Seminar OiPM

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Seminarski rad iz kolegija:

ORGANIZACIJA I PROVEDBA MARKETINGA

Tema:

Komparativna analiza proizvodnje vina u RH u odnosu na

Slavoniju i baranju i Zapadni Srijem

Mentor: prof. Dr.sc. Zdravko Tolušić Studenti: Neno Dragić

Dario Petrović

U Osijeku, travanj 2013.


SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................1

2. OBILJEŢJA SLAVONIJE I BARANJE.......................................................................2

3. VINARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE...................................................................5

3.1. Ukupna površina vinove loze u Republici Hrvatskoj.............................................5

3.2. Količina proizvedenog vina u Republici Hrvatskoj................................................8

3.3. Vinske ceste u Republici Hrvatskoj.......................................................................10

3.4. Vinogorja Republike Hrvatske..............................................................................11

4. VINARSTVO SLAVONIJE I BARANJE....................................................................14

4.1. Vinske ceste Slavonije i Baranje............................................................................17

4.1.1. Iločka vinska cesta..............................................................................................17

4.1.2. Baranjske vinske ceste........................................................................................17

5. VINARSTVO ZAPADNOG SRIJEMA.......................................................................19

5.1. Vinski klaster.........................................................................................................19

6. VINA U REPUBLICI HRVATSKOJ...........................................................................22

7. ZAKLJUČAK...............................................................................................................26

POPIS ILUSTRACIJA................................................................................................27

LITERATURA............................................................................................................28


1. UVOD

Vinogradi su zemljišta zasaĎena vinovom lozom namijenjena proizvodnji vina koja

pripadaju vrsti Vitis vinifera. Vinogradi mogu biti zasaĎeni s jednom ili više sorti (Vitis vinifera).

Baznim istraţivanjem o strukturi vinograda obuhvaćene su površine vinograda od 0,10 ha i veći,

odnosno oni vinogradi čija je proizvodnja preteţno namijenjena prodaji. U pravilu su to vinogradi

ureĎeni tako da imaju odreĎeni razmak izmeĎu trsova i razmaka u redu te se u njima moţe vršiti

mehanizirana obrada.

U prvom poglavlju govorit će se nešto o obiljeţjima i povijesti vinarstva u Hrvatskoj,

Slavoniji i Baranji te Zapadnom Srijemu. TakoĎer opisat ćemo sve regije, njihov reljef i vrste

vinove loze koje se najviše uzgajaju.

U drugom poglavlju će se pobliţiti informacije vezane za površinu vinove loze, količinu

proizvedenog vina i ostalih informacija vezanih za vinarstvo.

Treće poglavlje se odnosi takoĎer uz površinu, količinu proizvedenog vina ali sada govorimo

o Slavoniji i Baranji. Isto tako prikazat će se vinske ceste Slavonije i Baranje.

Četvrto poglavlje je vezano za vinsku regiju središnje Hrvatske i vinski cestama središnje

Hrvatske

Peto poglavlje je vezano uz zapadni Srijem. Navest ćemo podatke koje sadrţi zapadni Srijem,

površina vinograda, proizvodnost vina, količina proizvedenog vina te vinskih cesta.

Šesto poglavlje obuhvaća vina koja se proizvode u Hrvatskoj, tj. Najpoznatija vina i sorte u

Hrvatskoj.


2. OBILJEŽJA VINARSTVA U SLAVONIJI I BARANJI

Slavonija je danas naziv onog dijela nizina kontinentalne Hrvatske što se nalaze u

porječju rijeka Save i Drave, od Moslavačke gore na zapadu, s Poţeškom kotlinom u

središtu, te na istoku do Srijema. U prošlosti to je bilo znatno šire područje (od Velike Kapele

i Gvozda do istočnih granica rimske Savske Panonije). Prema regionalizaciji vinogradarskih

područja u RH, Slavonija je naziv jedne od vinogradarskih podregija koja obuhvaća deset

vinogorja i to: vinogorje Đakovo, Slavonski Brod, Nova Gradiška, Poţega-Pleternica,

Kutjevo, Daruvar, Pakrac, Feričanci, Orahovica-Slatina i Virovitica.

Slika 1. Vinska regija Slavonija i Baranja (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Blago nagnuti i jugozapadu okrenuti i osunčani poloţaji Dilja, Poţeške gore, Krndije i

Papuka (953 m) i Psunja (984 m) idealni su za uzgoj vinove loze pa se moţe pretpostaviti da

se ta kultura ovdje uzgajala još i u predrimsko (keltsko, ilirsko-japodsko) doba. Pisani

dokumenti meĎutim potječu iz kasnijih vremena, točnije iz doba vladavine cara Proba (Marka

Aurelija 232.-282.), kada je on svoje legije prisiljavao izmeĎu ostalog i na sadnju vinograda

po obroncima Fruške gore (539 m/nm, tada zvane Mons Alma), zbog čega je navodno i

izgubio ţivot. U doba seobe naroda (od VI. do XII. stoljeća) ovuda su prošla germanska

(Langobardi i Ostrogoti) i druga nomadska plemena (poput Avara), pa je u to doba, kao i u

doba osmanlijske okupacije vinogradarstvo nazadovalo. Najzasluţniji za odrţanje proizvodnje


groţĎa i vina, kako i prije turske okupacije tako i nakon tog razdoblja, zacijelo su Slaveni,

točnije Slavonci koji su u ove krajeve stigli već u VI. stoljeću i trajno se ovdje nastanili. U

spomenutom poslijeturskom razdoblju značajnu ulogu u obnovi vinogradarsko-vinarske

proizvodnje na ovim prostorima imala su velika vlastelinstva (Odescalchi u Iloku, Eltz u

Vukovaru) i gospodarstva (poput Turkovićevog u Kutjevu i biskupskog u Đakovu), gdje su se

proizvodila znana i cijenjena vrsna vina. U Slavoniji i to u (Podravskoj) Slatini izgraĎena je (u

vlasništvu knezova Schaumburg-Lippe) prva kod nas tzv. “tvornica šampanjaca” koja je

poslovala od 1885. do 1912. godine. Na sajmu vina u Zagrebu, što je odrţan 1891. njihov je

pjenušac nagraĎen visokim odličjem.

Klima ovog područja svrstava se u kontinentalnu. Temperature zraka i vrsta i količina

oborina najbolji su pokazatelji klimatskih prilika. Srednja godišnja temperatura kreće se

izmeĎu 10,5 i 12°C, najniţe srednje mjesečne temperature pojavljuju se u siječnju (oko 0,3-

0,5°C), najviše u srpnju (oko 20,5°C), a u tijeku vegetacije (koja traje oko 193 dana u godini)

iznosi oko 17°C. U tijeku godine padne oko 790 do 800 mm vodenog taloga (pola u doba

vegetacije), pa s obzirom na rečeno (god. oborine: sred. god. temp.) klima ovog kraja se moţe

svrstati u humidnu čija je jedina zamjerka da se u doba zriobe izkazuje prekomjerna vlaga.

Prema shemi svrstavanja odreĎenih klimatskih područja u zone po A. J. Winkleru, zbir

efektivnih temperatura u najvećem dijelu ove podregije iznosi izmeĎu 1372 i 1648°C, što

znači da bi se ubrojilo u II. zonu. Prema našem Pravilniku podregija. Preteţni dio tala na

kojima se uzgaja vinova loza svrstava se u deluvijalna (a to su tla nastala taloţenjem čestica

gline i pijeska erozijom padina Dilj gore i ostalih planina, na kojima su šume krčene u cilju

stvaranja obradiva tla). Matični supstrat je lapor (smjesa gline i vapnenca), na kojima su se

tijekom dugih razdoblja tzv. descendentnim tokovima formirala slabo plodna, kisela (pH 3,5 -

5,3) podzolasta tla u kojima u pravilu nedostaje svih vaţnih fiziološki aktivnih hranjivih tvari

i humusa (koji se kreće izmeĎu 2 i 4 %). Mnoga od tih tala su vjekovima obraĎivana i

gnojena, pa se danas svrstavaju u antropogena vitisol tla. Nakon pojave gljivičnih bolesti i

štetnika filoksere koje su zaprijetile propašću ove kulture, sav je znanstveni svijet pozvan na

rješavanje tog, tada se sumnjalo, nerješivog zla. Rješenje je naĎeno, zaštitom kemijskim

pripravcima, (čime se uspješno suzbija pepelnica i peronospora) a u borbi protiv filoksere

valjalo je obnoviti vinogradarstvo na novim osnovama (cijepljenjem europske na američkoj

podlozi).

