Gimnazija Jurja BarakoviaPerivoj Vladimira Nazora 3, 23000
Zadar
HRVATSKO PITANJE POETKOM 20. ST seminarski rad iz povijesti
Mentor: prof. Mirjana Milkovi Lucija eelja, 4.dSADRAJ1.
UVOD..................................................................................................................3
2. RAZRADA
2.1. Politika novog
kursa...........................................................................4
2.2. Hrvatska u doba aneksijske
krize...........................................................5
2.3. Hrvati u vrijeme 1. svjetskog
rata..........................................................6
2.4. Hrvati ukljueni u rat ljudstvom,
posljedice..........................................9
2.5. Hrvatska u Dravi Slovenaca, Hrvata i
Srba..........................................10
2.6. Prekid dravno-pravnih odnosa sa
AUg................................................11
2.7. Hrvati u Kraljevstvu
SHS.......................................................................13
3.
ZAKLJUAK........................................................................................................17
4. POPIS LITERATURE I
IZVORA.............................................................................18
UVODPrva asocijacija svima na 20. stoljee su 1. i 2. svjetski
rat. Nita udno. Upravo ta dva rata obiljeila su 20. stoljee i
utjecala na novu politiku kartu svijeta i Europe. Neto je moralo
dovesti do toga. Kao glavni uzrok ratovima uzimaju se
imperijalistike suprotnosti velikih sila.
Hrvatima poetkom 20. stoljea 1. svjetski rat nije bio ni na kraj
pameti. Ono to je Hrvate muilo - bilo je pitanje opstanka. To be or
not to be. Vie je razloga tome. Vladavina bana Khuena Hedervaryja,
razaraa hrvatske politike scene, prestala je 1903., a time i ''20
tekih godina hrvatske povijesti'' kako ih povjesniari vole
nazivati. Naalost, ono to je Hrvatskoj uslijedilo bilo je jo tee.
Najvei hrvatski problem u to vrijeme bila je dezintegracija. Nekako
je ta dezintegracija postala sinonim za Hrvate. Sjea li se itko
vremena kad je Hrvatska bila cjelovita, neovisna, samostalna?
Dalmacija i Istra pripadale su Austriji, a s druge strane Banska
Hrvatska dio je ugarskog dijela dvojne monarhije. To je utrlo put
odnaroivanju. Hrvatima nisu pomogli ni velikodravniki planovi naih
susjeda, unutarnji protivnici rjeenja hrvatskog pitanja (Maari,
Talijani i Srbi u Hrvatskoj), kriza dualizma, germanski
ekspanzionizam ni svibanjski prevrat u Srbiji 1903. kada se u
Srbiji poela provoditi proruska politika dinastije Karaorevia.
Ako tome pridodamo injenicu da je Hrvatska u 20. stoljee ula kao
izrazito nerazvijena zemlja u kojoj se vrlo sporo odvija proces
modernizacije i da se iz Hrvatske samo u tom razdoblju iselilo 350
000 stanovnika, onda nam je svima jasno da su bile nune
promjene.
RazradaPOLITIKA NOVOG KURSA U Dalmaciji je bilo najoitije
nezadovoljstvo nerjeavanjem hrvatskog pitanja i upravo su
Dalmatinci bili ti koji su pokrenuli inicijativu za pokretanje nove
politike - politike ''novog kursa''. Pokrenuli su je dr. Ante
Trumbi i Frano Supilo, pravai iz Splita i Dubrovnika. Cilj im je
bio pomiriti se te uspostaviti suradnju s unutranjim protivnicima
hrvatskog pitanja kako bi iskoristili prije navedene (ne)prilike u
Hrvatskoj u nau korist. S Talijanima su najkrae trajali
pregovori.
