Sem Alisa Selman Efekt Stampeda Cocacola

Embed Size (px)

Text of Sem Alisa Selman Efekt Stampeda Cocacola

Univerzitet Vitez Travnik Fakultet za Poslovnu Informatiku

Efekat stampeda proizvodaSeminarski rad

Student: Alisa Selman Trboglav Index br.: 0088-09/DPI Smijer: Poslovna informatika Predmet: Mikroekonomija Professor: Dr. Abid Hodi Asistent: Minela Kikanovi

Sarajevo, Januar 2012. Godine

2|Page

Sadraj1. UVOD ....................................................................................... 1 2. EFEKAT STAMPEDA .................................................................... 2 2.1. UINAK EFEKTA STAMPEDA NA KRIVULJU POTRANJE ................................ 3 3. NASTANAK I PRVI POECI COCA COLA NAPITKA .......................... 4 3.1. CANDLER I OSVAJANJE TRITA ......................................................... 5 4. RAZVOJ I WOODRUFF ................................................................. 7 4.1. COCA COLA SIMBOL PRIJATELJSTVA.................................................... 9 5. REKLAMIRANJE ........................................................................ 10 5.1. PAROLE I PJESME ........................................................................ 10 5.2. BOINI KAMION I DJED BOINJAK ................................................. 11 5.3. SPORTSKO SPONZORISANJE............................................................ 13 5.4. OSTALE REKLAME....................................................................... 15 6. GLOBALNI BIZNIS ..................................................................... 17 7. ZAKLJUAK ............................................................................. 18

1. Uvod

Kao uvod u ovaj seminarski rad najprije je potrebno pojasniti ta je to ustvari efekt stampeda. Dakle, efekt stampeda je jednostavno reeno, kada potroai krenu masovno kupovati odreeni proizvod, ili je in ili svi ga ele imati itd. Sama nam rije jasno i govori pa je prema tome i nepotrebno ulaziti u neka detaljna objanjavanja i komplikovanja koja na kraju znae isto a stvaraju bezpotrebnu konfuziju. Samo jo treba napomenuti da efekt stampeda, gledano ekonomski ili mikroekonomski, ini potranju elastinijom. Postizanje efekta stampeda je najee glavni cilj marketinga i reklamiranja.

Stampedo je in ivotinja u krdu ili veih skupina ljudi tijekom kojeg krdo ili skupina ljudi kolektivno poinje trati ka neemu...1

U eknomiji postoje tzv. mrene eksternalije, jedna pozitivna i jedna negativna, koje utjeu na ponudu i potranju, a to su efekt stampeda i efekt snoba. Efekt snoba je suprotno od efekta stampeda, i pojavljuje se najvie kada su u pitanju unikatni i skupocijeni proizvodi koji se kupuju zbog prestia i sl.

1

Izvor - http://hr.wikipedia.org/wiki/Stampedo

1|Page

Coca cola je tako jako postigla efekt stampeda da je to pie postalo dio ivota i tradicije ljudi irom svijeta, toliko da su ljudi jo od 1949. Godine uveli i izraz kokakolizacija (eng. Cocacolonization) koji se odnosi na dolazak zapadnih ili amerikih navika i ponaanja u odreenu zemlju. U ovom radu e se razmotriti kako je popularno ameriko pie postiglo ovaj efekat pa i dan danas nakon 125 godina postojanja, jo uvijek ga odrava. Na poetku rada e se prvo razraditi utjecaj efekta stampeda ili drugim rijeima eng. Bandwagon effect-a2 na krivulju potranje i na potroae, a zatim emo razraditi nain na koji je Coca Cola to postigla. To su veinom marketinke metode, jer na kraju krajeva, svaki dobar poduzetnik, zna iskoristiti marketing da bi poslovao uspjeno te i postizao ovakve efekte.

2. Efekat stampeda

2

Bandwagon effect - http://www.wisegeek.com/what-is-a-bandwagon-effect.htm

2|Page

Efekat stampeda je pozitivna mrena eksternalija. To znai da je ponaanje jednog potroaa pod utiskom drugih potroaa. Drugim rijeima da potranja odreenih proizvoda ovisi o potranji jedne osobe koja e zatim utjecati na ostale potroae. Pozitivna mrena

eksternalija postoji ako koliina potranje neke osobe rast pod utjecajem rasta kupovina drugih potroaa.3Efekat stampeda (eng. Bandwagon effect) se esto javlja u modnoj industriji i na tritu djeijih igraaka. Na primjer, Barbie je jedno vrijeme bila hit i sve su djevojice morale imati Barbie lutku, ili u poslijednje vrijeme uske pantalone su postale moderne pa ih sve djevojke i mlade ene kupuju i nose, a proizvoai i trgovci zarauju tako to ih promoviu jo vie te prodaju. U modnoj industriji, u prodaji odjee, ovaj efekat je kljuni faktor, pa je sada i jasno zato je ovo ustvari glavni cilj marketiranja. Iako je efekat stampeda povezan sa trendovima i stilovima, pozitivne mrene eksternalije se mogu pojaviti i iz drugih razloga. Dakle vrijednost nekog dobra postaje vea to je vei broj vlasnika tog dobra. Ako na primjer, jedna osoba posjeduje raunar i niko drugi, on od toga nema koristi jer e mu biti teko nai softver za njega. Meutim to vie ljudi posjeduje raunar, vie e se softvera proizvoditi, te e potroa imati veeg izbora za softver svog raunala, pa e mu to raunalo imati i veu vrijednost za njega.

