Seminar Plinsko Zavarivanje1

8/10/2019 Seminar Plinsko Zavarivanje1

1/21

VELEUILITE U SLAVONSKOM BRODU

Struni studij Proizvodnog strojarstva

SEMINAR

PLINSKO (AUTOGENO) ZAVARIVANJE

Miroslav Cigleneki

Slavonski Brod, 2014


2/21

VELEUILITE U SLAVONSKOM BRODU

Struni studij Proizvodnog strojarstva

SEMINAR

PLINSKO ZAVARIVANJE

(AUTOGENO ZAVARIVANJE)

Kolegij: Osnove Tehnologije

Miroslav Cigleneki

Matini broj: 691S

Mentor: prof. Marija Stoi

Slavonski Brod, 2014.


3/21

Miroslav Cigleneki; Zavarivanje mjeavinom plina

2/13

Podaci za bibliografsku karticu

Ime i prezime: Miroslav Cigleneki

Mjesto i datum roenja: Zagreb, 23.07.1982

Naslov rada: > PLINSKO ZAVARIVANJE

Broj stranica: 20

Broj slika: 22

Broj tablica: 3

Broj bibliografskih izvora: 5

Ustanova i mjesto gdje je seminar izraen: VELEUILITE U SLAVONSKOM BRODU

Mentor: prof. Marija Stoi


4/21

Veleuilite u Slavonskom Brodu Seminar Osnove Tehnologije

3/20

S A D R A J

1 UVOD ...................................................................................................................................... 4

1.1

Opcenito o zavarivanju ................................................................................................... 4

1.2

Plinsko zavarivanje ......................................................................................................... 4

2 OPREMA ZA ZAVARIVNJE ............................................................................................. 5

2.1 Oprema za zavarivanje ................................................................................................... 5

2.2

Boce kisika i acetilena .................................................................................................... 5

2.3 Reducir ventili i nepovratni ventili ................................................................................. 7

2.4

Rukohvat, plameici i crijeva za dovod plina .................................................................. 9

2.5 Oprema zavarivaa ....................................................................................................... 10

3 PLINSKO ZAVARIVANJE ................................................................................................ 11

3.1

Primjena postupka ........................................................................................................ 11

3.2

Dodatni materijali i topitelji.......................................................................................... 13

3.3 Tehnologija plinskog zavarivanja ................................................................................. 14

3.4

Izbor parametara zavarivanja ........................................................................................ 17

3.5 Podeavanje plamena .................................................................................................... 18

4 ZAKLJUAK....................................................................................................................... 19

5 LITERATURA ..................................................................................................................... 20


5/21

Miroslav Ciglenecki; Zavarivanje Mjeavinom Plina

4/20

1. UVOD

1.1 Openito o zavarivanju

Danas se smatra da je preko 100 vrsta zavarivanja usvojeno i primjenjeno u

praksi, ukljuujui i lemljenje.

Postupci zavarivanja mogu se podjeliti na postpke taljenjem (zagrijavanjem) i

postupke pritiskom, pri emu u prvu grupu spadaju postupci kod kojih se

proces spajanja odvija taljenjem i ukruivanjem na mjestu spoja, a u drugu

grupu oni postupci gdje se proces odvija bez taljenja.

Postupci zavarivanja esto se djele prema izvoru energije

1. Elektrina ( otpor, snop, el. luk)

2. Kemijska ( plamen, eksploziv,...)

3.

Mehanika ( pritisak, trenje, ultrazvuk)

4. I ostale

1.2 Plinsko zavarivanje

To je jedan od najstarijih i najzastpljenijih naina zavarivanja ali u danasnje

vrijeme se sve manje koristi.

Plinsko zavarivanje je postupak spajanja metala taljenjem i ukruivanjem

(ovravanjem) ocnovnog i (po potrebi) dodatnog metala pomou plamena

Plamen se dobije sagorijevanjem gorivog plina koji sagorjeva u mlazu kisiku

ili na zraku

Najee se koriste gorivi plinovi na bazi ugljika; metan (CH4), metilacetilen

(C3H4 - trgovaki naziv MAPP), acetilen (C2H2), propan (C3H8), propen

(C3H6), butan (C4H10) i vodik (H2).

