UNIVERZITET U TRAVNIKUPRAVNI FAKULTET U KISELJAKU ODSJEK/SMJER: St pravo

NASLOV SEMINARSKOG RADAseminarski rad iz Krivinog procesnog prava II

Kandidat: Danica Zeli Br. indeksa: 1195/11/VPP Godina studija: II

Mentor: prof.dr. Enes Hai

Kiseljak, April 2012.

SADRAJ:1.UVOD...............................................................................................................................3 2.ZEMLJINOKNJINO PRAVO.....................................................................................5 3.HISTORIJA ZEMLJINIH KNJIGA I NASTANAK I RAZVOJ ZEMLJINIH KNJIGA I KATASTRA U BIH..........................................................................................6 3.1.Donoenje zakona o zemljinim knjigama i njegova primjena.....................................8 4.OPI POJMOVI O ZEMLJINOKNJINOM PRAVU...............................................10 4.1.Definicije pojmova......................................................................................................10 4.2.Predpostavke za upis u zemljine knjige.....................................................................11 4.3.Nekretnine koje se upisuju u zemljine knjige............................................................13 4.4.Predpostavke za upis nekretnina..................................................................................14 4.5.Obveza upisa................................................................................................................15 5.NADLENOST ZA VOENJE ZEMLJINIH KNJIGA.............................................16 5.1.Stvarna nadlenost za voenje zemljinih kniga.........................................................16 5.2.Mjesna nadlenost za voenje zemaljinih knjiga.......................................................16 5.3.Izmjena nadlenosti.....................................................................................................17 5.4.Zemljinoknjini referent.............................................................................................17 6.NAELA ZEMLJINIH KNJIGA.................................................................................18 7.PRAVA KOJA SE UPISUJU U ZEMLJINE KNJIGE................................................20 8. ZAKLJUAK................................................................................................................21 9. LITERATURA..............................................................................................................22

2

1. UVOD

Cilj mi je prikazati sve karakteristike zemljinih knjiga te sve ono od ega se zemljine knjige sastoje. Takoer u se osvrnuti i na razvoj zemljino knjinog prava od njegovih poetaka pa sve do danas ali posebno u posvetiti razvoj zemljino knjinog prava u Bosni i Hercegovini. U ovom seminarskom radu elim pokazati vanost zemljinih knjiga u naoj zemlji. Bosna i Hercegovina je samostalna zemlja ali svima je poznato da spada u jednu od najsiromanijih zemalja u svijetu. Razlog ovakvom stanju su uglavnom rat i mnogi drugi imbenici koji su negativno utjecali na razvoj zemlje te su takvi utjecaji donijeli nezaposlenost, recesiju i mnoge druge negativne stvari koje ugroavaju sve oblasti nae zemlje. Prilikom izrade ovog seminarskog rada koji obuhvata zemljine knjige koritene su razliite metode naunog istraivanja. Prilikom itanja ovog rada moe se primjetiti da je rad podjeljen na dvije cijeline ili dva dijela koja su meusobno povezana ali naravno obje cijeline obuhvataju istu temu-zemljine knjige. U prvom dijelu najvie u posvetiti vremena piui o razvoju zemljinih knjiga u Bosni i Hercegovini, odnosno razvoj zemljino knjinog prava kroz istoriju Bosne i Hercegovine i donoenje zakona o zemljinim knjigama u Bosni i Hercegovini koji su doneseni 2003.godine,bez obzira na dravno ureenje. Takoer u govoriti i sastavu zemljinih knjiga te u navesti sve glavne podjele od kojih se sastoji jedna zemljina knjiga. Veoma bitna su i naela zemljinih knjiga koje u takoer navesti u ovom seminarskom radu jer su ta naela od bitne vanosti za ovaj seminarski rad jer prema tim naelima funkcionira zemljino knjino pravo. Vrste upisa u zemljine knjige je oblast koja je veoma bitna u zemljinoknjinom pravu i koju u spomenuti prilikom pisanja.

3

U drugom dijelu najvie u pisati o zaknonima o zemljinim knjigama. Osim toga spomenuti u i katastre kao jedan od navanijih elemenata zemljnoknjinog prava te u pisati i o elektronsokom voenju zemljinih knjiga koje je danas sve vie prisutno u svim razvijenijim zemljama. Prava koja se upisuju u zemljine knjige je vana oblast u zemljinoknjinom pravu i u sklopu te oblasti u spomenuti neke teme kao to su hipoteka, registrovanje zahtjeva za upis, potvrda o prijemu zahtjeva za upis, dopuna tog zahtjeva i mnoge druge stavke koje su vezane za upis u zemljine knjige.

