21
Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji? Sead KRESO

Sead KRESO

  • Upload
    altessa

  • View
    69

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih finansijskih sredstava u zemlji?. Sead KRESO . Sadržaj. Uvod – ciljevi istraživanja Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Sead KRESO

Da li Bosna i Hercegovina može učiniti više u efikasnijem korištenju raspoloživih

finansijskih sredstava u zemlji?

Sead KRESO

Page 2: Sead KRESO

2

Sadržaj

• Uvod – ciljevi istraživanja• Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija

procesa privatizacije nakon rata• Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi • Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i

podupiranja konkurencije od strane države u finansijskom sistemu

• Zaključna razmatranja

Page 3: Sead KRESO

3

Uvod – ciljevi istraživanja

• Razvoj finansijskih tržišta u zemljama u tranziciji (ZUT) je izraz nužne, “ekspresne” transformacije pod pritiskom globalizacije – provođenja (neo)liberalističkog obrazca funkcioniranja svjetske privrede

• Rezultat - Podvođenje finansijskog sistema ZUT pod dominaciju malog broja, snažnih inostranih banaka

• Permanentni viškovi rezervi koje imaju komercijalne banke se ročno transformiraju tek posredstvom međunarodnog finansijskog tržišta, što

Page 4: Sead KRESO

4

• Proces finansiranja, (razvoja) privrede, stanovništva i države čini skupljim

• Da li to mora i treba ostati tako? • Može li doći do bitnih unapređenja i strateški važnih

pomaka u efektivnijem upravljanju raspoloživim vlastitim finansijskim sredstvima u samoj Bosni i Hercegovini?

• Može ako država/vlade:– Primijeni odgovarajući model fiskalne politike– Proširi svoje aktivnosti na finansijsko tržište i – Izvede još neke institucionalne i druge promjene u načinu na koji

sada funkcionira

Page 5: Sead KRESO

5

Aktuelno stanje/razvoj finansijskog tržišta kao refleksija procesa privatizacije nakon rata

• Proizvod tranzicije finansijskog sistema (malih) zemalja kao što je BiH, je bankocentričan finansijski sistem pod dominacijom grupe inostranih banaka– Spontana privatizacija bez odgovarajuće uloge države, nije

nam donijela, dovoljno vidljivog napretka– Tržište novca (kao početna sastavnica FT) u našim prilikama

praktično ne funkcionira• Istorijski gledano, njega pokreće traganje privrednih

subjekata za kratkoročnim finansijskim sredstvima (mjenični promet)

Page 6: Sead KRESO

6

– Nefunkcioniranje tržišta novca (i kapitala) se u velikoj mjeri može objasniti:• Prvo, nevoljnim odnosom države kod

uspostavljanja i provođenja pravnog sistema i obezbjeđivanja opšteg stanja i osjećaja sigurnosti u vezi sa određenim pravima (što nije slučajno u vremenu tranzicije)

• Drugo, gotovo potpunim izostankom države da se kao učesnik pojavi na tržištu novca (i kapitala)

Page 7: Sead KRESO

7

Banke u BiH permanentno imaju višak rezervi

• Obavezne rezerve su jedan od instrumenata monetarne politike – Banke su obavezne da na svom računu kod centralne

banke drže propisani dio prikupljenih depozita• Višak rezervi su sredstva banaka na računima kod CB

preko propisanog iznosa obaveznih rezervi– Iz specifičnih razloga, komercijalne banke u BiH

permanentno imaju višak rezervi

Page 8: Sead KRESO

8

Višak rezervi likvidnosti u bankama u BiH (prosječno stanje u godini/mjesecu ako je naznačeno; u mil. KM)

Godina 2004. 2005. 2006. 10/2007 9/2008 4/2009 9/2009 2010. 2011. 2012.

