. Uvod
Ideja o provedbi istraživanja iznesena je na Kolegiju ravnatelja Centara za kulturu grada
Zagreba, održanog 17.6.2009. godine u Narodnom sveučilištu Sesvete. Tada se većina
prisutnih usuglasila da bi trebalo: 1) stvoriti prepoznatljivu kulturnu scenu; 2) umrežiti
posjetitelje pojedinih Centara (kako bi pojedine Centre posjećivali građani iz svih
gradskih područja); 3) učiniti programe prepoznatljivim u usporedbi s drugim
kulturnim scenama i njihovima programima te 4) pozicionirati Centre prema drugim
scenama u gradu Zagrebu.
Istraživanje je provedeno s namjerom utvrđivanje elemenata koji bi upućivali na
postojanje scene centara. U gradu Zagrebu djeluje trinaest Centara i jedinstvena scena bi
znatno povećala njihov utjecaj i značaj. Ako Centri čine jasnu i prepoznatljivu kulturnu
scenu koja se sastoji od trinaest koordiniranih središta i njihovih programa – društveni,
kulturni i umjetnički utjecaj Centara će ojačati.
Planirani su sljedeći koraci (grafički prikaz 1):
GP 1. Planirani koraci
Stoga je Odjel za sociokulturne projekte Centra za kulturu Trešnjevka proveo terensko
istraživanje, kao prvi korak prema navedenim ciljevima, tj. kako bi se dobilo uvid u
percepciju posjetitelja Centara za kulturu, o postojanju scene kao i njezinom potencijalu.
Navedene aktivnosti trebaju rezultirati umrežavanjem Centara u jedinstvenu kulturnu
scenu, ali (!) - ne mijenjajući organizacijsku strukturu pojedinih Centara.
Istraživanje scene Centara
za kulturu
Osnivanje kolegija stručnih
suradnika
Zajednička web stranica i
objedinjavanje promidžbenih
aktivnosti
Zajedničko planiranje godišnjeg programa
Zajednička realizacija određenih programa
Izbor koordinatora
svih aktivnosti
4
Konkretno, u samom se istraživanju ispitalo tvore li posjetitelji zasebnu publiku koja
prepoznaje Centre i njihove programe kao posebnu scenu (jasno odijeljenu od drugih
kulturnih scena u gradu Zagrebu), kakva je sociodemografska struktura posjetitelja, te
koliko su posjetitelji međusobno umreženi. Naime, ukoliko među posjetiteljima Centara
postoji percepcija o zasebnoj sceni Centara te ukoliko su posjetitelji dobro međusobno
umreženi i tvore konkretnu publiku - možemo govoriti o postojanju scene Centara.
Samim time mogu se nastaviti i zajedničke aktivnosti Centara kojima bi se ta scena
razvijala i dalje – na zadovoljstvo Centara i posjetitelja.
Polazna hipoteza terenskog istraživanja naslanja se na definiciju scene Gerharda
Schulzea koja kaže da je scena „mreža publika, koja nastaje iz tri vrste sličnosti:
parcijalnog identiteta osoba, mjesta i sadržaja“ (Schulze, 2008: 151). Na osnovu toga,
teži se istražiti postojanje zasebne scene Centara za kulturu u Gradu Zagrebu1. Ukoliko
uzmemo u obzir da Centri imaju zajedničku krovnu instituciju (Grad Zagreb) koja
financira rad svih trinaest Centara za kulturu; da su Centri raspršeni diljem grada, te da
postoji Kolegij ravnatelja Centara - mogli bi zaključiti da mreža Centara za kulturu u
Gradu Zagrebu postoji.
No, sama činjenica postojanja institucionalne mreže nije dovoljna da bi se u spektru
kulturne ponude u Gradu Zagrebu moglo registrirati i zasebnu kulturnu scenu Centara.
Za takav zaključak, potrebna nam je i specifična publika te njezino skupno iskustvo
(sazdano od skupa relativno sličnih individualnih iskustava). To jest, potrebno je da
pojedinci osjećaju postojanje zasebne scene; da dijele određene sociodemografske
sličnosti te da se, u određenoj mjeri, identificiraju s tom scenom i međusobno se
umrežuju. Prema tome, ovo istraživanje se koncentrira (između ostalog) na pitanja:
percipiraju li posjetitelji Centara Centre kao specifične dijelove jedinstvene scene te u
kojoj mjeri su međusobno umreženi? Ako je odgovor potvrdan, zbog čega ju vide kao
zasebnu scenu? Ima li značajnih sličnosti u sociodemografskoj strukturi posjetitelja
Centara za kulturu koji bi ukazivali na postojanje specifične publike? U kojoj mjeri se
posjetitelji umrežuju međusobno i/ili odlaze u više Centara, slijedeći sebi zanimljive
programe? Kako bi se odgovorilo na ta i druga pitanja, krajem 2010. i početkom 2011.
godine, provedeno je terensko istraživanje među posjetiteljima svih trinaest Centara za
kulturu grada Zagreba (na uzorku od 500 ispitanika), a pri čemu je korištena anketa.
1 U tekstu će se, zbog jednostavnosti, koristiti objedinjujući nazivnik „Centri“.
5
2. Operacionalizacija istraživanja
Operacionalizacijom pojmova apstraktne se koncepte pretvara u mjerljive jedinice, a
proces počinje preciznim definiranjem koncepta i njegovih elemenata. Slijedi izbor
indikatora za svaki od definiranih i mjerljivih elemenata, a ti se indikatori dalje
pretvaraju u mjerne instrumente, odnosno, konkretna anketna pitanja pomoću kojih je
definirane elemente moguće kvantificirati i mjeriti.
Osnovni skup
Osnovni skup predstavlja populaciju o kojoj želimo donijeti zaključke, temeljem
istraživanja njezinog malog (ali reprezentativnog) dijela, tj uzorka. Kako posjetitelji
Centara mogu potjecati iz bilo kojeg dijela grada, kao izvor za definiranje osnovnog
skupa istraživanja poslužio je Popisa stanovništva RH iz 2001. godine. Pa je tako osnovni
skup definiran kao ukupan broj stanovnika grada Zagreba, umanjen za osobe mlađe od
petnaest godina (656 182 osobe). Istraživanje nije obuhvatilo populaciju do 15 godina
zbog potencijalnih zakonskih problema (u vezi ispitivanja osoba mlađih od 15 godina), a
ta populacija zahtijeva i konstrukciju drugačijeg upitnika koji ne bi bio kompatibilan s
upitnikom dizajniranim za stariju populaciju.
Uzorak
Za potrebe istraživanja korišten je stratificirani proporcionalni uzorak kojem je, kao
izvor podataka, poslužio Popis stanovništva iz 2001. godine. Uzorak je stratificiran
prema dva populacijska stratuma – spolu i dobi. Ti su proporcionalni odnosi zatim
preneseni na sve gradske četvrti i formirane su zone istraživanja. Stratificirani
proporcionalni uzorak je tip uzorka koji pretpostavlja da je populacija sastavljena od
karakterističnih socijalnih stratuma (u ovom slučaju – spolu i dobi), prema kojima
možemo grupirati pojedince, a grupiranje mora reprezentirati odnose u ukupnoj
populaciji (osnovni skup). Nadalje, ovakav modificirani zonski uzorak koristi se na način
da se odrede teritorijalne zone i kvote prema kojima će se provoditi istraživanje, a
razlika od klasičnog kvotno-zonskog uzorka je ta što anketar nema slobodnu sam birati
profile ispitanika već se mora, što je više moguće, pridržavati spolnih i dobnih
6
populacijskih stratuma.
Stoga postoji više razloga zbog kojih je korišten Popis stanovništva te tako modificirani
proporcionalni stratificirani uzorak: 1) zbog činjenice da posjetitelji Centara mogu
potjecati iz bilo kojeg dijela grada; 2) nepostojanje pouzdanog podatka o posjećenosti
Centara te; 3) želja da se na osnovu dobivenih rezultata ovog istraživanja može
zaključivati na osnovni skup; 4) kombiniranjem stratificiranog proporcionalnog i
zonskog uzorka, uzet je u obzir i takozvani faktor susjedskih odnosa2 utjecaja Centara,
prema kojem je logično konstruirati istraživanje tako da Centri kojima gravitira više
građana imaju i više ispitanika (naime, pojedini Centri su visoko specijalizirani i stoga
manje posjećeni); 5) smanjenje utjecaja pristranosti anketara. Uzorak je obuhvatio 500
ispitanika (N= 500) što je više nego dostatno za zaključivanje na populaciju grada
Zagreba, koja ima petnaest i više godina (656 182 građana); Odabrani uzorak
reprezentativan je na populaciju grada Zagreba, i to prema dva populacijska stratuma –
spolu i dobi.
Anketa i anketiranje
Anketa je jedna od metoda prikupljanja kvantitativnih podataka koja među
istraživačkim metodama prednjači zbog niskih troškova provedbe te visoke mogućnosti
kvantifikacije i generalizacije na osnovu prikupljenih podataka. Anketa se sastojala od
zatvorenih i otvorenih pitanja (ukupno 28 pitanja i 11 pitanja o sociodemografskim
karakteristikama ispitanika). Anketiranje se provodilo na terenu, tj. isključivo u
prostorijama jednog od trinaest Centara i to isključivo među posjetiteljima Centara za
koji imaju petnaest i više godina.
Velegradska kulturna scena
Na suvremenom obrisu velegradske kulturne strukture postoje zasebne scene koje
okupljaju određeni profil ljudi, pa tako i u Gradu Zagrebu. Te se scene mogu različito
2 Empirijsko istraživanje pokazalo je da je utjecaj pojedinog Centra neosporno veći među stanovništvom u
njegovom neposrednoj blizini negoli među stanovništvom drugih gradskih četvrti - unatoč činjenici da
posjetitelji pojedinog Centra mogu dolaziti (a često i dolaze) iz bilo kojeg dijela grada (Schulze 2008).
7
kategorizirati, ali Gerhard Schulze je, kako bi istražio povezivanje lokalne publike u
Nürnbergu, koristio model od šest scena: 1) Scena visoke kulture; 2) Nova kulturna
scena, 3) Scena pučkih svečanosti, 4) Kavanska scena; 5) Sportska scena i 6) Scena
kulturnih Centara (Schulze, 2008) – od kojih ćemo se u istraživanju koncentrirati na
posljednju. Specifično za scenu Centara je to što su Centri raspršeni prema gradskim
četvrtima te da je njihov program raznovrstan pa Centri sadrže elemente ostalih pet
scena (kazalište, tradicionalni programi i folklor, alternativna scena, novi mediji,
rekreacija i sl.).
Scena
Prema Schulzeu, postoje dvije razine preduvjeta koji moraju biti zadovoljeni ukoliko
želimo govoriti o postojanju određene scene: publika i umreženost. Odnosno, svaka
kulturna scena ima svoju stalnu publiku (sudionike), stalna mjesta okupljanja i tipične
kulturne programe. Pa tako, da bismo mogli govoriti o postojanju scene Centara za
kulturu trebaju biti zadovoljeni slijedeći preduvjeti: 1) međusobna umreženost
posjetitelja pojedinih Centara; 2) pojedine Centre posjećuju građani iz svih gradskih
područja; 3) programi imaju svoju prepoznatljivost u usporedbi s drugim kulturnim
scenama i njihovima programima; 4) Centri se neovisno o gradskoj lokaciji smatraju
jednom kulturnom scenom. Indikatore za scenu definirani su prema Schulzeovoj podjeli
na obuhvatnost, koherentnost, afinitet, doseg, atmosferu te selektivnost.
Publika
Schulze publiku definira kao „svaki skup osoba kojega obilježava istodobno
konzumiranje određenih doživljaja“ (Schulze, 2008: 148) i dijeli ju na lokalnu i
individualiziranu. Lokalna publika nam je, prema mogućnosti društvenog djelovanja, od
primarnog značaja u ovom istraživanju i predstavlja „okupljanje osoba u isto vrijeme na
istom mjestu“ dok je individualizirana publika nastala pod utjecajem razvoja tehnologija
i može se „iskusiti samo selektivnim opažanjem“ (Schulze, 2008: 149). Na kraju, oba tipa
publike nalaze se na bipolarnom klatnu društvene relevantnosti – i to prema šest
indikatora: jasnoća, intenzitet kontakta, homogenost, očitost specifičnih obilježja
publike, značaj specifičnih obilježja publike i umrežavanje.
8
Centar za kulturu
Centar za kulturu teško je precizno definirati (zbog različitih vrsta institucija koje se
tako nazivaju) pa smo pojam operacionalizirali prema definiciji Stelle Mihelj koja ih
opisuje kao „institucije koje rade na regularnim i varijacijskim sociokulturnim te
umjetničkim aktivnostima, namijenjenima različitim tipovima publika; njihove
aktivnosti su fleksibilne, te zrcale promjenjive kulturne potrebe i potražnju zajednice, na
koju teže odgovoriti kroz promicanje lokalnih aktivnosti i radom na kooperaciji i
razmjeni na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini (Mihelj, 1995: 105).