2.1. Uinak efekta stampeda na krivulju potranje

Cijena (KM po jedinic i)

D20

D40

D60

D80

D100

30

3

Izvor Mikroekonomija, peto izdanje. Robert S. Pindyck i Daniel L. Rubinfeld

3|PageIlustracija 1 krivulja potranje

20

Potranja

Koliina (hiljada

20 80

40 100

mjeseno)60

Efekt stampeda Na ovoj krivulji potranje vidimo kako cijena dobra pada sa 30 KM na 20 KM, te vie ljudi kupuje to dobro. Posljedica toga je da se krivulja potranje pomjera u desno, sa D40 na D80. Mali dio toga moe biti i efekat pada cijene, ali veina je efekat stampeda.

3. Nastanak i prvi poeci Coca Cola napitka

Godine 1886. farmaceut Dr. John Stith Pemberton, iz ore u Atlantiku, SAD, je osmislio recept za sirup koji je on tada nazivao Pembertons French Wine Coca. U to vrijeme pia su se najee toila iz tzv. Soda fontana za toenje, tako da je ovaj sirup mijean sa sodom, inio sok koji se onda prodavao. Napitak je tada predstavljan kao ljekovit, Pemberton je tvrdio kako lijei razne bolesti kao to su glavobolje, ovisnost o morfiju, impotenciju itd. Tadanja formula je sadravala vee koliine coca biljke i kola oraha, a to su kokain i cafein, kao i alkohol, meutim s vremenom, postavljeni zakoni i zdravstveni pokazatelji su usmjerili promjenu prvobitne formule coca cola pia.

4|Page

John S. Pemberton je u poetku prodavao svoj napitak za 5 centiIlustracija 2 John S. Pemberton

po ai, i prodavao bi male koliine, nekih 9 aa dnevno. Kako je poetna formula morala biti mijenjana pa i ostala deavanja koja su se odvijala u toku ivota John S.

Pembertona, on je navodno izgubio interes u ovo pie. Pria o tome ta se sve ustvari deavalo i kako se to odvijalo je mnogo, u literaturi, na internetu itd. Meutim, to ovdje ni nije toliko bitno. Ono to je

bitno, jeste kako je to pie postalo ono to je danas, i kako je postiglo efekt stampeda.Asa Griggs Candler je 1888. Godine preuzeo proizvodnju Coca Cole i do 1891. sva prava tog biznisa su pripadala njemu. Zaposlio je Pembertonovog knjigovou Frank Robinsona, koji je i dao naziv ovom piu sa svojim pisanim slovima koji su i dan danas logo Coca Cole. Njih dvojica su zajedno odluili da odreene sastojke pia treba korigovati radi poboljanja i ispunjavanja uslova amerike vlade koja je zabranila koritenje kokaina u piu i hrani. Tada je nastala i kompanija pod nazivom The Coca Cola Company koja se i danas tako zove.

Ilustracija 3 Asa Griggs Candler

3.1.

Candler i osvajanje trita

Candler, njegov brat i Robinson su odluili da zadre prvobitni moto Coca Cole, a to je Ukusno i osvjeavajue. Candler, ve tada poznat kao moan i

sa jakom sklonou koritenja reklame, je krenuo sa osvajanjem trita putem reklamiranja na razne naine.uspjean poduzetnik, Najprije je to bila velika reklama u 5|Page

novinama za njegovu farmaceutsku kompaniju i proizvod Coca Cola, koja je kasnije postala kompanija koja proizvodi sokove. Zatim, su na prodavnicama osvanuli veliki natpisi sa sloganom Coca Cola drink (pij) da bi se potaknulo ljude da dou i da popiju pie. Do 1892.

Godine Candler je poveao prodaju za deset puta. Candler je zatim pokrenuo kampanju, kojom je djelio kupone za besplatnu au pia. Zatim je djelio razne reklamne materijale sa obiljejem marke Coca Cola, to su bili satovi, suveniri, olovke, kalendare i razne predmete.

Ilustracija 4 kupon za besplatnu au soka

Kako je posao rastao, u 1894. godini kompanija je poela sa otvaranjem fabrika za pravljenje soka i van Atlante. Naprije u Dallas, Texasu, zatim u Chikagu, Ilinoisu, Los Anelesu, Californiji. 1895.

Godine, godinji izvjetaj je pokazao da se Coca Cola pila u svim dravama SAD-a. Potranja za Coca Colom je toliko rasla da je kompaniji bilo neophodno izgraditi jo jednu zgradu za proizvodnju sirupa i sjediteuprave. Tako da je 1898 izgraena zgrada na 3 sprata, koja je zbog velikog razvoja ve nakon 10 godina postala nedovoljna za upravu. Godine 1899. Je poela proizvodnja soka u flaama. Kompanija je pravila ugovore za vanjskim saradnicima i firmama koje su pakirale i distribuisale ovo pie, nakon 20 godina postojalo je vie od 1000 fabrika koje su to obavljale. Danas je flairanje ovoga soka jedna od najveih i najproirenijih proizvodnih i distributivnih mrea u svijetu. Kompanija posluje putem franizinga. Prodaje svoj sirup tim 6|Page

kompanijama koje zatim od njega stvaraju sok i pakiraju ga da bi ga dalje distribuisali i prodavali. Neke od tih kompanija su Coca Cola FEMSA, Coca Cola Enterprises, zatim Coca Cola HellenicBottlingCompany (kao kod nas u BiH), itd. U meuvremenu, zbog pojave imitacija i potrebe da se zatiti vrijednost imena, 1915. Godine je nastala i originalna flaa Coca Cole koja je postala i ujedno zatitni znak ovoga pia.

4. Razvoj i Woodruff

Ernest Woodruff i W.C. Bradley su 1