RRiF Visoka škola za financijski menadžment Zagreb

Martićeva 29

SEMINARSKI RAD

Tema: Porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj

Ime i prezime: Dijana Mikulec

Kolegij: Stručna praksa

Predmetni nastavnik: Jasna Vuk, dipl.oec

Zagreb, kolovoz 2010.

0

1. UVOD........................................................................................................................2

2. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST...................................................................3

2.1 Porezni obveznik........................................................................................4

2.2 Mjesto i vrijeme oporezivanja....................................................................5

2.3 Nastanak porezne obveze...........................................................................6

3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ...............9

3.1 Porezna osnovica........................................................................................10

3.2 Porezne stope..............................................................................................11

3.3 Obilježja poreza na dodanu vrijednost i pretporez....................................13

3.4 Oblici i metode obračuna poreza na dodanu vrijednost……….................14

4. VOĐENJE KNJIGOVODSTVA I ČUVANJE DOKUMENTACIJE.................15

4.1 Izdavanje računa...........................................................................................17

4.2 Čuvanje dokumentacije................................................................................18

5. ZAKLJUČAK............................................................................................................19

6. LITERATURA..........................................................................................................20

1

1. UVOD

Predmet ovog rada jest specifičnosti poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj.

Svrha PDV-a je prikupljanje poreznih prihoda koje se u potpunosti ostvaruje kada pozitivne

osobine ovog poreza - neutralnost i izdašnost - dolaze do punog izražaja.

Struktura rada podijeljena je na tri dijela:

u prvom poglavlju govori se o porezu na dodanu vrijednost, poreznim

obveznicima, mjestu i razdoblju oporezivanja te nastanku porezne obveze.

drugi dio usmjeren je na porez na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj,

poreznim osnovicama, poreznim stopama, obilježjima pretporeza te oblicima i

metodama obračuna PDV-a.

treći dio je o vođenju knjigovodstva i čuvanju dokumentacije te kako funkcionira

način izdavanja računa za isporučena dobra ili obavljene usluge.

2

2. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

U poreznoj strukturi, porez na dodanu vrijednost jedan je od oblika općeg poreza na

promet. PDV je opći porez na potrošnju koji se ubire od velikog broja dobara i usluga za razliku

od selektivnih poreza na dobra i usluge, odnosno porezni oblik kojim se oporezuje vrijednost što

ju je prodavač dodao na cijenu kupljenog odnosno prodanog proizvoda ili usluge. Porezna

osnovica toga poreza jest razlika između kupovne i prodajne cijene. Tim se porezom oporezuju

sve prometne faze na putu robe od proizvođača do krajnjeg potrošača. PDV je stabilan i

fleksibilan izvor državnog prihoda.

Uveden je 1. siječnja 1998. godine i tada dolazi do najvećeg povećanja poreza na promet

u prodajnoj cijeni proizvoda koje kupuju građani, a koji su bili oslobođeni plaćanja poreza na

promet. To su kruh, mlijeko, ulje, masti... do 31. prosinca 1997. porezna stopa tadašnjeg poreza

na promet iznosila je 10%, a nakon toga dolazi do povećanja na 22% što je za krajnjeg potrošača

značajno porezno opterećenje.

Još veće opterećenje dolazi izmjenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov.,

br. 094/2009) koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2009. Tada se umjesto stopa od 22% povećava

na i 23%.

3

2.1 Porezni obveznik

Obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) jesu:

1. Poduzetnik (fizička ili pravna osoba) koji isporučuje dobra ili obavlja usluge,

2. Uvoznik dobara u tuzemstvo, uključujući prijam i druge oblike uvoza dobara,

3. Poduzetnik (izvoznik) koji na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu

jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara

ili usluga,

4. Izdavatelj računa ako na računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže

PDV, iako za to nije ovlašten,

5. Domaći poduzetnik kojem uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu,

6. Iznimno, tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave, političke stranke,

sindikati i komore ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost,a neoporezivanje te

djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica.1

Poduzetnik čija ukupna vrijednost isporučenih dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj

godini je iznosila manje od 85.000,00 kuna nije obveznik PDV-a, nema pravo na iskazivanje

PDV-a na izdanim računima, ne može odbiti PDV koji mu zaračunavaju ostali poduzetnici, te ne

podnosi poreznu prijavu. Isto tako on može do kraja tekuće godine zatražiti od Porezne uprave da

od 1. siječnja slijedeće godine bude obveznik PDV-a, što Porezna uprava utvrđuje rješenjem koje

obvezuje poduzetnika narednih 5 kalendarskih godina. Poduzetnik čija godišnja vrijednost

isporuka dobara i obavljenih usluga prelazi svotu bez PDV-a od 85.000,00 kuna treba izvijestiti

1 Ministarstvo financija RH : Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb, 2010., str. 28.

4

nadležnu Poreznu upravu prijavom u registar obveznika PDV-a na Obrascu P-PDV do 15.

siječnja tekuće godine.

