Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SEDIMENTNE ILI TALOŽNE STIJENE
1
Nastaju procesom taloženja na površini Zemlje u uvjetima koji vladaju na površini ili plitko ispod površine jako raširene - oko ¾ površine kontinenata je pokriveno s relativno tankim pokrovom sedimentnih stijena ekonomski značajne – ugljen, vapnenac u njima se nakupljaju - koncentriraju važni resursi: sirova nafta, prirodni plin, podzemna voda, sol, gips, uran i željezne rude
2
Okoliši taloženja
Kopno – jezera, rijeke, pustinje, ledenjaci Prijelazni okoliši: delte, plaže Morski okoliši: dubokomorski prostori, plitkomorski okoliši (do 200 m dubine)
3
Osnovna obilježja: SASTAV
klasti ili detritus siliciklastični - odlomci silikatnih minerala i stijena karbonatni - odlomci karbonatnih minerala i stijena fosilni - fosili ili njihove krhotine
4
Osnovna obilježja: MINERALNI SASTAV
Alotigeni minerali - mehaničko razaranje ranije nastalih stijena, Autigeni minerali – precipitacijom (obaranjem) iz vodene otopine, kvarc, tinjac, kalcit, dolomit, feldspati i minerali glina
5
Podjela prema postanku
Klastične (nastaju dominantnim fizičkim procesima uništavanja starijih stijena, prijenosom I taloženjem mehanički usitnjenih fragmenata)KemijskeBiokemijske (organske) nastaju posredstvom organizama
zasebne skupine su: rezidui ili rezidualni sedimenti vulkanoklastične ili piroklastične stijene
6
KLASTIČNE SEDIMENTNE STIJENE
7
Trošenje, transport i taloženje fragmenata (klasti, detritus)
Nevezane: klasti međusobno nevezani, nekonsolidirani –sedimenti
Vezane: klasti međusobno vezani, konsolidirani – sedimentne stijene
8
Strukturni sastojci klastita
KLASTI
VEZIVO (matriks i cement - autigeni mineral): povezuje klaste
PORE- slobodni prostor između klasta ili u klastima (nafta, voda, plin)
9
Stadiji nastanka klastita
1. TROŠENJE:
mehaničko, kemijsko, biološko
2. TRANSPORT: voda, led, vjetar gravitacija-
Rezultat: Sortiranje, zaobljavanje, kemijska promjena
3. TALOŽENJE
4. LITIFIKACIJA
10
Veličina klasta
11
ŠLJUNAKKRŠJE
KRUPNO ZRNATI SEDIMENT
SREDNJE ZRNATI SEDMENT
PIJESAK
SITNO ZRNATI SEDIMENT
PRAH (SILT)
GLINA
2 mm
63 µm
4 µm
Klasični sedimenti
12
Mulj (glina + silt)
SEDIMENT (nevezeni)SEDIMENTA STIJENA
(vezana)
ŠEJL
Pijesak PJEŠČENJAK
KONGLOMERATBREČA
ŠljunakKršje
Klasifikacija: veličina klasta
KRUPNOZRNATE (RUDITI)– sastojci dimenzija kršja i valutica >2 mm:sipar – breča; šljunak - konglomerat
SREDNJEZRNATE (ARENITI)- sastojci dimenzija pijeska 2-0.06 mm: pijesak - pješčenjak
SITNOZRNATE (PELITI)- sastojci dimenzija praha ili silta i gline <0.06 mm:prah ili silt – prahovnjak ili siltitmulj – muljnjak ili madstonglina - glinjak, šejl, argilitposebna vrsta stijene: prapor ili lesLAPOR – miješana klastično – kemogena pelitna stijena
13
Nevezani krupnozrnati sediment Klasti = kršje: nezaobljeni Mehaničko trošenje stijena strmog reljefa Nesortirani, jednoličnog sastava Kratak transport do podnožja
Sipar – Breča
14
Sipar – Breča
BREČA Cementacija kršja VEZIVO: a) Cement: kalcit, kvarc, limonit… b) Matriks: sitnozrnati detritus
15
ŠLJUNAK nevezani krupnozrnati sediment klasti = valutice nešto dulji transport (riječna korita, obale mora i jezera –valovi) veličina klasta: dužina transporta i sastav KONGLOMERAT vezani sedimenta stijena