Istraživanjem su obuhvaćeni svi Centri na području grada Zagreba: 1) Centar mladih
Ribnjak; 2) Centar za kulturu i film August Cesarec; 3) Centar za kulturu i informacije
Maksimir; 4) Centar za kulturu Trešnjevka; 5) Centar za kulturu i obrazovanje
Susedgrad; 6) Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb; 7) Centar za likovni
odgoj grada Zagreba; 8) Centar za kulturu Novi Zagreb; 9) Kulturni centar Peščenica; 10)
Kulturno-informativni centar KIC; 11) Međunarodni centar za usluge u kulturi; 12)
Narodno sveučilište Dubrava te; 13) Narodno sveučilište Sesvete.
Program centra za kulturu
Programe Centara definiramo kao tipove kulturnih i društvenih aktivnosti koje u svojim
prostorijama organizira pojedini Centar. Istraživanjem je obuhvaćeno jedanaest
najčešćih tipova programa: 1) izložbe, 2) koncerti, 3) kazališne predstave, 4) plesni
programi, 5) rekreativni programi, 6) tribine i predavanja, 7) ekološki programi, 8)
hobby programi, 9) film i novi mediji, 10) edukacijski program te 11) dječji programi.
Gradska četvrt
Na internetskim stranicama Grada Zagreba, gradsku se četvrt definira kao:
„Gradske četvrti osnovane su za područja unutar Grada Zagreba koja
predstavljaju gradske, gospodarske i društvene cjeline, a koje su povezane
zajedničkim interesima građana.“
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12913 (pregledano 21.4.2011).
9
Četvrti su definirane i podijeljene Statuom grada Zagreba iz 1999. godine na: 1) Donji
grad; 2) Gornji Grad – Medveščak; 3) Trnje; 4) Maksimir; 5) Peščenica – Žitnjak; 6) Novi
Zagreb – Istok; 7) Novi Zagreb – Zapad; 8) Trešnjevka – Sjever; 9) Trešnjevka – Jug; 10)
Črnomerec; 11) Gornja Dubrava; 12) Donja Dubrava; 13) Stenjevec; 14) Podsused –
Vrapče; 15) Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševac); 16) Sesvete i; 17) Brezovica. Istu
podjela zadržana je i pri uzorkovanju.
Slika 1. Gradske četvrti grada Zagreba sa http://www.cromaps.com/zagreb-moj-kvart.html
(pregledano 13.4.2011)
Zona
Pošto postoji trinaest Centara za kulturu u Gradu Zagrebu koji je, u upravno-
teritorijalnom pogledu, podijeljen na sedamnaest gradskih četvrti - bilo je potrebno
definirati i istraživačke zone. Tako je osnovni skup dalje podijeljen kombinacijom
proporcionalnog stratificiranog i zonskog uzorka. Drugim riječima, populaciju grada
Zagreba podijelilo se prema populacijskim stratumima spola i dobi te prema sedamnaest
gradskih četvrti (definiranih Statuom grada Zagreba iz 1999. godine), a zatim su neke od
tih četvrti spojene u jedanaest zona susjedskih odnosa (više o konkretnom broju anketa
po zonama nalazi se u Aneksu II). Na taj su način definirane zone opisane u tablici 1. na
idućoj stranici.
10
TABLICA 1 Zone Centar Gradska četvrt Br. stan. %
CM Ribnjak Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec) 14.785 2,25
CLO Grada Zagreba Gornji Grad - Medvešćak 31.844 4,85
Donji Grad 40.226 6,13
1. CENTAR KIC UKUPNO 86.855 13, 23
2. ČRNOMEREC CKF A. Cesarec Črnomerec 32.977 5,03
3. MAKSIMIR CKI Maksimir Maksimir 42.417 6,46
Trešnjevka – Sjever 46.985 7,16 Trešnjevka – Jug 57.978 8,84
4. TREŠNJEVKA CK Trešnjevka UKUPNO 104.963 16,00
Stenjevec 33.735 5,14 Podsused – Vrapče 35.536 5,42
5. SUSEDGRAD CKO Susedgrad UKUPNO 69.271 10,56
6. TRNJE CK POU Zagreb Trnje 39.047 5,95
Novi Zagreb – Zapad 40.581 6,18 Brezovica 8.979 1,37
7. NOVI ZAGREB CK Novi Zagreb UKUPNO 49.560 7,55
8. PEŠČENICA KC PEščenica Pešćenica – Žitnjak 48.170 7,34
9. NOVI ZAGREB2 MCUK Novi Zagreb – Istok 56.641 8,63
Gornja Dubrava 49.733 7,58 Donja Dubrava 28.935 4,41
10. DUBRAVA NS Dubrava UKUPNO 78.668 11,99
11. SESVETE NS Sesvete Sesvete 47.613 7,26
UKUPNO Grad Zagreb Grad Zagreb 656.182 100,0
11
3. Metodologija
U ovom će se poglavlju pojasniti način izbora uzroka; izbora suradnika (anketara);
provedba istraživanja te obrada podataka.
Uzorkovanje
Uzorkovanje populacije provelo se kombinacijom stratificiranog proporcionalnog i
zonskog uzorka. Kao prvo, u istraživanju je korišten stratificirani proporcionalni uzorak,
kako bi se postigla reprezentativnost na referentnu populaciju (osnovni skup) – i to
prema dva populacijska stratuma - spolu i dobi – kako je opisano u tablicama 2 i 3.
TABLICA 2.
Kriterijska varijabla 1: SPOL
spol apsolutni iznos Udio
Žene 355.428 54,17%
Muškarci 300.754 45,83%
TABLICA 3.
Kriterijska varijabla 2: DOB
dob apsolutni iznos Udio
15 – 19 god. 49.509 7,55%
20 – 39 god. 220.129 33,55%
40 – 59 god. 221.764 33,80%
60 i više god. 161.559 24.62%
Drugim riječima, udio populacijskih stratuma spola i dobi ispitanika određen je prema
kriteriju proporcionalne zastupljenosti tih stratuma u osnovnom skupu te dodijeljen
svakoj gradskoj četvrti. Naime, na uzorku od 500 anketa, dodjeljivanje udjela prema
udjelima spola i dobi po četvrtima rezultiralo bi nefunkcionalnom podjelom broja anketa
te bi određene dobne i spolne skupine bile zastupljene sa manje od 1 ankete.
12
Prema tome, na taj su način dobiveni proporcionalni udjeli populacijskih stratuma u
svim gradskim četvrtima i zadržana je reprezentativnost na osnovni skup (populaciju
grada Zagreba). Ti su udjeli zatim grupirani u trinaest zona, već prema lokacijama
svakog od Centra za kulturu grada Zagreba (vidi tablicu 1.). Udruživanje u zone nije se
učinilo čisto zbog okrupnjavanja broja ispitanika po stratumima već i zbog uzimanja u
obzir faktora susjedskih odnosa, koje je Schulze registrirao pri empirijskom istraživanju
Centara za kulturu. Prateći odrednice tog faktora, zone reprezentiraju prvenstveno
Centre, zajedno s gradskim četvrtima koje oni „pokrivaju“, kao i pripadajuće im udjele
populacijskih stratuma populacije grada Zagreba koji gravitiraju svom najbližem Centru.
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. određene su proporcije osnovnog skupa
prema navedenim kriterijskim varijablama u cilju izrade proporcija za uzorak kao i radi
kontrole reprezentativnosti uzorka. Shodno tome, kao osnova za reprezentativnost
uzorka u odnosu na osnovni skup, odabrane su dvije kriterijske varijable (populacijski
stratumi): spol i dob. Time se dodatno smanjila mogućnost pristranosti anketara pri
provođenju anketiranja - jer su ispitanike morali raspršiti prema stratumima (spol i
dob) koji reprezentiraju odnose u osnovnom skupu, tj. zahvaćenoj populaciji grada
Zagreba. Prema navedenim kriterijima, pristupilo se izračunu i izradi samih kvota za
anketare (koje se mogu pronaći u Aneksu II: Uzorak za anketara po zonama).
Minimalni potrebni uzorak, koji je reprezentativan za populaciju grada Zagreba (za
razinu pouzdanosti 95%, pri normalnoj distribuciji) iznosi 384 anketa. Ta je brojka
uvećana na 500 (N= 500) iz više praktičnih razloga: 1) velika većina istraživanja
provedena je tijekom prosinca (u doba pripreme blagdana), te je bilo očekivano da će
biti teško na vrijeme zadovoljiti reprezentativnost populacijskih stratuma ukoliko se ide
na minimalni broj anketa; 2) pojedini Centri su visoko specijalizirani (programski i
dobno) pa je bilo za očekivati da će se u tim Centrima teško zadovoljiti sve udjele po
spolu i dobi; 3) pretpostavka da posjetitelji Centara ipak odstupaju po svojoj strukturi
od strukture populacije grada Zagreba. Povećanjem broja anketa smanjilo se pogrešku
uzorka te se osiguralo veću vjerojatnost da će se anketiranje, i tu takvim specifičnim
uvjetima, provesti metodološki ispravno te da će udjeli prema spolu i dobi biti bliži
onima koji reprezentiraju populacijske stratume (kako je opisano u tablicama 2 i 3.).
Pretpostavke istraživanja su se pokazale kao opravdane te su pri anketiranju uočena
13
odstupanja od uzorka. No, kako je bilo besmisleno jednostavno odbaciti gotovo 120
anketa (kako bi se slučajnim odabirom odabralo ispitanike koji zadovoljavaju
populacijske stratume spola i dobi), sva odstupanja su se ispravila ponderiranjem
podataka (o tome više u poglavlju: Obrada podataka)
Obuka anketara
Za potrebe anketiranja angažirano je osmero anketara koji su prošli stručnu obuku. Svi
anketari diplomirali su ili studiraju neki od, za istraživanje, relevantnih društvenih
studija (sociologija, psihologija i sl.). Obuku su vodili Veselko Leutar, dipl. sociolog; te
Ivan Hromatko dipl. prof. sociologije i povijesti. Anketari su, među ostalim, upućeni da:
1) sami ispunjavaju anketu (kako bi se izbjegle pogreške koje nastaju kada ispitanici
sami ispunjavaju anketu); 2) se pridržavaju kvota prema spolu i dobi, koje su određene
za njihovu zonu; 3) maloljetne osobe (15-18 g.) anketiraju isključivo uz dopuštenje
roditelja (kako bi se izbjegle moguće pravne komplikacije), 4) anketiranje provode u
vrijeme održavanja nekog od programa u tom Centru; te da 5) najave svoju aktivnost
ravnatelju ili ravnateljici Centra prije provedbe anketiranja. Potrebno vrijeme za
ispunjavanje jedne ankete procijenjeno je na otprilike 15 minuta.
Provedba istraživanja
Terenski dio istraživanja proveden je isključivo u prostorijama Centara za kulturu, i to u
razdoblju između 1. prosinca 2010 i . do 28. veljače 2011. godine. Istraživanjem su
obuhvaćeni isključivo posjetitelji pojedinih Centara. U istraživanju je sudjelovalo osmero
anketara (jedan anketar je odustao). Svaki od anketara, anketirao je prema
populacijskim stratumima spola i dobi - koje su im bile određene za zonu u kojoj su
provodili istraživanje (vidi Aneks II).
Obrada podataka
Podaci su obrađeni statističkim programom SPSS 13.0 for Windows. Izvršena je
deskriptivna analiza podataka prema zadanim nominalnim i ordinarnim varijablama.
Osnovna statistička metoda obrade podataka odnosi se na udjele, frekvencije i
detektiranje pojedinih statistički značajnih razlika između različitih grupa ispitanika s
obzirom na njihova sociodemografska obilježja (prvenstveno spol i dob).
14
Pošto istraživanjem dobiveni udjeli među posjetiteljima Centara donekle odstupaju od
udjela reprezentativnih za osnovni skup (populaciju gradda Zagreba koja je petnaest ili
više godina starosti) na koji želimo zaključivati, koristiti će se ponderiranje. Drugim
riječima, kako bi se rezultate moglo generalizirati na populaciju grada Zagreba, podaci
su nakon provedenog istraživanja ponderirani (integriranim ponderom koji objedinjuje
kategorije spola i dobi) jer se anketari nisu, u kratkom vremenskom roku, uspjeli
zadovoljiti sve kriterije populacijskih stratuma (dob i spol) – što je i očekivano zbog
razlika između sociodemografskih karakteristika posjetitelja Centara i karakteristika
opće populacije grada Zagreba te kratkoće perioda anketiranja.