I za poduzetnike koji su u tijeku godine poslovali samo dio godine, primjerice samo

nekoliko mjeseci, za ulazak u sustav PDV-a vrijedi kriterij ostvarenog prometa u visini od

85.000,00 kuna. U praksi se tako i postupalo pa poduzetnici nisu «po sili zakona» morali ući u

sustav PDV-a sve dok nisu prešli navedenu granicu prometa, neovisno o tome jesu li u

prethodnoj godini poslovali tri, pet, osam ili pak svih dvanaest mjeseci.2

2.2 Mjesto i razdoblje oporezivanja

Porez na dodanu vrijednost se plaća:

1. na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, robe, opreme) i sve obavljene usluge u

tuzemstvu uz naknadu što ih poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili

drugom djelatnosti,

2. isporuke svih vrsta dobara i sve usluge što se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili

odluka državnih tijela, i

3. na uvoz dobara u tuzemstvo, gdje se tuzemstvom smatra teritorij Republike Hrvatske, pri

čemu se pod uvozom podrazumijeva i unos i prijem i drugi oblici uvoza dobara.3

Porez na dodanu vrijednost plaća se prema mjestu isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri čemu

se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno obavljanja usluga.

2 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 386.

3 Ministarstvo financija RH : Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb, 2010., str. 30.

5

Mjestom isporuke dobara podrazumijeva se :

mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke ako nije otpremljeno. Ako je

dobro otpremljeno, tada se smatra da je mjesto isporuke dobra ono mjesto na

kojemu se ono nalazilo na početku otpreme,

mjesto postavljanja dobra koje postavlja isporučitelj ili netko u njegovo ime.

Mjestom obavljanja usluga podrazumijeva se :

sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju.

Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra

mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom

obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje

stalno boravište ili prebivalište.

Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, neoporezivanje ili stjecanje neopravdanih povlastica,

ministar financija može propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje se usluga

koristi odnosno obavlja.

2.3 Nastanak porezne obveze

Pri obračunu PDV-a prema izdanim računima, porezna obveza nastaje istekom

obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobra ili usluge, i u visini poreza sadržanog

u obavljenim i zaračunatim isporukama tijekom obračunskog razdoblja. Kod obračuna poreza

prema primljenim naknadama, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu

je naknada primljena odnosno naplaćena.

Obračunska razdoblja kod PDV-a su :

6

Mjesečno ili tromjesečno obračunsko razdoblje – obračunska razdoblja su od prvog do

posljednjeg dana u mjesecu. Tako će tromjesečni obveznici PDV-a biti poduzetnici koji

su ostvarili vrijednost isporučenih dobara i usluga zajedno s PDV-om u prethodnoj

kalendarskoj godini (čl. 16. st.3. Zakona o PDV-u), manju od 300.000,00 kuna.4 Svi ostali

će utvrđivati poreznu obvezu mjesečno.

Godišnje obračunsko razdoblje – od prvog do posljednjeg dana kalendarske godine,

odnosno poslovne godine – svi obveznici PDV-a dužni su podnositi godišnju poreznu

prijavu.

Porezna obveza ili pravo na povrat poreza (uplata ili povrat) za obveznike poreza na dohodak

utvrđuje se u obračunskom razdoblju (mjesečno, tromjesečno ili po konačnom obračunu) =

obračunani PDV prema primljenim (naplaćenim) naknadama za izdane račune po isporučenim

dobrima i obavljenim uslugama u obračunskom razdoblju – iskazani i plaćeni pretporez po

ulaznim računima za primljene isporuke dobara i usluga u tom obračunskom razdoblju. Obrasci i

rokovi podnošenja prijave u Registar poreznih obveznika i podnošenje porezne prijave prikazani

su u Tablici 1.

Obveznik

4 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 388.