Višak rezervi kao % prosj. obav. rezervi

161 71 45 55 18 48 98 94 124 116

Prosj.stanje obav.rezervi 407 886 1.636 2.393 3.247 1.976 1.644 1.625 1.324 1.258

Višak rezervi 655 6317 737 1.314 579 950 1.615 1.530 1.635 1.453

Napomena: Najniži nivo viška rezervi u posmatranom razdoblju i početak masovnog odliva depozita u vrijeme Svjetske finasisjke krize

Izvor: Bilten CBBiH, broj 3, 2009. i 4, 2012.g. i vlastiti proračuni autora

Page 9: Sead KRESO

9

Višak rezervi, strana (pretežno kratkoročna) aktiva i strana (pretežno dugoročna) pasiva kao postotak u bilansu komercijalnih banaka u BiH (na kraju perioda)

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Višak rezervi kao postotak u bilansu 7 5% 5 6 3 6 8 6 6

Strana aktiva kao postotak u bilansu 20 18 16 18 15 15 13 12 11

(Viš.rez. + str.akt.) kao % u bilansu 27 23 21 24 18 21 21 18 17

Strana pasiva kao postotak u bilansu 28 30 28 26 30 27 23 19 18

Strana aktiva/Strana pasiva (u%) 72% 59% 58% 69% 49% 56% 59% 65% 64%

Izvor: Bilten CBBiH Tabela 11: Konsolidovani bilans komercijalnih banaka i vlastiti proračun autora

Page 10: Sead KRESO

Kratkoročnih sredstavaM2

Dugoročnih sredstava

M1MB

m2

m1

Inostranofinansijskotržište

„Izvoz“

„Uvoz“10

Proces ročne transformacije finansijskih sredstava u Bosni i Hercegovini

Kreso S., Begović S. (2013)

Page 11: Sead KRESO

11

Kratkoročna inostrana aktiva komercijalnih banaka i CBBiH i dugoročna inostrana pasiva komercijalnih banaka u BiH (kraj perioda, u mil. KM)

Godina

Kratkoročna inostrana aktiva banaka i CBBiH

Dugoročna inostrana pasiva banaka u BiH

Suficit inostrane aktive

u odnosu na inostranu

pasivu banaka i CBBiH

(2/3) u % (4/3) u %

1 2 3 4 5 6

2004. 5.412,8 2.652,1 2.760,8 204 1042005. 6.348,9 3.560,3 2.788,6 178 782006. 7.836,7 4.075,8 3.760,8 192 922007. 10.285,0 5.166,6 5.118,4 199 992008. 9.429,7 6.312,9 3.116,8 149 492009. 9.430,9 5.744,9 3.685,9 164 642010 9.300,8 4.784,6 4.516,3 194 942011. 9.175,9 4.177,9 4.997,9 220 1202012. 9.038,4 3.932,7 5.105,7 230 130

Izvor: Bilten CBBiH, Tabela 09: Monetarni pregled i vlastiti proračuni autora

Page 12: Sead KRESO

12

Mogući pravci razvojno-stabilizacionog djelovanja i podupiranja konkurencije od

strane države u finansijskom sistemu

• U BiH na ovom području možemo identificirati dva osnovna problema:– Prvi, nedovoljno efikasno programiranje javne potrošnje,

njen visok obim u odnosu na GDP i rasipničko ponašanje u upotrebi sredstava

– Drugi, nedovoljna aktivnost države/vlada u podsticanju efikasnijeg funkcioniranja finansijskog tržišta

• Oba zajedno (a u zemlji ih ima još mnogo, ali o njima ovdje ne govorimo) sinergetski djeluju na snažno umanjivanje mogućih razvojnih impulsa

Page 13: Sead KRESO

13

• U posljeratnoj obnovi i rekonstrukciji BiH, problem sa visokim trošenjima/rashodima u javnom sektoru nisu pretjerano opterećivali privredu i društvo radi velikog obima donatorske pomoći– Upravo radi toga su kasnije izbili u prvi plan– Do 2000.godine smo imali relativno visoke stope realnog

rasta GDP, koje su, barem perspektivno, umanjivale brige oko visokog učešća javne potrošnje

• Kako se međunarodna pomoć smanjivala, a administracija umnožavala i komplicirala, došlo je do specifičnog stanja „izgladnjivanja“ove strukture u odnosu na potrebu za sve većim sredstvima

Page 14: Sead KRESO

14

• Konačno, pristup finansijskim sredstvima/uvećanim javnim prihodima je praktično omogućen reformom sistema indirektnog oporezivanja– Pa su (spontano) prekomjerno uvećani rashodi, koji su po

svojoj prirodi veoma rigidni, skloni uglavnom rastu i veoma teško se reduciraju, a pretežno generiraju ličnu potrošnju