Koliina topline osloboena sagorjevanjem kao i najvia temperatura

plamena, zavise o vrsti gorivog plina kao i o mjeavini sa kisikom ( struji

kisika)

Da bi se ostvarilo sagorjevanje plina u struji kisika, gorivi plin i kisik si iz

specijalnih posuda pod pritiskom boca (ili neki drugi nain) dovode u

rukohvat koji regulira razmjer mjeavine plina i kisika.

Tablica 1. Maksimalne temperature kod razliitih plinova

acetilen propan butan metan propilen metilacetilen vodik

tmax (C) 3087 2526 2300 2538 2865 2927 2655


6/21


5/20

2. OPREMA ZA ZAVARIVANJE

2.1Oprema za zavarivanje

Opremu za plinsko zavarivanje ine boce kisika i acetilena, redukcioni ventili, nepovratni

ventili, dovodna crijeva, rukohvat sa promjenjivim mlaznicama i plamenicima, kao i pomonim i

dodatnim ureajima slika 2.1. Zavariva da bi mogao zavarivati uz znanje zavarivanja mora

imati masku za zavarivanje, kod ove vrste zavarivanja to su obino naoale asa zatamljenim

staklima i treba imati vatrootpornu opremu.

Slika 2.1 Oprema za plinsko zavarivanje

2.2 Boce kisika i acetilena

Boce za tehnike plinove spadaju u posude pod tlakom i podleu odgovarajuem

standardu.

Boce za kisiksu volumena 40 litara u koje je mogue uskladititi 6 m3na pritisku od 150

bar i temperaturi od 20C. A se pretpostavi da se kisik u ovim uvjetima ponaa kao idealni plin

mogue je na osnovi pritiska izraunati koliinu preostalog plina u boci (npr. ako je u boci 80bara kisika, koliina preostalog kisika je 80x40=3200 l). Boca kisika je obojena u plavo ili ima


7/21


6/20

plavu traku na 2/3 visine. Kisik se dobiva frakcionom destilacijom zraka (rijee elektrolizom

vodejer je skuplji postupak). Osnovni princip frakcione destilacije je da se zrak prvo pretvara u

tekue stanje (to se postie tlaenjem na 40 bara i pothlaivanjem na 200 C). Ako se tekui

zrak potom zagrije, isparit e duik koji kljua pri 196 C, tako da u aparaturi za frakcijonu

destilaciju ostaje samo kisik (koji kljua pri 183 C). Specifinamasa kisika pri temperaturi 20C i tlaku 1,013 bara je 1,43kg/m3.[5]

Slika 2.2 Boca plina i kusika sa opremom na kolicima

Boce za acetilensu obojene u bijelo ili smee. Acetilen u boci se rastvara u acetonu, jer

je sam acetilen kao nezasiceni ugljikovodik vrlo eksplozivan na povienompritisku. Osim toga,

boca se prethodno puni poroznom masom. Boce acetilena se pune do 15 bara. Acetilen je plin iz

grupe nezasienihugljikovodika,bezbojan je i neotrovanplin karakteristinogmirisa.Otapa se u

vodi u omjeru 1 : 1, a uacetonu 1 : 25 priatmosferskom tlaku i temperaturi 20 C.Rastvorljivost

acetilena u acetonu raste s porastom tlaka, a opada sa porastom temperature. U bocu za acetilen,

koja je volumena 40litara,pri tlaku od 15 bara i temparaturi 20 C stane 6 m3acetilena. Na

izlazu iz boce postavlja seregulator tlaka (manometar)koji sniava tlak acetilena na vrijednosti
http://hr.wikipedia.org/wiki/Destilacijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrolizahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrolizahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Masahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Masahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kilogramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kubi%C4%8Dni_metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kubi%C4%8Dni_metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kubi%C4%8Dni_metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikovodicihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikovodicihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mirishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mirishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Otopinehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Acetonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Standardni_tlak_i_temperaturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Litrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tla%C4%8Dni_ventilhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Manometarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Manometarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Manometarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Tla%C4%8Dni_ventilhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Litrahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Standardni_tlak_i_temperaturahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Acetonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Otopinehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mirishttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikovodicihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kubi%C4%8Dni_metarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kilogramhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Masahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrolizahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrolizahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Zrakhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Destilacija