S Ugrima je situacija bila drugaija. Potkraj listopada 1905.
veina hrvatskih politiara iz hrvatskih zemalja donose Rijeku
rezoluciju. Njome su Ugrima dali do znanja da e ih podrati u borbi
protiv Bea, ali uz uvjet da Hrvatska bude cjelovita, neovisna i
ravnopravna s Ugarskom. Pregovori su se vodili u Donjem Domu
Ugarskog parlamenta, no Be je bio pametniji i raspustio Dom na
vrijeme, ime su pregovori propali.
Jo jedanput se izreka ''trea srea'' pokazala tonom. Sa Srbima
smo imali vie sree. U listopadu 1905. srpski politiari u Zadru
objavljuju svoju verziju rezolucije - Zadarsku rezoluciju. Njome su
podrali Rijeku rezoluciju, ali su zatraili ravnopravnost s
Hrvatima, to im je i dano. Kao rezultat pregovora, oblikovala se
Hrvatsko-srpska koalicija koja dobiva veinu na izborima 1906.
Najuglednija linost Koalicije bio je Hrvat Frano Supilo koji se
kasnije istaknuo u Jugoslavenskom odboru.
Frano Supilo
HRVATSKA U DOBA ANEKSIJSKE KRIZEAustro-Ugarska svim je
raspoloivim snagama pokuavala raspustiti Hrvatsko-srpsku koaliciju.
Bilo ih je strah da HSK ne zatrai ujedinjenje Hrvata i BiH, a i
ideja trijalizma koja se spominjala ih je tjerala u oaj jer je za
sobom ostavljala mogunost otcijepljenja.
Jedanput im je uspilo pa su pokuali i drugi put na elo Hrvatske
staviti bana unionista koji e provoditi nasilje. Bio je to ban
Pavao Rauch koji je vladao samo dvije godine, od 1908. do 1910.No,
i za to kratko vrijeme uspio je uzdrmati Koaliciju svojim potezima.
Naglasak stavljam na montirane procese. Frano Supilo, predsjednik
HSK-a, zbog Fridjungovog je procesa i optube da je srpski agent
koji radi protiv svojih, izaao iz HSK-e kako stranka ne bi patila
zbog njega. Meutim, sve je to bilo isplanirano kako bi ojaala uloga
Svetozara Pribievia koji zagovara ujedinjenje sa Srbijom.
Nakon bana Raucha, na vlasti se izmijenilo jo par linosti. Ban
Nikola Tomai bio je poznat po svojoj politici podmiivanja
Hrvatsko-srpske koalicije. Komesar Nikola Cuvaj uveo je komesarijat
(vojno stanje, cenzuru). Od te 1912. HSK je postala reimska
stranka. Jedini koji je prividno olakao Hrvatima bio je ban Ivan
krlec koji je bio za smirenje situacije. Ishodio je sporazum HSK-e
i maarskog ministra Itvana Tisza 1913. Takoer, ukinuo je
komesarijat i eljezniku pragmatiku. Tisz je nakon toga postao
banom, a HSK je morala obeati da nee posezati za rjeenjem hrvatkog
pitanja ime je hrvatski politiki ivot umro. Ivan krlec Pavao
Rauch
HRVATI U VRIJEME 1. SVJETSKOG RATARat je uvijek prilika za
promjene - pozitivne ili negativne. Te promjene naravno ovise o
ishodu rata i izravno zahvaaju one koji su bili glavni akteri u
ratu. Hrvatska je u 1. svjetski rat bila uvuena na strani
Centralnih sila. Za nas nijedan ishod nije sam po sebi bio
povoljan. Monarhija je mogla ili dobiti rat i proiriti svoj utjecaj
ili izgubiti rat. U sluaju pobjede AUg bi vjerojatno bila jo
arogantnija, a u sluaju poraza Hrvatska se lako mogla nai u jo
goroj situaciji pod neijom tuom palicom.
Uoi i poetkom rata, Hrvati su bili suoeni s brojnim uhienjima,
konfinacijama, internacijama i montiranim procesima. Svakako ne
pretjerano zavidna pozicija. Jo k tome, sve je bilo podreeno
potrebama vojske. Mukarci i teglea stoka bili su mobilizirani, a
ishodno s time ene, djeca i starci nisu imali to jesti.