4

2. ZEMLJINOKNJINO PRAVO

Zemljinoknjino pravo moemo definirati kao skup pravnih pravila graanskog prava koja ureuju sva upisivanja odreenih nekretnina i prava na istim nekretninama i takoer pravne odnose meu ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina u zemljine knjige. Pravilima i odredbama zemljinoknjinog prava nastaje pravna sigurnost u pravnom prometu nekrenina i zatita povjerenja potenih sticatelja. Stvarna prava na nekretninama nisu sama po sebi vidljiva i uoljiva. Zemljina knjiga u neku ruku takva prava ini vidljivima te se svaki subjekt u prometu moe o tim pravima bez tekoa obavijestiti1. Stvarno pravo ureuje odnose meu ljudima u pogledu nekretnina koje se upisuju u zemljine knjige, a ti odnosi nastaju upisivanjem nekretnina i prava u zemljine knjige.

1

Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.227

5

3. HISTORIJA ZEMLJINIH KNJIGA I NASTANAK I RAZVOJ ZEMLJINIH KNJIGA I KATASTRA U BIH

Mnogi teoretiari tvrde da su zemljine knjige slovenskog porijekla, ali postoje i miljenja da su zemljine knjige gremanskog projekla. One su uvdene u Pruskoj 1872.godine. ali tvrdi se i da su zemljine knjige imale svoje poetke jo u starom vijeku. To mogu potvrditi injenicom da su zabiljeeni sluajevi popisivanja zemljita jo u staroj Grkoj i Egiptu. Austrija i Njemaka su imale jedan od najboljih sistema javnih registara nepokretnosti u svijetu. Ove dvije zemlje imaju visok stepen uivanja u pravnoj sigurnosti u oblasti zemljinih knjiga jer ovakav siguran sistem omoguava siguran pravni promet nekretnina. U vrijeme Jugoslavije je vaio onaj zakon koji je stupio na snagu 1931.godine. karkteristike ovog zakona koji je dijelovao u Jugoslaviji su veoma zanimljive jer su se odlikovale lakim stilom i bili su veoma jasni i razumljivi. To je bilo veoma bitno jer se mora uzeti u obzir da je tada stanovnitvo veoma malo znalo o zemljinim knjigama i o nainu rada zemljinih knjiga, stoga je i poznato to da su se u povijesti pisali razliiti prirunici o tome kako se najlake snai prilikom koritenja zemljinih knjiga i da bi se uope razumjeli odreeni pojmovi koji preovladavaju u razliitim oblastima zemljinoknjinog zakona. Katastarska i zemljinoknjina evidencija nekretnina i prava na nekretninama u Bosni i Hercegovini datira jo od perioda Austrougarske. Od 1880. do 1884. godine doao je na vlast prvi premijer Bosne i Hercegovine. Na osnovu njega su izraeni katastarski planovi. Ovakav nain donoenja promjena u jednu zemlju znailo je veoma vaan napredak ne samo na podruju zemljinih knjiga i katastara nego i na drugim razliitim podrujiima kao to su kultura klasa i opi razvoj jedne tako nerazivijene zemlje. Jedan ovakav katastar je sadravao podatke o povrini svake parcele o katastarskom prihodu i podatak o posjedniku zemljita. Osnivanje gruntovnice-zemljine knjige u Bosni i Hercegovini deavalo se od 1886. godine pa sve do 1910.godine nakon uvoenja katastra. U tu knjigu upisivani su podatci o 6