TABLICA 4. POPULACIJSKI STRATUMI
DOB > SPOL
15-19 godina
20-39 godina
40-59 godina 60+ godina
M 1,59 1,07 0,99 1,47 INTEGRIRANI PONDER Ž 0,76 0,95 1,01 0,79
U tablici 4. nalaze se vrijednosti integriranog pondera kojima se ispravilo odstupanja
između dobivenih udjela u populacijskim stratumima i onih očekivanih, iz Popisa
stanovništva. Drugim riječima, dobivenim udjelima koji su bili manji od očekivanih
(vrijednosti > 1), prema Popisu stanovništva – težina je pridodana; dok je dobivenim
udjelima koji su nadilazili udjele iz Popisa stanovništva težina oduzeta (vrijednosti < 1).
15
4. Analiza podataka Kako bi mogli govoriti o postojanju zasebne scene Centara za kulturu, važno je
analizirati postojanje scene, kao i publike koja tu scenu prepoznaje i (p)održava. Stoga će
se dobivene podatke podijeliti u dvije analitičke kategorije: scenu i publiku. Svaka od
kategorija ima pripadajuće indikatore.
4.1. SCENA: posjećenost i prepoznatljivost Centara
Kategorija scene sastoji se od indikatora scene, a ti su: obuhvatnost, koherentnost,
afinitet, doseg, atmosfera i selektivnost (Schulze, 2008).
Obuhvatnost
Indikator obuhvatnosti se odnosi na sveukupnost prostora od kojih se scena sastoji te
koje se publike povezuju u scenu.
GP 2: Za koje su Centre ispitanici čuli
U istraživanju, ovo je pitanje bilo otvorenog tipa, tj. ispitanici su mogli navesti sve Centre
za koje su čuli. Kako pokazuje grafički prikaz 2., najveći postotak ispitanika čuo za Centar
za kulturu Trešnjevka (57,88 %); kojeg slijede Narodno sveučilište Dubrava (44,83 %) te
Kulturni centar Peščenica (38,89 %). Ispitanici su dobro upoznati sa Centrom mladih
Ribnjak (38,01 %), Centrom za kulturu Pučkog otvorenog učilišta (37,85 %) i Kulturno-
informativnim centrom (26,9 %), dok su nešto manje (ali ujednačeno) upoznati s
16
Centrom za kulturu Novi Zagreb (19,79 %), Centrom za kulturu i informiranje Maksimir
(18,71 %), Narodnim sveučilištem Sesvete (17, 43 %), Centrom za kulturu i film August
Cesarec (16,9 %), te Centrom za kulturu i obrazovanje Susedgrad (15,7 %). Ispitanici su
najmanje upoznati s Međunarodnim centrom za usluge u kulturi (10,76 %) te s visoko
specijaliziranim Centrom za likovni odgoj (8,01 %).
Nadalje, grafički prikaz 3. pokazuje da su ispitanici najviše posjetili Centar za kulturu
Trešnjevka (44,02 %), Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta (33,32 %), narodno
sveučilište Dubrava (31,85 %), Centar mladih Ribnjak (31, 29 %), Kulturni centar
Peščenica (27,44 %), Kulturno-informativni centar (26,26 %), Centar za kulturu Novi
Zagreb (16,93 %), Centar za kulturu i film August Cesarec (16,07 %), Centar za kulturu i
informacije Maksimir (16,03 %), Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad (15,57 %),
narodno sveučilište Sesvete (13, 2%), Međunarodni centar za usluge u kulturi (7,82 %)
te Centar za likovni odgoj (6,1 %).
GP 3: Koje su Centre ispitanici posjetili (bilo kada)
Sljedeći grafički prikaz pokazuje da među ispitanicima koji su u zadnjih godinu dana
posjetili samo jedan Centar prednjače oni koji su posjetili Centar za kulturu Trešnjevka
(9,57%), i Narodno sveučilište Dubrava (7,80%). Ispitanici su najmanje posjetili
Kulturno-informativni centar (2,39%) te Centar za likovni odgoj (1,41%).
17
GP 4: Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana? (samo jedan)
Među posjetiteljima koji su u zadnjih godinu dana posjetili više od jednog Centra
(grafički prikaz 5.), najviše je onih koji su Centar za kulturu Trešnjevka (18,13%)
„križali“ s još nekim od Centara. Relativno visoku razmjenu publike između Centara
zabilježili su i NS Dubrava (14,23%), KIC (12,29%) te Peščenica (11,81%). S druge
strane, posjetitelji Centra za likovni odgoj najmanje su posjećivali još neki drugi Centar
na sceni (2,58%), a slijede ih posjetitelji Međunarodnog centra za usluge u kulturi
(2,8%).
18
GP 5: Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana (više Centara)
Što se tiče upoznatosti posjetitelja s brojnošću Centara, tablica 5. pokazuje relativno
nisku upoznatost posjetitelja s lepezom Centara. Dok je najveći broj ispitanika čuo tek za
dva Centra (20,35%), najveći raspon ispitanika čuo je za jedan do pet Centara (82,92 %).
TABLICA 5. TABLICA 6. Za koliko su Centara ispitanici čuli?
U koliko ste centara bili? (bilo kada)
Br. Centara % Kumulativni %
Br. Centara %
Kumulativni %
0 2,25 2,25 1 32,48 32,48 1 15,21 17,46 2 20,15 52,63 2 20,35 37,81 3 19,69 72,32 3 19,25 57,06 4 9,86 82,18 4 17,03 74,09 5 7,02 89,21 5 11,08 85,17 6 3,99 93,2 6 6,12 91,29 7 3,69 96,89 7 3,82 95,1 8 0,96 97,84 8 1,24 96,35 9 1,02 98,87 9 1,28 97,63 10 0,42 99,28
10 0,41 98,04 11 0,16 99,44 11 0 98,04 12 0,36 99,8 12 0 98,04 13 0,2 100 13 1,96 100
S druge strane, tablica 6. pokazuje da je, tijekom cijeloga života, čak 32,38 % ispitanika
posjetilo samo jedan Centar za kulturu, dok je većina ispitanika posjetilo od jednog do tri
Centara (72,32 %).
Potencijalno objašnjenje za tendencije registrirane u tablici 5., možemo naći u doljnjem
grafičkom prikazu koji pokazuje da se više ispitanika Centara ne slaže s tvrdnjom da su
programi Centara dobro oglašeni nego što ih se slaže.
19
GP 6: Slaganje s tvrdnjom - "Programi Centara su dobro oglašeni."
Odnosno, 36,08% posjetitelja se ne slaže s tvrdnjom da su programi Centara dobro
oglašeni ili tome naginje, dok se 31,18% posjetitelja više slaže s tom tvrdnjom nego ne
slaže.
Koherentnost
Drugi indikator varira između fluktuacije posjetitelja i njihove stalnosti, te govori o tome
koliko su čvrste poveznice istraživane scene. Stoga su analizirani obrasci posjete
Centrima:
GP 7: Obrasci posjeta Centara
Grafički prikaz 3. pokazuje da ispitanici Centar u koji najčešće dolaze posjete skoro
svakodnevno u Centrima NS Dubrava i Sesvete, CKI Maksimir, CKO Susedgrad, CK POU
Zagreb (Cekao). Također, pokazalo se da se većinu Centara posjećuje učestalo, tj. na
tjednoj bazi (otprilike jedan puta tjedno i jedan do tri puta tjedno).
Sljedeći indikator koherentnosti scene jest odnos blizine Centara, u odnosu na adresu
stanovanja posjetitelja Centara te čestine posjete. Kao što tablica 7. jasno pokazuje -
većina posjetitelja Centara za kulturu posjećuje prvenstveno onaj Centar koji je najbliži
njihovoj adresi stanovanja (što potvrđuje Schulzeov faktor susjedskih odnosa te dodatno
opravdava zonsku raspodjelu uzorka u istraživanju). Također, uočljivo je i da pojedini
20
Centri imaju publiku koja je raspršenija, koja fluktuira i posjećuje druge Centre u većem
postotku.
Koji Vam je Centar najbliži prema adresi stanovanja? (%) TABLICA 7. Odnos blizine Centra i čestine posjete A
. Ces
arec
Cek
ao
Du
brav
a
KIC
Liko
vni
Mak
sim
ir
MC
UK
N. Z
agre
b
Peš
čen
ica
Rib
nja
k
Sesv
ete
Suse
dgr
ad
Tre
šnje
vka
A. Cesarec 66,61 0,00 0,00 8,67 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3,21 0,00 0,00 1,11 Cekao 3,58 68,15 0,00 0,00 0,00 3,22 0,00 7,19 2,56 2,85 2,72 4,70 4,62 Dubrava 4,85 4,25 82,35 0,00 0,00 7,46 0,00 0,00 0,00 3,21 14,03 0,00 0,79 KIC 0,00 0,00 2,72 73,99 8,98 16,69 12,96 7,50 13,15 6,06 0,00 0,00 5,16 Likovni 0,00 0,00 0,00 0,00 81,68 3,04 4,00 0,00 0,00 2,85 0,00 0,00 2,85 Maksimir 0,00 0,00 1,28 0,00 0,00 42,09 0,00 2,50 0,00 6,42 3,06 0,00 4,97 MCUK 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 83,04 2,66 0,00 0,00 0,00 0,00 1,05 N. Zagreb 0,00 8,33 2,14 9,18 0,00 2,38 0,00 51,93 3,20 0,00 0,00 0,00 2,15 Peščenica 0,00 4,08 1,98 0,00 0,00 0,00 0,00 14,98 69,52 12,47 2,84 0,00 5,98 Ribnjak 0,00 4,59 0,00 0,00 0,00 2,86 0,00 2,50 3,20 41,26 2,72 0,00 5,90 Sesvete 0,00 0,00 2,61 0,00 0,00 2,29 0,00 2,82 0,00 0,00 68,73 0,00 0,00 Susedgrad 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,35 0,00 0,00 0,00 5,82 0,00 92,88 1,81
Ko
ji C
enta
r n
ajče
šće
po
sjeć
uje
te?
(%)
Trešnjevka 13,46 6,52 2,88 0,00 9,34 5,71 0,00 2,50 8,36 12,83 5,90 2,42 55,76
Na kraju, razinu koherentnosti scene Centara prikazuje grafički prikaz 8:
GP 8: Slaganje s tvrdnjom - "Programi u svim Centrima su dosta slični."
Iz njega se da iščitati da se 19,06% posjetitelja Centara više ne slaže nego što se slaže s
tvrdnjom da su programi u svim Centrima slični dok se 24,76% više slaže s tom
tvrdnjom nego ne slaže.
Afinitet
Indikatorom afiniteta obuhvaćene su glavne poveznice između različitih scena na
području kulture u Gradu Zagrebu.
21
GP 9: Radi kojih programa posjećujete Centre?
Grafički prikaz 9. pokazuje da najveći postotak ispitanika posjećuje Centre zbog
kazališnih predstava (41,5 %) i izložbi (36,4 %), dok najmanje ispitanika posjećuje
Centre zbog ekoloških programa (4,03 %) i drugih aktivnosti (kao što su posjeta
knjižnici ili pohađanje tečaja znakovnog jezika). Između te dvije krajnosti, nalaze se
edukativni programi (32,61 %), koncerti (27,92 %), tribine i predavanja (24,49 %), ples
(21,13 %), film i novi mediji (19,41 %), hobi programi (17,57 %), rekreacijski programi
(11,8 %) i dječje igraonice (9,4 %).
Tablica 8. i pripadajući joj grafički prikaz (Grafički prikaz 10.) prikazuju posjetu
ispitanika kulturnim programima koji se održavaju izvan Centara – dakle u bilo kojoj
drugoj kulturnoj ustanovi na području grada Zagreba. Iz grafičkog prikaza je vidljivo da
većina ispitanika kulturne programe izvan Centara posjećuje do jedan puta mjesečno.
TABLICA 8. Posjeta kulturnim programima izvan Centara (u zadnjih godinu dana) - % 1 x > 1 x mj.
1 - 3 x mj.