8/21


7/20

ispod 1,5 bara (ako je na izlazu iz boce tlak acetilena prelazi 1,5 bar moe doi do stvaranja

mjehuria plina i spajanja sa zrakom, to moe prouzroiti eksploziju plina).[5]

2.3 Reducir ventili i nepovratni ventili

Kako je radni tlak znatni nii od pritiska u bocama, na boce stavljamo redukcijske ventile zakisik i za acetilen slika 2.3. Oba redukcijska ventila imaju po dva manometra, jedan za pritisak u

boci, drugi za radni tlak. Princip rada redukcijskih ventila je isti, jedina razlika je u nainu

prikljuivanja na bocu, zbog mogunosti pogrenog prikljuka na bocu. Razlika je i u opsegu

mjerenja kod kisika manometri su do 300 bara (pritisak u boci), odnosno 16 bara (radni

tlak), a kod acetilena do 40 bara odnosno 2,5 bara radni tlak.

Slika 2.3 Manometri kisika i acetilena

Posebnu panju treba obratiti na rukovanje redukcionim ventilom za kisik. Kako dodir

kisika s mau, uljem ili nekom slinom tvari moe da izazove eksploziju. Kod redukcionog

ventila za kisik karakteristina je pojava zaleivanja uslijed razlike pritiska na ulazu i izlazui

odgovarajueg pada temperature.

Osim redukcijskih ventila koriste se i nepovratni ventili, koji se postavljaju izmeu

redukcijskih ventila i crijeva slika 2,31 i, ili izmeu crijeva i rukohvata slika 2,32.Princip rada

nepovratnog ventila tece na sljedeci nacin: kroz gumeno crijevo dolazi plin u cijevni nastavak (2)

ventila i otvara nepovratni ventil (4), protie kroz ventil u unutranjostporoznig uloka (5), zatim

u sredinu ulokaa otuda u nastavak (3) i dalje u rukohvat. U sluaju eksplozije povratni udar


9/21


8/20

plamena stie do komore (1) i (5) i tu se gasi.Poveani pritisak trenutno zatvara nepovratni

ventil.

Sika 2.31 Nepovratni ventili plina i kisika na redukcijskim ventilima

Slika 2.32 Nepovratni ventili na rukohvatu


10/21


9/20

2.4 Rukohvat, plamenici i crijeva za dovod plina

U plamenicima se dobivaju potrebne smjese kisika i acetilena, pri emu se zahtjeva stabilan

plamen odreenog oblika i toplinske moi. Osnovni dijelovi plamenika su: rukohvat sa

prikljucima za kisik 1/4 i acetilen 3/8 lijevi, ventil za regulaciju protoka kisika, ventil za finu

regulaciju protoka acetilena, klingeritni prsten za hermetiki spoj sa rukohvatom, prikljina

matica za spoj sa rukohvatom, i puno veliina plamenika vrstih i savitljivih.

Slika 2.4 komplet plamenika za zavarivanje i rezanje

Prema pritisku napajanja plamenici se djele na osnovu pritiska smjese u mlaznicu.

Plamenici niskog pritiskaako je pritisak smjese manji od pritiska

plinova

Plamenici visokog pritiskaako je pritisak smjese vei od pritiska

plinova

Prema regulaciji protoka:

Promjena protoka mogua u vrlo malim granicama

I kod kojih je regulacija mogua

Osim prema svojstvima plamenici se djele i po veliini mlaznice koja se bira prema debljini

osnovnog materijala. Obiljeeni su brojevima od 1 do 8.