svojinskim i drugim stvarnopravnim odnosima na nekretninama, takoer je upisivan i pravni status nekretnina i eventualni tereti na nekretnini. Ba kao i danas ova knjiga se sastojala i od glavne knjige i zbirke isprava, registar parcela, takoer sadri i planove za cijelu katastarsku opinu, spisak kunih brojeva, abecedni spisak vlasnika i mnoge druge znaajne podatke. Jugoslavija je takoer prihvatila sistem zemljinih knjiga koje je uvela Austrougarska. U toku drugog svijetskog rata katastar zemljita je u mnogim krajevima uniten. U Bosni i Hercegovini zemljine knjige su potpuno unitene u 19 postojeih opina od ukupno 25 opina to znai da su u 4 opine sauvane zemljine knjige ali bez postojeih planova. Sauvani katastri poslije rata nisu bili uredno voeni a razlog tome je nedovaljan broj strunih kadrova. Takoer unitene zemljine knjige nisu obnovljene a one koje su sauvane nisu uredno odravane. Protekom vremena dolo je do obnavljanja katastarskih evidencija a razlog tome je oporezivanje od poljoprivrede na bazi katastarskog prihoda kao i radi obezbjeenja podataka za planiranje u poljoprivredi. Tada je izvrena revizija sauvanih podataka iz katastara, a za ona podruja u kojim su potpuno uniteni katastarski podatci, na tim podrujima su uspostavljeni novi popisni katastri. Nakon uspostave novih katastara i osvjeenje onih starih dolo je do saznanja da takva revizija iako je pozitivna, nije dovoljna za zadovoljnje sve veih potreba za podatcima o nekretninama i podatcima o prostoru uope. Na osnovu toga u Bosni i Hercegovini se pristupilo novom premijeru itave teritorije Republike. Revizija novog premijera pokazala se veoma uinkovitom. Njegovi podatci sluili su za izradu novog katastra zemljita, za izradu razvojnih i drugih planova, za razne studije i proektiranje na podruju poljoprivredi, umarstvu, rudarstvu, prometu, za katastar uma, voda, puteva instalacija i dr. Do kraja 1983.godine obuhvaeno je 60% teritorije ovom novom reformom, a preostali dio je trebao biti zavren do 1993.godine. Na onim podrujima na kojima je izvren novi katastarski premijer, a istovremeno je sauvana stara zemljina knjiga, onda tu postoji neslaganje izmeu zemljine knjige i katastra. Stanje postojee evidencije nekretnina u BiH nastali su u poslijeratnom periodu.

7

Takvo stanje je zahtijevalo reformu postojeeg sistema evidencije nekretnina i prava na nekretninama. Cilj ovoga je da se ovakav sistem pojednostavi i osavremeni u skladu sa sadanjim i buduim potrebama drutva. U naem pravnom sistemu katastar nekretnina je novi institut pod kojim se podrazumjeva zbirna dokumentacija podataka o katastru zemljita, zgrada i drugih objekata. Takoer je regulisano da e u katastar biti upisano etano vlasnitvo, sva zemljita i zgrade i poslovne cijeline bez obzira dali se radi o nekretninama koje su u drutvenom vlasnitvu. Rijeavanja imovinsko pravnih odnosa, provoenje poreske politike, savremenom i racionalnom prostornom planiranju i ureenju prostora, davanju statistikih podataka za planirano usmjeravanje privrednog razvoja, praenju obima i zakonskih granica prava na nekretninama u svojini graana itd.2

3.1. Donoenje zakona o zemljinim knjigama i njegova primjenaU svim savremenim i razvijenim zemljama demokratskim zemljama sve zakone donose Parlament ili Skuptine a u Bosni i Hercegovini odluku je donio visoki predstavnik 21.10.2002.godine koristei se ovlatenjima iz Dejtonskog sporazuma. Ovim zakonom je zamijenjnen zakon o zemljinim knjigama iz 1930.godine. zakoni o zemljinim knjigama u Bosni i Hercegovini se temelje na odredbama preuzetih iz austrijskog vremena kao i novim odredbama koje potiu iz njemakoh zemljinoknjinog prava koji je zahtijevao da na poslovima vezanim za nekretnine sudjeluju i notari to je novim zakonom i precizirano. Pored notara u zemljinoknjinim poslovima sudjeluju zemljinoknjini referenti, sudije, pravnici iz katastarskih ureda koji vre struno usavravanje. Zakon o zemljinim knjigama RS-a usvojila je Narodna skuptina Republike Srpske. Pored zakona doneeni su i slijedei Pravilnici: pravilnici o postupanju u zemljinoknjinim stvarima pravilnici o elektronskom nainu voenja zemljinih knjiga2

Zakon o premijeru i katastru nekretnina- Pai-Veskovi, Sarajevo 1984.god

8

pravilnici o obrazovanju i strunom ispitu za zemljinoknjinog referenta

voenje, odravanje, uspostava zemljinih knjiga, kao i upis nekretnina i prava na nekretninama u zemljinim knjigama FBiH i RS se zakonima ureuje. Voenje zemljinih knjiga obuhvata razliite akcije koje su neophodne da bi zemljine knjige pravilno funkcionirale u svakom momentu, odnosno onda kada je to potrebno. Neke od tih radnji su: nadzor nad vrenjem uvida u zemljine knjige, provoenje upisa, primanje zahtijeva, odluka o upisu u zemljine knjige, upisi u pomone registre poput registra vlasnika, registra parcela i samo arhiviranje u zemljiniknjinom sudu. Sudovi koji su nadleni za voenje zemljinih knjiga u RS-u su osnovni sudovi,a u FBiH taj zadatak obavljaju opinski sudovi. Pored sudija funkciju voenja zemljinih knjiga obavljaju i zemljinoknjini referenti i njegova ili sudijina odluka predstavlja pravni akt koji je zasnovan na pravilima iz zakona o zemljinim knjigama i zakona o vanparninom postupku.