~ 1 x tjedno
1 - 3 x tjedno
~svakodnevno
Izložbe 23,81 70,51 4,69 0,63 0,36 0,00 Koncerti 22,42 68,27 6,58 2,39 0,34 0,00 Kazališne predstave 22,25 68,49 7,07 1,85 0,33 0,00 Plesni programi 27,60 54,29 6,39 7,30 2,24 2,18 Rekreacijski programi 8,26 24,67 22,03 10,61 31,13 3,30 Tribine i predavanja 21,40 60,24 15,82 2,54 0,00 0,00 Ekološki programi 43,59 53,53 2,89 0,00 0,00 0,00 Hobi programi 24,50 35,00 13,01 14,48 13,01 0,00 Film i novi mediji 8,74 70,20 16,16 3,10 1,79 0,00 Edukacijski programi 15,48 55,77 16,06 6,35 6,34 0,00 Dječje igraonice 18,02 57,32 17,71 5,49 1,46 0,00
22
Grafički prikaz 4. Posjeta kulturnim programima izvan Centara, u zadnjih godinu dana
Ukoliko te rezultate usporedimo s onima iz iduće tablice (tablica 9), koja prikazuje
posjetu ispitanika kulturnim programima unutar Centara, vidljivo je da većinu pasivnih
programa ispitanici posjećuju do jedan puta mjesečno. S druge strane, aktivne programe
(rekreacija, hobi programi, edukacijski programi i ples) ispitanici posjećuju i češće – što
se može pripisati i prirodi tih programa - oni su edukacijski i pro-aktivni programi koji
zahtijevaju da polaznici dolaze češće na odabrani program, a pri tome su, neki od njih, i
besplatni.
TABLICA 9. Posjeta kulturnim programima u Centrima (u zadnjih godinu dana) - % 1 x
> 1 x mj.
1 - 3 x mj.
~ 1 x tjedno
1 - 3 x tjedno
~svakodnevno
Izložbe 29,8 63,4 4,8 1,3 00,6 00,0 Koncerti 47,3 49,8 2,9 00,0 00,0 00,0 Kazališne predstave 37,7 57,6 1,4 1,3 2,0 00,0 Plesni programi 36,8 22,7 11,1 3,8 20,8 4,8 Rekreacijski programi 26,8 10,9 8,3 12,6 36,1 5,2 Tribine i predavanja 44,3 51,5 2,0 2,3 00,0 00,0 Ekološki programi 65,8 34,2 00,0 00,0 00,0 00,0 Hobi programi 18,6 26,9 19,1 12,7 22,7 00,0 Film i novi mediji 42,7 52,7 3,6 00,0 1,0 00,0 Edukacijski programi 21,4 17,7 8,6 25,2 22,8 4,3 Dječje igraonice 43,3 23,5 7,5 8,0 17,7 00,0
23
GP 11: Posjeta kulturnim programima u Centrima, u zadnjih godinu dana
Pretvoreni u grafički prikaz 11., podaci iz tablice 9. jasno pokazuju da je ekološki
program većina ispitanika posjetilo jedan puta, kao i dječje igraonice. Dječje igraonice,
doduše, imaju veći udio ispitanika koji taj program posjećuju češće, na tjednoj bazi.
Nadalje, svakodnevno se posjećuju edukacijski, rekreacijski i plesni programi. Na kraju,
pet programa posjetitelji posjećuju do jedan puta mjesečno (izložbe, koncerte,
predstave, tribine i predavanja te filmske programe).
Kao što prikazuje grafički prikaz 12., posjetitelji Centara su relativno homogeni (65 %),
po pitanju prepoznavanja programa Centara kao specifičnih i prepoznatljivih.
GP 12: Držite li da su programi Centara, u usporedbi s drugim ustanovama u
24
kulturi, po nečemu specifični i prepoznatljivi?
Ta scena je, kao što pokazuje sljedeća tablica, među posjetiteljima prepoznatljiva
prvenstveno po jedinstvenom programu kojeg nema drugdje (26,61 %), ali i dobroj
atmosferi (13,20 %) te aktivnostima za djecu (9,54 %).
TABLICA 10. Po čemu su specifični? % Aktivnosti za djecu 9,54 Blizina 0,80 Vrijeme 0,21 Pasivni program 1,86 Financijski razlozi 4,14 Aktivni program (učenje) 9,42 Druženje 4,73 Informiranost 0,38 Program kojeg nema drugdje 26,61 Dobra atmosfera 13,20 Kvaliteta zaposlenika i organizatora programa 3,52 Raznolikost i brojnost ponude 8,96 Nekomercijalnost i okrenutost potrebama posjetitelja 4,80 Dugovječnost na sceni 0,20 Br. odgovora 88,37 Nema odgovora 11,54
Podijeljeni na posjetitelje koji posjećuju samo jedan Centar i one koji posjećuju više
Centara i upitani za razloge zbog kojih posjećuju samo jedan ili više Centara - posjetitelji
su dali heterogene odgovore (tablice 11. i 12.). Indikativno je da najveći broj ispitanika
koji odlazi samo u jedan Centar kao primarne razloge navelo blizinu Centra te pasivnih
programa (kao što su izložbe, koncerti ili kazališne predstave). S druge pak strane,
ispitanici koji odlaze u više Centara, gotovo jednoglasno teže raznolikosti programa, te
im je program u kojem oni imaju aktivnu ulogu važniji nego onima koji posjećuju samo
jedan Centar.
25
TABLICA 11. TABLICA 12. Razlozi zbog kojih posjećujete samo jedan centar? f
Razlozi zbog kojih odlazite u više centara? f
Aktivnosti djece 49 Aktivnosti djece 20 Blizina 85 Blizina 16 Vrijeme 22 Pasivni program 91 Pasivni program 76 Poslovni razlozi 13 Financijski razlozi 4 Aktivni program (učenje) 93 Poslovni razlozi 5 Druženje 35 Aktivni program (učenje) 63 Informiranost 3 Druženje 21 Program kojeg nema drugdje 54 Informiranost 21 Dobra atmosfera 43 Program kojeg nema drugdje 37 Raznolikost i brojnost ponude 482 Dobra atmosfera 2 Kvaliteta zaposlenika i organizatora programa 4 Raznolikost i brojnost ponude 1
Visoku razinu afiniteta prema sceni Centara pokazuje sljedeći grafički prikaz:
GP 13: Slaganje s tvrdnjom - "Programi u Centrima su mi zanimljiviji od sličnih programa u drugim ustanovama."
Odnosno, pokazuje se da posjetitelji Centara pretežito smatraju programe u Centrima
zanimljivijima od sličnih programa izvan Centara (41,66%) dok se s tom tvrdnjom više
ne slaže nego slaže 7,48%, a potpuno ne slaže samo 3,26%.
Doseg
Indikator dosega se odnosi na udio stanovništva koji je u kontaktu sa Centrima i koliko
je velik njihov kvantitativni značaj. Tablica 13. i grafički prikaz 14. pokazuju da
posjetitelji Centara dolaze iz svake gradske četvrti te da, kao takvi, Centri imaju doseg na
području cijelog grada.
26
TABLICA 13. Ispitanici prema četvrti stanovanja
Ispitanici (%)
POPIS STAN. (%)
Ne želi se izjasniti 1,76 Donji Grad 6,04 6,13
Gornji Grad - Medveščak 5,34 4,85
Trnje 4,84 5,95
Maksimir 8,36 6,46
Peščenica-Žitnjak 4,98 7,34
Novi Zagreb - Istok 7,03 8,63
Novi Zagreb - Zapad 3,66 6,18
Trešnjevka - Sjever 7,23 7,16
Trešnjevka - Jug 6,61 8,84
Črnomerec 5,97 5,03
Gornja Dubrava 7,51 7,58
Donja Dubrava 6,58 4,41
Ştenjevec 3,50 5,14
Podsused - Vrapče 6,92 5,42
Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec) 1,20 2,25
Sesvete 6,94 7,26
Brezovica 0,82 1,37
Zagrebačka županija 3,96 Ostale županije 0,75
GP 14: Ispitanici prema četvrti stanovanja, u odnosu na udjele stanovništva po
gradskim četvrtima iz Popisa stanovništva
27
Ovaj rezultat je posebno indikativan jer pokazuje doseg scene Centara. Naime, anketari
nisu imali instrukcije vezane uz četvrt stanovanja ispitanika (samo uz populacijski
stratum spola i dobi, podijeljen prema Centru ili zoni u kojoj su anketirali), ali ipak su se
ispitanici raspršili po svim gradskim četvrtima, gotovo u jednakim udjelima (po manjem
broju ispitanika odskaču jedino Novi Zagreb – Zapad, te relativno udaljeniji dijelovi
grada - Stenjevec, Podsljeme te Brezovica).
Atmosfera
Atmosfera je indikativna za dominantne stilove ponašanja unutar kulturne scene
Centara. Grafički prikaz 15. pokazuje da većina posjetitelja Centara sudjeluje u
programima i pasivno i aktivno (53%) dok postoji i relativno velik udio posjetitelja koji
sudjeluju u programima Centara isključivo pasivno (23 %) ili isključivo aktivno (21 %).
GP 15: Vaše sudjelovanje u programima Centar je obično?
Indikativna za atmosferu na sceni Centara je ocjena posjetitelja o kvalitete programa s
kojima su se susreli u Centrima. Kao što pokazuje tablica 9 na idućoj stranici, posjetitelji
Centara su sveukupnu kvalitetu programa iz svih Centara ocijenili s visokom prosječnom
ocjenom 4,06.
28
TABLICA 14.
Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu? %
Nema odgovora 3,23
Nedovoljan 0,59
Dovoljan 2,15
Dobar 17,32
Vrlo dobar 46,58
Odličan 30,13
Prosječna ocjena 4,06
Raspoređeni (tablica 15.) prema Centrima, ispitanici su ocijenili kvalitetu programa
ocjenama:
TABLICA 15. Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu? N/A Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odličan
Prosječna ocjena
CKF A. Cesarec 0 0 0 2 13 14 4,41
CLO Grada Zagreba 0 0 0 2 7 7 4,31
MCUK 1 0 0 1 15 8 4,29
CK Novi Zagreb 2 1 2 3 14 19 4,23
KC Peščenica 0 0 1 6 16 14 4,16
NS Dubrava 0 0 0 13 34 24 4,15
CKI Maksimir 9 0 0 8 7 11 4,12
CM Ribnjak 0 0 0 3 10 4 4,05
CK Trešnjevka 2 1 1 18 40 24 4,01
NS Sesvete 0 0 1 4 18 6 4,00
CKO Susedgrad 0 0 2 10 29 12 3,96
CK POU Zagreb 2 1 2 10 12 7 3,69
KIC 1 0 2 8 18 1 3,62
Odnosno, najvišu prosječnu ocjenu dobio je Centar za kulturu i film August Cesarec
(4,41). Slijede ga te Centar za likovni odgoj grada Zagreba (4,31) te Centri u Novom
Zagrebu. Najniže ocjene za kvalitetu programa dobili su Kulturno-informativni centar
(3,62), Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb; Centar za kulturu i
29
obrazovanje Susedgrad.
Sljedeća dva grafička prikaza (GP 16 i GP 17) pokazuju da Centri nisu samo prostori
umjetnosti i kulture već i mjesta koja posjetitelji doživljavaju kao mjesto društvene
razmjene i okupljanja osoba koje dijele interes za programe Centara.
GP 16: Slaganje s tvrdnjom - "U Centru susrećem osobe slične sebi."
Odnosno, pokazalo se da se gotovo polovica ispitanika više slaže s tvrdnjom da u
Centrima susreću sebi slične osobe (46,95%) dok se 13,47% više ne slaže nego slaže s
tom tvrdnjom. Što se tiče tvrdnje da u Centrima susreću poznanike i prijatelje, polovica
posjetitelja (50,64%) se više slažu nego ne slažu s tom tvrdnjom.
GP 17: Slaganje s tvrdnjom - "U Centrima susrećem poznanike i prijatelje."
30
Selektivnost
Posljednji indikator scene odnosi se na skupine osoba koje redovito posjećuju Centre.
Stoga su, kako bi se dobio sociodemografski profil najredovitijih posjetitelja centara,
provjerene statistički značajne razlike prema osnovnim sociodemografskim
karakteristikama spola, dobi, pa i obrazovanja te zaposlenosti. Nadalje, prema
navedenim sociodemografskim karakteristikama, uspoređeni su i oni ispitanici koji
Centre posjećuju redovito (tjedno i češće) s onima koji redovito (tjedno i češće)
posjećuju kulturna zbivanja u drugim ustanovama - kako bi se vidjelo postoji li razlika u
njihovom sociodemografskom profilu. Dobiveni rezultati pokazuju kako među
najredovitijim posjetiteljima Centara statistički značajno više (p < 0,05) ima onih u
najmlađoj dobnoj skupini i bez završene srednje škole, te nezaposlenih. Također,
pokazuje se i da su oni koji su zaposleni i u dobi od 20-39 godina statistički značajno
manje prisutni među najredovitijim posjetiteljima centara. S druge strane, najredovitiji
posjetitelji (od jedan do tri puta tjedno) kulturnih zbivanja u drugim ustanovama ne
razlikuju se značajno od onih koji ove ustanove posjećuju manje učestalo - niti po
jednom od analiziranih obilježja (dakle, nemaju specifični sociodemografski profil).
Prema ostalim provjerenim obilježjima (spol) nisu nađene statistički značajne razlike.