11/21


10/20

2.5 Oprema zavarivaa

Pri plinskom zavarivanju zavariva mora biti zatien stoga moraju se koristiti sva propisanaosobna zatitna sredstva kao to su:

zatitna kapa, zatitne naoale s tamnim staklima, zatitne rukavice za zavarivae, zatitno odijelo,

zatitna pregaa, zatitne cipele s elinom kapicom i dr

Slika 2.50Naoale za plinsko zavarivanje


12/21


11/20

3. ZAVARIVANJE MJEAVINOM PLINA

3.1 Primjena postupka

Osnovna prednost plinskog zavarivanjaje mogunost kontrole koju zavariva ima nadbrzinom unoenjatopline, temperaturom u zoni zavarivanja i oksidacijom metala ava.Osim toga, oblik i veliina ava mogu bolje da se kontroliraju, jer se dodatni metal uvodinezavisno od izvora toplote. U prednosti postupka se ubrajaju i niska cijena opreme, njena

pokretljivost i relativno jednostavno rukovanje. S druge strane, koliina i koncentracija toplineje manja nego kod ostalih postupaka zavarivanja, pa je za plinsko zavarivanje karakteristino.Due vrijeme zagrijavanja i hlaenja, usljed ega su strukturnepromjene izraenije inepovoljnije. Shodno tome, ovaj postupak je pogodan jedino za

zavarivanje tankih limova i cijevi, posebno manjeg presjeka, kao i za njihovo reparaturno

zavarivanje. Plamen plina se takoe koristi za rezanje, lemljenje, navarivanje,predgrijavanje,termiku obradu i jednostavnije operacije oblikovanja, kao to su savijanje i ispravljanje.

Zavisno od odnosaacetilena i kisika, razlikuju se redukcijski (manjak kisika), neutralni

(potpuno sagorjevanje) i oksidirajii (viak kisika). Iako je teorijski smjesa kisika i acetilena1:1 u praksi se pod neutralnim plamenom smatr O2:C2H2 =(1,11,2):1. Viak kisika se koristi zasagorjevanje okolnih plinova.

Slika 3.10 Primjer neutralnog plamena

Kod neutralnog plamena uoljive su tri razliite zone, sl 3.11

Jezgra oblika konusa ili cilindra (zavisno o nainu izlaza plinova i o plameniku), ukojem se odvija glavno sagorjevanje. Pri tome sagorjeva manji dio smjese plinova,

dok se vei diorazlae na ugljik i vodik. Osloboena koliina topline zagrijavaslobodni ugljik stvarajui svijetli omota jezgru, izgled arko bijele boje.

Srednja zona oblika klina, gdje se dogaa ostatak primarnog sagorjevanja, a poinjei sekundarno sagorjevanje, odnosno oksidacija 2CO i H2 kisika iz zraka. U ovoj zoni

se postie najvia temperatura plamene do 3100C, na 4-6mm od vrha jezgre, pa seona koristi za zavarivanje. Zato se srednja zona zove i zona zavarivanja.

Omotaplamenau kojem se odvija sekundarno sagorjevanje kisika iz zraka.Temperatura u zoni sekundarnog sagorjevanja je znatno nia od maksimalne. Boja uovoj zoni prelazi od plavo ljubiaste boje u sredini do uto naranaste na krajevima.


13/21


12/20

Slika 3.11 Shematski izgled plamena

Zato je vrlo vano odravanje propisane udaljenosti izmeu jezgre i povrine radnog komada(3-5 mm), jer inae nastaju sljedee greke:

- Ako je jezgra preblizu rastopljenog metala dobija se oksidirani tvrdi sloj

- Ako je jezgra predaleko, provarivanje je oteano, a pojava plinskuh mjehuria esta.

Slika 3.12 Prikaz oksidirajueg plamena

Neutralni plamen (sl. 3.10)se koristi za zavarivanje elika, bakra, nikla i njegovih legura,bronce i olova. Redukcijski plamen(sl. 3.13) se koristi kod zavarivanja sivog lijeva, aluminija i

njegovih legura, legura magnezija i navarivanja tvrdim legurama. Oksidirajui plamen(sl.3.12) se izbjegava osim kod zavarivanja mesinga kako bi se sprijeilo isparavanje cinka.