Obznana mobilizacije iz 1914. Izgladnjena djeca
Zbog svega gore navedenog, bila je neizbjena politika
emigracija. Hrvatskom narodu trebao je znak da postoji svjetlo na
kraju tunela. Do kakve takve promjene dolo je u sredinom 1914., u
Rimu, gdje su se sastali hrvatski politiari (Trumbi, Supilo,
Metrovi..). Oni su bili samo jedni od onih koji su emigrirali kako
bi se izvana borili za hrvatsko pitanje. Osnovali su pritom
Hrvatski odbor iji je zadatak bio uspostaviti veze s Antantom i
Kraljevinom Srbijom. Zamislili su odbor na nain da e podupirati
Antantine ratne ciljeve, a zauzvrat oekuju da Hrvatska nee biti ta
koja e izvui deblji kraj u poslijeratnoj diobi svijeta. Sebe su
poslije rata vidjeli bez Austro-Ugarske, u novoj dravnoj zajednici
koju bi inili junoslavenski narodi Monarhije te Kraljevina Srbija i
Crna Gora. 4 mjeseca nakon, Hrvatski odbor se preimenovao u
Jugoslavenski odbor zbog 2 BiH Srbina koje je u HO poslao Nikola
Pai i Slovenaca koji su se naknadno prikljuili odboru.
Jugoslavenski odbor bio je politiki predstavnik junoslavenskih
naroda Monarhije u inozemstvu. Osim za ujedinjenje sa Srbijom,
odbor se borio protiv talijanskih osvajakih tenji koje su posebno
dole do izraaja nakon tajnog Londonskog ugovora sklopljenog 1915.
kojim bi Italija zauzela Istru i vei dio Dalmacije te protiv Paieve
velikosrpske koncepcije.
Jugoslavenski odbor
Nikola Pai, srpski politiar i dugogodinji predsjednik vlade
Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, imao je
drugaiji stav o ureenju potencijalne zajednike drave od Supila. On
je inzistirao na prisajedinjenju Hrvatske, Slovenije, BiH i
Vojvodine Srbiji, ime bi junoslavenski narodi ostali bez
identiteta, a Pai bi bio korak blie realizaciji svog plana Velike
ili Nove Srbije. Supilo je bio za federaciju, odnosno savez
ravnopravnih drava.
Pai se do 1917. ponaa kao da Jugoslavenski odbor uope ne
postoji, ali su ga okolnosti u kojima se Srbija nala 1917.
natjerale da promisli dva puta. Izmeu ostalog, 30.5.1917. u bekom
Carevinskom vijeu proitana je Svibanjska deklaracija koju je donio
Jugoslavenski klub, tj. hrvatski i slovenski zastupnici u vijeu.
Hrvati i Slovenci inzistirali su na ujedinjenju junoslavenskih
naroda Monarhije u zajedniku dravu unutar Monarhije. Realizacijom
deklaracije, Plan Velike Srbije pada u vodu i Pai je primoran
pregovarati s Jugoslavenskim odborom.
Nikola PaiDobra stvar - do pregovora je dolo. Loa stvar -
Jugoslavenski odbor u tim pregovorima inferioran, to zbog injenice
da je meunarodno nepriznat za razliku od Srbije, to zbog injenice
da je na strani Centralnih sila.
Kao rezultat dotadanjih pregovora, donesena je Krfska
deklaracija 20.7.1917. Donijeli su je JO (na elu s Trumbiem) i
Srbija (Pai). Deklaracija govori o zajednikoj junoslavenskoj dravi
koja bi bila ''ustavna, parlamentarna i demokratska Monarhija na
elu s dinastijom Karaorevia''. Njome je zajamena ravnopravnost
naroda, jezika, pisama... O konanom ureenju e nakon rata odluiti
Konstituanta (ustavotvorna skuptina) kvalificiranom veinom glasova
(3/4 glasova mora biti za neku odluku).