Prvi i Drugi svjetski rat i ovdje su pogubno utjecali na odrţavanje postojećih i

izgradnju novih vinogradarskih i vinarskih pogona. Takva su se negativna kretanja nastavila i


u poslijeratnom razdoblju, sve dok se, (nakon II. svjetskog rata) vinogradarskom i vinarskom

proizvodnjom nije počeo baviti društveni sektor koji ulaţe velika financijska sredstva u nove

plantaţne vinograde. Na tim poslovima posebno se ističu IPK Osijek (Podravska Slatina-

Feričanci), PK Orahovica, PIK Đakovo, PPK Kutjevo, PIK Jasinje-Slavonski Brod i

“Podravka”, OOUR Kooperacija, Daruvar. U tom se razdoblju provodi modernizacija

podrumarstva, proširuju se pogoni za preradu groţĎa i doradu vina u postojećim vinarijama

(primjerice u Kutjevu), odnosno grade se (po uzoru na razvijene vinogradarske zemlje) za to

doba suvremeni industrijski pogoni (poput onog u Mandićevcu).

Nosilac sortimenta slavonskog vinogradarstva (od doba obnove nakon filokserne

zaraze pa sve do danas) postao je i vinski kultivar graševina koja na početku trećeg milenija

zauzima oko 40 % svih vinogradarskih površina. Ostale (prema Pravilniku NN 159/04)

preporučene bijele sorte su: pinot bijeli, pinot sivi, chardonnay, sauvignon, traminac crveni,

traminac mirisni, silvanac zeleni, rizling rajnski, rizvanac (müller thurgau), manzoni bijeli,

muškat ottonel, kerner, moslavac, ranfol (štajerska belina), zelenac slatki bijeli, a od kultivara

s crnim groţĎem to su frankovka, pinot crni, zweigelt, merlot, cabernet sauvignon, cabernet

franc, portugizac i syrah.

Prema jednoj analizi stanja asortimenta u privatnim nasadima došlo se je do saznanja

da se još podosta uzgajaju slankamenka crvena i bijela, mirkovača bijela, smederevka bijela,

zelenika bijela, dinka crvena. Od crnih uz kadarku uzgajaju se sišanka crna, prokupac i

kavčina crna. Od zobatica dvostruko je više bijelih (plemenka bijela, crvena, praskava,

kraljevska i peršunasta, zatim kraljica vinograda i afus ali), dok je meĎu crnima

najzastupljeniji muškat hamburg. Na niţim poloţajima uzgajaju se i hibridni proizvoĎači (od

crnih najviše izabela, od bijelih noah). Najveći broj registriranih proizvoĎača vina s k.z.p. iz

ove podregije ima svoje sjedište u vinogorju Kutjevo. Manji broj dolazi iz ostalih vinogorja

podregije Slavonija, tj. iz vinogorja Poţega-Pleternica, Đakovo, Orahovica-Slatina, Slavonski

Brod, Nova Gradiška, Pakrac, Feričanci, Daruvar i Virovitica. Dva proizvoĎača iz podregije

Slavonije svoja sjedišta imaju u gradu Zagrebu.


3. VINARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatsko vinogradarstvo karakterizira rasparceliranost vinogradarskih površina što

pokazuje činjenica da se najveći dio vinograda nalazi se u vlasništvu obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava na više parcela, s prosječnom površinom manjom od 1 ha.

Prema podacima Drţavnog zavoda za statistiku, Ukupna površina pod vinogradima u

Republici Hrvatskoj u 2011. godini iznosi 32.000 ha. Proizvodnja groţĎa u istoj godini bila je

204.373 tona.

Najznačajnije sorte groţĎa u Hrvatskoj su graševina, malvazija istarska i plavac.

Zastupljenost ove tri sorte iznosi 48,09 %. Ostalih 51,91 % čini 37 sorata čiji je pojedinačni

udio manji od 3,5 %. (Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, 2004.). Najpoznatija

Hrvatska vinska marka je Dingač ( zaštićeno oko 47 ha ),s obzirom da je prvo zaštićeno vino

u RH, ujedno je i najeksponiranije vino u svijetu.1

Od ukupnog broja gospodarstavakoji se bave vinarstvom, njih 148.564 (96,4%) ima

vinograde veličine do 0.5 ha, dok 5.698 (3,6%) gospodarstava ima vinograde veće od 0.5 ha.

Slika 2. Proizvodnja groţĎa i vina RH (Izvor: web stranice drţavnog zavoda za statistiku)

3.1.Ukupna površina vinove loze u Republici Hrvatskoj

U procesu prilagodbe statistici Europske unije u 2009., Drţavni zavod za statistiku

proveo je prvi put bazno istraţivanje o strukturi vinograda. U EU bazna istraţivanja o

strukturi vinograda provode se svakih 10 godina, a počela su se provoditi u 1979. i obvezna

1 http://hcpm.agr.hr/docs/hrtrvina.pdf

http://hcpm.agr.hr/docs/hrtrvina.pdf


su za sve drţave članice koje imaju 500 ili više hektara vinograda pod uvjetom da je

proizvodnja uglavnom namijenjena trţištu. S obzirom na to da su godišnjim statistikama

obuhvaćene sve proizvodne površine, ukupna je istraţivana površina manja od ukupne

površine vinograda registrirane u redovitim godišnjim statistikama. Navedeno istraţivanje

metodološki je usklaĎeno s propisima EU-a. U ovom priopćenju objavljuju se konačni

podaci, vezani uz strukturu vinograda: neto površine vinograda, površine po sortama vinove

loze te površine prema starosti vinove loze. Prema rezultatima istraţivanja, u strukturi

vinograda najviše je sorti vinove loze pod graševinom (22,3%), plavcem malim (8,1%) te

malvazijom istarskom (7,4%), dok ostale sorte vinove loze zauzimaju 62,2% površine.2

Slika 3. Broj proizvoĎača, parcela i veličina vinograda po ţupanijama zaključno do rujna 2011. (Izvor: Arkod)

Iz pregleda poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj, prema kategoriji

korištenja, proizlazi da je u razdoblju 1981.-1990. bilo pod vinogradima prosječno godišnje

75.350 ha, a iz izvješća Drţavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Zagreb, 1994.)

pokazuju da su one u 1991. godini pale na 71.560 ha, a u 1992. godini na 56.360 ha, kolike

su otprilike bile i 1993. Valja meĎutim istaknuti da u to izvješće, što se odnosi za 1992. i

1993. godinu, nisu uvrštene vinogradarske površine s onih područja RH koja su u to vrijeme

2 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-13_01_2011.htm

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-13_01_2011.htm


bila zahvaćena oruţanim sukobima, odnosno ona koja su u to vrijeme bila na privremeno

zaposjednutim (okupiranim) područjima. Prema Statističkom godišnjaku, u 1989. godini u

Hrvatskoj je evidentirano 360 milijuna čokota europske loze cijepljene na američke podloge,

11 milijuna na vlastitom korijenu, a 47 milijuna čokota su bili izravno rodeći hibridi. Tri

godine kasnije, (u dokumentaciji 913/93., kao stanje na dan 31. svibnja 1993.), u izvješću

Drţavnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske zabiljeţeno je ukupno stanje od

347.755.269 trsova.

