Schubert edita

7/24/2019 Schubert edita

1/22

SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Ana elan

Edita SchubertSeminarski rad

Spit! "#$%& '(d&

1


2/22

SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Ana elan

Edita SchubertSeminarski rad

K(e'i)*Suvremena umjetnost

N(+ite) ,(e'i)a*dr. sc. Dalibor Pranevi

Spit! "#$%& '(d&

2


3/22


4/22

1. UVOD

ivot i djelo Edite Schubert u znaajnoj mjeri obiljeili su razdoblje od osamdesetih, pa sve

do smrti darovite umjetnice 2001. godine. je!u odre"enih struja umjetni!og svijeta !oje su

vladale tim godinama na podruju #rvats!e, Europe i $ire, Edita se u odre"enoj s%eri uspjela

oduprijeti &trendovima' vremena, te pratiti ne!i svoj vlastiti stil. Sve !ara!teristi!e tog

neobinog, ali izrazito znaajnog sli!arstva, upoznat (emo pre!o izlobi umjetnice, njenih

instalacija i svojevrsnih per%ormansa !oje izvodi na jedan sasvim sebi svojstven nain.

4


5/22

2. IVOT I DJELO

&Edita Schubert osebujna je umjetnika pojava na hrvatskoj sceni. Neprestano istraujui

razliite umjetnike medije redovito je dolazila do novih originalnih tehnologija izvedbe

svojih radova.)

*itat iz !ataloga +S

Sli!a 1. Edita Schubert

5


6/22

Edita Schubert ro"ena je 1-/. godine u irovitici. 1-2. godine poha"ala je !olu

primijenjenih umjetnosti u 3agrebu, a zatim 4!ademiju li!ovnih umjetnosti. Studirala je

sli!arstvo, a ve( 1-5. godine postala je vanjs!a suradnica 6estaurators!og zavoda #rvats!e.

3agrebu je ivjela i radila sve do preuranjene smrti 2001. godine. 1

6ad Edite Schubert u odre"enoj s%eri obiljeio je cijelo osmo desetlje(e dvadesetog stolje(a.

7jelovanje u podrujima antropolo$!e umjetnosti, neoe!spersionizma i postavangarde

predoila je svojim radovima u razliitim materijalima, intervencijama na predmetima i

obje!tima te, naravno, vrlo senzibilnim i ezoterinim, hiperrealisti!im li!ovnim izriajima

!oje pronalazimo u sli!arstvu. mjetnica postaje poznata po svojim prostornim instalacijama,

ambijentima. 2

8a njen vrlo speci%ian rad upozoravale su nas brojne izlobe u #rvats!oj i inozemstvu 90:ih

godina, gdje je sva!om novom izlobom sve oitije bilo da je rje o vrlo darovitoj umjetnici.

je!u izlaganja radova i nastupa na ;ijenalu u Smpresivni su radovi geometrijs!e %aze u !ojoj nastaju radovi pod

nazivom !atedrale, trapezi, tip!e. 8a prvi pogled apstra!tni izriaj, no autorica je eljela

pri!azati stilizirane ljuds!e %igure.B

?odine 2000. Edita Schubert dobiva jednu od najznaajnijih nagrada za li!ovnu umjetnost

& &Cosip 6ai() za radove : instalacije pod nazivom &+oj stan).

Dd 1-/1. godine Edita Schubert bila je stalno zaposlena na +edicins!om %a!ultetu u 3agrebu

na 3avodu za anatomiju. +nogobrojni lijenici uili su iz anatoms!og atlasa @rmpoti(A za

!oje je crtee izradila Edita Schubert. 8edavno je u 8jema!oj izi$ao iz tis!a anatoms!i

1tt!"##akademija$art.r#umjetnost#i%lobe#23245$osijek$edita$scubert$ori%onti2tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,3tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,

-
http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf


7/22

atlas, udbeni! za studente medicins!ih %a!ulteta sa vi$e od 500 crtea Edite Schubert. ?odine

2000. predstavljena je &+onogra%ija Edita Schubert) autorice Feonide ova.

3. TEHNIKE

Edita Schubert zapoinje proces sli!anja nano$enjem crne boje osnovnog crtea i svojevrsnog

&!ostura' !ompozicije !oji se naposlijet!u, na!on popunjavanja praznih djelova drugim

bojama : utim, zelenim, plavim i crvenim pastelom, pojavljuje !ao podloga sli!e.