Nakon objavljivanja deklaracije, iz Hrvatske su dolazila
upozorenje da prvo treba ujediniti i stvoriti hrvatsku dravu, a tek
onda stupiti u neke veze sa Srbijom i Slovenijom. Meutim, Trumbi je
bio svjestan Talijana koji su bili blizu osvajanja nae obale kako
se kraj rata pribliavao i injenice da je JO meunarodno nepriznat.
Ishodno s time pristao je na unaprijed ureenu Monarhiju i dinastiju
to se kasnije pokazalo velikom pogrekom. Ni Pai nije bio zadovoljan
Deklaracijom s obzirom da je ostavljala mogunost federacije. Pri
samoj pomisli na federaciju, Paiu se dizala kosa na glavi.
Sastavljai Krfske deklaracije, 20.7.1917. 1. stranica teksta
Krfske d.
HRVATI UKLJUENI U RAT LJUDSTVOM; POSLJEDICE
Hrvati su bili vojnici na svim bojitima. Velik dio njih je
zarobljen, to u Srbiji 1914., to u Rusiji 1916. Posebno su tada
jaki bili sukobi Hrvata i srbijanskih oficira koji su nam nametali
jezik i zapovijedi. Sve to dovelo je do anti-ratnog raspoloenja meu
Hrvatima. Pobune mornara dogaale su se 1917. i '18. u ratnoj luci
(ibenik), u Puli te Boki Kotorskoj gdje su se pobune odvijale na 40
brodova. Do veeg broja rtava nije dolo zahvaljujui kraju rata.
Najvei problem bio je ''Zeleni kadar'' koji je ujedno i sigurnosni
problem kasnije osnovane Drave SHS. ''Zeleni kadar'' inili su
bjegunci (dezerteri) s bojita ili od mobilizacije koji su ivjeli od
pljake vojnih konvoja, a potom i puka.
Austrougarski mornari, veinom Hrvati, 1917., Boka Kotorska
Zeleni kadarHRVATSKA U DRAVI SLOVENACA, HRVATA I SRBAPoetkom
1918. nazire se kraj rata. Pokoreni narodi Monarhije, uzdajui se u
Wilsonovu toku prava naroda na vlastitu dravu, nastoje pojaati
autonomiju ili stei neovisnost.
Najuspjeniji u tome bili su esi i Slovaci koji su imali jaku
politiku emigraciju voenu Tomom Garrigueom Masarykom. Istovremeno
je u ekoj djelovala tajna teroristika organizacija ''Mafija''. Svi
zajedno su suraivali i radili na razbijanju Monarhije.
Kako bi kraj rata doekali spremni, i junoslavenski politiari
traili su rjeenje za sebe. Svjesni svoje inferiornosti i toga da
ako sami ne uzmu stvar u svoje ruke izlaze iz rata kao dvostruki
gubitnici, objavili su 3.3.1918. Zagrebaku rezoluciju koja je
oznaila poetak borbe za junoslavensku dravu naroda Monarhije.
Rezolucijom su se zauzimali za - ujedinjenje u jednu narodnu,
neovisnu i na demokratskim naelima ureenu dravu SHS. Zagrebaku
rezoluciju prati i koncentracija politike borbe. U tom razdoblju
nastaju zemaljska, narodna vijea: Narodna organizacija za
Dalmaciju, Narodni svijet za Sloveniju i Istru i Narodno vijee za
BiH. 24.9. im se prikljuuju 4 stranke iz Banske Hrvatske (HPSS na
elu sa Stjepanom Radiem, socijaldemokrati, Samostalna radikalna
stranka i Milinovci). Sve politike stranke se samorasputaju i svoju
borbu prenose na ta vijea.