4.2. PUBLIKA: Sociodemografska struktura posjetitelja
i umreženost
Kategorija publike pokriva indikatore: jasnoća, intenzitet kontakta i umrežavanje,
homogenost, te očitost i značaj specifičnih obilježja publike (Schulze, 2008).
Jasnoća: indikator relevantnosti publike
Relevantnost publike ovisi o tome koliko je ona primjetna. Prema Schulzeu, primjetna
publika je lokalna publika (naspram individualizirane publike – kao što su npr. gledatelji
određene televizijske emisije) koja se okuplja na određenome mjestu i u određeno
vrijeme. To je publika koja može djelovati te predstavlja društvenu činjenicu (Schulze,
2008). Već po činjenici da je istraživanje provedeno isključivo u prostorima Centara, te
da je provedeno u vrijeme kada se u Centrima održava neki od programa – možemo
31
zaključiti da publika Centara nije individualizirana već lokalna publika koja predstavlja
društvenu činjenicu i najveći potencijal djelovanja ima na lokalnoj razini. Kao dodatni
pokazatelj za takvu tvrdnju možemo uzeti tablicu 13. (koja je pokazala da posjetitelji
Centara dolaze iz svih dijelova grada), tablicu 7. (koja je pokazala da velika većina
posjetitelja Centara posjećuje Centar koji im je najbliži po njihovoj adresi stanovanja) te
grafičke prikaze 16. i 17. koji pokazuju da većina posjetitelja u Centrima susreće osobe
slične sebi te svoje prijatelje i poznanike.
Intenzitet kontakta i umreženost publike
Što je veći intenzitet kontakta među pripadnicima određene publike – to je veće njezino
društveno značenje. Nadalje, indikator umreženosti govori slijedeće: što je veća
umreženost posjetitelja Centara, to je više potencijala za društveno djelovanje dotične
publike (organiziranje, lobiranje i sl.), te za nastavljanje ustaljenih obrazaca (kao što su
npr. odlasci u pojedine Centre ili na pojedine programe).
GP 18: Proslijeđujete li informacije o programima Centara poznanicima,
prijateljima i sl.?
Kao što prikazuje grafički prikaz 18., većina ispitanika (77 %) prosljeđuje informacije
svojim poznanicima i prijateljima. Ako taj podatak uparimo s dominantnim podatkom iz
grafičkog prikaza 19., možemo govoriti o neformalnoj mreži posjetitelja Centara koji
usmeno (49%) prenose informacije o programima Centara. Također, posjetitelje Centara
nisu zaobišle niti tehnološke inovacije, pa tako 21 % ispitanika informacije o
32
programima prenosi putem Interenta (e-pošte i Facebooka) te 14% telefonom.
GP 19: Kojim putem im prosljeđujete informacije?
Grafički prikaz 20. pokazuje da - među ispitanicima koji posjećuju stranice Centara - njih
44% te stranice posjećuje mjesečno. Slijede ih ispitanici koji stranice posjećuju tjedno
(10%) te je najmanje onih koji stranice posjećuju svakodnevno (3%).
Grafički prikaz 20: Koliko često posjećujete web stranice Centara?
Podjeljeni prema Centrima (grafički prikaz 21.), pokazalo se da najviše ispitanika
posjećuje stranice Centra za kulturu Trešnjevka (22%), a slijede ih ispitanici koji
posjećuju stranice Centra za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb (13%), Narodnog
sveučilišta Dubrava (12%), te Kulturnog centra Peščenica (10%). Najslabije su posjećene
Internet stranice Centra za kulturu Novi Zagreb (2%).
33
GP 21: Stranice kojih Centara posjećujete?
Što se tiče spremnosti posjetitelja Centara da redovito primaju obavijesti poštom ili e-
poštom o programima svog najbližeg Centra (grafički prikaz 22.), čak 46 % posjetitelja
ne želi primati takve obavijesti. S druge strane, čak 41 % posjetitelja takve informacije
želi.
GP 22: Želite li redovito dobivati (poštom ili e-poštom) obavijesti o programima
svog najbližeg Centra?
Spremnost posjetitelja da redovito primaju obavijesti o programima svih Centara
(grafički prikaz 23.) još je manja i iznosi 34 %. Shodno tome, čak se 54 % posjetitelja
izjasnilo da ne želi redovito primati obavijesti o programima svih Centara.
34
Grafički prikaz 23: Želite li redovito dobivati (poštom ili e-poštom) obavijesti o
programima svih Centara?
Također, pokazalo se da većina ispitanika (68%) i sami dobivaju informacije o
programima Centara od poznanika ili prijatelja (grafički prikaz 24) – što pokazuje da je
ta komunikacija dobrovoljna i dvosmjerna, te da se odvija među osobama koje su
zainteresirane za programe ili su barem upoznati s postojanjem određenog Centra za
kulturu.
GP 24: Dobivate li i Vi informacije o programima Centara od
poznanika, prijatelja i sl.?
35
Iduća dva grafička prikaza (grafički prikaz 25 i 26) pokazuju da većina ispitanika Centre
posjećuje u društvu (83 %) i to prvenstveno u društvu prijatelja i poznanika (55%), a tek
zatim u društvu članova obitelji (28%).
GP 25: Posjećujete li Centre sami ili u društvu?
GP 26: S kime posjećujete Centre?
Nadalje, za umreženost posjetitelja, indikativni su iduća dva rezultata (grafički prikaz 27.
i 28.) koji pokazuju da je 49% posjetitelja Centara razvilo prijateljstvo uslijed
poznanstva iz nekog od Centara te da 40% ispitanika odlazi na programe Centara
zajedno s prijateljima koje su upoznali u Centrima.
36
GP 27: Jeste li u Centru upoznali osobu/e s kojom ste kasnije razvili prijateljstvo?
GP 28: Odlazite li s tim osobama u Centre?
Visoku umreženost pokazuje i grafički prikaz 29. jer čak 79% ispitanika u Centrima
susreće svoje poznanike ili prijatelje (dakle, bez prethodnih dogovora).
37
Grafički prikaz 29: Susrećete li u Centrima poznanike/prijatelje?
Homogenost
Društveno značenje publike je to veće što je ona homogenije sastavljena, tj. što se jasnije
ističe kao jedna određena skupina.
Kao što pokazuju sljedeće dvije tablice, publika je u Centrima heterogena po svim
istraživanim varijablama – spolu i dobi (populacijskim stratumima), obrazovanju,
zaposlenosti, zanimanju, poznavanu stranih jezika, članovima kućanstva te po osobnim
prihodima i prihodima kućanstva.
TABLICA 16. Posjetitelji Centara po spolu % M 45,76 Ž 54,24
TABLICA 17. Posjetitelji Centara po dobnim kategorijama %
Kumulativni %
15-19 godina 10,38 10,38 20-39 godina 44,01 54,39 40-59 godina 30,19 84,59 60+ godina 15,41 100,00
38
Točka relativne homogenosti posjetitelja Centara je njihova obrazovna struktura, kao što
je opisano grafičkim prikazom 30:
Grafički prikaz 30: Obrazovna struktura posjetitelja Centara
Pa je tako polovica posjetitelja Centara visoko obrazovano (VŠS i VSS). Slijede ih
posjetitelji sa srednjom stručnom spremom (36%), zatim oni s nižom stručnom
spremom (8%) te magistri i doktori znanosti (4%). Udio posjetitelja koji imaju nižu
stručnu spremu objašnjava iduća tablica (tablica 18.), koja jasno pokazuje da većina niže
obrazovanih spada u dobnu skupinu od 15-19 godina (80% ispitanika te 54,05%
ispitanica), koja se još uvijek školuje na srednjoškolskoj razini. Uz to, pokazalo se da su
posjetiteljice u dobnoj skupini 20-39 godina više obrazovane od posjetitelja iste dobne
skupine (59,52% žene – 48,94% muškarci) te da je više posjetiteljica nego posjetitelja
postiglo najviši stupanj obrazovanja.
39
TABLICA 18.
Obrazovna struktura ispitanika prema spolu i dobi
N/A
(%)
NSS
(%)
SSS
(%)
VŠS i
VSS (%)
MA i
PhD (%)
15-19 godina 6,67 80,00 13,33 0,00 0,00
20-39 godina 0,00 1,06 43,62 48,94 6,38
40-59 godina 4,29 0,00 34,29 58,57 2,86 M
60+ godina 0,00 0,00 41,67 58,33 0,00
15-19 godina 10,81 54,05 32,43 2,70 0,00
20-39 godina 1,59 0,79 30,95 59,52 7,14
40-59 godina 0,00 2,47 35,80 56,79 4,94 Ž
60+ godina 0,00 0,00 52,83 47,17 0,00
Sljedeća potencijalna točka homogenosti posjetitelja Centara jest njihova zaposlenost
(tablica 18.) te njihovo zanimanje (tablica 19.). Pokazalo se je više od polovice ispitanika
nezaposleno (53,81), dok je njih 40,7% zaposleno i najčešće radi na poslovima
stručnjaka i intelektualaca (26,21%), službeničke poslove (11,87%); zatim slobodna
visoko sofisticirana zanimanja (8,6%) te srednji menadžment (7,02%). Najmanje
zastupljena zanimanja među posjetiteljima su vojska i policija (0,40%) te nekvalificirani
radnici (0,29%).
TABLICA 18. Jeste li stalno zaposleni? % Nema odgovora 5,49 Da 40,70 Ne 53,81
40
TABLICA 19. Za zaposlene - Koje je Vaše zanimanje? % Nema odgovora 34,58 Slobodna profesija (odvjetnici, liječnici, umjetnici...) 8,60 Stručnjaci i intelektualci (prof, inž.) 26,21 Viši menadžment (direktori isl.) 4,61 Srednji menadžment 7,02 Službenici 11,87 Kvalificirani radnici 6,39 Nekvalificirani radnici 0,29 Vojska 0,42
Ona polovica posjetitelja koja se izjasnila kao nezaposlena sastoji se prvenstveno od
umirovljenika (19,74%), studenata (16%) te učenika srednjih škola (8,24%), kao što
pokazuje sljedeća tablica:
TABLICA 20. Oni koji nisu stalno zaposleni - Jeste li vi? % Nema odgovora 50,17 Umirovljenik/ca 19,74 Domaćica 1,38 Student 16,00 Radim honorarno 7,33 Potpuno nezaposlen/a 4,04 Ne znam 0,40 Učenik/ca 8,24
Prema poznavanju stranih jezika (tablica 21.), posjetitelji Centara gotovo jednoglasno
(91,26%) poznaju barem jedan strani jezik.
TABLICA 21. Znate li neki strani jezik? % Nema odgovora 2,38 Da 91,26 Ne 6,36 Total 100,00
41
Prema broju članova kućanstva (tablica 22.), posjetitelji Centara većinom dijele svoje
kućanstvo još troje osoba (28,81%). Slijede ih kućanstva s tri člana (23,7%) dok je
najmanje posjetitelja koji samostalno tvore kućanstvo (10,51%) – čak manje i od
posjetitelja čije kućanstvo ima pet ili više članova (15,36%).
TABLICA 22. Koliko stalnih članova ima Vaše kućanstvo? % Nema odgovora 1,66 Jednog 10,51 Dvoje 19,95 Troje 23,70 Četvero 28,81 Pet i više članova 15,36
Po pitanju osobnih mjesečnih prihoda, tablica 23. pokazuje da najveći broj ispitanika
(24,6 %) ne zna ili ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Također, pokazuje i da je velik broj
ispitanika bez osobnih prihoda (15,5%) te da najveći broj ispitanika ima osobne prihode
u rasponu prihoda od 2501 do 4000 kn mjesečno (14%). Sljedeće pitanje o ukupnom
prihodu kućanstva (tablica 24.) ispitanika pokazuje da najviše ispitanika (37,7%) ili ne
zna koliki su prihodi kućanstva ili ne želi odgovoriti na ovo pitanje. Od ostalih
vrijednosti, valja istaknuti da je 29,1 % kućanstva ispitanika imalo mjesečni prihod od
8500 kn i više.