8ajvaniji !ohezioni element sli!e ini upravo ta podloga, !oja nerijet!o odre"uje osnovni

dojam i doivljaj gledatelja, te je !ao ta!va postala !ara!teristi!a njenog opusa. Gu osobinu

nalazimo u brojnim %azama djelovanja umjetnice !upole, per%orirana platna, na!upine i

instalacije gdje se %re!ventno izmjenjuje ili !ombinira zemljana ili sme"a boj. *rna boja

dobiva se uporabom bitumena !ao impregnacijs!og i vezivnog sredstva, a proizlazi iz potrebe

umjetnice da u sve sli!e unese sirovu i otealu atmos%eru. 8a ta!vim crninama Edita gradi

sli!u obojenim pastelima ija se zrnatost, zbog grube povr$ine posebno istie stvaraju(i ta!o

rastresite linije pastela, !oje paralelno te!u pojaavaju(i se simultano ili se suprostavljaju u

stru!turi i boji, pone!ad slojevite i precizno slagane, a pone!ad o$tro su!obljene. Sli!e odi$u

e!spresionisti!om estinom, izmjenjuju se prepoznatljivi, samo nagovije$teni, %igurativni ili

potpuno apstra!tni oblici !oje uoavamo !ao udne !rajnosti izme"u arhai!e i %antasti!e,

izme"u asocijacija na totemisti!e simbole primitivnih $ara i atmos%ere znanstvene %antasti!e.

> jedna i druga !rajnost donose isti nagovje$taj straha i tajanstvene prisutnosti ne!e neis!azane

opasnosti. Sli!e provociraju istu tenziju !ao i %antastini gradovi stripova, mas!e ili lovaca na

ljuds!e glave $to dovodi do traginog osje(anja vremena, od one &eshatolo$!e ljepote' !oju

osje(amo gledaju(i radove iz vremena secesije. 5

ompozicija sli!e esto je odre"ena obli!om !oji moe biti !ompliciraniji, poput tijela

plivaice, ribe, amca, ili jednostavan !ao polu!rug ili elipsa. pri!azima li!ova i naina

gra"e obli!a nalazimo sugestivne elemente art:decoa, %uturizma, e!spersionizma i crna!e

plasti!e. Sli!e Edite Schubert pripadaju istom sli!ars!om !rugu !oji je osamdesetih godina

zao!upio umjetni!e, !rug u !ojemu %igurativni motivi postaju nositelji traume vremenaH

nervoze, osje(aja za!oenog straha i zamagljene atmos%ere, gdje izbijaju slojevi podsvijesti,

osje(aja !atastro%inosti, neumitnosti, emocionalne optere(enosti !ao sveop(oj ispovijedi iz

4ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)55tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,

)
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf


8/22

!ojeg je jednostavno i$itati psiholo$!u !ara!terizaciju umjetni!a. +e"utim, Edita Schubert

nastoji se distancirati od prostog psihologiziranja, !riti!e sada$njosti i politi!e putem naracije,

is!azuju(i duh vremena gra"om obli!a !oji e!splicitno nisu u %un!ciji prie.

Iribliavaju(i se posljednjem periodu primje(uje se promjena !oja sve vi$e vodi redu!cijiboje i elemenata. mjetnica izraava tenju uspostavljanju jasnih odnosa %ormi, sre"ivanju

dosad vrlo asocijativnih elemenata u iste, gotovo geometrijs!e odnose, s os!udnim !oloritom

svedenim na crninu pozadine i jo$ jednu boju. pravilnom rasteru stiliziranih geometrijs!ih

%ormi, !oristipattern!ojeg smje$ta gusto i ravnomjerno po zami$ljenom predlo$!u. 3amisao

odgovara !asnom modernisti!om shva(anju sli!e !ojem je suru!tura, a ne !ompozicija,

osnovni poreda! sli!e. a!o sama autorica !ae, prvlai je misticizam i tehnicizam, dosad

jedva nagovje$ten, $to izraava tenju vlastitoj interpretaciji apstra!cije !ao aspe!t bijega oddopadljivosti svojstvene transavangardi, postiu(i da ta!av rad !ondenzacijom obli!a i

saimanjem, transmigracijom od !aotinog stanja prelazi u apstra!tan, ali vrst obli! !oji se

jo$ nalazi u Schubertinom crnom prostoru, %antastinom, meta%izinom, !ao da je ne!om

magnetnom snagom uvuen u &crnu rupu'. Ge sli!e pri!azuju potrebu za &zgu$njavanjem

energije', ili, !a!o to sama autorica tvrdi &tenju slici !oja je li$ena simbola apsolutnoj

apstra!tnoj slici u !ojoj sva!a mrlja ipa! ima svoju snagu'./9

mjetnica se is!azala i u predoavanju sva!odnevnih predmeta trae(i njihovu alternativnu

%un!ciju. +oda se moe izdvojiti djelo &Finija duga 100 metara' gdje je sli!ars!o platno

namjenjeno dvozimenzionalno umjetnosti, is!oristila !ao materijal pri izradi

trodimenzionalnog obje!ta. ;ilo je potrebno vi$e od 100 metara duine sli!ars!og platna

umoenog u cigleno crvenu boju da bi njegovim mi!anjem, istis!ivanjem te!u(ine iz platna

prije su$enja te zavrtanjem istodobno u dva suprotna smjera, nastala te$!a, materina linija

duga!a sto metara. Ga!o je dobila volumen, a ne plohu. Smotana u !lup!o, crvena je )nit),

poput s!ulpture odloena @izloenaA na postament.-

-tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,)tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,(7uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 42. 435. 523..$53-.*ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5