5.10.1918. je vrlo vaan datum za to razdoblje. Te godine
osnovano je Narodno vijee Drave SHS koje je nastalo ujedinjenjem
zemaljskih, narodnih vijea. Ono postaje vrhovno politiko
predstavniko tijelo junoslavenskih naroda Monarhije u tuzemstvu.
Tek 8.10. im se prikljuuje i HSK koja kao da dotad nije
postajala.
PREKID DRAVNO-PRAVNIH ODNOSA S AUSTRO-UGARSKOMVidjevi kako je
raspad Austro-Ugarske blizu, car Karlo l. ponudio je federalizaciju
Monarhije manifestom pokorenim narodima Monarhije, no narodi to
odbijaju jer su svjesni da je to oajan potez cara i da im je bolje
ostati u Monarhiji svjesni da e se ta Monarhija ubrzo raspasti i da
e postati samostalni. 28.10. ehoslovaci prvi prekidaju sve veze s
Austrijom i Ugarskom. Sutradan, 29.10. ban Mihalovi saziva Hrvatski
sabor na kojem su donesene brojne povijesne odluke. Najvanija od
tih je prekid svih odnosa Trojedne Kraljevine s Austrijom i
Ugarskom. Tako se Hrvatska nakon 400 godina napokon oslobodila
habsburke vlasti.
Proglaenje raskida veze s Austro-Ugarskom, Markov trg
Ista ta Trojedna Kraljevina zajedno s Rijekom pristupit e Dravi
SHS koja je osnovana istog dana.Nadalje, Narodno vijee postalo je
vrhovnim tijelom i za Hrvatsku, ban mu pripisuje izvrnu vlast, a
Sabor se ne rasputa, ali se i ne saziva do 1942. Narodno vijee
postalo je nova vlada drave koja je suraivala s jo 4 zemaljske
vlade koje su svoja sredita imala u gradovima Zagrebu, Sarajevu,
Ljubljani i Splitu.
Tijela Narodnog vijea bila su Plenum, Sredinji odbor,
Predsjednitvo i Tajnitvo. Plenum je bilo glavno tijelo sastavljano
od predstavnika svih junoslavenskih zemalja Monarhije, a brojalo je
80 lanova. Problem je bio to se nije mogao sazivati zbog loih
prometnica i povezanosti. Sredinji odbor bio je sastavljen od 30
lanova. Predsjednik NV-a bio je dr. Anton Koroec. Dopredsjednici su
bili Svetozar Pribievi i Ante Paveli Stariji. Tajnici su bili Sran
Budisavljevi, Ivan Lorkovi i Mate Drinkovi. Sva vlast, zbog
nemogunosti sazivanja Plenuma, spala je na Predsjednitvo. To je
vrlo vjeto iskoristio Svetozar Pribievi, koji je zbog Koroeve
odsutnosti, opet isplivao na povrinu.Koroec je veinu vremena proveo
u inozemstvu borei se za meunarodno priznanje Drave SHS.
dr. Anton Koroec Svetozar Pribievi
Iz jedne tamnice naroda brzopleto smo uletjeli u novu. Valjda
nam je takva sudbina. Uletjeli smo u dravu koja ima mnogo problema.
Dovoljno je rei da nije meunarodno priznata u svijetu. Do tog
meunarodnog priznanja nikad nije dolo. Talijani nam i dalje prave
probleme. Ovog puta su konkretniji. Zapoinju okupaciju istone obale
Jadrane kako bi sprijeili ponitenje Londonskog ugovora. Zeleni
kadar je takoer veliki problem Drave SHS jer su dezerteri poeli
pljakati vlastiti narod. Gospodarstvo je uniteno iz
temelja.Dodatno, Austro-Ugarska je svoju mornaricu predala Dravi
SHS kako bi zaotrila nae, ve dovoljno nategnute, odnose s
Talijanima. Zapovjednik admiralskog broda ''Viribus unitis'' postao
je Janko Vukovi Podkapelski. 1.studenog 1918. 2 talijanska
diverzanta potopila su ''Viribus unitis'' i Podkapelski je postao
Podmorski zajedno s jo 400 mornara. Podkapelski Potopljen
Viribus
HRVATI U KRALJEVSTVU SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Bitno je naglasiti da Drava SHS nije bila trajno rjeenje ve
provizorij. Znaju svi to slijedi, a to je ujedinjenje sa Srbijom.