Šljunak - Konglomerat
16
Pijesak - Pješčenjak
PIJESAK nevezani srednjezrnati sediment Sastav: raznolik, klaste veličine pijeska može trošenjem dati gotovo svaka stijena OKOLIŠ more, jezera, rijeke ili vjetrom u pustinjama Ležišta „teških minerala” zlata, turmalina, cirkona Ležišta kvarcnog pojeska kod Ivanca, Lipika, Požege
17
Pijesak - Pješčenjak
PJEŠČENJAK - vezana srednjezrnata sedimentna stijena cementacija pijeska
18
Udio matriksa i klasta
< 15% vol. stijene je matriks: ARENITI ili ČISTI PJEŠČENJACI
15 - 50% vol. stijene je matriks: GRAUVAKE ili NEČISTI PJEŠČENJACI
> 50% vol. stijene je matriks: pješčenjaci prelaze u MULJNJAKE
19
Sitnozrnate klastične stijene - peliti Mineralni sastav: sličan sastavu pijesaka + minerali glina klasti praha su nešto krupniji (0,004 -0,06mm) klasti gline (< 0,004mm)
20
Podjela s obzirom na udio praha i gline i stupanj litifikacije
Prah ili silt – prahovnjak ili siltit - dominiraju klasti veličine silta
Mulj – muljnjak ili madston - podjednaka količina siltozne i glinovite komponente
Glina - glinjak - dominiraju klasti veličine gline
Les ili prapor
Taloženje čestica praha vjetrom porijeklo praha: u područjima velikih rijeka koje često poplavljuju nakon povlačenja vode u korito - na poplavljenoj ravnici zaostaje velika količina sitnozrnatog materijala koji je izložen djelovanju vjetra najdeblje naslage lesa u Kini kod nas velika količina lesa - periodi oledbe (glacijali i interglacijali) kad su dolinama tekle rijeke (Drava, Dunav) Ilok, Vukovar, Erdut (debljina lesa do 170 m)
21
KEMIJSKE I BIOKEMIJSKE SEDIMENTNE STIJENE
22
podjela prema kemijskim i genetskim kriterijima:
karbonatnesilicijskeevaporitne
ponekad je teško utvrditi da li je stijena nastala kemijskim procesima ili biokemijski
ta dva načina postanka se često isprepleću (npr. vapnenci)
23
KARBONATNI SEDIMENTI
Nastaju biološkim i biokemijskim procesima anorganska precipitacija kalcij karbonata iz morske vode(karbonatni mulj) , ali vrlo često posredstvom organizama koji izgrađuju skelete od kalcita, a njihovim ugibnjem akumuliraju se ostaci nakon taloženja mogu biti modificirani kemijskim i fizičkim procesima dijageneze
24
tvornica karbonata - plitka, tropska mora bez značajnijeg donosa materijala s kopna bujan život morskih organizama koji izgrađuju skelete od kalcij karbonata najveće i najdeblje naslage karbonatnih sedimenata
u geološkoj prošlosti su takva mora bila puno raširenija nego danas povezana s globalnim porastom morske razine - mnoga kontinentalna područja su prekrivena morem
25
Ekonomski značaj karbonata
rezervoarski kapacitet -polovicu svjetskih rezervi nafte brojna ležišta olova i cinka velika primjena za industrijske i kemijske svrhe Karbonatne stijene su vapnenci i dolomiti
26
Mineralni sastav karbonatnih stijena
kalcit CaCO3
aragonit CaCO3
aragonit - nestabilna modifikacija u uvjetima površinskih temperatura i pritisaka; tijekom dijageneze prelazi u kalcit
dolomit CaMg(CO3)2 - ugrađuje Mg u svoju kristalnu rešetku
27
VAPNENCI
28
posljedica rasta organizama -grebeni nakupljanja klastičnog karbonatnog materijala -bioklastični vapnenci posljedica kemijske precipitacije iz vode - anorganski vapnenci; oolit mogu biti biogeni, klastični i kemijski
29