• Ovo je posljedica spontanog funkcioniranja– Asimetričniog decentraliziranog fiskalnog mehanizam u

BiH (jedinstvenog u svijetu), a u osnovi – Bez adekvatne kontrole i definiranih parametara u obimu

potrošnje i – Bez adekvatnih pravila u dizajniranju obima rashoda

Page 15: Sead KRESO

15

• Ovi rashodi su: – Više nego „progutali“ uvećane javne prihode generirane

reformama, – Stvorio se deficit i – Kompromitirala osnova za brži privredni i ukupni društveni

rast i razvoj• Dakle, nužno je uvesti odgovarajuća pravila u funkcioniranju

fiskalnog mehanizma, koja podvodimo pod jedinstveni naziv: Strategija fiskalne discipline i održivosti (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy – FDSS)

Kreso S., Lazović-Pita L. (2013)

Page 16: Sead KRESO

16

• Osnovni elementi FDSS:– Porast plata i naknada zaposlenim i socijalnih prinadležnosti

i pomoći jednak (odnosno ne može biti viši od) stopi rasta nominalnog GDP

– Finansijska sredstva, koja su proizvod ušteda prilikom provođenja ovako uspostavljenje fiskalne politike, usmjeravaju se u investicije

• Neposredni efekti (u periodu 2006.-2011.godine):– Kod javnih rashoda za plaće se moglo “uštediti” 1.601 milion

KM, a – Kod socijalnih davanja 2.831 milion KM

Page 17: Sead KRESO

17

• Ukupno 4.432 miliona KM - dodatna sredstva u iznosu 1,8 puta većem od stvarno realiziranih kapitalnih grantova– Ako za zapošljavanje jednog radnika treba angažrati 30,000

KM (cca 15,000 Eura), kao direktni efekat dodatnog investiranja ovih sredstava se moglo zaposliti ili bi se sačuvala radna mjesta za oko 148 hiljada ljudi• Napomena: u zvaničnoj statistici je nezaposlenost u 2011.godini

iskazana brojem od 311 hiljada

Page 18: Sead KRESO

18

Umjesto zaključka

• Postoje veliki nedostaci funkcioniranja – Gotovo jednodimenzionalne finansijske infrastrukture -

bankocentričnog finansijskog sistema i – Načina na koji se implementira fiskalna politika u BiH

• Radi toga su nužne temeljite, dubinske promjene u: – programiranju sistema javnih (prihoda i) rashoda koji smo

nazvali Strategija fiskalne discipline i održivosti (FDSS)– strateškom usmjeravanju i striktnom kriterijalnom

provjeravanju (javnih) investicija– uvođenju snažnije konkurencije i višeg stepena efikasnosti

u upotrebi dostupnih finansijskih sredstava

Page 19: Sead KRESO

19

– institucionalnoj infrastrukturi u funkciji podrške razvoju finansijskog tržišta

– produbljivanju i povećanju likvidnosti i kapaciteta funkcioniranja finansijskog tržišta

• Država je, posebno u ovom trenutku naše privredne i društvene stvarnosti, nezaobilazan i, rekli bismo, jedini respektabilan subjekat i učesnik na finansijskom tržištu koji može snažno pokrenuti naznačene promjene

Page 20: Sead KRESO

20

• Iz ovoga slijedi:– Hitno i prije svega, uspostavljanje funkcioniranja fiskalne

politike kao disciplinirane, transparentne i održive – (Fiscal Discipline and Sustainability Strategy –FDSS), sa fokusom na razvoj (Razvojna strategija bazirana na domaći resursima)

– Država/vlade bi morale snažno podržati male banke sa ciljem pojačavanja konkurencije na finansijskom tržištu (vladini računi, šalteri PTT)

– Ustanovljavanje jedinstvene, profesionalno vođene razvojne banke sa respektabilnim finansijskim potencijalom, koja bi mogla da “privlači” razvojna finansijska sredstva, a i da bude sposobna da implementira mjere vladine razvojne, pa i selektivne kreditne politike

Page 21: Sead KRESO

Hvala na pažnji

21

Sead KRESOE-mail: [email protected]