14/21


13/20

Slika 3.13 Prikaz redukcijskog plamena

Prema brzini istjecana razlikuju se meki plamen (50-80 m/s) i tvrdi plamen (120-180 m/s),

zavisno od pritiska i protoka plinova. Meki plamen je nestabilan i osjetljiv na pojavu povratnihplamenova, a koristi se za zavarivanje visokolegiranih elika, lakotopljivih metala ( Pb, Zn) i zalemljenje. Tvrdi plamen je teko kontrolirati, aesta je pojava izbacivanje rastopljenog metala izmetalne kupke. Zato se u praksi koristi plamen sa brzinama 80-120 m/s

3.2 Dodatni materijali i topitelji

Dodatni materijali se isporuuju u obliku ica i ipki. U sluaju zavarivanja niskougljinihi niskolegiranih elika dodatni materijal je u obliku ipki duine 1000 mm ili namotajaice mase 40 kg, standardnihpromjera: 2; 2,5; 3,25; 4; 5; 6,3 mm. Oznaka dodatnogmaterijala se sastoji iz dva dijela: osnovnog (slovo P) i dopunskog (slovo O, Z, Y ili brojem od 1

do 6). ice su presvuene tankim slojem bakra radi zatite od korozije.

Tablica 1 Oznaavanje ica za plinsko zavarivanje elikasimbol Z Y 1 2 3 4 5 6

Rm[MPa]


15/21


14/20

Topitelji oblika praha ili paste se primenjuju pri zavarivanju obojenih metala i legura,

nehrajueg elika i drugih legura. Osnovni razlog primjene topitelja su tekotopljivi oksidi kojise prikazuju pri zavarivanju navedenih materijala i svojimprisustvom spreavaju uspjenozavarivanje. Nanoenjem topitelja na dodatni ili osnovni materijal postie se dvojaki efekat -spreava se donekle oksidacija otopljenog metala metala, s jedne strane, i smanjuje temperatura

topljenja oksida, s druge strane, ime se omoguavanjihovo uklanjanje u obliku troske.

Topitelji se dijele prema kemijskom sastavu na kisele i bazine. Najee se koristekiseli topitelji na bazi bora, kao to su borna kiselina, H3BO3, (prvenstveno za bakar i njegovelegure), ili boraks koji lako razgrauje oksidemnogih metala (npr. Cu, Zn, Mn), i bazni topitelji,kao to su natrijkarbonat, Na2CO3, i kalijev-karbonat K2CO3, (prvenstveno za sivi lijev).

3.3Tehnologija plinskog zavarivanja

Propisivanje tehnologije plinskog zavarivanja ukljuuje izbor i nagibplamenika, izbor iceza zavarivanje, kao i izbor tehnike i parametara zavarivanja (veliina mlaznice, debljinaice, brzina zavarivanja, potronja acetilena, kisika i ice za zavarivanje).

Veliina i jainaplamenika se bira na osnovu vrste i debljine osnovnog materijala. Jainaplamenika mjeri se protokom acetilena (l/h). Poloajplamenika znaajno utjee napostotakiskoritenja toplineplamena, kao i na zatitu taline. Iskoritenje toplineje najvee koddranjaplamenika okomito u odnosu na mjesto zavarivanja, sl. 3.30. Ovakav poloajplamenikadaje dublje uvarivanje i ui zavar, to je kod debljih materijala povoljnije, kao i boljuzatitu taline. Odstupanje poloajaplamenika od okomitog daje znatno plie uvarivanje iiri zavar, to je povoljnije kod zavarivanja tankih materijala.

Kod plinskog zavarivanja najee se koriste nagibi gorionika 6080, osim kod vrlo tankihlimova, gdje se koriste manji nagibi, 4560, sl. 3.30.