(
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf


9/22

Sli!a 2. : Finija duga 100

Edita Schubert is!azala se !ao poborni! ambijentalne antropolo$!e umjetnosti u svojim

radovima gdje re!onstruira i simulira primitivne egzotine civilizacijs!e uzor!e, a sve touvo"enjem me!og subje!ta, !ao varijante i posljedice pluralnog subje!ta i apsolutne

suprotnosti ja!og subje!ta viso!og modernizma. oristi vanjs!e prozirne intuicije pri!azane i

stvorene drugim umjetni!im djelima !a!o bi dojam i znaenje bili neizreeni i proizvoljni.

Iroblematizacija me!og subje!ta nalazi se u injenici da je on nestabilan i istovremeno

travestira razliite obli!e samopri!azivanja i negira bilo !oji obli! umjetni!e istine. +e!i

subje!t uzima obli! &ens!og pisma' ili pri!azivanja !ara!teristinog za %eministi!u

umjetnost', po!azuju(i da je model ja!og modernisti!og svijeta %eti$izacija mu$!arca iprosvjetiteljs!og racionalizma, !oji se zasniva na pri!azivanju pri!azanog, umnaanju

gledi$ta te u!azuje na injenicu da upotrijebljena gledi$ta nisu prirodna, ve( su !onstru!cije ili

odraz ambijenta i !ulture. Gaj subje!t pri!azivanja racionalnim mehanizmima potis!ivanja i

predoavanja realnosti ne s!riva svoju se!sualnost, elju i nestabilnost. +e!i subjet name(e i

pitanje uporabe me!og izraza, ta!o"er s!rivene u e!presiji Edite Schubert. +e!i subje!t i

izraz analogni su pojmovi !oji se simultano pojavljuju. +e!i izraz zasniva se na do!idanju

logocentrinih odnosa umjetni!og djela sa subje!tom ili duhom, time misle(i na mimezise

povijesnih subje!tivnosti. Dita je ta!o"er relativizacija rodnog identiteta, odnosno

preuzimanje me!og izraza !ao ens!og intospe!tivnog, subje!tinog izriaja !oji je

decentriran u odnosu na mu$!e metajezi!e 3apada. 10

mjetnica svoje sli!e !ara!terizira e!le!tinim !retanjem !roz me"usobno ne!onzistentne

%orme u izraze i uporabom organs!ih me!ih, neo$trih i subje!tivnih e!spresivnih %ormi

asocijativnog potencijala !oji naposlijet!u dobiju smisao unato nespojivosti elemenata. Dna

1Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.43.$4(.

*


10/22

odbija e!splicitan autopoetini stav u ime introspe!tivne paraautobiogra%s!e naracije !oja

uvije! ostaje vanjs!a i asimetrina djelu. +e!i, intele!tualni i !onceptualni e!spresionizam s

e!le!tinim tematizacijama sli!e povezuje %iguralna i apstra!tna !ompozicijs!a rje$enja u

umjetni!o djelo preoptere(eno naracijom, %i!cionalizacijom i smislom, tonije apstra!cija se

!oristi protiv same sebe da bi proizvela upeatljive i dire!tne li!ovne predodbe !oje gledatelj

doivljava !ao stvarni izljev emocija ljuds!e drame. 11

119akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str. 4-*.$4).

1


11/22

4. NEOGEO SLIKARSTVO I KIPARSTVO

z 7ubrav!u 6a!oci, 8inu >vani(, 7amira So!i(a, i brojne druge, Edita Schubert razvija i

neogeo sli!arstvo i !iparstvo !oriste(i geometriju !ao povod za problematiziranja pri!aza

geometrijs!og u umjetnosti, !re(u(i se od de!orativnog izraza, pre!o !onstru!tivnog i

!onceptualnog rje$avanja plohe ili prostornog tijela, do mimeti!og pri!azivanja geometrijs!e

umjetnosti i svijeta geometrije. 4utors!i program Verbumprogramu jugoslavens!oj

umjetnosti prvi predvi"a neogeo umjetnost. roz raster sheme i mono!romije preispituju se

opti!e, pi!turalne i !onceptualne dimenzije te preobazba modernisti!e apstra!cije. 12

6ad Edite Schubert !ara!terizira i teorijs!o istraivanje %enomenologije sli!e. vodi i