Pitanje je - kakvo?Dr. Anton Koroec trudi se da pregovori budu
ravnopravni tako to pokuava stei meunarodno priznanje. 3.11.1918.
alje diplomatske note (slubeni dravni dokument ) vladama SAD-a,
Velike Britanije i Francuske kako bi ih obavijestio o nastanku
Drave SHS. injenica je da ne moe nita traiti od nekoga bez da znaju
da postoji, a kamoli meunarodno priznanje. Osim priznanja koje
nikad nije dano, traio je da se junoslavenski narodi priznaju kao
njihovi saveznici u ratu, a pripadnici Jugoslavenskog dobrovoljakog
odbora kao ratujua strana.
Srbija je odbijala ikakve pregovore s Narodnim vijeem i novom
dravom jer su zagovarali stav da lanovi pobjednike koalicije imaju
pravo na ratni plijen.
Dvije su koncepcije ujedinjenja. Svetozar Pribievi zagovara
bezuvjetno i ubrzano ujedinjenje, dok njegovi predstavnici meu
kojima se istie Stjepan Radi zagovara suprotno. Radi kroz cijele
pregovore nije odustajao od svojih nazora i vienja ujedinjenja.
Inzistirao je na nebrzopletim odlukama i uvjetovanom ujedinjenju
kojim bi svi narodi imali jamstvo ravnopravnosti u toj zajednikoj
dravi.
Stjepan Radi
Ishodno nemogunosti donoenja odluke zbog vrstih stavova jedne i
druge strane, nuna je Meunarodna konferencija. Pai nije sretan s
tom odlukom, ali zbog pritiska Francuske ipak prihvaa donoenje
deklaracije.
Rezultat pregovora srbijanske vlade i Narodnog vijea na enevskoj
konferenciji(6.-9.11.1918.) je dokument enevske deklaracije kojim
je dogovorena ravnopravnost sugovornica u postupku ujedinjenja.
Trebala se osnovati 1 zajednika i 2 zemaljske vlade = dualizam.
Konano rjeenje opet bi bilo u rukama Konstituante. I ova
deklaracija, kao i Krfska, ostavlja mogunost federacije to ini
srbijansku vladu nezadovoljnom. Pai po povratku u Beograd daje
ostavku, a kralj, vlada i Narodna skuptina odbacuju
Deklaraciju.
Tu stvar u svoje ruke preuzima Svetozar Pribievi. Maksimalno je
iskoristio Koroevu odsutnost i poeo je donositi odluke na svoju
ruku, bez konzultacija s Korocem. Pribievi odgaa sazive Sredinjeg
odbora. Stranci prava zabranjuje ulazak u NV da ne ojaa hrvatska
oporba. Daje uhititi mnotvo hrvatskih javnih djelatnika koji su
svjesni Pribievieve podmuklosti i njegova plana. Poziva srbijansku
vlast u DSHS kako bi uvala red i mir. U prijevodu okupirao je Dravu
SHS, a pritom je i zapovjednik i general Duan Simovi javno prijetio
okupacijom Hrvatske ukoliko ne pristanemo na bezuvjetno i ubrzano
ujedinjenje.Taj politiki i psiholoki pritisak utjecao je na sve
osim Radia koji je i dalje bio prkosan, znajui svoj cilj. Duan
Simovi
14.11. 1918. napokon je sazvana sjednica Sredinjeg odbora NV-a
na kojoj se prialo o ve dobro svima poznatoj toki - ujedinjenju. Na
njoj nita nije dogovoreno jer se zastupnici nisu makli s mrtve
toke. Dalmatinci su bili u najveem strahu i nesvjesno ugurali
Hrvate u jo vee probleme ''Prenim prijedlogom'' kojim predlau
privremeno rjeenje ujedinjenja kako bi se oslobodili Talijana. 23.