TABLICA 23. Osobni mjesečni prihod u prošlom mjesecu
% Kumulativni %
TABLICA 24. Ukupni prihod kućanstva u prošlom mjesecu
% Kumulativni %
Nema odgovora 5,1 5,1 Nema odgovora 6,9 6,9 Bez osobnih prihoda 15,5 20,5 Bez osobnih prihoda 1,6 8,5 do 1000 kn 3,2 23,7 do 1000 kn 0,6 9,1 1001-2500 kn 9,8 33,6 1001-2500 kn 3,1 12,3 2501 - 4000 kn 14 47,6 2501 - 4000 kn 5,8 18 4001 - 5500 kn 11,9 59,5 4001 - 5500 kn 6,1 24,1 5501 - 7000 kn 9,5 68,9 5501 - 7000 kn 7,6 31,8 7000 - 8500 kn 3,8 72,8 7000 - 8500 kn 7 38,8 8500 i više 7,7 80,5 8500 i više 29,1 67,8 Ne zna/Ne želi odgovoriti 19,5 100 Ne zna/Ne želi odgovoriti 32,2 100
42
Očitost i značaj specifičnih obilježja publike
Zadnji indikator publike odnosi se na karakteristike prema kojima se publika Centara
može prepoznati na prvi pogled. Kao što se pokazalo u prethodnom poglavlju o
homogenosti publike Centara, publika je heterogena prema svim istraživanim
sociodemografskim varijablama. Prema tome, publika Centara nema oku prepoznatljivih
karakteristika. Na isti zaključak navodi i analiza specifičnosti skupina koje često, na
tjednoj bazi, posjećuju Centre (u poglavlju Selektivnost). Prema indikatoru selektivnosti,
ne postoje karakteristike koje bi bile prepoznatljive na prvi pogled, a koje su specifične
za posjetitelje Centara (kao npr. spol). Jedino što se pokazalo statistički značajno, a da je
donekle prepoznatljivo na prvi pogled, jest dob redovitih posjetitelja; među kojima je
bilo više onih koji su u dobnoj skupini 15-19 godina, koji nisu završili srednju školu te
koji su nezaposleni. Također, pokazalo se da je među posjetiteljima Centara statistički
značajno manje posjetitelja koji su zaposleni i u dobi od 20-39 godina. Ipak, publika
scene Centara se razlikuje od populacije grada Zagreba po drugim, na prvi pogled
neprepoznatljivim karakteristikama – kao što je obrazovanje.
TABLICA 25.
Usporedba obrazovne strukture posjetitelja i obrazovne strukture populacije grada Zagreba
% % POPULACIJA
1. Bez škole i osnovna škola 8 24,9
2. Srednja stručna sprema 36 52,0
3. Viša ili visoka školska sprema
(VSS, VŠS, MA, PhD)
54 22,4
Tablica pokazuje da je više od polovice posjetitelja Centara visoko obrazovano (54%),
što ne vrijedi i za populaciju grada Zagreba. Također, među posjetiteljima ima značajno
manje onih koji imaju samo osnovnu (8%) ili srednju školu (36%), u odnosu na
populaciju grada Zagreba. No, ta karakteristika posjetitelja Centara nije prepoznatljiva
na prvi pogled. Tako možemo zaključiti da posjetitelji Centara (publika) nemaju
specifičnih, oku vidljivih, obilježja.
43
5. Zaključak i preporuke
Zaključci istraživanja podijeljeni su prema analitičkim kategorijama scene i publike te
pripadajućim indikatorima. Na kraju se iznosi nekoliko preporuka, baziranih na
rezultatima istraživanja i interpretaciji tih rezultata.
a) Zaključci o indikatorima scene Centara
Obuhvatnost
Indikator obuhvatnosti, tj. sveukupnosti prostora scene pokazao je glavne tendencije:
I. da je polovica ispitanika čulo za do tri Centra, a 3/4 ispitanika čulo za četiri
Centra;
II. u svim kategorijama (za koje ste Centre čuli, koje ste posjetili u zadnjih godinu
dana i bilo kada) prednjači Centar za kulturu Trešnjevka;
III. da je kvaliteta oglašavanja kod posjetitelja doživljena bipolarno – 1/3 posjetitelja
smatra da programi Centara nisu dobro oglašeni, a 1/3 smatra da jesu.
Općenita upoznatost s Centrima je relativno dobra. Što se tiče točke II. – treba biti
oprezan - jer su anketari, pri predstavljanju prije anketiranja, upućivali ispitanike da
dolaze „iz Centra za kulturu Trešnjevka“ (što je moglo utjecati na rezultat). Podatak da
više ispitanika smatra da su programi Centara loše oglašeni pokazuje da se posjećenost
Centrima ne može pripisati samo dobroj promidžbi već i drugim fatorima (dugogodišnje
postojanje Centara, njihova blizina i sl.).
Koherentnost
Prema ovom indikatoru, pokazalo se da scena Centara:
I) ima stalnu publiku, koja Centre posjećuje na tjednoj bazi i češće;
II) prati tkz. faktor susjedskih odnosa, tj. da je utjecaj Centara pretežito lokalan, iako
su oni otvoreni za posjetitelje iz svih dijelova grada Zagreba (pa i šire). Odnosno,
44
većina posjetitelja Centara posjećuje svoj lokalni Centar – onaj koji je posjetitelju
najbliži prema adresi stanovanja. Ipak, dobar broj Centara ima i posjetitelje koji bi
prema adresi stanovanja trebali gravitirati njemu – ali odlaze u druge, udaljenije
Centre.
III) gotovo 1/4 posjetitelja smatra da su programi u Centrima dosta slični
Stoga možemo govoriti o koherentnoj, lokalnoj publici koja Centre posjećuje pretežito na
tjednoj bazi, ali postoji i određen stupanj fluktuacije posjetitelja između Centara (što
pokazuje i tablica 6., iz koje je vidljivo da su posjetitelji u zadnjih godinu dana posjetili
više Centara (poglavito oni koji posjećuju Centar za kulturu Trešnjevka, Narodno
sveučilište Dubrava, Kulturno-informativni centar te Kulturni centar Peščenica. Na kraju,
koherentnost scene prema sličnosti programa vidi 1/4 posjetitelja.
Afinitet
Prema indikatoru afiniteta, pokazalo se da:
I) posjetitelji Centre najviše posjećuju zbog kazališnih predstava, izložbi i
edukacijskih programa, dok najmanje posjećuju zbog igraonica i ekoloških
programa;
II) posjetitelji Centara posjećuju i kulturne programe izvan Centara te da sve tipove
programa posjećuju konstantno – tj. najčešće jednom mjesečno;
III) posjetitelji među programima Centara jednom mjesečno posjećuju pet tipova
programa (tkz. povremene programe: izložbe, predstave, koncerte, film, te tribine
i predavanja) dok dugoročnije programe (ples, hobi, edukacijske i rekreacijske
programe, dječje igraonice) posjećuju i češće. Najmanje posjećuju ekološke
programe (posjetili su taj program jedan puta ili ga posjećuju do jednom
mjesečno);
IV) među posjetiteljima koji preferiraju posjećivati samo jedan Centar, najučestaliji
razlog za takvu odluku (afinitet) jest blizina Centra te pasivni program;
V) među posjetiteljima koji preferiraju posjećivati više Centara, daleko najučestaliji
razlog jest raznolikost i brojnost ponude, kojeg slijedi aktivni program;
VI) čak 42 % ispitanika smatra programe Centara zanimljivijim od sličnih programa
u drugim kulturnim ustanovama na području grada Zagreba.
45
Ovi rezultati nam ukazuje da posjetitelji Centara, koji ujedno posjećuju i kulturne
programe izvan Centara imaju postojan afinitet3, što se tiče povremenih programa
(izložbe, film, predstave) dok, što se tiče dugoročnijih programa, preferiraju posjećivati
programe Centara (ples, hobi, edukacija itd.). Nadalje, posjetitelji koji posjećuju samo
jedan Centar – čine to zbog njegove blizine i traže „lagani“, pasivni program dok oni koji
traže raznolikost i aktivniji program posjećuju više Centara. Nizak udio posjetitelja koji
posjećuju dječje igraonice može se objasniti time što postoje brojni programi, izuzev
dječjih igraonica, koji su namijenjeni djeci (ples, dramske skupine i sl.) na koje dolaze
roditelji s djecom ili djeca samostalno (a njih se nije ispitivalo jer nemaju 15 godina).
Stoga su najmanje posjećeni ekološki programi. Na kraju, programi Centara zanimljiviji
su od sličnih programa u drugim ustanovama za gotovo polovicu posjetitelja Centara –
što je pokazatelj visokog zadovoljstva kvalitetom programa u Centrima.
Doseg
Indikator dosega scene Centara pokazuje:
I) da Centri imaju doseg na cijelom području grada Zagreba, tj. u svim njegovim
četvrtima. Drugim riječima, posjetitelji Centara dolaze iz svih sedamnaest
gradskih četvrti.
Ovo je posebno indikativno jer anketari nisu imali posebne instrukcije o profilu
ispitanika, u smislu gradskih četvrti iz kojih dolaze. Ukoliko taj rezultat uparimo s
grafičkim prikazom 16. (prema kojemu se 46,95% posjetitelja slaže s tvrdnjom da u
Centrima susreće osobe slične sebi) i grafičkim prikazom 30. (prema kojemu u Centre
dolazi 54% visoko obrazovanih), pokazuje se da se doseg Centara ipak ograničava na
osobe koje su slične po afinitetima provođenja slobodnog vremena (a ti su afiniteti često
vezani uz stupanj obrazovanja). Prema tome, možemo zaključiti da su posjetitelji
Centara dolaze iz svih gradskih četvrti te da je u tom smislu doseg (kvantitativni značaj)
scene Centara značajan za populaciju grada Zagreba - posebno za njezin
visokoobrazovani dio.
3 Kulturne programe posjećuju do jednom mjesečno, što se potencijalno može pojasniti recesijom i
cijenom kulturnih programa izvan Centara.
46
Atmosfera
Indikator dominantnih stilova ponašanja pokazuje:
I) da posjetitelji Centara, po pitanju aktivnosti sudjelovanja u programima nemaju
dominantni stil ponašanja. Odnosno, više od polovice posjetitelja u programima
sudjeluje i pasivno i aktivno dok 1/5 sudjeluje pasivno te 1/5 aktivno.
II) da su posjetitelji zadovoljni kvalitetom programa u Centrima te ih ocjenjuju s
ocjenom 4,06
III) da posjetitelji pojedinačno najviše ocjenjuju kvalitetu programa Centra za kulturu
i film August Cesarec, a najniže kvalitetu programa u Kulturno-informativnom
centru.
IV) u Centrima postoji „domaćinska“ atmosfera druženja, jer se gotovo polovica
ispitanika u Centrima susreće s prijateljima te u publici Centrima prepoznaje
osobe slične sebi (što govori da se u Centrima nalaze osobe sličnog afiniteta –
kada se tiče njihovog izbora provođenja dokolice).
Selektivnost
Indikatorom selektivnosti prema spolu, dobi, obrazovanju i zaposlenju pokazalo se da
među redovitim posjetiteljima Centara postoje određene kategorije selektivnosti dok
kod onih koji posjećuju kulturne programe izvan Centara te selektivnosti nema. Točnije,
nađene su tri specifičnosti:
I. Centre češće posjećuju osobe najmlađe istraživane dobne skupine (15-19
godina), osobe koje nisu završile srednju školu te osobe koje su nezaposlene
II. Centre manje posjećuju osobe koje su u dobnoj skupini 20-39 godina te koje su
zaposlene.
III. Među osobama koje posjećuju kulturne programe izvan Centara, utvrđeno je da
ne postoje bitne sociodemografske razlike između osoba koje te programe
posjećuju često (na tjednoj razini) i onih koji ih posjećuju rjeđe.
Pri tome su sve tri specifičnosti očekivane. Odnosno, za očekivati je nizak stupanj
postignutog obrazovanja, kao i nizak stupanj zaposlenosti među posjetiteljima koji su u
dobnoj skupini 15-19 godina. Naime, većina njih (kao što pokazuje tablica 18.) još uvijek
ide u srednju školu. Učestalost dolaska te dobne skupine također je očekivan jer mnogi
47
od njih dolaze zbog plesnih, dramskih i sličnih programa koji zahtijevaju učestalije
dolaske. Što se tiče druge točke, osobe u dobnoj skupini 20-39 godina češće su zaposleni
i, shodno tome, rjeđe dolaze u Centre – zbog manjka vremena. Treća točka također
pokazuje očekivani rezultat. Odnosno, pokazuje da publika kulturnih programa koji se
ne održavaju u Centrima nije statistički značajno diferencirana prema
sociodemografskim kategorijama (spol, dob, obrazovanje i zaposlenost) - već da se
diferencira prema drugom obrascu, koji nije moguće precizno obuhvatiti ovim
istraživanjem (jer se istraživalo isključivo među posjetiteljima Centara4). Na kraju, može
se zaključiti da je otvorenost svim dobnim, spolnim, obrazovnim i prihodovnim
skupinama (što većina Centar ističe kao jedno od bitnih obilježja svojega rada)
primijećena u cijeloj populaciji grada Zagreba (jer ima posjetitelja svih dobnih skupina,
obrazovanja, zaposlenosti i spola), ali najviše među mlađom (15-19 godina) populacijom
i najmanje među zaposlenima koji imaju 20-39 godina.
b) Zaključci o indikatorima publike scene Centara
Jasnoća
Već po činjenici da je istraživanje provedeno isključivo u prostorima Centara, te da je
provedeno u vrijeme kada se u Centrima održava neki od programa – možemo zaključiti
da publika Centara nije individualizirana već lokalna publika koja predstavlja društvenu
činjenicu i najveći potencijal djelovanja ima na lokalnoj razini. Kao dodatni pokazatelj za
takvu tvrdnju možemo uzeti tablicu 13. (koja je pokazala da posjetitelji Centara dolaze iz
svih dijelova grada) tablicu 18. (koja pokazuje da je polovica posjetitelja
visokoobrazovana) te tablicu 7. (koja pokazuje da velika većina posjetitelja Centara
posjećuje Centar koji im je najbliži po njihovoj adresi stanovanja).