9

4. OPI POJMOVI ZEMLJINOKNJINOG PRAVA4.1. Definiranje pojmova Zemljine knjige - (gruntovnica) su javne knjige (registar) u koje se upisuju nekretnine, vlasnitvo i druga stvarna prava i neka obvezna prava na nekretninama te odreeni drugi odnosi relevantni za pravni promet nekretninama. Zemljina knjiga u smislu ovoh zakona je jevana knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava koja su zakonom predviena za upis, kao i ostalih zakonom predvienih injenica od znaaja za pravni promet 3. Zemljine knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljine knjige uivaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje zemljita. Zemljine knjige se temelje na podacima katastarske izmjere. Zemljine knjige vode se o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. Zemljine knjige vode zemljinoknjini odjeli opinskih sudova gruntovnice. U zemljinoknjinom odjelu moete podnijeti prijedlog za upis vlasnitva, hipoteke, promjene adrese i drugih podataka, moete izvriti uvid u zemljine knjige kao i izvaditi zemljinoknjine izvatke odnosno ispise i prijepise iz zemljine knjige. Zemljinoknjini uloak je dio glavne knjige koja se odnosi na jedno zemljinoknjino tijelo4. Zemljinoknjino tijelo se satoji od jedne ili vie katastarski parcela koje se nalaze u istoj katastarskoj opini i na kojima postoje isti pravni odnosi. Zemljinoknjini uloak je odreen kao registar. Podruja zemljinoknjinih sudova u BiH imaju 150 katastarskih opina, nakon rforme sudova koja je ograniila broj zemljiniknjinih sudova na 48 u cijeloj BiH, te preuzimanjem katastarskih opina iz sudova koji su zatvoreni, ovaj obim je posato pravilo. Zemljinoknjino tijelo je jedna estica ili skup nih i one se nalaze u jednoj katastarskoj opini i imaju u prometu isti pravni status. estica odnosno katastarska parcela je dio zemljine povrine koji se nalazi u zemljinom katastru i on je oznaen posebnim brojem tzv.katastarskim brojem. estica kao3 4

Zakon o zemljinim knjigama- lan 2. stav 1 Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.232

10

dio jednog zemljinoknjinog tijela mora se po broju, povrini i onaci kulture poupuno podudarati sa brojem, povrinom i ounakom kulture, kako je za tu esticu oznaeno u katastru.

4.2. Predpostavke za upis u zemljine knjige Predpostvka koja je najbitnija za daljnju aktivnost u zemljinim knjigama je sam upis u zemljine knjige, odnosno podnosi se zahtjev za upis zemljine knjige. Uz zahtijev za upis trebaju se priloiti i dokazna dokumentacija na kojim se zahtjev temelji. To mogu biti: - isprava koja je osnov za stijecanje stvarnog prava - dokument na osnovu kojeg se dokazuje stvarno pravo - ovjera kopije sudske odluke koja je osnov za upis - neki drugi dokument kojim se potvruje stvarno pravo osigurano predbiljebom - prijavni list sa kopijom katastarskog plana - drugi dokumenti potrebni za upis koji su odreeni zakonom

Zemljinoknjini uloak sadri: posjedovnicu (popisni list, list A) u ovaj list se upisuju sve estice koje ine jedno zemljinoknjino tijelo. estice se upisuju rednim brojem, katastarskim brojem, naziv estice, ime predjela u kojem lee, kulturom i povrinom.