Vrsta i presjek ice se bira ovisno od osnovnog materijala i njegove debljine. Pri tometreba uzeti u obzir da se ica topi optimalnom brzinom, ni prebrzo ni presporo u odnosuna topljenje osnovnog materijala. Kod zavarivanja bakra, aluminijuma i njihovih legura, ica se

bre topi nego kod zavarivanja elika, pa se birajuplamenici vee jaine. Iz ovog proizlazi dapresjek ice u odnosu na debljinu osnovnog materijala trebabiti vei nego kod zavarivanjaelika.

Slika 3.30 Utjecaj nagiba kod plinskog zavarivanja


16/21


15/20

U odnosu od kretanja plamenika i ice postoje dvije tehnike plinskog zavarivanja:Unaprijed (lijevi var)i unazad (desni var) (u smislu meusobnog poloaja ice iplamenika), sl.3.31. Ove dvije tehnike se zovu jo i ulijevo i udesno, to je odgovarajuinaziv samo ako se

plamenik dri udesnoj ruci. Tehnika zavarivanja unaprijed se sastoji od sljedeeg, sl. 3.31a:

a)

Lijevi var b) desni var

Slika 3.31 Tehnike plinskog zavarivanja

Tehnika zavarivanja unaprijed se sastoji od sljedeeg, sl. 3.31a:

Plamen je usmjeren prema rubu osnovnog metala (lijeba). ica se dri ispred plamena, njen vrh je blizu mjesta zavarivanja, povremeno se uranja u

metalnu kupku i treba biti u zatiti plamena. Nain voenje i nagibi ice iplamenika zavise od poloaja zavarivanja i debljine

osnovnog metala. U sluaju sueonog Ispoja na tankom limu (do 3 mm), ica se vodibezpoprenih oscilacija, aplamenik od jednog do drugog kraja lijeba, poprenim(cik-cak)ili krunim kretanjem, dok su im nagibi oko 45.

Tehnika zavarivanja unazad se sastoji od sljedeeg, sl. 3.31b:

Plamen je usmjeren prema metalnoj kupki i ravnomjerno zagrijava i topi osnovni i

dodatni materijal.

ica se dri iza plamena i nalazi se izmeu osnovnog materijala i plamenika. Vrh ice jeneprestano uronjen u rastop, vrti se u krug i stalno mijea talinu.

Nain voenje i nagibi ice i plamenika takoer zavisi od poloaja zavarivanja i debljine

osnovnog metala. U sluajusueonog V spoja na limu debljine preko 3 mm, ica jenagnuta pod 45ipomie se ukrug od ruba do rubalijeba, a plamenik je nagnut 45-70, zavisno od debljine, i kree sepravocrtno.


17/21


16/20

Slika 3.32 Zavarivanje tehnikom unaprijed i zavreni var

Zavarivanje unaprijed je jednostavnije za rad, regulacija metalne talineje laka i dobijajuse lijepi i glatki zavari, dok je kod zavarivanja unazad bolje iskoritenje toplinei boljazatita metalne taline. Zavarivanje unaprijed je sporije, a utroak acetilena sa poveanjemdebljine znatno bre raste nego kod zavarivanja unazad. Ako se materijali vee debljinezavaruju tehnikom unaprijed teko se postie jednolian korjen zavara. Stoga je primjenatehnike zavarivanja unaprijed ograniena na debljine do 5 mm, a za vee debljine se koristitehnike zavarivanja unazad, jer njene prednosti tada dolaze do izraaja.

Slika 3.33 Zavarivanje tehnikom unaprijed


18/21


17/20

Slika 3.34 Zavarene eline cijevi strojarskih instalacija

3.4Izbor parametara zavarivanja

Smjernice za izbor osnovnih parametara za tehnike zavarivanja elika unaprijed(horizontalan poloaj, kutni i sueoni spoj, ukljuujui varijantu bez dodatnog metala) i zatehniku zavarivanja elika unazad nalaze se u tab. 11. Podaci o potronji gasova i ice ivremenu zavarivanja su dati u odnosu na 1 m ava.