%i!cionalno pri!azivanje geometrije, odnosno, pri!azuje svoju ne:!on!retnu prisutnost !ao

svojstveni %i!cijs!i element pri!azane prie u geometriji. %ormalnom !ompozicijs!om

smislu neogeo sli!arstvo !ara!terizira postojanje principa serijalnosti, verti!alne i

horizontalne simetrije te uporaba patterna i ornamenti!e. 8eogeo ta!o"er !ara!teriziramo !ao

!riti!u subje!tivnih, e!spresionisti!ih postmodernistinih trendova na prijelazu /0:ih u 90:te

godine, tj. rea!cija na new image @ premda je i sama djelovala u tom !onte!stuA lo$esli!arstvo, transavangardu i neoe!spresionizam. 1B

Stoga, negogeo umjetnost nazivamo post postmodernizam. 6edu!cionisti!im se naelima

polje sli!e osloba"alo sva!e prie, sva!e e!spresije, i jasno po!azivalo odma! od

transavangardne eu%orije i njoj blis!ih tendencija.1

127uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.137uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.$3-).147uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.$3-).

11


12/22

5. IZLOBE

5.1.IZLOBA HORIZONTI 1!!0. "#$.

8a tan!im prozirnim, gotovo nevidljivim nitima, u prostoru galerije, u razini oiju publi!e,

visi sedam !rugova obrua obloenih s vanjs!e i unutarnje strane crno:bijelim,

plasti%iciranim presli!ama %otogra%ija. 3bog prozirnosti niti !oje ih nose, doimaju se !ao da

lebde. ontinuirani niz %otogra%ija !oji !rui unutra$njo$(u i vanj$tinom !rugova, uJna

sva!ome od njih predstavlja horizont jednoga mjesta. #orizont !ao vido!rug je doslovce

pogled u !rug. +ogli bismo za!ljuiti da je na!ana autorice bila o!ruiti mjesto pogledom.Cednim je !rugom predoen horizont oto!a ira, uJna drugom je grad Fucca, tre(em 3agreb,

etvrtom Iariz, petom enecija, $estom +ainz, sedmom etru$ans!a, pa potom romani!a

Guscania. Ddabir lo!acija ne navodi se !ao vi$eznaan, pa stoga pretpostavljamo !a!o se radi

o nasuminom odabiru !oji bi pa! samo autorica mogla objasniti. +ogu(e je !a!o je

horizontima reprezentirano mjesto, sje(anje, vrtnja, a moda i vrijeme, pojam podjedna!o

apstra!tan, a ujedno !on!retan, !ao i vido!rug. a!o bi se sagledao )unutarnji) horizont,

potrebno je stupiti pod obru. 7a bi horizont u radu Edite Schubert doista postao vido!rug, dabi pogled mogao !ruiti u potrazi za )panoramom) potrebna je vrtnja tijela o!o vlastite osi.

a!o bi se vidio )vanjs!i) horizont, potrebno je !ruiti o!o obrua. ?ledati predmet znai u

njega utonuti, a predmeti tvore sustav gdje se ne moe po!azati jedan, a da se pri tome ne

sa!rije druge. Gonije, unutarnji horizont ne!og obje!ta @!oji osigurava identitet tije!om

ispitivanja i !oji je !orelativ mo(i !oju pogled zadrava nad predmetimaA ne moe postati

obje!t, a da pritom o!olni obje!ti ne postanu horizont, pa je vizija a!t s dva lica.15

15tt!"##akademija$art.r#umjetnost#i%lobe#23245$osijek$edita$scubert$ori%onti

12
http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizonti


13/22

Sli!a B : >zloba #orizonti u zagreba!oj ?aleriji rii(:6oban

5.2 IZLOBA %OJ STAN * 1!!!. "#$.

ouj!u 1---. g., na devastiranom zagreba!om *vijetnom trgu izloila je svoj stan. >zloba

&+oj stan' najavljena je pozivnicom @odaslanom na adrese potencijalne publi!eA, a sadravala

je popis od jedanaest pun!tova na !ojima (e ne$to biti izloeno. S unutarnje strane sta!la

sva!og od jedanaest izloga prodavaonica, smje$tenih u prizemljima zgrada !oje de%iniraju

granice grads!og trga. 8a zidove je privr$(en po jedan mali stiroporni !vadar u !ojemu su

izdubljene dvije $upline !oje se povr$ins!i mani%estiraju !ao !rugovi. 6azma! izme"u

$upljina odgovara razma!u oiju potencijalnih promatraa te !ao ta!av potie na in virenja!roz $upljine. Iogledom izbliza postaje jasno !a!o su u stiropornom blo!u smje$tena dva

dijavizora od !ojih sva!i sadri po jedan dijapozitivK %otogra%s!u sli!u unutra$njosti stana

Edite Schubert i otogra%s!u sli!u pogleda !roz prozor tog stana. Gemeljni !onstru!tivni

element ovog rada je postupa! regulacije sli!e, pri emu se regulacija provodi na ne!oli!o

razina. Sinta!sa !ojom su spomenute razine povezane temelji se na sueljavanju razliitih

!odova. zadnjoj godini dvadesetog stolje(a Edita Schubert !onstruira simula!rum

stereos!opa, prisjetimo se naime da je $ezdesetih godina devetnaestog stolje(a pronalaza!stereos!ops!e ortogra%ije %ascinirao tada$nje gra"anstvo. Iar %otogra%ija promatran !roz dvije

le(e ura"aja za glednje stereos!opa rezultirao je stapanjem dvaju sli!a u prividno

trodimenzionalnu %otogra%iju. 1

7imenzije radova suK 11 L 2B L 5 cm.

renimo od sta!la.