Uz navedene podatke, spomenimo da su, (prema jednoj ranijoj analizi koju je provela

bivša Poslovna zajednica za v. i v. Hrvatske iz Zagreba), bijeli kultivari u sortimentu

Republike Hrvatske zastupljeniji od crnih. Taj odnos koji vrijedi i za 2004. godinu iskazan u

postocima je otprilike 60 % bijelih, naprama 40 % crnih kultivara. U glavnom Upisniku

proizvoĎača groţĎa i vina (što se vodi kod Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo) u

2008. godini je bilo registrirano 17.005 proizvoĎača sa 16.252 ha vinograda. Rješenje o

kontroliranom zaštićenom podrijetlu dobila su njih 762 za ukupno 2.379 vina.

Prema izvješću tog Zavoda deset najzastupljenijih sorata vinove loze u vinogradarskom

sortimentu Republike Hrvatske čine graševina, malvazija istarska bijela, plavac mali crni,

trbljan bijeli (zvan i kuć), plavina, merlot crni, rizling rajnski, kujundţuša, ugni blanc i babić

crni. Ukupni promet vina (i drugih proizvoda od groţĎa i vina) u RH od 01.01. do 31.12.

2008. godine iznosio je 608.000 hl, uveţeno je 143.680 hl, a izveţeno 28.564 hl.

Od ukupnih (u Upisniku registriranih) vinogradarskih površina u 2003. godini u RH rodnih

vinograda je bilo 21.929,47 ha, a u njima 102.505.000 rodnih trsova. Od 448.532

poljoprivredna kućanstva u RH u 2003. godini u kojima su registrirana 1.493.892 člana, broj

poljoprivrednih kućanstava koja su ostvarivali prihod od voća i groţĎa bio ih je samo 10.348.

Idealni zemljišni i klimatski uvjeti vinorodnih područja u RH, koji nam nude radosti vlastite

berbe i pruţaju mogućnosti vlastite proizvodnje plemenite kapljice vrhunske kakvoće, sami

za sebe ništa ne znače ako se ne iskoriste. Oţivljavanjem ove proizvodnje moguće je riješiti

mnoga značajna gospodarska i socijalna pitanja (od zapošljavanja i iseljavanja s

vinogradarskih područja do razvoja turizma, izvoza i općenito boljeg standarda naših ljudi).

Hrvatsko je vinogradarstvo u odnosu na mnoga druga u mnogočemu iznimno, ono mora biti

usmjereno na proizvodnju vina vrhunske kakvoće, jer za to postoje mnogi uvjeti, i jer će se

samo na taj način ono moći nositi sa sve većom i organiziranijom konkurencijom, ne samo na

svjetskom, već u skoroj budućnosti i na vlastitom trţištu. To je razlog da je i Ministarstvo

poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u zajednici s vinogradarskim stručnjacima


izradilo program podizanja 13.000 ha suvremenih vinograda u razdoblju od 2004. do 2009, te

ga uputilo Vladi RH koja ga je sredinom 2004. usvojila. Na temelju takvog programa

popisane su za tu proizvodnju (i za podizanje maslinika) odgovarajuće zemljišne površine

(koje su, kada govorimo o regiji Primorska Hrvatska, neiskorištene makije na kojima su ljeti

česti poţari), te putem središnjeg ureda za drţavnu imovinu ponuĎene vinogradarsko-

vinarskim tvrtkama na korištenje (uz odgovarajući koncesijski ugovor). Ţupanijska

povjerenstva za obnovu v. i v. osnovana su sa zadaćom da u tom poslu pomaţu

zainteresiranim ulagačima, koji su u razdoblju od 2003. do kraja 2005. već posadili 4090 ha

novih vinograda, s tim da bi ubuduće tempo obnove morao biti brţi. Očekuje se da će tome

pridonijeti i upravo donijeti novi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i u okviru istoga

osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište, kao i druge mjere upravnog i inspekcijskog

nadzora kojima će se poticati okrupnjivanje posjeda i osposobljavanje tla za suvremenu

proizvodnju.

Slika 4. Regije Republike Hrvatske (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

3.2. Količina proizvedenog vina u Republici Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji 1151 proizvoĎač vina te još 83 onih koji se bave proizvodnjom

proizvoda od groţĎa i vina. Imamo 99 izvoznika vina i voćnih vina te 96 uvoznika vina i


voćnih vina. U sustavu zaštite zemljopisnog podrijetla nalazi se 1005 proizvoĎača sa 3499

zaštićenih vina. Godišnji registrirani promet vina u Hrvatskoj je 65 milijuna litara, pri čemu

je udio vrhunskih vina nešto manji od pet posto, kvalitetnih oko 60 posto, dok stolna vina u

ukupnom prometu sudjeluju s oko 35 posto. Uvozimo oko 15 milijuna litara vina, a

izvozimo oko tri milijuna litara godišnje, s tim da oko 40 posto izvoza otpada na Bosnu i

Hercegovinu. Problem predstavlja to što velik broj proizvoĎača ima površine manje od

jednog hektara te što su sluţbene statistike neusklaĎene. Velika je razlika u količinama

proizvedenog vina te količini vina stavljenog u promet.

Tablica 1. Proizvodnja vina po hektolitrima po ţupanijama za 2010. godinu (Izvor: Zavod za VVV)

U 2010. proizvedeno je 552.362 hektolitra vina, pa su zalihe vina na dan 30. listopada

te godine premašivale milijun hektolitara. Inače, u Hrvatskoj ne postoji konkretna politika

smanjenja zaliha vina, dok primjerice Europska unija stimulira krčenje vinograda.3

3 http://limun.hr/main.aspx?id=846118

0,0

0

10

.00

0,0

0

20

.00

0,0

0

30

.00

0,0

0

40

.00

0,0

0

50

.00

0,0

0

60

.00

0,0

0

70

.00

0,0

0

80

.00

0,0

0

90

.00

0,0

0

10

0.0

00

,00

ISTARSKA

DUBROVAČKO -…

POŽEŠKO - SLAVONSKA

ZAGREBAČKA

MEĐIMURSKA

PRIMORSKO -…

VARAŽDINSKA

BJELOVARSKO -…

BRODSKO - POSAVSKA

KARLOVAČKA

LIČKO - SENJSKA

http://limun.hr/main.aspx?id=846118


Tablica 2. Proizvodnja groţĎa u tonama po ţupanijama (Izvor: Zavod za VVV)

3.3. Vinske ceste u Republici Hrvatskoj

Vinske ceste su posebno označeni i zaštićeni putovi koji prolaze kroz vinorodna područja

i uz koje su izgraĎeni turistički objekti za pruţanje hotelsko-ugostiteljskih i drugih roba i

usluga. U sklopu konzorcija vinske ceste organiziraju se razne kulturne, etnološke, športske i

druge priredbe, prodaju specifični vinogradarsko-vinarski suveniri, vina kraja kroz koji te

ceste prolaze, nude lokalni i nacionalni kulinarski specijaliteti i sl. Posebnim se propisima

takvo područje štiti u cilju očuvanja prirodnih ljepota kraja, tipične ruralne raznolikosti i

arhitekture, te kulturno-povijesnih spomenika i propisuju mjere skladnoga razvoja turističkog

i naročito, v. i v. gospodarstva. U daljnjem dijelu seminara reći ćemo nešto više o vinskim

cestama posebno za svako područje ( Slavoniju i Baranju te Zapadni Srijem).