11

vlastovnicu (vlasniki list, list B) - upisuje se ime vlasnika i sva ogranienja kojima je vlasnik stegnut u raspolaganju sa svojim zemljinoknjinim pravima. U ovaj list se upisuje i pravna osnova stjecanja prava vlasnitva. teretovnicu (teretni list, list C) u ovaj liste se upisuju stvarna prava kojima je zemljite optereeno npr. Slunost ili zalono pravo. Podaci o nekretnini iz zemljine knjige i katastra moraju biti usklaeni. Ako postoji bilo kakva razlika izmeu podataka upisanih u katastru i podataka iz zemljinih knjiga kao to je oznaka estica, razlika u povrini ili opisu nekretnine, ti bi se podaci trebali uskladiti. Ako primjerice kupujete nekretninu, u svrhu dokazivanja usklaenosti podataka, prije kupnje nekretnine potrebno je provjeriti stanje nekretnine i to kako u zemljinim knjigama tako i u katastru. Zemljine knjige, izvaci, odnosno ispisi i prijepisi iz tih knjiga uivaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Smatra se da zemljina knjiga (u pravilu) istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje zemljita. Zemljina knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna knjiga vodi se za sva zemljita jedne katastarske opine. Ona se sastoji od zemljinoknjinih uloaka, u koje se upisuje samo jedno zemljinoknjino tijelo. Zemljinoknjini upisi provode se samo u glavnoj knjizi. Zemljinoknjini uloak sastoji se od tri lista posjedovnice, vlastovnice i teretovnice. Zbirku isprava ine isprave na temelju kojih je doputen zemljinoknjini upis. Knjini upisi su uknjiba, predbiljeba i zabiljeba.

Uknjiba je svaki bezuvjetan i definitivan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koja ne zavise ni od kakvog daljeg postupka5. Od novih imovinskih prava kao predmet upisa dolazilo je u obzir i pravo upravljanja u vrijeme kada je jo postojalo kao stvarno pravo. Ono se knjiilo na taj nain da se upisao organ upravljanja nekretninom i openarodne imovine. Kada se knjimo pravo stie, mijenja ili ograniava kao pozitivna uknjiba tada se naziva intabulacija, a uknjiba se naziva ekstrabulacijom kada uknjibom knjino pravo prestaje odnosno kada se brie iz zemljine5

Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.230.

12

knjige kao negativna uknjiba. Pravni uinci uknjibe

sastoje se u bezuvjetnom i

konanom stjecanju prijenosu ogranienju ili prestanku knjinih prava u onom opsegu i sadraju kako su upisana. Da bi se provela odreena uknjiba moraju biti ispunjene sve predpostavke za provedmu svakog zemljinoknjinog upisa. Vrenje uknjibe je ne temelju pravnih i javnih isprava a te isprave je potrebno podnijeti sudu u originalu ili ovjerenoj kopiji. Uknjiba je konaan upis prava na nekretninama, kojim se bezuvjetno stjeu, prenose, ograniavaju ili prestaju prava na nekretninama6 Predbiljeba je onaj upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniavaju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja7. Stoga se moe rei da je predbiljeba uvjetan upis. Karakteristika za predbuljebu je da se ona mora opravdati i opravdava se zabiljebom. Opravdana prebiljeba ima znaenje uknjibe8. Nakon ovoga je logino da da nakon opravdanja predbiljebe smatra se da je ono pravo koje je bilo samo predbiljeeno ve od poetka uknjieno. Prebiljeba se prije svega moe knjiiti kada ugovor odgovara optim ali ne i zemljino knjinim zahtjevima. Za upis predbiljebe moraju se ispuniti sve predpostavke koje se moraju ispuniti za upis svakog zemljinoknjinog upisa. Zabiljeba to je upis okolnosti i injenica koje su od utjecaja na raspolaganje nekretninama, odnosno to je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju oni osobni odnosi vlasnika koji su pravno relevantni za raspolaganjem knjinim pravom

4.3 Nekretnine koje se upisuju u zemljinu knjigu Vlasnik nepokretnosti na osnovu zakona, naslijivanja ili pravosnane odluke suda ili drugoh nadlenog organa ovlaten je da zahtjeva upis steenog prava u zemljine knjige. Pravo svojine steeno na osnovu naslijeivanja, zakona, odlukom suda ili nekog drugog nadlenog organa nemoe se suprostaviti pravu treeg savjesnog lica koje je postupajui sa povjerenjem u zemljine knjige podnijelo zahtijev za upis svog prava prije nego to je lice6 7

Zakon o zemljinim knjigama- lan 2 stav 5 Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.230. isto

8

13

koje je steklo pravo svojine na osnovu naslijeivanja, zakona, odluke suda ili drugog nadlenog organa zatrailo upis svog prava9. Obveza zemljinoknjinog suda je da se brine o uknjibi svih nekretnina zemljita i ostalih prava na zemljitu. Zanimljivo je da ne postoje nekretnine koje se nebi trebale upisati u zmljine knjige. Nekretnine koje se nalaze u javnoj upotrebi odnosno javna dobra, tretiraju se na poseban nain i upis ovih nekretnina se vre u posebnim zemljinoknjinim ulocima koje sadre samo upise A popisne liste no mora biti naznaeno da se radi o javnom dobru. Kada se upiu u zemljinu knjigu tada stvarna prava postaju vidljiva i imaju apsolutno djelovanje.