Premda vapnenci imaju vrlo raznolik sastav njihovi sastojci se mogu podjeliti u 4 osnovne grupe:
skeletne čestice neskeletne čestice (ooidi, intraklasti) karbonatni mulj – mikrit cement (sparit)
30
Skeletne čestice
karbonatni skeleti (kućice, ljušture, čahure, talusi) ili fragmenti skeleta nekadašnjih organizama - beskralješnjka
određeni organizmi će biti najzastupljeniji u nekom karbonatnom okolišu ovisno o ekološkim uvjetima
mekušci (školjkaši, puževi i glavonošci), ramenonošci, koralji, bodljikaši, mahovnjaci i foraminifere
31
naziv vapnenaca sadrži još i pridjev koji označava prevladavajuću vrstu sastojaka npr. intraklastični grejston, ili ukoliko su prisutne skeletne čestice npr. koraljni vapnenac
32
Slatkovodni vapnenci jezerski ili lakustrijski riječniUzroci izlučivanja su: promjena tlaka ili temperature izlučivanje CO2 iz vode, fotosinteze slatkovodnih biljaka evaporacija vode u uvjetima aridne klime
33
Terestički (kopneni) vapnenci
vapnenačka sedra travertin špiljski vapnenci – speleotermi
Vapnenačka sedra spužvasti vapnenac slapovi i izvori, precipitacija kalcita na vodenom bilju zbog prskanja vode i fotosinteze sedrene barijere na slapovima Plitvičkih jezera i rijeke Krke(Skradinski buk)
34
Šupljikavi laminirani ili nepravilno slojeviti vapnenac brzo anorgansko izlučivanje kalcita iz vrućih voda na termalnim izvorima temperatura vruće vode (20 –900C) kad izbije na površinu je znatno viša od temperature okoliša i dolazi do oslobađanja ugljičnog dioksida godišnje nastaje do 20 cm travertina poznati varijetet je oniks –mramor
Travertin
35
Vapnenačke sige nastale kapanjem i udaranjem vode zasićene kalcijevim hidrogenkarbonatom u vapnenačkim špiljama stalaktiti vise sa stropa špilje stalagmiti rastu od poda špilje njihovim spajanjem nastaje stalagmat
Špiljski vapnenci – speleotermi
36
SILICIJSKE STIJENE
37
Prema načinu postanka, strukturi i sastavu razlikuju se biogene i dijagenetske silikatne stijene
Biogene silicijske stijene nakupljanje i taloženje opalnih skeleta organizama. Prepoznajete li organizme na slici?
38
Dijagenetske silicijske stijene nastaju kemijski, silicifikacijom tj. izlučivanjem kvarca, kalcedona ili opala iz otopine koja sadrži silicijevu kiselinu ti minerali potiskuju već prije formirane minerale u talozima i stijenama tipična stijena je rožnjak ili čert
39
EVAPORITNE STIJENE
Minerali nastali direktnom precipitacijom iz vodene otopine i imaju tipičnu kristalinsku strukturu evaporacija iz morske vode ili slanih jezera - Veliko slano jezero (Utah) područja aridne (suhe i tople) klime rubni dijelovi slanih jezera i mora zatvorene lagune i zaljevi
40
gips CaSO4 x 2H2O - porast saliniteta morske vode oko 3.5 puta halit NaCl – porast saliniteta 10 puta
41
Osobine sedimentnih stijena i sedimenata
Pojavljuju se u slojevima
Sadrže fosile
42
DEFINICIJA
Latinski: fossus = nešto što je bilo iskopano. Paleontologija: je znanost o o živim bićima geološke prošlosti. PALEOZOLOGIJA, PALEOBOTANIKA, PALEOANTROPOLOGIJA PALEOEKOLOGIJA: proučava odnose fosilnih organizama i njihovih okoliša MIKROPALEONTOLOGIJA: proučava mikroskopski sitne fosile ili finu građu krupnijih fosilnih ostataka MAKROPALEONTOLOGIJA: proučava fosilne ostatke životinja i biljaka vidljive prostim okom, od veli čine 2 mm pa sve do nekoliko desetaka metara.