Dno $to Edita Schubert eli da vidimo postavljeno je iza sta!la. svom jednostavnom, istom

obli!u, u dvostru!oj %un!ciji odraza i transparentnosti, sta!lo pre!riva )obje!t), pravo!utni

volumen od stiropora, izbu$enih oiju, u !oje, upravo na mjesta izdubljenih rupa, upravo tamo

gdje bi se od anatomije lica oe!ivalo da odgovara prorezima mas!e, na mjestu !oje bi

odgovaralo ne!oj srednjoj vrijednosti visine potencijalnog znatieljni!a, gura dva dia:vizora,

s dia:pozitivima !ojima opisuje svoj stanK pogledom unutra i pogledom van. Cedanaest puta

ponovljena situacija, u dvostru!om pogledu nude(i re!onstru!ciju dvosobnoga prostora stana,

u prizemlju stambenog blo!a 8aselja inovni!a na ?ogoljinu brijegu iz 20:tih godina u1-tt!"##&&&.0$mk.r#!ro0ram#:dita$Scubert"$9oj$stan#13-#

13
http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/


14/22

Ietrovoj ulici, prilijepljena je za sta!lo izloga jedanaest trgovina naJuz homogeni prostor

jednog zagreba!og trga, za !oji postoji pretpostav!a !a!o je relativno nezaobilazan u

sva!odnevnom is!ustvu !retanja i zaustavljanja dijela populacije pri svladavanju sredi$ta

grada. Iremda nastavlja pripovijedati o ambivalenciji svoje sva!odnevice, na!on $to

popartisti!i uzora! sli!anog autoportret @na %otogra%s!om stal!uA iz ambijentalne !rat!e prie

ponavlja u dugoj naraciji o dvostru!om ivotu zaposlene ene i umjetnice u 3avodu za

anatomiju, najnovijim is!ora!om u privatno, dosad najprivatnije, i ujedno najjavnije,

preuzima posljedice autore%erencijalnosti u samom postup!u pripovijedanja. an galerijs!og

prostora, izloena u izlogu, )ponu"ena) uz predmete !oji su na prodaju, autobiogra%s!a

situacija ipa! ostaje te$!o vidljiva.1/

Sli!a : >zloba moj stan

5.3. IZLOBA ISPRI&ATI PRI&U * 2001. "#$.

>zloba je !oncipirana na nain da je nastojala !onte!stualizirati ot!lonom od modernisti!e

paradigme utemeljene na tezama o teleolo$!om razvoju umjetnosti i njenoj autonomiji. Go je

bio po!u$aj predoavanja is!ora!a modernisti!og %ormalizma, !oji se tije!om devedesetih

poeo doga"ati u #rvats!oj, i tendencija da se dijagnosticira ta!vo postmodernisti!o stanje.

radovima umjetnice bila je oita promjena dis!urzivne paradigme u smislu ot!lona od

modernisti!e esteti!e. njenim radovima nastalima tije!om zadnjeg desetlje(a 20. stolje(a,

!oje je ujedno bilo i zadnje desetlje(e njezina ivota, prepoznaje se jasno arti!ulirano, premda1)ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5

14


15/22

potpuno li$eno a!tivisti!og prizvu!a, problematiziranje !omple!snog pojma medija i

biopoliti!e proizvodnje. Serijom sli!a nastalih izme"u 1--0. i 1--1., !oje u osvit rata izlae

u zagreba!oj ?aleriji pro$irenih medija na Starevi(evu trgu, Edita Schubert %o!usira

%ormativnu mo( medija upravo u odnosu sli!e i podloge, pri emu podloga biva pri!azivana u

smislu onoga $to &podupire sustav' i !ao &cijeli niz pra!si !oje omogu(uju da se sli!e

utjelove u svijetu !ao sli!e'. Sli!ars!o platno napeto na slijepi o!vir sli!arica uredno

presvlai novins!im stranicama hrvats!og i inozemnog tis!a. Stranice !oje obiluju

bombastinim naslovima i %otogra%ijama, sa pri!aza vojni!ih trupa, sporta$a pa a! i samih

umjetni!ih djela !oja se smatraju !ulturnom ba$tinom, sluile su !ao podloga za in sli!anja,