4.4. Predpostavka za upis nekretnina Za upis nekretnine u zemljinu knjigu potrebit je prijavni list sa preslikom katastarskog plana10. Da bi se nekretnina upisala u zemljinu knjigu potreban je prijavni list sa priloenom kopijom katastarskog plana. Veoma vana je i numeracija nekretnina. Ona slui za identifikaciju nekretnina koje su registrovane u zemljinoj knjizi. Podatke koje dobiva zemljinoknjini sud prilikom upisa nekretnine u zemljine knjige su: podatci o katastarskoj opini, broj parcele, opis nekretnine i njena veliina. Ovaj cijeli postupak se pokree ve navedenim prijavnim listom i katastarskim planom koji tono odreuju poloaj zemljita na terenu. Upis odreenih prava na nekretninama kao i upis promjena koje se deavaju a vezane su za nekretnine je obvezno da se upiu u zemljine knjige.

4.5. Obveza upisa

9

Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske, lan 52. objavljen je u Sl.glasniku RS broj 124/08 od 27.12.2008. a primjenjivat e se od 01.07.2009.godine 10 Zakon o zemljinim knjigama lan 7

14

Upis u zemljine knjige kao i sve promjene koje se deavaju na upisanoj nekretnini moraju se obavezno evidentirati. Ovom odredbom eli se postii prijava promjene prava tj.zahtijevanje uknjibe svih pravnih promjena kako sbi se sprijeilo bezknjino raspolaganje u pravnom prometu. Uvoenje notarske slube je ojaalo ovu obvezu upisa jer bez sudjelovanja notara kod obrade ugovora nije mogu pravni promet na nekretninama, obrada ugovora o promjeni vlasnitva, kreditnog ugovora i dr.

5. NADLENOST ZA VOENJE ZEMLJINIH KNJIGA15

5.1. Stvarna nadlenost za voenje zemljinih knjiga Sudovi koji su odreeni zakonom su oni koji vode evidenciju o zemljinim knjigama. Kada je ponovno stupio na snagu zakon o zemljinim knjigama, u BiH voenje knjiga je postao zadatak sudova, to zani da se time nastvalja duga tradicija toga da sudovi vode evidnecije o zemljinim knjiga i ta tradicija nije prekinuta. U Bosni i Hercegovni zemljine knjige su uspostavljene u za vrijeme 19.stoljea i dan danas se vode runo ba kao i u ono vrijeme. 5.2. Mjesna nadlenost za voenje zemljinih knjiga Za voenje zemljinih knjiga nadlean je onaj sud na ijem se podruju nalazi nekretnina11.

Mjesna nadlenost podrazumjeva da je za voenje zemljinih knjiga nadlean onaj sud na ijem se podruju nalazi nekretnina. Zadaa mjesne nadlenosti je da odreuje prostor djelovanja nadlenih slubi za voenje zemljinih knjiga koje su po enitetima podjeljenje na osnovne ili opinske sudove. Podruje zemljino knjinog suda je ustvari i podruje osnovnog odnosno opinskog suda. Ono to nije regulirano mjesnom nadlenou je sluaj kada se nekretnine nalaze u podruju vie sudova u oviru jednog entiteta, ali isto tako se moe pojaviti i sluaj kada se nekretnine nalaze na podruju oba entiteta.

5.3. Izmjena nadlenosti Ako doe do promjene nadlenosti nekog suda,a ta je promjena u skladu sa zakonom, tada voenje zemljine knjige prelazi na onaj sud koji je nadlean za to podruje. Postupak je11