Prema indikatoru jasnog postojanja publike i njezinog potencijala za društveno
djelovanje pokazalo se da:
4 Za pretpostaviti je da bi ga se moglo iščitati iz indikatora afiniteta, ali iz generalne publike kulturnih
programa – bili oni u Centrima ili drugdje.
48
I) je publika Centara lokalna publika koja se nalazi na određenom mjestu i u
određeno vrijeme
II) publika Centara dolazi iz svih gradskih četvrti
III) je potencijal za djelovanje te publike prvenstveno lokalan jer većina posjetitelja
posjećuje svoj najbliži Centar (iako značajan udio posjetitelja pojedinih Centara
često posjećuje i druge Centre). Potencijal je i djelomično ograničen i na
visokoobrazovanu populaciju grada Zagreba.
Prema tome, možemo zaključiti da postoji lokalna, pretežito visokoobrazovana publika
koja posjećuje Centre. Shodno tome, utjecaj Centara (i njihove jedinstvene scene) je
pretežito lokalan, iako postoje Centri čija publika fluktuira, tj. posjećuje scenu Centara u
širem smislu (Kulturni centar Peščenica, Kulturno-informativni centar, Centar za kulturu
Pučkog otvorenog učilišta, Centr za kulturu Trešnjevka itd.).
Intenzitet kontakta i umrežavanje
Možda i najvažniji indikator postojanja publike scene Centara upravo pokazao je da:
I) 2/3 posjetitelja prosljeđuje informacije svojim prijateljima i poznanicima
II) gotovo polovica onih koji prosljeđuju informacije čine to usmenim putem i ta je
komunikacija dvosmjerna, tj. posjetitelji i sami dobivaju informacije o
programima Centara od svojih prijatelja i poznanika
III) se tehnološka komunikacija i razmjena informacija odvija pretežito na mjesečnoj
razini (44%), a među medijima prijenosa informacija gotovo su izjednačeni
telefon (14%) i e-pošta (13%); dok ih slijedi Facebook sa 8%
IV) mnogi od njih susreću se u prostorijama Centara (79%)
V) čak 83% posjetitelja dolazi u Centre u društvu, i to prvenstveno prijatelja, a zatim
članova obitelji (28%)
VI) gotovo polovica posjetitelja (49%) razvilo je prijateljstvo s drugim posjetiteljem
Centra, te 40% tih osoba posjećuje Centre zajedno
VII) oni koji posjećuju stranice Centara – to čine na mjesečnoj bazi (44%). Pri tome,
najčešće posjećuju stranice Centra za kulturu Trešnjevka, a najmanje Centra za
kulturu Novi Zagreb
49
VIII) posjetitelji više žele dobivati obavijesti o programima svog najbližeg Centra
(41%) nego svih Centara (34%)
Odnosno, rezultati jasno ukazuju na postojanje visokog intenziteta kontakta i
umreženosti, koja se perpetuira pretežito kroz dvosmjernu i neformalnu, tj. usmenu
komunikaciju između posjetitelja Centara međusobno te njihovih prijatelja i poznanika.
Također, Centri su mjesta okupljanja sa starim prijateljima te ostvarivanje novih
socijalnih kontakta i prijateljstava, ali i mjesta koja posjećuju cijele obitelji. Na području
tehnološke umreženosti i razmjene informacija, rezultati pokazuju nizak intenzitet
kontakta i relativno visok stupanj umreženosti. Naime, više od trećine posjetitelja
Centara razmjenjuje informacije o programima Centara putem telefona, e-pošte ili
Facebooka – ali to čini pretežito na mjesečnoj razini. No, ako kao indikator jedinstvene
scene uzmemo i njezinu zajedničku stranicu svih Centara – onda je indikativno i da, iako
je pitanje je bilo otvorenog tipa, niti jedan ispitanik nije odgovorio da posjećuje i
informira se na zajedničkim stranicama Centara (http://centrikulture.com/). Važno je
zamijetiti i da je Internet (e-pošta i Facebook) zamijenio telefon kao glavni tehnološki
medij prijenosa informacija.
Visok udio stvaranja prijateljstava može se objasniti podacima iz tablica 12 i 13., koje su
pokazale da većina posjetitelja dolazi vrlo ciljano, tj. dolaze posjetiti određeni program
koji ih privatno zanima. Nadalje, kao što pokazuje grafički prikaz 16., posjetitelji
zamjećuju da Centre posjećuju osobe slične njima – što je i logično, ako te osobe traže
iste umjetničke, kulturne ili društvene programe. Tablice pokazuju i da je onima koji
posjećuju više Centara vrlo bitna dobra atmosfera u Centrima, a takva opuštena i
prijateljski nastrojena atmosfera pogoduje stvaranju poznanstava i prijateljstava.
Homogenost
Indikator homogenosti publike Centara pokazao je da je publika Centara:
I) heterogena po spolu i dobi;
II) relativno homogena po stupnju obrazovanja posjetitelja;
III) relativno homogena i po zaposlenosti (54%) nezaposlenih, ali taj indikator
moramo uzeti s rezervom – zbog recesije i opće ekonomske klime u gradu i
državi;
50
IV) relativno heterogena prema zanimanju (1/4 posjetitelja su stručnjaci i
intelektualci);
V) relativno heterogena prema razlogu nezaposlenosti – gdje prednjače
umirovljenici, zatim studenti pa učenici;
VI) izrazito homogena prema poznavanju nekog stranog jezika (91%);
VII) relativno heterogena prema broju članova kućanstva, iako većina živi u
kućanstvima s još jednim ili više članova (samo 10,15% ispitanika žive sami);
VIII) heterogena prema primanjima i kreće se od osoba koje nemaju prihoda do onih s
nadprosječnim primanjima. Što se tiče primanja kućanstva, publika je također
heterogena i jedino treba istaknuti da gotovo 1/3 posjetitelja živi u kućanstvima s
s prihodima od 8500 kn i više. Važno je naglasiti i da su posjetitelji ova pitanja
često i izbjegavali (čak i oko 40%), pa i rezultate treba uzeti s izrazitim oprezom.
Očitost i značaj specifičnih obilježja publike
Prema indikatoru očitosti, pokazalo se da:
I) publika nema neku karakteristiku prema kojoj bi bila prepoznatljiva doslovce na
prvi pogled (kao npr. neke supkulture koje su uočljive već po stilu oblačenja);
II) postoji statistički značajna razlika među posjetiteljima koji Centre posjećuju
redovito (na tjednoj bazi), tj. da ima više onih koji su u dobi 15-19 godina, koji su
nezaposleni i nisu završili srednju školu te manje onih koji su u dobi 20-39 godina
i koji su zaposleni.
III) publika jest drugačije distribuirana prema spolu, dobi i obrazovanju od
populacije grada Zagreba, ali to nisu karakteristike koje bi bile prepoznatljive na
prvi pogled.
Stoga možemo zaključiti da publika Centara, iako ima razlika od populacije grada
Zagreba (u smislu udjela u populacijskim stratumima spola i dobi, ali i obrazovanju)
nema neku specifičnu, oku vidljivu i na prvi pogled prepoznatljivu karakteristiku prema
kojoj bi tu publiku mogli jasno razlikovati od publika drugih scena na kulturnoj karti
grada Zagreba.
51
c) Preporuke
Na samom kraju izvještaja ponudit ćemo nekoliko kratkih preporuka, utemeljenih na
analizi i interpretaciji rezultata istraživanja.
Scena
Istraživanje je pokazalo, prema više ispitivanih dimenzija, da scena Centara postoji. Ta
scena je i dalje vrlo lokalnog utjecaja i većina publike koja ju posjećuje prati faktor
susjedskih odnosa. Uzevši u obzir neposredan cilj istraživanja (registriranje ili poricanje
postojanja mreže) s daljnjim planiranim koracima, preporučamo da se Centri i njihovi
programi daljnje povežu, primjerice, u suradničke projekte i inicijative koje bi bile
prepoznate, od strane publike Centara (ali i drugih publika drugih scena), kao
zajedničke inicijative koje imaju širi potencijal društvenog, umjetničkog i kulturnog
djelovanja. To bi se moglo postići dodatnim oglašavanjem i/ili povećanjem suradnje
između Centara na projektima od zajedničkog interesa. Takav tip oglašavanja trebao bi
isticati zajednička obilježja Centara i odvijati se djelomično preko zajedničkih mreža
promidžbe (indikativno je da niti jedan ispitanik nije zamijetio postojanje zajedničke
Internet stranice Centara). Krajnji rezultat takve suradnje i oglašavanja trebao bi biti
podizanje razine utjecaja scene Centara s lokalne (pretežito kvartovske) na gradsku,
nacionalnu, pa i nadnacionalnu razinu (s perspektivnom uključivanja u EU).
Publika
Kao i po pitanju postojanja scene, pokazalo se da publika Centara postoji. U toj publici
nalaze se i mlađe osobe, kao i one koje su treće životne dobi. Ta publika možda nije jako
prepoznatljiva (što nije ni za očekivati – s obzirom na princip otvorenosti rada većine
Centara), ali je stalna, visokoobrazovana, raspršena preko cijelog grada i često Centre
doživljava kao mjesta na kojima se osjećaju „kao kod kuće“. Ovdje posebno ističemo
visokoobrazovanost publike Centara koja upućuje i visoki društveni utjecaj te publike.
Pravilno usmjeren, taj utjecaj članova publike scene Centara može sceni Centara, ali i
društvu u cjelini donijeti neke nove vrijednosti. Odnosno, publika postoji i treba
razmisliti želi li joj se prvenstveno nuditi program ili ju se želi pokušati i organizirati oko
određenih društveno važnih i/ili socijalno osjetljivih inicijativa – inicijativa koje bi mogle
biti od dobrobiti za cijeli grad i njegove građane.
52
6. Literatura i izvori Schulze, G. (2008) Društvo doživljaja. U: Europski glasnik, Godište XIII., br.13., Zagreb:
147 - 181
Mihelj, S. (1995) An Analysis of the Position and Problems of Cultural Centre sin Croatia int
he Period of Transition; u: Malešević i dr. (1995) Culture link Special Issue: Cultural Centre
in Central Eastern Europe. Zagreb: IRMO Institute for International Relations
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=12913 ( Pregledano 19.11.2010.)
Izvori
Popis stanovništva http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Hdefault.html
(Pregledano 18.11.2010)
53
Aneks I: Anketni upitnik
Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, 10 000 Zagreb Tel.: 01 3027-411, 01 3024-247, e-mail: [email protected], www.cekate.hr
ANKETNI UPITNIK br. _____
CENTAR ZA KULTURU __________________________
Šifra anketara: _____
ISTRAŽIVAČKI PROJEKT:
SCENA CENTARA ZA KULTURU
Dobar dan, ja sam _______________ (samo ime) i dolazim iz Centra za kulturu Trešnjevka.
Centar provodi anketno istraživanje o Centrima za kulturu u Gradu Zagrebu u svrhu poboljšavanja kvalitete programa Centara i njihovog doprinosa lokalnoj zajednici. Sudjelovanje je dobrovoljno. Odabrani ste temeljem slučajnog izbora - tj. bez uvida u Vaše osobne podatke. Svi prikupljeni podaci koriste se isključivo kao statističke jedinice u znanstvene svrhe i apsolutno su anonimni.
Zahvaljujemo na suradnji.