0,0

0

2.0

00

,00

4.0

00

,00

6.0

00

,00

8.0

00

,00

10

.00

0,0

0

12

.00

0,0

0

14

.00

0,0

0

16

.00

0,0

0

18

.00

0,0

0

DUBROVAČKO -…

ISTARSKA

POŽEŠKO -…

ZAGREBAČKA

MEĐIMURSKA

PRIMORSKO -…

KRAPINSKO -…

BJELOVARSKO -…

BRODSKO -…

KARLOVAČKA

LIČKO - SENJSKA


3.4. Vinogorja Republike Hrvatske

Područje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema ima brojna i iznimno kvalitetna vinogorja

odakle dolaze jedna od najboljih vina Hrvatske. Naročito od bijelih sorti. Svaki od tih

vinogorja ima specifičnu mikroklimu pa, iako se radi sa istim sortama groţĎa, razlike u

vinima mogu biti vrlo značajne.4

Baranjska vinogorja

Uglavnom ravničarski kraj iznad kojeg na sjeveru prelazi u brdo "Banska kosa" (234

m) čije su padine idealne za uzgoj vinove loze. Kvaliteta tog područja poznata je od davnina

pa se smatra da je i ime Baranja došlo iz maĎarskog jezika (boranya-vinska majka). Rimljani

su Bansku kosu prozvali "Mons aureus" (zlatno brdo). Od dominantnih sorti, u baranjskom se

vinogradu rade slijedeća vina: rizling i bijeli pinot (vrhunska vina), graševina, traminac i

cabernet (kvalitetna vina) i rose vino 'Šiler'. Najznačajniji vinogradar i vinat tog područja je

"Belje". Vina baranjskog vinogorja vrlo su često nositelji nagrada za kvalitetu.

Đakovačka vinogorja

Smatra se da tradicija Ďakovačkog vinogorja kreće od 1226. godine kada je posjed

Dyaco dan bosanskim biskupima. Najveći je uzlet imao u doba biskupa J.J. Strossmayera

kada su vina ovog vinogorja osvajala brojne prestiţne nagrade u Europi. Danas, na top

području najistaknutiji i najveći proizvoĎač vina, izlaţe pod imenom "Đakovačka vina". U

kategoriju vrhunskih vina iz ovog kraja ulaze Mandićevačka graševina, traminac i pinot bijeli.

U kategoriju onih kvalitetnih: Đakovački rizling, graševina. rajnski rizling i Maestoso

(frankovka) kao crno vino. Posebni pečat ovom kraju daju i vina Đakovačke biskupije (tzv.

misna vina) pa u vrhunske ulaze traminac i chardonnay a u kvalitetne trnavačka graševina.

Erdutsko vinogorje

Vinogorje smješteno na uzvisinama uz Dunav poznato je još iz doba Rimljana koji su

vladali tim krajem. Danas govorimo o više od 500 hektara vinograda koji daju Chardonnay i

aromatični traminac kao vrhunska i graševinu kao kvalitetno vino.

4 http://slobodni.net/t112608/

http://slobodni.net/t112608/


Požeško i Kutjevačko vinogorje

Smatra se jednim od najstarijih vinogorja u Europi. Smješteno je na juţnim obroncima

planine Krndije pa sve do 'Zlatne doline' kako su ju prozvali Rimljani. I ovdje se je osjetio

veliki uticaj crkve pa se najvećim uzletom smatra dolazak fratara Cistericita koji su osnovali

ovdje svoju opatiju. Neosporni današnji lider u proizvodnji vina sa ovog područja je Kutjevo

d.d. Na trţištu vrhunskih vina tako moţemo naći Kutjevačku graševinu i rajnski rizling. A od

trţištu kvalitetnih vina moţemo naći chardonnay, bijeli pinot, sivi i crni traminac, graševinu,

klikun crni, bijeli i rose te ruţicu. Brojne su nagrade koje osvajaju vina iz ovog vinogorja a

meĎu malim ali vrhunskim vinarima posebno je potrebno istaknuti Krauthakera i Enjingia.

Feričanačko vinogorje

Vinogorje koje se smjestilo sa druge strane brda onog Kutjevačkog. I ovdje se je

osjetio veliki uticaj fratara Cistercita ali i fratara iz Našica. Danas iz ovoga kraja dolaze vina

od proizvoĎača pod imenom "Feravino" pa moţemo kušati vrhunski rajnski rizling i

kvalitetnu graševinu, bijeli pinot i veoma poznatu feričanačku frankovku kao veoma

nagraĎivno kvalitetno vino ovog vinogorja.

Orahovačko-Slatinska vinogorja

Smjestila su se na obroncima Krndije. I ovdje su veoma snaţan uticaj na razvoj imali

fratri Cisterciti. Danas firma Orahovica d.d. proizvodi vrhunski zeleni silvanac te kvalitetni

rajnski rizling, chardonnay, sauvignon, sivi pinot, graševinu i frankovku.

Slavonsko-Brodska vinogorja

Ova se vinogorja prostiru na obroncima planine Dilja u neposrednoj blizini

Slavonskog Broda. Idealni su poloţaji omogućavali iznimno dugu vinarsku tradiciju. Jedna od

raritetnijih sorti koja nam dolazi iz ovih krajeva je muškat koju su donijeli Talijani koji su

gradili poznatu tvrĎavu u Slavonskom Brodu. U to su vrijeme udomaćene sorte groţĎa bile

skadarka, drinka i dinka. Plavo groţĎe skadarke (kasnije preimenovane u kadarka) zajedno sa

još nekim sortama činilo je poznati rose "Brodska ruţica". Kasnije se kreće i sa sadnjom

graševine, silvanca, burgundca (pinot), traminca, sauvignona i hamburg muškata. Slavonsko-

Brodsko vinogorje sada je uglavnom rascjepkano izmeĎu manjih vrhunskih privatnih vinara.

Pa tako imamo Zdjelarevića sa vrhunskom graševinom i kvalitetnim chardonnayem. Jurković

Stupničku graševinu i bijeli pinot. Zdjelarević-Anić vrhunsku graševinu dolci.


Daruvarsko vinogorje

Najzapadnije slavonsko vinogorje. Danas je uglavnom pod paskom "Badela 1862" i na

trţištu nalazimo vrhunski Daruvarski rizling i kvalitetni rajnski rizling.

Srijemska vinogorja

Srijemska su se vinogorja prostrla na obroncima Fruške gore. Kultura uzgoja vinove

loze i proizvodnje vina datira još iz Rimskog carstva kada su rimski dostojanstvenici ovdje

gradili svoje ljetnikovce sa vinogradima. Danas se vinogradarske površine nalaze kod dva

prizvoĎača. "Iločki podrumi" i "Podruro Vukovar". Na trţište dolaze vina Iločkih podruma a

iznimno veliki broj njih spadaju pod vrhunska (traminac, graševina, bijeli pinot, chardonnay,

rajnski rizling, zeleni silvanac, muškat otonel i frankovka) te kvalitetna vina meĎu kojima se

ističe Sv. Ivan Kapistran. Stasaju i mnogi manji vrhunski vinari. Obitelj Stipetić, Čobanković,

Kraljević, Buhač, Burnaz i mnogi drugi. Vina Srijemskih vinogorja vrlo su često nagraĎivana

i, pored Kutjevačkih i Brodskih , smatraju se i nakvalitetnijima iz kontinentalne Hrvatske.


4. VINARSTVO SLAVONIJE I BARANJE

U vinogradarski najprostranijoj i proizvodnjom najvećoj podregiji Slavonija s deset vinogorja

proizvode se raznovrsna bijela, rosé i crna vina, koja su i izvan naše domovine stekla dobar glas.

Tome je uz dugu tradiciju i marljiv i savjestan rad pridonijela i stalna briga o redovitoj opskrbi

trţišta finalnim vrsno doraĎenim i ukusno konfekcioniranim vinima. Najpoznatije vino cijele

kontinentalne regije i ovog njenog područja je graševina. To je vino (poput graševina iz Kutjeva,

Slavonskog Broda, Daruvara i Đakova, vjerojatno najviše pridonijeli dobrom glasu ove podregije.