Zakon o zemljinim knjigama lan 12

16

takav da se dotadanji dio u zemljinoj knjizi zatvara i taj spis sa aktima i to se sve predaje sadanjem nadlenom sudu odnosno onom sudu koji je sad aktivan na tom podruju gdje se nalazi nekretnina12. Do izmjene mjesne nadlenosti moe doi silom zakona kod promjene poruja sudova. No meutim i sudske osluke mogu dovesti do promjene nadlenosti. To se deava kada mjesnonadlean sud nadlenom sudu preda zemljino knjini list. Spis koji treba predati novom sudu je u ovom kontekstu onaj spis koji sadri dokumentaciju na kojoj se temelje podatci iz zatvorenog zemljinoknjinog uloka iz arhive. Zemljinoknjini referent novog nadlenog suda je obvezan da u napomeni o preuzimanju podataka u A, B, i C listu pri svakom upisu potvrdi da se novi zrmljinoknjini list podudara sa dosadanjim. 5.4. Zemljinoknjini referent U stvarnim i mjesnim nadlenim sudovima zemljine knjige vode posebni zemljinoknjini uredi. A slubenik za voenje tih zemljinih knjiga naziva se zemljinoknjini referent i taj referent obavlja svoju dunost pod nadzorom zemljinoknjinog sudije. Da bi jedan zemljinoknini referent mogao obavljati svju funkciju on mora biti struno sposoban za obavljanje svog posla odnosno mora imati poloen struni ispit. Oni se mogu podijeliti u dvije skupine. To su: 1. referenti koji vre zemljinoknjine poslove 2. zemljinoknjini refereni koji vre odgovarajue poslove u oblasti katastra nekretnina prema zakonu iz 1984.godine13.

6. NAELA ZEMLJINIH KNJIGA

12 13

www.rodoslovje-bloger.ba www.legalis.hr

17

U pravnim pravilima zemljinoknjinog prava dola su do izraaja stanovita naela na kojima je zasnovan itav institut gruntovnice. To su: naelo javnosti, povjerenja, stvarnosti, potpunosti, specijalnosti, preglednosti, konsenza, legaliteta, upisa i prvenstva. Naelo javnosti nam pokazuje da je uvid u zemljine knjige svakome dostupan i slobodan i da zemljine knjige uivaju javnu vjeru. Karakteristika za ovo naelo je da ima dvije strane- formalnu i materijalnu. Formalno naelo javnosti nam pokazuje da svatko moe razgledati zemljinu knjugu, odnosno moe se njom koristiti i uzimati orijepise i gruntovne izvatke a da zato nemora dokazivati postojanje nekog pravnog interesa. Materijalna strana naela javnosti nam govori da zemljine knjige uzimaju kao vjerodostojne u pogledu istinitosti i potpunosti. Naelo povjerenja je nuna posljedica matreijalne strane naela javnosti14. Ako se jednom uzme da je sadraj zemljinih knjiga istinit i potpun. Poznavanje stanja u zemljinim knjigama je presumptio juris et de jure. Prema tome nitko se nemoe pozvati na injenicu da mu stanje u zemljinoj knjizi nije bilo poznato. Ovo naelo dijeluje u dva smijera, negativnom kao naelo povjerenja u potpunost i pozitivnom kao naelo povjerenja u istinitost. Pravni uinci naela povjerenja i naela upisa meusobno se dopunjuju i uvjetovani su jedni drugim. Naelo stvarnosti znai da su objekti upisa u zemljine knjige nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama. Ovo naelo odreuje predmet upisa u zemljine knjige. Pokretnine se ne upisuju u zemljine knjige. Naelo potpunosti ovo naelo zahtjva da zemljine knjige sadre sve podatke koji su pravno relevantni za promet nekretnina, kao to su podatci o vrsti i veliini nekretnine, o vlasniku, teretima i dr. Naelo specijalnosti ovo naelo se naziva jo i naelom odreenosti. Karakteristika ovog naela je da svaki upis u zemljinoj knjizi ini jedu zasebnu, samostalnu i odreenu pravnu cjelinu. Naelo preglednosti to je zahtjev da se zemljine knjige ustanove i vode tako da se svatko moe brzo i lako o upisanim nekretninama u zemljine knjige te o stvarnim pravima14

Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.231.

18

na tim nekretninama. To se postie sustavom realnih folija, voenjem glavne knjige i zbirke isprava (dvoknjienje) i raznim tehnikim mjerama (nedoputenih precrtavanja, brisanja isl.)15 Naelo konsenza karakteristika ovog naela je ta da se upisi u zemljine knjige mogu vriti samo od strane nadlene osobe i na temelju saglasnosti te iste osobe ije se pravo prenosi ukida ili ograniava i osobe koja stjee zemljinoknjino pravo. Naelo legaliteta zahtjeva da sud po slubenoj dunosti mora ispitati opstojnost takonom predvienih predpostavki upisa u zemljine knjige. Naelo upisa ovo naelo podrazumjeva da se stvarna prava na nekretninama stjeu iskljuivo upisom u zemljine knjige. Upis u zemljine knjige je modus ili nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama u znaenju predpostavke tog stjecanja. Upis ima konstitutivno znaenje. Naelo upisa nije mogue potpuno provesti. Ovo naelo se ne odnosi na nekretnine koje nisu upisane u zemljine knjige ali postoje i neki sluajevi izvanknjinog stijecanja vlasnitva i prava slunosti. To naelo je provedeno kod hipoteke odnosno zalonog prava na nekretninama. Naelo prvenstva ili prioriteta ovo naelo nam govori da pravni uinak upisa se ravna prema njegovom prvenstvenom redu a on prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao zemljinoknjinom sudu. Od dva ili vie zahtijva pravi uinak upisa proizvest e najranije prisigli zahtijev. Prior tempore potior jure- raniji u vremenu-jai u pravu. Radi ustanovljenja reda prvenstva potrebno je evidentirati dan, sat pa i minutu kad je podnesak sa zahtjevom za upis stigao sudu i to njegovu zemljinoknjinom odjelu16.

