7/24/2019 Schn Born

1/3

Trojstveno, eklezioloko i soterioloko znaenje Isusova uskrsnua

1) Trojstveno:u dogaaju Uskrsnua Bog se objavljuje u svojem Trojstvu. Trojstvoje nedjeljivo, ali Crkva pripisuje djela moi Ocu, mudrosti inu, ljubavi !u"uvetom. Otac # uskrisuje $rista, prvi je ostvaritelj uskrsnua, u%di&e ina %a

$'riosa u slavi. in # (sus nagovijeta da e in *ovje+i pretrpjeti i umrijeti, a ondauskrsnuti (v 1,1-1/. Uskrsnue je punina $ristove objave, ono objavljuje da (susnije tek sada jedno s Bogom nego da je bio i %a %emaljskog &ivota. 0$rist slavomO+evo uskrien od mrtvi" # uloga !u"a vetog u Uskrsnuu. U 2 Bo&ja slava3kabod) usko pove%ana s !u"om. ! je darovatelj &ivota. nagom ! uskrien je%a novi &ivot, $rist je darovatelj !u"a. (sus uda"njuje novi &ivot u u+enike, da" je!.

4) Eklezioloko:nakon uka%anja alju se u+enici da svjedo+e %a Uskrslog, svjedocisu i sustolnici 5jegove slave. 6osebnost uka%anja Uskrslog je u tome too%na+uje jedincatu pove%anost svjedoka i Onog o kome svjedo+e. 7postol je onda

onaj komu se $rist uka%ao i uvukao ga u svoje vlastito es"atoloko dovrenje.!ovrenje preduskrsne %ajednice u+enika u pove%anosti svjedoka s Uskrslimdogaaj je kojim se utemeljuje Crkva. Ova pripadnost nije povlastica negoposlanje, (sus je poslan i pripadnost njemu %na+i poslanje. $rist je prisutan ukerigmi, s uka%anjima se dovrava ono to ve %apo+inje u preduskrsnomdjelovanju, da (sus svoje poslanje od Boga ne %adr&ava %a sebe, nego ga daje iprenosi dalje. Uskrsli &ivi u svjedocima. $erigma bi bila pra%na da $rist nijeuskrsnuo. 36avao)

8) Soterioloko:0$rist uskrien trei dan, prema 6ismu # vremensko o%na+avanjestavlja uskrsnue u es"atoloku dimen%iju. Tri dana je vrijeme Bo&jeg spasenjskogdjelovanja. (susovo uskrsnue %a 9idova %na+i da je Bog potvrdio (susov

preduskrsni nastup. U 52 (sus bio %a%ivan u liturgiji kao $'rios # ispovijedanje(susova bo&anstva. Uskrsli je $'rios, (sus je u%dignut, postavljen s desna Ocu, imaudjela u Bo&joj vladavini, On je 6araklet kod Oca. :ednostrano promatranje(susove smrti koje spasenjsko %na+enje reducira na moralni u%or ili ;oren%i+koopravdanje u kojem Bog obeava spasenje ljudima ne iscrpljuje soteriolokudimen%iju uskrsnua. U (susovo vrijeme proirena vjera da e se uskrsnue mrtvi"dogodit i da nee bit i%olirano nego da e biti %ajedni+ko uskrsnue svi".Uskrsnue je bilo po%nato 9idovima u kontekstu o+ekivanog %aokreta od ovogeona buduem, njima je bila apsolutno strana predod&ba da se es"atolokidogaaj uskrsnua mo&e anticipirati u jednom jedinom konkretnom +ovjeku. Ova

anticipacija je novost kranstva. (susovo Uskrsnue je realno tjelesno uskrsnue,u+enici su ovaj dogaaj promatrali u kontekstu opeg uskrsnua od mrtvi" nasvretku vremena. 6ovijesnospasenjsko %na+enje $ristova uskrsnua najprije je utome da nije samo on uskrsnuo. 5jegovo uskrsnue je po+etak, u%rok, reali%acijaopeg uskrsnua od mrtvi". udnji dan je ve %apo+eo. $rist je 0prvoroenac odmrtvi". 2apo+eo je ope uskrsnue mrtvi".

Uskrsnue i oekivanje skorog svretka - 7ko je $rist uskrsnuo %apo+elo jeope uskrsnue mrtvi".

7/24/2019 Schn Born

2/3

sreditu kranske vjere i nade. (sus i apostoli imaju najdublju %ajedni+kupripadnost, ona ne prestaje uskrsnuem nego dobiva novo univer%alno %na+enje isnagu.