Tablica 2 Znaajke plinskog zavarivanja elinih limova

Debljina

lima

[mm]

Veliinamlaznice

[-]

Promjer

ice[mm]

Vrijeme

zavarivanja

[min]

Brzina

zavarivanja

[m/h]

Potronjaacetilena

[l]

Potronjakisika

[l]

Potronjaice[g]

Horizontalni sueoni spoj tehnika zavarivanja unaprijed1 1 2 5 12 8,5 10 20

2 2 3 10 6 35 42 50

3 3 3 15 4 75 90 90

Horizontalni kutni spojtehnika zavarivanja unaprijed1 1 2 6 10 12 14 25

2 2 3 10 6 42 50 48

4 3 4 20 3 160 210 2006 4 4 30 2 375 450 440

10 6 5 50 1,2 1000 1200 1100

Horizontalni sueoni spoj - tehnika zavarivanja unaprijedbez dodatnog materijala1,0 1 - 3 20 5 6 -

1,5 2 - 4,30 14 11 13 -

2,0 2 - 5 12 18 22 -

Horizontalni sueoni spoj tehnika zavarivanja unazad5 4 3 20 3 165 198 206

6 4 3 24 2,5 240 288 290

8 5 4 32 1,85 486 580 58010 6 5 40 1,5 665 800 800

15 7 6 60 1,0 1500 1800 1800


19/21


18/20

3.5Podeavanje plamena

Kod podeavanja plamena vano je iskustvo zavarivaa. Prvo se pusti acetilen i zapali, kodiskusnijih varioca se otvori i malo kisika da ne dolazi do aenja, onda se podesi omjer acetilenai kisika do idealnog neutralni plamen

Slika 3.50 Gorenje acetilena u zraku nije pogodno za zavarivanje

Slika 3.51 Redukcijski plamen zavar vrije i nije ist

Slika 3.52 Neutralni plamen, upotrebljava se za veinu zavarivanja

Slika3.53 Oksidacijski plamen, zavar pjen, sagorjeva i izlazi iz aice


20/21


19/20

4. ZAKLJUAK

Plinsko (autaogeno) zavarivanje ponovno se sve vie koristi ali samo u graevini kodstrojarskih instalacija, instalacije grijanja, hlaenja, plinovoda, vakuma, zraka pod pritiskom itd.

U zadnje vrijeme svi novograeni objekti posebno poslovni prostori, radione, hale i

shopping centri koriste eline cijevi manjih profila to znaci da je plinsko zavarivanje najboljerijeenje, te zbog niske cijene opreme za zavarivanje kao i zbog mogunosti zavara na jakonedostupnim mjestima preko ogledala ili velike blizine zida ili kuta plinsko zavarivanje dolazi do

izraaja jer je jedino s kojim mozemo zavariti takvu poziciju.

Dakako zbog velike deformacije i naprezanja u materijalu se ne koristi za velike promjere

cijevi i gdje se trai velika preciznost a ujedno je i dosta sporo zavarivanje. Treba dobra i dostaduga obuka zavarivaa kao i dugo iskustvo.

Plinsko zavarivanje ja najpogodnije zavarivanje kod strojarskih instalacija manjih profila

cijevi i limova, kao i mogunost zavara nedostupnih pozicija s jako malo mjesta. Isto tako sa

plamenom se mogu odraditi i dosta dugih tehnologija kao to su ienje plamenom, ispravljanjeplamenom, savijanje, predgrijavanje, rezanje i dr.

Mislim da e jo jako dugo ostati u primjeni, u zadnje vrijeme sve vise i zbog slabogiskrenja i zbog slabe opreme zavarivaa meni osobno najdrae zavarivanje.


21/21


1. LITERATURA

[1] Zavarivanje Lukaevi.Z.

[2] Prirunik za zavarivaeM. Miloti

[3] RAM Autogeno rezanje i zavarivanje

[4] Teleoptik plinska oprema

[5] Wikipedija Plinsko zavarivanje ( kopirano)

Documents

Seminar Plinsko Zavarivanje1