7. PRAVA KOJA SE UPISUJU U ZEMLJINE KNJIGE15 16

Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari str.232 isto

19

U zemljinu knjigu upisuju se slijedea prava: - vlasnitvo, suvlasnitvo i zajedniko vlasnitvo - sudsko zalono prvao i nadzalono pravo - hipoteka i zemljini dug - stvarne slunosti - pravo dugoronog najma i zakupa, pravo pree kupovine i ptravo otkupa - plodouivanje - stvarni tereti - prava koritenja Ona stvarna prava koja pripadaju svakom pojedinom vlasniku zemljinoknjinog tijela upisuju ui u zemljinoknjinom uloku se na zahtijev vlasnika zemljinoknjinog tijela upisuju i u zemljinoknjinom uloku njegovog zemljinoknjinog tijela. U zemljine knjige se ne upisuje: nasljedno pravo, legat, dravina, pravo retencije. Postoje odreena prava iji je upis mogu, ali je suvian kao to je zakonsko pravo pree kupovine jer ono djeluje erga omnes po sili zakona 17

8. ZAKLJUAK

17

Dragoljub Simonovi Reafirmacija zemljinih knjiga, Anali pravnog fakulteta Beograd 2000- str.147.

20

Ova tema prilikom pisanja se pokazala veoma zanimljivom ali i zahtijevnom za pisanje jer ova tema sadrava dosta stavki o zakonima koji su vezani za zemljine knjige pa su bili potrebni mnogi resursi da bi se ovaj rad napisao. Prilikom itanja moe se primjetiti da je rad baziran na razvoju zemljinih knjiga na podruju Bosne i Hercegovine pa sve do danas. Posebna panja je posveena zakonima o zemljinim knjigama koji se primjenjuju na podruju Bosne i Hercegovine. Cilj pisanja ovog rada je uglavnom saznanje o znaaju i razvoju zemljinih knjiga na podruju nae zemlje pa sam u sklopu toga rad zapoeo pisanjem o razvoju zemljinih knjiga od poetka pa sve do danas, ali naveo sam i znaajke zemljinoknjinog prava danas i pokuao sam uporediti ta dva razdoblja. Prilikom pisanja ovog seminarskog rada koristio sam razliitu literaturu kao to je zakon o zemljinim knjigama, izmeu ostalog, tako da sam se i upoznao sa zakonima koji obuhvataju zemljinoknjine poslove. Ministarstvo pravde entiteta provodi aktivnosti kako bi se uspostavio efikasan sistem registracije nekretnina i uskladili podatci u zemljinoj knjizi i katastru nekretnina. No mnogo je nezainteresiranih za ovu potrebnu reformu ali ministarstvo pravde e i dalje intezivno raditi na reformi zemljinih knjiga kako bi se usposatvio efikasan nain registracije nekretnina te se osigurala pravna sigurnost u prometu nekretninama, a sve u cilju sigurne i brze usluge zemljinoknjinih ureda koji trebaju biti dostupni za sve graane u svakom vremenu.

LITERATURA:

21

1.Graansko pravo-Stvarno pravo drugi dio prof.dr. Martin Vedri i Petar Klari 2. Zakon o premijeru i katastru nekretnina- Pai-Veskovi, Sarajevo 1984.god 3. Zakon o zemljinim knjigama 4. Zakon o stvarnim pravima Republike Srpske, lan 52. objavljen je u Sl.glasniku RS broj 124/08 od 27.12.2008. a primjenjivat e se od 01.07.2009.godine 5. www.legalis.hr (25.10.2009) 6. Dragoljub Simonovi Reafirmacija zemljinih knjiga, Anali pravnog fakulteta Beograd 2000

22