Raznovrsnost ponude bijelih, rosé i crnih vina ovog kraja ogleda se i u raznolikosti kultivara,

meĎu kojima se posebno ističu chardonnay, pinot bijeli, rizling rajnski, silvanac zeleni, müller

thurgau od bijelih, te frankovka (naročito iz vinogorja Feričanci), pinot crni i zweigelt i dr. Tome

pridonosi i velik broj proizvoĎača meĎu koje se, uz velike tvrtke poput Kutjevo d. d., PPK

Orehovica, Badel 1862 i dr. uspješno ubrajaju i sve brojniji privatni proizvoĎači (poput

vinogradarstva i vinarstva Enjingi, vinogradarstva i vinarstva Krauthaker, Vinogradarstva i

podrumarstva Zdjelarević i dr.) koji u ovo vrijeme stasanja našeg trţišnog gospodarstva značajno

pridonose ugledu hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Premda bismo o bogatoj povijesti v. i v.

ovoga kraja, o pohvalama vinima i o vrijednim proizvoĎačima iz ove podregije mogli još dugo i

razloţno govoriti, zbog ograničenog prostora spomenimo tek da je dobar glas, npr. kutjevačkih

vina vezan i uz već spominjanu cistercitsku opatiju (iz 1232. god.), na čijim su ruševinama nakon

turskih haranja nastavili uzgoj loze novi vlasnici vlastelinstva (zagrebački isusovci od 1669. do

1773., a nakon toga, sve do draţbe 1882. Naukovna zaklada). Najveće zasluge promicanju ove

djelatnosti u tom dijelu Slavonije pripadaju obitelji Turković, a na Đakovačkom području biskupu

Antonu Mandiću i Josipu Jurju Strossmayeru, te brojnim drugim djelatnicima što nesebično rade

za opće dobro.

Unatoč predodţbi da je riječ o regiji beskrajnih ravnica, dobar dio zapadne Slavonije

čine planine, Psunj, Papuk, Dilj, Krncija; zapadnog Srijema obronci Fruške gore, a hrvatskog

dijela Baranje, iako nevisoke, Baranjske planine. S obzirom na to da vitikulturu i vinikulturu

moţemo datirati u doba antike, vinska se kultura smatra duboko ukorijenjenom u tradiciju. Pa

unatoč tomu što od antike ona nije prekinuta i što je, barem prema podacima iz 18. stoljeća,

većina gospodarstva obraĎivala vinograde, niţi su slojevi radije pili šljivovicu nego vino.

Vinogradarstvo ovog područja ima sve karakteristike antičkog rimskog načina uzgoja loze,

podignute i poduprte kolcem. Osim vinograda, loza se uzgajala i kao klander (brajda, pergola)


na okućnici, ali je i u mnogim vinogradima takav klander u ljetnim vrućinama kopačima

pruţao hlad za odmor. Do današnjih su dana za vinogradare ostali vaţni datumi i običaji

vezani uz njih: Sveti Vinko (Vinkovo, Vincekovo, Vincel).

Slika 5. Vinska podregija Slavonija i Baranja (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

U pejzaţu slavonskih vinograda specifična je vinogradarska arhitektura različitih

oblika. Svaki je vinogradar u vinogradu izgradio svoju kuću – jednostavnu kolibu od pruća,

dasaka, greda ili ćerpića omazanu blatom ili solidnu zgradu od cigle. Kolibe su uglavnom

sluţile za čuvanje alata i kao sklonište u slučaju nevremena i u njima se vino nije čuvalo. Do

dan danas su u upotrebi naročiti podrumi različitih namjena, izraĎeni prastarim načinom

kopanja u lesu (praporu). Vinogorja su imala barem jednu kapelicu koja blagoslovom

vinograde štiti od prirodnih nepogoda i djelovanja nadnaravnih sila.

Podunavlje

Podregija Podunavlje obuhvaća tri vinogorja, Srijem, Erdut i Baranja u kojima je uz

neprocjenjiva ljudska stradanja i vinogradarstvo i vinarstvo pretrpjelo ogromne štete u vrijeme

agresije na Hrvatsku pa ono trenutačno još ni proizvodnjom ni prisutnošću svojih vina na

domaćem i stranom trţištu nije doseglo onu razinu zbog koje je nazvano hrvatskim

vinogradarsko-vinarskim draguljem. Mirnom reintegracijom u pravni i gospodarski sustav

Republike Hrvatske koja je počela u tijeku 1997. godine, započeta je obnova, i redovita

proizvodnja u plantaţnim vinogradima Belja (Kneţevi vinogradi), IPK Osijeka (u Erdutu),


Vupika (na terenima znamenitog Vučedola i dr.), gdje su se i ranije uzgajali kvalitetni vinski

kultivari (graševina, traminac, pinot bijeli, rizling rajnski, chardonnay, sauvignon, muškat

ottonel, od bijelih, te frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot crni, pinot crni i

dr., od crnih). Uz birani asortiman i idealne klimatske i zemljišne uvjete, ovdje su se od

davnina proizvodila iznimno dobra vina, meĎu kojima već dugi niz godina posebno i počasno

mjesto pripada iločkom tramincu. U privatnom sektoru v. i v. proizvodnje, takoĎer je mijenjan

asortiman, pa se još samo ponegdje mogu naći stare sorte poput slankamenke, kadarke, ruţice

i neke druge5.

Najveći dio vinograda u vinogorju Srijem smjestio se na platoima uz ili nedaleko od

Dunava (Vukovar, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci Nuštar, Nijemci, Stari Jankovci,

Vinkovci, Ivankovo, VoĎinci i Stari Mikanovci), odnosno na najzapadnijim obroncima Fruške

gore (Lovas, Bapska, Šarengrad, Ilok). Vinogorje Erdut obuhvaća prostor izmeĎu Drave na

sjeveru i Dunava na istoku, dok s juga i zapada graniči s područjima gradova Vukovar,

Vinkovci, Đakovo, Našice i Valpovo. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima tzv.

erdutsko-daljske planine. Vinogorje Baranja (čije ime neki izvode iz maĎarskih riječi bor i

anya, što znači vino i majka ili zajedno vinska majka) na istoku graniči s Dunavom, na jugu s

Dravom, a na sjeveru i zapadu seţe do maĎarsko-hrvatske granice. Glavnina vinograda nalazi

se na obroncima Banske kose (brijega kojeg su Rimljani najvjerojatnije po zlatnoj vinskoj

kapljici zvali Mons aureus), što se prostire od Belog Manastira do Batine s najvišim vrhom od

243 m/nm. Najveći vinogradarski kompleksi nalaze se na poloţaju Kneţevi vinogradi,

Popovac i Draţ. Zajedničko obiljeţje cijele vinogradarske podregije (i navedenih vinogorja)

su veće praporne zaravni (platoi) na nadmorskoj visini od 100 do 200 m/nm, okruţeni

ţitorodnom Panonskom nizinom. S obzirom na eolsko podrijetlo i velike blago valovite

komplekse obradiva tla na kojima su podignuti i još se mogu podizati vinogradi, moguća je

primjena najsuvremenije mehanizacije (od sadnje i zaštite do berbe groţĎa) što je jedan od

uvjeta visoke produktivnosti.

5 http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Hrvatska

http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Hrvatska


4.1. Vinske ceste Slavonije i Baranje

4.1.1. Iločka vinska cesta

IzmeĎu iznimnih pedo-klimatskih uvjeta i vina stoji čovjek: vinogradar, radnik,

Srijemac koji tijekom cijele godine „sluţi“ vinogradu da bi kasnije u svom podrumu

odnjegovao proizvod koji gostoljubivo nudi svim posjetiteljima.

Zanimljivo je to što su u Iloku vinski podrumi smješteni u gradu. U gotovo svakoj

ulici nalazi se barem jedna vinarija-podrum. Vinogradi se, pak, nalaze na svim okolnim

breţuljcima. Ta kombinacija kreirala je posebnu vinsku rutu koju moţete vrlo jednostavno

obići, ali, naravno, otići i do vinograda i vidikovaca koji su svuda uokolo. Naši vinari i

podrumari otvorili su svoja vrata za goste, u ponudi su degustacije, hladni domaći naresci,

slane delicije i, po potrebi, sve ono što posjetitelj poţeli, a moţe se ispuniti. Dovoljno je

izabrati izmeĎu 12-ak vinara, najaviti se i uz kapljicu koja razgaljuje duh i tijelo uţivati u

gostoljubivom obiteljskom ambijentu. Naravno, svaki posjet neizostavno mora uključiti

atraktivne Stare iločke podrume smještene u srednjovjekovnoj jezgri. Izgradili su ih kneţevi

Odescalchi još tijekom 16. i 17. stoljeća. Danas su oni u vlasništvu poduzeća Iločki podrumi

d.d. koji spadaju u sam vrh Hrvatske i europske vinske karte. Sorte koje moţete kušati i kupiti

u Iloku su: graševina, chardonnay, bijeli pinot, sivi pinot, rajnski rizling, silvanac i traminac

od bijelih, te pinot crni, frankovka i cabernet sauvignon od crnih sorti.