i 24.11. sjednice su najpoznatije po Radievom govoru:... Gospodo,
jo nije prekasno. Ne srljajte kao guske u maglu! Ne zakljuujte
jedinstvene vlade s Kraljevinom Srbijom ve zato, jer, eto, u ime
Kraljevine Srbije nema tu nikoga, nita, osim taj jedini brzojav, a
i taj predstavlja sasvim neto drugo nego vi. Nemojte tako postupiti
da se bude moralo danas sutra kazati, da ste vi Slovenci i vi Srbi,
Vojvoani i Bosanci i vi nai Hrvati Dalmatinci, a nadasve vi nai
domai hrvatski Srbi, da ste se svi skupili danas ovamo zato da
izvrite jedno urotniko djelo protiv naroda, napose protiv Hrvatske
i protiv Hrvata... Na ovoj sjednici opet se nita nije odluilo i
bilo je krajnje vrijeme da se neto poduzme. Tako je osnovan Odbor
sedmorice koji e sastaviti Naputak o ujedinjenju i izabrati 28
delegata koji e s njim ii na pregovore u Beograd.Svetozar je 26.11.
uspio prevariti veinu na sjednici te otii u Beograd s krnjim
izaslanstvom Narodnog vijea. U Beogradu kralj odbacuje Naputak i na
brzinu je sroena Adresa o ujedinjenju koja je bila niim
uvjetovana.
PRVOPROSINAKI IN1.12.1918. Ante Paveli pred kraljem ita Adresu.
Kralj proglaava ujedinjenje Drave SHS s Kraljevinom Srbijom u
Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Daje priliku srbijanskoj
Narodnoj skuptini da odbiju Adresu to ovi naravno ne ine jer su
Adresom dobili to su htjeli. Hrvatski sabor nije nikad sazvan jer
su bili svjesni da to Hrvatski sabor ne bi nikad prihvatio.Ovime je
Hrvatska izgubila vlastitu dravu prvi put u 1000 godina!
Ante Paveli ita ''Adresu'' 1.12.1918.
ZAKLJUAKSvi u Hrvatskoj su toliko prieljkivali oslobaanje od
konstantne habsburke vlasti i onda kad je dobijemo, tako je lagano
pustimo i uemo u jo vee probleme. to rei? Tuno. ini mi se da je
Stjepan Radi bio jedini od Hrvata s dvije noge na zemlji, jedini
koji je znao to nas eka i to ne smijemo dopustiti. Zato ga nitko
nije sluao?
Iz dananje perspektive, teko mi je povjerovati da je itko mogao
u tom trenutku pomisliti da e nam sa Srbijom, koja nam je toliko
problema zadala kroz povijest, biti bolje - da e nam pomoi
razvijati se, da e nam pomoi stati na noge i uhvatiti prikljuak u
svijetu koji smo odavno izgubili. Sjetimo se samo kako su nas
tretirali za vrijeme Khuena Hedervaryja.
Sama injenica da smo izgubili dravu prvi put u 1000 godina
dovoljno govori sama za sebe. To se nije smjelo dopustiti. Sada je
na hrv. politikim strankama da nas pokuaju izvui iz situacije u
koju su nas sami stavili, svjesno, nesvjesno - nije bitno.
POPIS LITERATURE I IZVORA1. Goldstein, Ivo; Hrvatska povijest;
Zagreb 2003., Novi Liber2. Wikipedia,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_u_Prvom_svjetskom_ratu 3.
Wikipedia, http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska_povijest4.
Wikipedia,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava_Slovenaca,_Hrvata_i_Srba5.
Matica Hrvatska,
http://www.matica.hr/hr/322/HRVATSKA%20POLITIKA%20U%2020.%20STOLJE%C4%86U/
17