gdje nastalo djelo inter%erira sa svim upodloenim rijeima i sli!ama. 19

Edita Schubert pre!o tih &masovnih medija' ponovno uvodi svoj geometrijs!i motiv generiran1-90:ih. Gaj apstra!tni motiv mani%estira se !ao spoj ueg i $ireg pravo!utni!a, nastalog u

postup!u stilizacije motiva ljuds!og pro%ila, $to je meta%ora ovje!ove borbe sa silnim

in%ormacijama dana$njice !oje se !re(u u ne!om !onanom i ogranienom prostoru sa vrlo

malo prostora za osobnu interpretaciju.1-

6ad Edite Schubert, od poeta!a ranih 1-/0:ih do odlas!a sa umjetni!e scene, obiljeen je

neprestanim invencijama tehnologija sli!anja. Ga!o 1--2. zapoinje seriju sli!a na !ojima na

platno nanosi dva sloja razliite boje. 7onji mo!ri sloj presli!ava gornjim, a potom boju

automatiziranim po!retima bri$e grudicama papira. procesu brisanja nastaje speci%ini obli!

prozirnosti u !ojemu se doga"a disolucija sli!e. 20

+etodu brisanja upotrijebila je i 1--5. godine u parado!salno monumentalnom radu

naslovljenom ;es!onana tra!a, ili 6ad na traci. Iosrijedi je papirnata tra!a, nali! %rizu, $irine

50 cm, !oja !ontinuirano tee obodnim zidom izlobenog prostora opseu(i ga. ;es!onana

tra!a u %un!ciji je prostorne granice, a rad je prvi put izloen u ?aleriji pro$irnenih medijau

3agrebu, godinu dana !asnije izlazi u e!sterijer, tonije, na zidine 7ubrovni!a. erti!ale

nastale metodom brisanja, doimale su se poput re$et!i, aludiraju(i i na bar !od, ija (e se

uve(ana verzija pojaviti u instalaciji 4mbijent 1--. godine u zagreba!oj ?aleriji 3vonimir.

;ar !od, preuzet s osnovnih prehrambenih arti!ala, pozicioniran, poput bes!onane tra!e, u

1(9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(31*ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)529akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4-(.$4).

15


16/22

visini oiju promatraa, du zidova galerije, %un!cionira poput ograde !oja de%inira rub

egzistencijalne granice.2122

Sli!a 5. : 4mbijent

&4mbijent' problematizira pitanje osobnog identiteat !onte!stualiziraju(i ga injenicom

proizvedenosti unutar razliitih !lasi%i!acija sustava. Edita Schubert u sredi$te izlobenog

prostora na %otogra%s!e stative postavlja $est nasli!anih autoprtreta. mnogostrueni list, ali

ne i identini autoportret !onotira pitanje reproducibilnosti, a %otogra%s!i stativ medij

%otogra%ije !ojemu je naelo bes!onane reproducibilnosti imanentno. +edij %otogra%ije,

nadalje, upu(uje na vlastitu biopoliti!u misiju @me"u ostalim, !lasi%i!acije i !ategorizacijeosobeA !oju je u svojoj povijesti, od sredine 1-. stolje(a do danas, obavio. 2B

5.4. RADOVI UKLAPANJE I BIOGRA'IJA

1--/ nastaje rad !oji Edita Schubert naziva &!lapanje'. 8a drvenu podlogu, nali! !utiji sa

po!lopcem, postavlja laboratorijs!e posudice za isparavanje na ijem se dnu smjestio

sumarno nacrtan portret:lice, zaliven prozirnim poliesterom ija razina u sta!lenoj posudici

simulira te!u(inu !oja hlapi. 2

1--9. izlae rad pod nazivom ;iogra%ija !oji se sastoji od pet grupa sta!lenih epruveta, pri

emu sva!u grupu %izi!i objedinjuje gipsani stala!. Irva grupa !onotira na razdoblje od

1-/. @godine njena ro"enjaA do 1-0. nutar sta!la, u gustoj prozirnoj poliesternoj masi

21ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)522tt!"##&&&.i!u.r#u!loads#documents#155.!d,23ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5249akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(4.

1-
http://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdfhttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf


17/22

reproducirane su sli!e iz djetinjstva umjetniceK proelje rodne !u(e, oltar upne cr!ve u

irovitici gdje je odrasla, stranice molitveni!a te portreti umjetniine obitelji. Sljede(a grupa

epruveta !oja se odnosi na razdoblje od 1-0. : 1-90., sadri %otogra%s!e sli!e razliitih

mjesta !oje je snimila na putovanjima. 252

prozirnosti sta!la tre(e grupe laboratorijs!ih posuda prepoznajemo reprodu!cije radova

nastalih tije!om 90:ih, do! etvrta, nedatirana, grupa !oju autorica naziva &4natomija', sadri

reprodu!cije crtea ljuds!e utrobe !oji potjeu iz anatoms!og priruni!a !oje je sama radila