Ilok je posebno poznat po tramincu. Dokaz tome je i zanimljiva činjenica da su se

iločki traminac i silvanac sluţili na engleskom dvoru prigodom krunidbe kraljice Elizabete II.

Posjet iločkom vinskom kraljevstvu najbolje je završiti mesnim ili ribljim obrokom u nekom

od restorana. A ako si dozvolite imati vremena i opustiti se, to obavezno planirajte uz

tamburaše koji će Vas zabavljati zvukom i pjesmom. Obratite se na ţeljenu lokaciju, izrazite

svoje ţelje i dogovorite posjet, a vinari, članovi Udruge Iločka vinska cesta, će se potruditi to i

ostvariti.

4.1.2. Baranjske vinske ceste

S tim dobrim uvjetima vjerojatno je povezano ime „Baranja“ što na maĎarskom znači „vinska

majka“. Te idealne uvjete za gajenje vinove loze i dobivanje odličnih vina poznavali su i

Rimljani koji su prije 2000 godina brdo Bansku kosu prozvali „Mon aureus“ što znači zlatno

brdo. Napredni uzgoj vinove loze nije bio prekinut niti za vrijeme turske okupacije. Uz


uţivanje u groţĎu i vinu interes im je bio i financijski. Istjerivanjem Turaka Eugen Savojski

postaje vlasnik većeg dijela Baranje i tu organizira uzorno gospodarstvo meĎu kojima se

ističu i vinogradi kao i veći broj izgraĎenih podruma.

„Dan bez vina je kao dan bez sunca“

Ukidanjem kmetstva, a time i davanja 1/10 ostaje jedino vlastelinski podrum u

Kneţevim Vinogradima gdje je i danas „izvor“ baranjskih vina. Poslije uništenja od trsne uši

vinogradi se obnavljaju na američkoj podlozi, te već 1900. Ima više od 20 kj. novih nasada

vinograda. Danas, uz veći broj malih, ali i dobrih proizvoĎača vina, tu je i Belje koje je

privatizirano i ima više od 600 hektara vinograda. Pod markom „Belje“ danas se na trţištu

nalaze vrhunska vina: Beljski rizling i pinot bijeli, kvalitetna vina: graševina, traminac i

cabarnet. Uz navedena vina nalazi se i tradicionalno ruţičasto beljsko vino Šiler. Odličnu

kakvoću vina s „ Mons aureusa“ potvrĎuju mnogobrojna zlatna odličja.

Značajan datum za mnoge ljubitelje vina je 22. siječanj kada se obiljeţava dan sv.

Vinka, zaštitnika vinograda i vinogradara.6

6 http://slavonija-baranja.net/category/vinske-ceste

http://slavonija-baranja.net/category/vinske-ceste


5. VINARSTVO ZAPADNOG SRIJEMA

5.1. Vinski klaster

Vinski klaster Srijem novija je organizacija osnovana krajem 2009.g. na području

zapadnog Srijema s ciljem okupljanja dionika iz sektora vinarstva,turizma i ugostiteljstva i

usluţnih djelatnosti. Trenutno broji 34 člana.7 Primarni ciljevi klastera su: potpora članovima

i utjecaj na i unapreĎenje vinarske proizvodnje i prateće ugostiteljsko-turističke ponude,

zajednička prodajna i marketinška strategija, uspostava zajedničkog info centra i

vinoteke,prekogranična i transnacionalna suradnja i drugo. Sjedište je u Iloku koji se nalazi na

45km od Novog Sada i 115km od Beograda.Vinski klaster Srijem nudi pojedincima,

organizacijama, tour operatorima posjet području Srijemskog vinogoja na obroncima Fruške

Gore (Ilok i općine Tovarnik, Lovas,Tompojevci), odnosno ureĎenim i opremljenim

vinarijama, kušanje i kupnju vina,voćnih rakija, likera i iločkog vinjaka, kušanje domaćih

gastro proizvoda,obroke u restoranima članovima klastera kao i smještaj u različitim vrstama

objekata: hotel, turističko naselje, villa, apartman,pansion i dr.

Pored osnovne ponude vinskog turizma u mogućnosti je pomoći u selektiranju i

rezerviranju razgleda kulturno-povijesnih znamenitosti, preporuke sportsko-rekreativnih

aktivnosti (golf,tenis,cyclo i dr.), posjet okolnim područjima; voţnja rijekom, promatranje

ptica i drugo. TakoĎer posreduje pri angaţmanu stručnih vodiča odnosno pronalaţenju

domaćih turističkih agencija partnera za brţe i lakše realiziranje aranţmana. Klaster potraţuje

emitivne tour operatore i organizacije koje se bave organiziranjem putovanja

Podregija Podunavlje obuhvaća tri vinogorja, Srijem, Erdut i Baranja u kojima je uz

neprocjenjiva ljudska stradanja i vinogradarstvo i vinarstvo pretrpjelo ogromne štete u vrijeme

agresije na Hrvatsku pa ono trenutačno još ni proizvodnjom ni prisutnošću svojih vina na

domaćem i stranom trţištu nije doseglo onu razinu zbog koje je nazvano hrvatskim

vinogradarsko-vinarskim draguljem. Mirnom reintegracijom u pravni i gospodarski sustav

Republike Hrvatske koja je počela u tijeku 1997. godine, započeta je obnova, i redovita

proizvodnja u plantaţnim vinogradima Belja (Kneţevi vinogradi), IPK Osijeka (u Erdutu),

Vupika (na terenima znamenitog Vučedola i dr.), gdje su se i ranije uzgajali kvalitetni vinski

7 http://www.b2match.eu/bitbe2013/participants/79

http://www.b2match.eu/bitbe2013/participants/79


kultivari (graševina, traminac, pinot bijeli, rizling rajnski, chardonnay, sauvignon, muškat

ottonel, od bijelih, te frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot crni, pinot crni i

dr., od crnih). Uz birani asortiman i idealne klimatske i zemljišne uvjete, ovdje su se od

davnina proizvodila iznimno dobra vina, meĎu kojima već dugi niz godina posebno i počasno

mjesto pripada iločkom tramincu. U privatnom sektoru v. i v. proizvodnje, takoĎer je mijenjan

asortiman, pa se još samo ponegdje mogu naći stare sorte poput slankamenke, kadarke, ruţice

i neke druge8.