54
1. Možete li nabrojati Centre za koje ste čuli? (upisati brojeve s liste Centara iz pitanja 4.) ___________________________________________________________________ 2. Koji Centar Vam je najbliži prema adresi stanovanja? ___________________________________________________________________ 3. Koji Centar najčešće posjećujete? (jedan odgovor) ___________________________________ 3.1. Koliko puta godišnje posjećujete taj Centar?______ 4. U kojim Centrima ste bili? (bilo kada) 1 Centar mladih Ribnjak 2 Centar za kulturu i film "August Cesarec" 3 Centar za kulturu i informacije Maksimir 4 Centar za kulturu «Trešnjevka» 5 Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad 6 Centar za kulturu Pučkog otvorenog učilišta Zagreb 7 Centar za Likovni Odgoj Grada Zagreba 8 Centar za kulturu Novi Zagreb 9 Kulturni centar Peščenica 10 Kulturno informativni centar 11 Međunarodni centar za usluge u kulturi (MCUK) 12 Narodno sveučilište "Dubrava" 13 Narodno sveučilište «Sesvete» 5. Radi kojih programa posjećujete Centre? (moguće više odgovora) 1 Izložbe 2 Koncerti 3 Kazališne predstave 4 Plesni programi 5 Rekreativni programi 6 Tribine i predavanja 7 Ekološki programi 8 Hobby programi 9 Film i novi mediji 10 Edukacijski tečajevi 11 Dječje igraonice 12 Nešto drugo:____________________ 6. Na koji način se informirate o programima Centara? (moguće je zaokružiti više odgovora) 1 Internet 2 novine 3 usmeno 4 radio 5 televizija 6 promidžbeni materijal (letci, programi i sl.) 7 drugo ______________________________________________ 6.1. Koliko često posjećujete web stranice Centara? (interval: mjesec dana) 1 svakodnevno 2 tjedno 3 mjesečno 6.2. Stranice kojih Centara posjećujete? (Interval: mjesec dana) (upisati brojeve s liste Centara iz pitanja br. 4) ___________________________________________________________________
55
7. Želite li redovito dobivati (poštom ili e-mailom) obavijesti o programima? 1 najbližeg (svog, kvartovskog Centra) DA NE 2 svih Centara DA NE 8. Prosljeđujete li informacije o programima Centara poznanicima, prijateljima i sl.? DA NE 8.1. Kojim putem im prosljeđujete informacije? (moguće više odgovora) 1 usmeno 2 e-mail 3 Telefonom 4 Facebook 5 Nešto drugo ______________________________________________ 9. Dobivate li Vi informacije o programima Centara od poznanika/prijatelja i sl.? DA NE 10. Posjećujete li Centre sami ili u društvu? SAM/A U DRUŠTVU 10.1. S kime posjećujete Centre: 1 prijatelji i poznanici 2 članovi obitelji 11. Jeste li u Centru upoznali osobu/e s kojom ste kasnije razvili prijateljstvo? DA NE 11.1. Odlazite li s tim osobama u Centre (znači s osobama koje su upoznali u Centru) DA NE 12. Susrećete li u Centrima poznanike/prijatelje? DA NE 13. Koliko ste Centara posjetili u zadnjih godinu dana? 1 samo jedan (upisati koji) _____________________________ 2 više Centara (upisati koje – brojeve s liste pitanje br. 4) _______________________________________________________________ 13.1. Razlozi zbog kojih posjećujete samo jedan Centar? (upisati sve odgovore)
________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 13.2. Razlozi zbog kojih posjećujete više Centara? (upisati sve odgovore)
________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 14. Kako ocjenjujete kvalitetu programa u Centrima za kulturu?
Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odličan 1 2 3 4 5
56
15. Držite li da su programi Centara u usporedbi s drugim ustanovama u kulturi po nečemu specifični i prepoznatljivi? DA NE 15.1. Po čemu su specifični? (upisati sve odgovore)
________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ ________________________________________ 16. Vaše sudjelovanje u Centrima je obično? 1 Aktivno (pjeva, pleše, glumi i sl.) 2 Pasivno (posjetitelji, gledatelji i sl.) 3 Oboje podjednako 17.Koja od sljedećih tvrdnji se najviše odnosi na Vaša iskustva u Centrima?
TVRDNJA 1 2 3 4 5 U Centrima srećem poznanike i prijatelje 1 2 3 4 5 Programi u svim Centrima su dosta slični 1 2 3 4 5 U Centru susrećem osobe slične sebi 1 2 3 4 5 Programi su mi zanimljiviji od sličnih programa u drugim ustanovama 1 2 3 4 5 Programi Centara su dobro oglašeni 1 2 3 4 5
18. Molimo Vas i nekoliko informacija o Vašim posjetima kulturnim programima unazad godinu dana koja nisu održana u prostorima Centara
KULT. SADRŽAJ
IZLO
ŽB
A
KO
NC
ER
T
KA
ZA
LIŠ
NA
P
RE
DS
TA
VA
PLE
S
RE
KR
EA
CIJ
A
TR
IBIN
E I
PR
ED
AV
AN
JA
EK
OLO
ŠK
I P
RO
GR
AM
HO
BB
Y
FIL
M I
NO
VI
ME
DIJ
I
ED
UK
AC
IJS
KI
TEČ
AJE
VI
DJEČ
JE
IGR
AO
NIC
E
NE
ŠT
O D
RU
GO
–
ŠT
O?
Koliko
puta?
S kime?
57
19. Sada bismo Vas zamolili informacije o Vašim posjetima Centrima u zadnjih godinu dana
CENTRI ZA KULTURU
Izlo
žba
Kon
cert
Kaz
ališ
na
pred
stav
a
Ple
s
Rek
reac
ijski
pr
ogra
m
Trib
ine
i pr
edav
anja
Eko
lošk
i pr
ogra
m
Hob
by
prog
ram
Film
i no
vi
med
iji
Edu
kaci
jski
tečaj
evi
Dječje
ig
raon
ice
Neš
to d
rugo
-
što
Koliko puta? CENTAR MLADIH RIBNJAK S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU I
FILM AUGUST CESAREC S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU MAKSIMIR
S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU
TREŠNJEVKA S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA KULT. I OBRAZ. SUSEDGRAD S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA KULTURU POU
ZAGREB S kime?
Koliko puta? CENTAR ZA LIKOVNI ODGOJ
GRADA ZAGREBA
S kime?
Koliko puta? C. ZA KULTURU NOVI ZAGREB
S kime?
Koliko puta? KULTURNI CENTAR
PEŠČENICA S kime?
Koliko puta? KULTURNO-INFORMATIVNI CENTAR - KIC S kime?
Koliko puta? MEĐUNARODNI CENTAR ZA USLUGE U KULTURI
S kime?
Koliko puta? NARODNO SVEUČILIŠTE
DUBRAVA S kime?
Koliko puta? NARODNO SVEUČILIŠTE
SESVETE S kime?
58
SOCIODEMOGRAFSKI PODACI 1. Mjesto, općina ili kvart stanovanja _______________________ 2. Spol M Ž 3. Dob_____ ___ 4. Obrazovanje 1 NSS 2 SSS 3 VŠS, VSS 4 Magisterij i/ili doktorat (MA, PhD) 5. Jeste li stalno zaposleni? (honorarci - NE) DA NE 5.1 Jeste li vi (pročitaj odgovore): 1 Umirovljenik/ca 2 Domaćica 3 Student 4 Radim honorarno 5 Potpuno nezaposlen/a 6 Ne zna/bez odgovora 7 drugo_______________________ 6. Koje je Vaše zanimanje? 1 slobodna profesija odvjetnici i liječnici s privatnom praksom, slobodni umjetnici, glumci i sl.
2 stručnjaci i intelektualci profesori, inženjeri, liječnici u državnim ustanovama i sl.
3 Viši menadžment viši rukovoditelji, direktori i sl.
4 Srednji menadžment 5 Službenici 6 Kvalificirani radnici (KV) 7 Nekvalificirani radnici (NKV) 8 Poljoprivrednici i ribari 9 Vojska i policija 10 Ostalo (upisati što) ___________________________________________ 7. Znate li neki strani jezik? DA NE 8. Koliko stalnih članova ima vaše kućanstvo? ______ (upisati broj) 9. Koliko je iznosio vaš osobni mjesečni prihod u prošlom mjesecu? 1 bez osobnih prihoda 2 do 1000 kn 3 1001 do 2500 kn 4 2501 – 4000 kn 5 4001 – 5500 kn 6 5501 – 7000 kn 7 7001 – 8500 kn 8 8501 i više 99 Ne zna/ne želi odgovoriti 10. Koliko je iznosio ukupni prihod vašeg kućanstva u prošlom mjesecu? 1 bez prihoda 2 do 1000 kn 3 1001 do 2500 kn 4 2501 – 4000 kn 5 4001 – 5500 kn 6 5501 – 7000 kn 7 7001 – 8500 kn 8 8501 i vise 9 Ne zna/ne želi odgovoriti KONTAKT TELEFON: ______________________________ Broj telefona koristiti će voditelji istraživanja - isključivo radi provjere vjerodostojnosti podataka anketara - i neće biti dostupan drugim poslovnim ili privatnim subjektima.
59
Aneks II: Uzorak po zonama
Zone su podijeljene prema osnovnom skupu (Popis stanovništva iz 2001. godine) i zagrebačkih 17 gradskih četvrti, ali s uzimanjem u obzir lokacije svih 13 Centara grada
Zagreba te udjela populacijskih stratuma (spol i dob) iz osnovnog skupa.
1. ZONA CENTAR Uključuje gradske četvrti Donji, Gornji Grad i Podsljeme te Kulturno-
informativni centar KIC, Centar mladih Ribnjak i Centar za likovni odgoj.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Donji Grad 40.226 6,13 31 14 17 2 10 10 8
Gornji Grad -
Medvešćak 31.844 4,85 24 11 13 2 8 8 6
Podsljeme
(Šestine, Gračani,
Markuševec) 14.785 2,25 11 5 6 1 4 4 3
UKUPNO
CENTAR (KIC, Ribnjak, Centar za likovni odgoj) 66 30 36 5 22 22 16
60
2. ZONA CEKAO Uključuje gradsku četvrt Trnje i Centar za kulturu i obrazovanje Zagreb.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Trnje 39.047 5,95 30 14 16 2 10 10 7
UKUPNO
CEKAO
30 14 16 2 10 10 7
3. ZONA CK MAKSIMIR Uključuje gradsku četvrt Maksimir te Centar za kulturu i informacije
Maksimir.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Maksimir 42.417 6,46 32 15 17 2 11 11 8
UKUPNO
CK MAKSIMIR
32 15 17 2 11 11 8
61
4. ZONA CK PEŠČENICA Uključuje gradsku četvrt Pešćenica-Žitnjak te Kulturni centar Pešćenica.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62
GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Pešćenica – Žitnjak 48.170 7,34 37 17 20 3 12 13 9
UKUPNO
CK PEŠČENICA
37 17 20 3 12 13 9
5. ZONA MCUK Uključuje gradsku četvrt Novi Zagreb-Istok te Međunarodni Centar za usluge u kulturi.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62
GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Novi Zagreb – Istok 56.641 8,63 43 20 23 3 14 15 11
UKUPNO
MCUK 43 20 23 3 14 15 11
6. ZONA CZKIO NOVI ZAGREB Uključuje gradske četvrti Novi Zagreb – Zapad i Brezovicu te Centar za kulturu Novi Zagreb.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62
GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Novi Zagreb – Zapad 40.581 6,18 31 14 17 2 10 10 8
Brezovica 8.979 1,37 7 3 4 1 2 2 2
UKUPNO
CZKIO
NOVI ZAGREB 38 17 21 3 13 13 9
62
7. ZONA CK TREŠNJEVKA Uključuje gradske četvrti Trešnjevka-Sjever i Jug te Centar za kulturu Trešnjevka.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Trešnjevka – Sjever 46.985 7,16 36 16 19 3 12 12 9
Trešnjevka – Jug 57.978 8,84 44 20 24 3 15 15 11
UKUPNO
CK TREŠNJEVKA 80 37 43 6 27 27 20
8. ZONA NS DUBRAVA Uključuje gradske četvrti Gornja i Donja Dubrava te Narodno Sveučilište
Dubrava.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Gornja Dubrava 49.733 7,58 38 17 21 3 13 13 9
Donja Dubrava 28.935 4,41 22 10 12 2 7 7 5
UKUPNO
NS DUBRAVA 60 27 32 5 20 20 15
63
9. ZONA NS SESVETE Uključuje gradsku četvrt Sesvete te Narodno Sveučilište Sesvete.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Sesvete 47.613 7,26 36 17 20 3 12 12 9
UKUPNO
NS SESVETE 36 17 20 3 12 12 9
10. ZONA A. CESAREC Uključuje gradsku četvrt Črnomerec i Centar za kulturu i film August Cesarec.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62 GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Črnomerec 32.977 5,03 25 12 14 2 8 8 6
UKUPNO
A. CESAREC 25 12 14 2 8 8 6
64
11. ZONA SUSEDGRAD Uključuje gradske četvrti Stenjevac i Podsused-Vrapče te Centar za kulturu i
obrazovanje Susedgrad.
spol % dob %
45,83 54,17 7,55 33,55 33,80 24,62
GRADSKA ČETVRT br.stan. % UK. ANKETA M Ž 15-19 20-39 40-59 60+
Stenjevec 33.735 5,14 26 12 14 2 9 9 6
Podsused – Vrapče 35.536 5,42 27 12 15 2 9 9 7
UKUPNO
SUSEDGRAD
53 24 29 4 18 18 13