!ao crtaica na >nstitutu za anatomiju. Iosljednja i naje!spresivnija grupa, Fani osmijeh,

svedena je pod zajedni!i nazivni! 1--/. godine i sadri reprodu!ciju autoportreta sa !ojim je

umjetnica pri!azala vlastito lice. 2/

Svi radovi !oje je Edita Schubert realizirala tije!om 20 stolje(a inzistirali su na

perceptibilnosti tehnologije vlastite izvedbe, a ta je tehnologija %o!usirala upravo tehnologiju

stvaranja tada !od nas novih, dru$tvenih vijednosti !oje smo te! danas sposobni shvatiti u

!ristalnoj jasno(i.

5.5. INSTALA(IJE I PRI%ITIVNI %OTIVI

Ioet!om 1-92. godine Edita Schubert samostalno je izlagala u zagreba!oj ?aleriji 8ova i

tom izlobom jasno naznaila stanoviti preo!ret u radu. Gu su se, naime, po prvi put mogli

uoiti problemi !oje (e autorica de%inirati djelima !asnije te godine. D!vir unutar !ojeg je

mogu(e promatrati ta djela upu(ivao je na &poeti!u osamdesetih', sli!e i instalacije

!ara!terizirale su manualnost rada te poseban repertoar %igura. Dito je !a!o se u odnosima sa

umjetnicom, suoavamo se s izrazito re%erencijalnom umjetno$(u, nabijenom metonimijama i

meta%orama, ije de$i%riranje izis!uje sloen i!onolo$!i proces. 29

25ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)52-9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(42)9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(3$4(42(Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23.

1)


18/22

Sli!a . : 8a zalazu 1-9B.

Iejsa 1-91.

S druge strane isti radovi su nas vra(ali na raniju 1-/-., !ada su u njenom repertoaru

prevladala djela romantiars!og senzibiliteta, gdje je umjetnica !oristila siroma$ni materijal,

odstupaju(i od tautolo$!e umjetnosti i po!reta arte povrea. Gada$nje !ompozicije !ara!terizirasnana emocionalna i dubo!o individualna prisutnost, gdje obje!te moemo nazvati a! i

ritualnim, mits!im, bogate evo!ativnim i re%erencijalnim impulsima. Gi materijali osnaili su

osje(aj privremenosti, nestalnosti, !rh!e i tragine egzistencije $to je gledatelju uvr$(ivalo

stav o Editinoj romantino:nostalginoj auri. 2-

Iojedini radovi sa spomenute izlobe u ?aleriji 8ova ta!o"er u izvedeni od !olaca, savijenog

$iblja, da!le onog materijala !oji je umjetnica !oristila i na !ompozicijama i 1--/. ia!o su

razli!e jasno uoljive. iblje i !olci su pesvueni bojom i time postaju !onstitutivni elementi

sli!e, savijeno $iblje postaje dijelom i!oni!og sustava s jasnim meta%orinim osobinama,

poput zvijezde repatice, ptice... 8avedene re%erencije znatno se razli!uju od onih djela iz

1-/-., $to je najuoljivije na sli!ama nepravilnih %ormata gdje je %igura esto izjednaena sa

sli!ars!im poljem. s!lop ta!vih %igura u!ljuen je ta!o"er i prostor, odnosno zid galerije, pa

se iluzionisti!o i realno podruje sli!e me"usobno upotpunjuju, pretapaju i us!la"uju. S

vremenom autorica napu$ta instalacije, da!le i realan prostor, zadravaju(i se is!ljuivo na

povr$ini. Migure se prestaju pre!lapati s %ormatima, $to doprinosi simboli!om shva(anju2*Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.4-*.

1(


19/22

sli!e. D!viri su sve samo ne pravo!utni, $to ima dublje razloge, naime, Edita Schubert eli

izrazitistanje u zgusnutim !ompozicijama, umjesto da pria priu. 6iblje !osti, polu!runi,

lunetama nali! %ormati vu!u %ormu iz ranijih radova umjetnice, iz &upola' !oje su

predstavljale jedan za sebe zatvoreni mitolo$!i svijet pun s!rivenih i esto nedo!uivih

znaenja. B0

Sli!a /. : >nstalacije 1-90.