Najveći dio vinograda u vinogorju Srijem smjestio se na platoima uz ili nedaleko od

Dunava (Vukovar, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci Nuštar, Nijemci, Stari Jankovci,

Vinkovci, Ivankovo, VoĎinci i Stari Mikanovci), odnosno na najzapadnijim obroncima Fruške

gore (Lovas, Bapska, Šarengrad, Ilok). Vinogorje Erdut obuhvaća prostor izmeĎu Drave na

sjeveru i Dunava na istoku, dok s juga i zapada graniči s područjima gradova Vukovar,

Vinkovci, Đakovo, Našice i Valpovo. Glavnina vinograda nalazi se na obroncima tzv.

erdutsko-daljske planine. Vinogorje Baranja (čije ime neki izvode iz maĎarskih riječi bor i

anya, što znači vino i majka ili zajedno vinska majka) na istoku graniči s Dunavom, na jugu s

Dravom, a na sjeveru i zapadu seţe do maĎarsko-hrvatske granice. Glavnina vinograda nalazi

se na obroncima Banske kose (brijega kojeg su Rimljani najvjerojatnije po zlatnoj vinskoj

kapljici zvali Mons aureus), što se prostire od Belog Manastira do Batine s najvišim vrhom od

243 m/nm. Najveći vinogradarski kompleksi nalaze se na poloţaju Kneţevi vinogradi,

Popovac i Draţ. Zajedničko obiljeţje cijele vinogradarske podregije (i navedenih vinogorja)

su veće praporne zaravni (platoi) na nadmorskoj visini od 100 do 200 m/nm, okruţeni

ţitorodnom Panonskom nizinom. S obzirom na eolsko podrijetlo i velike blago valovite

komplekse obradiva tla na kojima su podignuti i još se mogu podizati vinogradi, moguća je

primjena najsuvremenije mehanizacije (od sadnje i zaštite do berbe groţĎa) što je jedan od

uvjeta visoke produktivnosti

8 http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Hrvatska



Slika 6. Vinska podregija Podunavlje (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)


6. VINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

I po proizvodnji vina i po broju hektara pod vinogradima u nas prednjači Agrokor.

Koliki mu je vinski udio na hrvatskom trţištu, koliko uvozi ili izvozi vina, iz Agrokora nismo

dobili odgovor, dok Badel tvrdi kako je on sa 15 posto ukupnog prometa vinima putem

svojih vinarija Daruvar, Kriţevci, Nespeš i Benkovac plus proizvodna kooperacija s

Dingačem i Hvarom Svirče, drugoplasirani. Treću poziciju pak drţi bogati hrvatski biznismen

Enver Moralić s tvrtkom Boţjakovina (Kutjevo, Sv. Jakob, Brič), koji je nakon dugogodišnjeg

bavljenja naftnim biznisom, kao agronom po struci rado zaplovio plodnim slavonskim

ravnicama, kupujući prvo propalu poljoprivrednu zadrugu Boţjakovina, a danas je, kako sam

za sebe kaţe, ovisnik o zemlji. Na imanju Brič u slovenskom dijelu Istre Moralić već

proizvodi i ekološko vino -refošk, malvaziju, rumeni muškat te cabernet sauvignon i

chardonnav, koje, uz svoj najjači brend graševinu, ima i u Kutjevu, dok mu je u Đakovu

glavni vinski adut Ďakovački rizling. 35 litara iznosi godišnja potrošnja vina po stanovniku u

RH, a registrirani promet vina je 15 litara per capita (evidentirani promet vina u HZVV-u je

samo 65 milijuna litara u 2008). Usporedbe radi, po glavi stanovnika pijemo čak 85 litara

piva. Proizvodnjom groţĎa bavi se više od 100 tisuća obitelji, a u trţišnoj je proizvodnji

groţĎa angaţirano više od 15.000 domaćinstava. Prosječna veličina vinograda manja je od

jednog hektara (84 % proizvoĎača), 14 % ima vinograde do 10 ha, a veće površine od 50 ha

ima samo 25 proizvoĎača. 26,4 % ukupne proizvodnje u RH na temelju upisnika iz 2008. čini

graševina, istarska malvazija 10,9 %, plavac mali 8,9 %, rajnski rizling 3,2 %, plavina 3 %,

frankovka 2,6 %. Slijede cabernet sauvignon, marština, pošip… Kvalitetna vina čine 64,4

posto, vrhunska 4,4 posto, a stolno vino 31,3 posto ukupne hrvatske proizvodnje vina.

Najpoznatija vina i sorte Hrvatske

Graševina u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta

bijeloga groţĎa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu, sličnu onoj

iz koje potječe (Francuska), pa nije slučajno da je uvrštena meĎu preporučene kultivare u

svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Osvajanje prvog mjesta u konkurenciji

velikog broja autohtonih i introdukciranih sorti, graševina je zasluţila dobrom i redovitom

rodnošću i još više kvalitetom groţĎa, mošta i vina. Ovisno o kraju, njen mošt je u prosjeku za

2 % bogatiji šećerom i s nešto manjim kiselinama. Vina graševine se stoga u sastavu čak i


znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednička prepoznatljiva ugodna aroma,

zelenkastoţuta boja i svjeţ i skladan (harmoničan) okus. Na našem se trţištu pojavljuje i pod

nazivom talijanski rizling, odnosno rizling, a jedno vino proizvedeno iz ovog kultivara i kao

laški rizling, dakle onako kako se naziva u susjednoj Sloveniji. Nekad su je kod nas zvali

grašica, a ime graševina dao joj je nar. preporoditelj Bogoslav Šulek. U Hrvatskoj je graševina

najviše štićeno vino. Najkvalitetniju graševinu proizvode Agro-Ilok d.d, Iločki podrumi d.d,

Kutjevo d.d, Vinarija Daruvar (Badel 1862 d.d.). Vrhunska vina proizvode se u vinogorjima

Kutjevo, Feričanci, Plešivica-Okić, MeĎimurje.

Malvazija U hrvatsku Nacionalnu listu priznatih kultivara uvrštene su i preporučene

dvije malvazije i to malvazija istarska i malvazija dubrovačka. Iako u Istri prisutna od

davnina, tek je u proteklih stotinu godina zauzela vodeće mjesto meĎu vinskim sortama. To

mjesto je osvojila potiskujući crne vinske sorte (i posebno teran i rafošk) koje su u sortimentu

ovoga vinorodnog područja krajem prošlog stoljeća bile tri do četiri puta zastupljenije od

bijelih. Brzom širenju malvazije istarske pridonijele su promjene na tradicionalnom trţištu

istarskih vina (Trst, Beč, Prag i dr.), ali i njene odlike: bujan rast, redovita srednja do velika

rodnost, otpornost na gljivične bolesti i kvaliteta vina što nastaje iz njena groţĎa, naročito kad

ono potječe s izrazitih vinogradarskih poloţaja. variraju bojom od slamnatoţute do zlatnoţute,

a sadrţaj osnovnih sastojaka čini ih srednje do jako alkoholnim (od 11,5 do 13,5% vol. ),

suhim, blago kiselim (5 g/l uk. k.), punim (suhi ekstrakt oko 20 g/l) i diskretno do izrazito

aromatičnim. Sortni miris podsjeća ponajviše na miris bagremova cvijeta. Najpoznatija

izdanja istarske malvazije nalazimo kod proizvoĎača Agrolaguna d.d., Agroprodukt d.d.,

Vinarija Novigrad d.o.o. te mnogi mali obiteljski proizvoĎači vina.

Plavac mali je najznačajnija i najštićenija hrvatska vinska sorta. S. Bulić u svojoj

dalmatinskoj ampelografiji navodi za tu sortu još tridesetak imena, od kojih se najvjerojatnije

meĎu vinogradarima zadrţao malen broj. U svim je vinogorjima podregije Srednja i juţna

Dalmacija ovaj kultivar uvršten meĎu dopuštene. Bez obzira na činjenicu da je uzgoj ove

sorte od ukupno tri dalmatinske vinogradarske podregije i 23 dalmatinska vinogorja svrstan

meĎu dopuštene samo u jednoj podregiji i u 12 vinogorja, nećemo pogriješiti, ako i mi

ustvrdimo da je p. m. c. najznačajnija dalmatinska i hrvatska sorta iz koje se proizvodi naše

autohtono najpoznatije, kako reče ampelograf Bulić, „vatreno crno vino”. Vrhunsko vino

plavac mali crni (proizvoĎača PZ Dingač), pod imenom vinorodnog poloţaja Dingač prvo je

hrvatsko (1961.), a vino proizvedeno iz istog kultivara plavca malog crnog (u PZ Postup) s

poloţaja Postup drugo je po redu zaštićeno vino (1967.) u Hrvatskoj, pa i taj podatak govori o

iznimnoj kakvoći navedenih specifičnih poloţaja tih peljeških lokaliteta. Iz groţĎa sa


spomenutog kontroliranog i ograničenog poloţaja Dingač vrhunsko vino pod nazivom plavac

mali proizvodi i vinarija Grgićvina d.o.o. Trstenik. Uz navedene proizvoĎače (PZ Dingač i

Grgić-vina d.o.o.) još je osam proizvoĎača s tog područja dobilo dopuštenje za proizvodnju i

stavljanje u promet vrhunskog vina s poloţaja Dingač. jakoj do vrlo jakoj alkoholnosti

(obično od 12 do 13,5 % vol.), blagoj kiselosti (obično izmeĎu 4,5 i 5,5 g/l), gustoći i

stasitosti (visok sadrţaj suhog ekstrakta i do 26 g/l).