Novo bie u Kristu - tvarnost koja nas obasjava jest bitis$ristom, tj bitiu

$ristu. 7ko &ivimo i ako umremo, =ospodinu pripadamo. O uskrsnuu govorimo iu ;uturu i pre%entu. v.6avao u krtenju dogaa se suumiranje s $ristom.$rtenici su mrtvi u grije"u, ali &ive %a Boga u $ristu. 5ovi &ivot bitiu$ristu.5ovi &ivot s $ristom ve je sada udionitvo u njegovu uskrsnuu. Biti krten %na+ibitis$ristom, kraninova domovina je ondje gdje je $rist. 2emaljska eg%istencija

je vrijeme "odo+aenja. >e sad je na &ivot 0u $ristu ali u domovini ka=ospodinu vratit emo se tek kad se srui na %emaljski ator, kad umremo ipoemo i% ovog &ivota u tijelu. vi smo u povijesnospasenjskom meustanju io+ekujemo dovrenje. Biti kranin %na+i bitis$ristom? 1) eg%istencija u $ristu u%emaljskoj tjelesnosti@ 4) jedno vie %ajednitvo u $ristu u meustanju koje je ve

osloboeno %emaljske tjelesnosti, a sa druge strane jo ne posjeduje nebesku@ 8)dovrenje primanjem nebeske tjelesnosti.

Izmeu smrti i uskrsnua ! $ristovo uskrsnue otvara ope uskrsnue, $rist je06rvijenac oni" koji su ustali od mrtvi". Otada je na djelu 0snaga njegovauskrsnua. Ona e se potpuno o+itovati $ristovim ponovnim dolaskom i opimuskrsnuem mrtvi". U meuvremenu je pokree !u" veti koji nastavlja $ristovodjelo na %emlji i i%vrava posveenje. To meuvrijeme vrijeme je "odo+aenjaCrkve. U As"atologiji govori se o meustanju kao +ovjekovu stanju i%meu smrti iuskrsnua. 6itanje tog meustanja je prijeporno. 5a nera%umijevanje poglavitonaila%i nauk o 0anima separata, o odijeljenoj dui od tijela. $lasi+ni katoli+ki nauk

ka&e da je smrt odvajanje tijela i due. Besmrtna dua boravi be% tijela umeustanju, koje ju jo dijeli od ponovnog pove%ivanja sa svojim tijelom u opemuskrsnuu od mrtvi". Trebalo je dosta vremena dok crkveni nauk o tomemeustanju nije poprimio jasne obrise. 5ajjasnije je i%ra&en u papinskojkonstituciji Benedictus !eus 3Benedikt ((.)? 0!ue svi" sveti" su i bit e u rajuodma" nakon smrti ili nakon +ienja...i prije ponovnog pove%ivanja s nji"ovimtijelom i prije opeg suda...5akon muke i smrti naeg =ospodina (.$. gledale su igledaju bo&ansku bit licem u lice, u tom promatranju ispunjene su u&ivanjembo&anske biti. U tom promatranju due umrli" su uistinu sretne jer posjeduju &ivoti vje+ni mir...traje be% prekidanja i trajat e do kona+nog suda, a otada dovijeka.

Ovom nauku predbacuje se katkad da uskrnue tijela svodi na ornament koji u bitinije potreban, ako su odijeljene due ve u bla&enome gledanju Boga. touskrsnue tijela jo mo&e dodati bla&enstvu gledanja BogaD # =eorg $retsc"markomentira 0Uskrsnue tijela u Crkvi kao jasan iska% o spasenju, nadi kranstvau dovrenje onoga to danas %apo+inje u Crkvi u buduem uskrsnuu. 2ajedni+konama koji u vjeri "odo+astimo i umiremo u =ospodinu je? pripadamo jednoj Crkvii nitko od nas jo nije tjelesno uskrsnuo. vi koji vjeruju u $rista i imaju njegov!u" tvore 1 Crkvu. :ednoj je Crkvi na nebu i na %emlji %ajedni+ko da nijedannje%in +lan 3osim Earije) jo ne posjeduje slavu tjelesnog uskrsnua. 6ropadljivostnas tjelesnoga &ivota podsjea da potpuno uskrsnue tek predstoji. U stanju

+ienja sada kada vie nije u tijelu, dua iskusuje svoju nemo da se o+istivlastitim naporom. 2ato tako bolno osjea bestjelesnost i +e&nju %a uskrsnuem

7/24/2019 Schn Born

3/3

tijela. !ue oni" koji ve gledaju Boga ispunjene su bla&enstvom, ali ipak +e%nu%a uskrsnuem jer su sna&nije pove%ane s $ristom i stoga pri&eljkuju kona+nidola%ak Bo&jeg kraljevstva koje e biti potpuno ostvareno tek pobjedom nad%adnjim neprijateljem # smru, a to %na+i uskrsnuem svi" mrtvi". !uepove%ane s $ristom u bla&enstvu be% prestanka s njim djeluju %a i%gradnju

njegova Tijela %a spasenje ljudi. $ristovo uskrsnue se kona+no mo&e s"vatiti kaopobjedni+ko u uskrsnuu svakog tijela. Tek tada e Bog biti sve u svemu. U>jerovanju ispovijedamo vjeru u uskrsnue tijela, te pri%najemo da i+ekujemobla&enu nadu i dola%ak naeg pasitelja (.$.