7jela nastala 1-9., i poet!om 1-95. godine, a pri!azana na samostalnoj izlobi u

zagreba!om Irostoru pro$irenih medija, vana su iz dva razloga. 8a njima se, naime, dovodi

do !rajnje napetosti problem plo$nosti sli!e, problem !ojemu je autorica pri$la onda !ada je iz

punog prostora pre$la u plohu. Sada su sva zbivanja usredotoena na jednostavno slojevanje

povr$ina gdje ploha pre!riva plohu, ime zid galerije postaje a!tivni element sli!e, gdje su

mono!romni !omadi !artoni pribijeni dire!tno na zid. 7rugi bitan razlog ove izlobe tie se

%ormalne redu!cije, svojevrsnog minimalizma, $to (e dovesti do jednog obli!a trapezastog

%ormata !ojima ispunu ine raznobojni %ragmenti pravo!utnih polja. Ilohe utog, crvenog,

plavog i crnog paralelne su s planom sli!e, s horizontalom !ra(eg donjeg i dueg gornjegruba. Ga !ompozicija glat!ih povr$ina tvori ritmi!e odnoseK od rubova prema unuta$njosti

ritam se ubrzava. Dve sli!e predstavljaju vaan impuls sve prisutnijeg trenda jedne nove

geometrije u umjetnosti, trenda !oji predstavlja i ne!u vrstu rea!cije na dominantne

e!spresionisti!e i 'divlje' to!ove u umjenosti s poet!a osamdesetih.B1

39akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str. 4-*.$4).31Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.335.

1*


20/22

). 34FCN4

7jela Edite Scubert ni!ad nisu bila jednoznana i u njima je uvije! bila jasna distanca prema

sva!om glasnom izazovu. ;ilo da je blis!a &novoj slici' ili &novoj geometriji', ova je

umjetnica prije svega bila ja!a i prepoznatljiva osobnost. 6jeju, Edita Schubert. Stanovita

mjera !ontemplativnosti izdvajala je moda vi$e nego i$ta ovu autoricu iz op(ih to!ova i

inila ju a!tualnom, !oli!o i posebnom. Dtprili!e sva!e dvije godine Edita Schubert javljala

se izlobama na !ojima je pri!azivala brojne mogu(nosti jedne strogo zadane teme.

?eometrija je uvije! bila te! sredstvo, a ne !rajnji cilj. Cednostavnost i minimalisti!a naela

umjetnica je preobraavala u sveanost. Dna u oblicima geometrije pronalazi simboli!i jezi!

!oji upu(uje na eti!o i meta%izi!i, !a!o se to moe na(i u naslje"u pionira povijesne

apstra!cije, !od +ondriana prije svih. ?eometrija u ru!ama pravog umjetni!a ni!ada nije

govor hladnog rauna, ve( govor !oji proizlazi iz posebne vrste plasti!e imaginacije gdje

geometrijs!i poreda! ima ulogu sadraja, znaenja, vrijednostiK moralni poreda! nametnut

ivotu.

2


21/22

F>GE64G64

7enegeri, Cer!oK Irilozi za drugu liniju K !roni!a jednog !ritiars!og zalaganjaH

@3agrebK #oretz!K eernji list, @2010A, )Gransavangarda) !ao sje(anje na Editu R>nternet, Oraspoloivo

naKhttpKJJ===.vecernji.hrJvizualna:umjetnostJtransavangarda:!ao:sjecanje:na:editu:

schubert:1/9B95 P, Rpristupljeno 15.11.201. atalog +uzeja Suvremene umjetnosti, @1-9A,autorK +arijan Susovs!i, Edita

Schubert R>nternet, O pd% raspoloivo naK httpKJJ===.msu.hrJ%ilesJ19/-/J1-9:

schubertUn.pd% P, Rpristupljeno 15.11.201. atalog +uzeja irovitica, @2001A,Edita Schubert R>nternet, O raspoloivo naK

httpKJJmuzejvirovitica.hrJvijestiJ50-J P, Rpristupljeno 15.11.201. ?alerija +iroslav raljevi(, @1---A, Edita SchubertK +oj stan R>nternet, O raspoloivo

naK httpKJJ===.g:m!.hrJprogramJEdita:SchubertK:+oj:stanJ1BJP, Rpristupljeno

1.11.201. 4!ademija 4rt, @2000A, Edita SchubertK #orizontiR>nternet, O raspoloivo naK

httpKJJa!ademija:art.hrJumjetnostJizlobeJ2B25:osije!:edita:schubert:horizonti P,

Rpristupljeno 21.11.201. #rvats!a umjetnostK povijest i spomenici, @2009A, Edita Schubert R>nternet, O pd%

raspoloivo naK O httpKJJ===.ipu.hrJuploadsJdocumentsJ1550.pd%P, Rpristupljeno

25.11.201.

21
http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdfhttp://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf


22/22

SF>D8> >3D6>K httpsKJJ===.google.hrJsearchV

WQg!mmXespvQ2Xbi=Q1BXbihQ/XsourceQlnmsXtbmQischXsaQYXeiQmzDF=aFrbgag#XvedQ0*4Z[U4o4[\tbmQischXWQE7>G4]S*#;E6G httpKJJ===.muzejvirovitica.hrJvijestiJ12

22
https://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttp://www.muzejvirovitica.hr/vijesti/12https://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttp://www.muzejvirovitica.hr/vijesti/12

Documents

Schubert edita