Tipični plavci su izrazito juţnjačka vina, više ili manje trpkasta i gorkasta (ali ne i gorka)

okusa, obično suhi, a vrlo rijetko (u iznimno dobrim godinama) i s malim ostatkom

neprovrela šećera. Boja im je ljubičastotamnocrvena s modrim refleksima (pa im otuda moţda

potječe i ime), a sortna aroma nenaglašena, diskretna i ugodna. Plavac, pa i onaj vrhunski, bio

je oduvijek piće i hrana običnoga teţaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu.

Rajnski rizling ajpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih

područja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Sorta je podrijetla iz područja Rajne, a dosta se

raširila u zemljama sjeverne i srednje Europe, dosta homogena, razlika izmeĎu tipova odnose

se na veličinu grozda i organoleptička svojstva proizvoda. Sorta je dosta bujna, kretanje

vegetacije u srednje doba; mladica je debela, jaka, vegetacija je često iznad optimalne i moţe

izazvati rehuljavost. Traţi breţuljkaste prozračne poloţaje, dobru ekspoziciju i lagana tla. U

Hrvatskoj se uzgoj ove sorte preporuča se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske

(Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-

MeĎimurje). Vino je izvrsne kvalitete, slamnato-ţute boje sa zelenkastim odsjajem, suho,

aromatično i mirisno,profinjene arome i bukea, skladno i svjeţa okusa. Najpoznatija je i

najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih područja, kojoj i samo ime govori o

podrijetlu. Naš naziv za rizling je graševina, pa otuda i mogući naziv graševina rajnska i

analogno tome ime jedne druge sorte graševina tal. (od rizling tal.) koja je kod nas

rasprostranjenija, pa se jednostavno zove samo graševina (a ponegdje čak i samo rizling). Da

ne bi bilo zabune, neće biti naodmet još jednom istaknuti da je rizling rajnski jedna, a rizling

tal. (graševina, grašica ili u našim istočnim područjima samo rizling) druga sorta. Vrhunska

vina r. r. proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Feričanci, Plešivica-Okić, MeĎimurje.

Merlot Malo je vinskih sorata crnog groţĎa koje se podjednako uspješno uzgajaju u

juţnim i sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka merlota pridonijela je da se ova

podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim kriţanjem cabernet franc-a i sauvignona

bijelog), i to iz okolice Bordeauxa proširi (slično kao i cabernet sauvignon koji je nastao

kriţanjem istih roditelja) po cijelom vinogradarskom svijetu. Kod nas je svrstana meĎu

preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija,


Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska. Krase je

rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja, i prema svim gljivičnim oboljenjima. Vina sorte

merlot bogata su alkoholom (obično oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l),

rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta što posjeća na šumske maline. U Hrvatskoj je

veći broj vina proizvedenih iz sorte merlot zaštićeno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih.

MeĎu prvim zaštitama merlota u RH u kategoriji vrhunskih valja spomenuti Merlot iz

Rovinja, zatim iz Poreča, te merlot Bujštine.


7. ZAKLJUČAK

Hrvatska je od davnina bila prošarana vinogradima i nekadašnja proizvodnja u skoroj

budućnosti neće biti dostignuta. Razlog smanjenja površine zasaĎenih vinovom lozom je bila

najezda filoksere krajem 19. stoljeća i nepovratno je uništila velika vinogradarska područja.

Danas se povećava broj nasada i broj registriranih proizvoĎača, i to obnavljaju velike zadruge

ili male obiteljske vinarije. Ali usprkos svemu tome, na trţište se plasiraju kvalitetna i

vrhunska vina koja se sve više prepoznaju i na inozemnim trţištima. Područje Republike

Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska

Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se

dijele na: sjeverozapadni dio : Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, MeĎimurje, Pokuplje i

Moslavina, te sjeveroistočni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaća Istru i

Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i juţnu Dalmaciju.

Svih 12 podregija ukupno obuhvaća 66 vinogorja. Svaka podregija ima svoje specifičnosti i

sorte koje se uzgajaju. Ali gledajući sveukupno uzgoj kultivara vinove loze na području cijele

Hrvatske susreću se sorte graševina bijela rajnski rizling, chardonmay, traminac crveni,

sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, muškat ţuti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni, sauvignon

bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, muškat ottonel bijeli, kraljevina, portugizac, vranac

crni, plavina cena, blatina crna, cabernet sauvignon crni, merlot crni, ţlahtina, babić, cabernet

sauvignon, merlot, syrah, granache, carignan, plavinu, lasinu, a od bijelih: marštinu, debit,

ugni, trbljan. Kao najpoznatije moramo izdvojiti graševinu, malvaziju, plavac mali, merlot i

rajnski rizling. Područje Središnje Hrvatske specifično je zbog slikovitih vinograda na

padinama gorja i svim blagodatima koje nude kada se otvori butelja vina proizvedena iz

groţĎa uzgojenog na ovom području. Posebno su zanimljive vinske ceste Središnje Hrvatske:

zagorske, meĎimurske, daruvarske i moslavačke. Hrvatska ima dobre konkurentske prednosti

za vinogradarsku proizvodnju ali je treba iskoristiiti da bi se vinula na ljestvicu poznatih

vinogradarskih zemalja svijeta i da njena vina osvoje osjetila mnogih konzumenata diljem

svijeta i tako promovirala naše malo blago.


POPIS ILUSTRACIJA

Popis slika:

Slika 1. Vinska regija Slavonija i Baranja (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu)......................................................................................................................................2

Slika 2. Proizvodnja groţĎa i vina RH (Izvor: web stranice drţavnog zavoda za

statistiku).....................................................................................................................................5

Slika 3. Broj proizvoĎača, parcela i veličina vinograda po ţupanijama zaključno do rujna

2011. (Izvor: Arkod)..................................................................................................................6

Slika 4. Regije Republike Hrvatske (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu)....................................................................................................................................8

Slika 5. Vinska podregija Slavonija i Baranja (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu)..................................................................................................................................15

Slika 6. Vinska podregija Podunavlje (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu)..................................................................................................................................21

Popis tablica:

Tablica 1. Proizvodnja vina po hektolitrima po ţupanijama za 2010. godinu (Izvor: Zavod za

VVV).........................................................................................................................................9

Tablica 2. Proizvodnja groţĎa u tonama po ţupanijama (Izvor: Zavod za VVV).................10


LITERATURA

Internet:

1. http://hcpm.agr.hr/docs/hrtrvina.pdf (28.3.2013.)

2. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-13_01_2011.htm (28.3.2013.)

3. http://limun.hr/main.aspx?id=846118 (28.3.2013.)

4. http://slobodni.net/t112608/ (28.3.2013)

5. http://www.b2match.eu/bitbe2013/participants/79 (28.3.2013.)

6. http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Hrvatska (28.3.2013.)

7. http://slavonija-baranja.net/category/vinske-ceste (28.3.2013.)

http://hcpm.agr.hr/docs/hrtrvina.pdf

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/01-01-13_01_2011.htm

http://limun.hr/main.aspx?id=846118

http://slobodni.net/t112608/

http://www.b2match.eu/bitbe2013/participants/79


http://slavonija-baranja.net/category/vinske-ceste

Documents

Seminar OiPM