43
Aktualistički princip
Paleontolog se u svojim istraživanjima koristi spoznajama iz današnjice, kako bi što bolje shvatio bića i događaje iz prošlosti. FOSILI su ostaci živih bića iz geološke prošlosti. U njih se ubrajaju materijalni ostaci (ljušture, kućice, kosti i sl.) ali i tragovi i životne aktivnosti (ihnofosili). Vrste fosila, NEPOSREDNI OSTACI (Body fossils), TRAGOVI (Ichnofosils) I KEMIJSKI FOSILI (Biomarkers)
44
VRSTE FOSILA
Neposredni ostaci: sačuvani su dijelovi ili cijeli organizmi (“mekani dijelovi tijela se obične ne sačuvaju, samo skelet bilo da je vanjski ili unutrašnji)
45
VRSTE FOSILA
IHNOFOSILI ILI TRAGOVI: tragovi životnih sktivnosti, ponašanja organizama iz geološke prošlosti
Tragovi kretanja
46
IHNOFOSILI ILI TRAGOVI
47
FOSILIZACIJA
FOSILIZACIJA: proces kojim se ostaci organizama pretvaraju u FOSILE Faktori koji omogućuju fosilizaciju:1. posjedovanje čvrstog (mineralnog) skeleta (unutrašnji ili vanjski)2. brzo zatrpavanje: uklanja ostatke s površine gdje su izloženi uništavanju (kako?)3. Obilje organizama, pa onda i ostataka (zašto?)
48
Čvrsti skelet
Brzo zatrpavanje
Veliki broj jedinki
FOSILIZACIJA (1)
50
FOSILIZACIJA (2)
51
Time 1.
Organism in life
position.
Time 2.
Dead organism
on the sea floor.
Time 3.
Shells are slowly
buried by sediment.
Time 4.
Complete burial.
Faza 1: organizam
Faza 2: Uginuli organizam na dnu
Faza 3: Ljuštura polako biva zatrpana sedimentom
Faza 4: završeno je zatrpavanje
Kad organizam ugine, istrunu meka tkiva, ostaje skelet.Ako organizam ima ljušture, one se otvore, odvoje jer organi koji ih drže zajedno istrunu.Kroz vrijeme, sediment prekriva ostatak i u konačnici ga zatrpa.
FOSILIZACIJA (3)
PETRIFIKACIJA: Mineralna tvar (kalcij -karbonat, kremeni opal, pirit i sl.) iz vodene otopine ulazi u pore skeleta, te nastaje prava okamina (petrefakt). Boja petrificiranog ostatka ovisi o vrsti mineralne tvari.
52
FOSILIZACIJA (4)
INKRUSTACIJA: Na površini ostatka se istaloži zaštitna mineralna kora, najčešće od kalcita, aragonita ili kremena.
53
FOSILIZACIJA (5)
KARBONIZACIJA: proces kojim iz uginulog organizma izlaze voda i ugljik -dioksid, a preostaju kruti ugljikovodici.
54
IZNIMNI PROCESI SAČUVANJA (6)
Fosilizacija u jantaru: jantar je nastao polimerizacijom smole drveća. Ostaci biljaka i životinja u jantaru poznati su od krede.
55
IZNIMNI PROCESI SAČUVANJA (7)
BITUMINIZACIJA: Asfaltne jame (La Brea- Los Angeles)
56
IZNIMNI PROCESI SAČUVANJA (8)
KONZERVACIJA: Oetzi – ledeni čovjek
57
IZNIMNI PROCESI SAČUVANJA (9)
MUMIFIKACIJA: Ovim procesom najčešće se sačuvaju ostaci u sušnim područjima (Leonardo, mumificirani Brachylophosaurus izMontane)
58
OTISCI I KAMENE JEZGRE
59
1. Sediment obavija kućicu puža i ispunjava unutrašnjost. S vremenom se ispuna litificira.
2. Ljuštura se otapa I nestaje
Kućica pužaFOSIL puža
Otisak(vanjskaforma)
Kamenajezgra, (unutrašnjaforma)
LAŽNI FOSILI
60