7

Naziv obrasca podnošenja

obrasca

Krajnji rok podnošenja obrasca

P - PDV- prijava u

Registar

obveznika poreza

na dodanu

vrijednost

Porezni obveznik - Prije početka obavljanja poduzetničke djelatnosti

koja podliježe oporezivanju

- Najkasnije do 15. siječnja tekuće godine

poduzetnici koji su u prethodnoj godini obavili

oporezive isporuke iznad 85.000 kn ili ako su

obavljene oporezive isporuke u razdoblju u kojem

su poslovali svedene na godišnju razinu veće od

85.000 kn

PDV – prijava

poreza na dodanu

vrijednost

Porezni obveznik - Do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za proteklo

obračunsko razdoblje

PDV – K – prijava

konačnog

obračuna poreza

Porezni obveznik - Za obveznike poreza na dohodak do kraja veljače

tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu

- Za obveznike poreza na dobit do kraja travnja

tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu

- 3 mjeseca od dana prestanka poslovanja

Tablica 1. Obrasci i rokovi podnošenja PDV-a

Izvor: Ministarstvo financija RH: Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb 2010., str. 45

U tablici 1. prikazani su tipovi obrasca PDV-a. Obračunani i prijavljeni porez za obračunsko

razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje porezne

prijave odnosno konačnog obračuna poreza.

Osim navedenih obrazaca, podnositi se mogu i obrasci:

8

ZP- PDV – Zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost za strance- nerezidente.

PDV- F – Evidencija računa radi povrata poreza na dodanu vrijednost.

PDV- P – Zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost.

3. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ

Porez na dodanu vrijednost uveden je 1. siječnja 1998. umjesto dotadašnjeg poreza na

promet. Hrvatski Zakon o PDV-u rađen je na temelju Šeste smjernice EU i uz pomoć njemačkih

poreznih stručnjaka. Sustav PDV-a otežava izbjegavanje plaćanja poreza budući da su za visinu i

plaćanje porezne obveze podjednako zainteresirani i prodavatelji i kupci. Prisutna je uzajamna

kontrola jer su porezni obveznici zainteresirani za izdavanje računa radi mogućnosti odbitka

pretporeza.

Svrha poreza na dodanu vrijednost kao novog oblika oporezivanja je u tomu da se njime

oporezuje samo dodana vrijednost, a to se postiže praktično na način da porezni obveznik odbija

porez koji su mu kroz nabavnu cijenu zaračunali drugi porezni obveznici. Na primjer, porezni je

obveznik u obračunskom razdoblju isporučio proizvode u vrijednosti od 100.000,00 kuna. On je

dužan na isporučene proizvode zaračunati porez na dodanu vrijednost uporabom stope od 23% u

iznosu od 23.000,00 kuna. U istom razdoblju drugi porezni obveznici isporučili su njemu

proizvode ili obavili usluge u vrijednosti 10.000,00 kuna, na što su mu zaračunali porez po stopi

23%, dakle 2.300,00 kuna. Porezni obveznik na temelju toga u obračunskom razdoblju plaća

državi porez u iznosu od 20.700,00 kuna odnosno razliku između 23.000,00 PDV-a koje je on

zaračunao i 2.300,00 kuna PDV-a koje su njemu zaračunali drugi obveznici.

9

U obračunskom razdoblju račun služi kao dokument za odbitak obračunatog poreza,

odnosno oporezivanjem prema izdanim računima porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne

obveze odbija porez plaćen ili obračunan po računima onih poreznih obveznika koji su njemu

isporučili dobra ili usluge (dobavljači). U nekim slučajevima zaračunani porez u računu

dobavljača može biti veći u ulaznom računu od poreza na izlaznom računu. U tom slučaju

porezni obveznik ima pravo na povrat poreza. To se redovito događa kad porezni obveznik svoje

proizvode (ili njihov veći dio) izvozi u inozemstvo jer je izvoz proizvoda rasterećen poreza na

dodanu vrijednost.

3.1 Porezna osnovica

Prema čl. 8 Zakona o PDV-u osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za

isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili

usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu

vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili

usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge. U poreznu

osnovicu ne ulaze svote koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe, ne

ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa. Za

izuzimanje usluga i dobara porezna osnovica se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti u trenutku

isporuke dobara ili usluge. Međutim, kada se radi o uzimanju dobara za reprezentaciju, prema čl.

8. st. 1.Pravilnika o PDV-u osnovica je 70% tržne vrijednosti u visini cijene nabave, odnosno

cijene proizvodnje ako se radi o vlastitim proizvodima.5

5 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 390.

10

3.2 Porezne stope

U Republici Hrvatskoj postoje 3 porezne stope od 23%,10% i 0%.

Dobra oporeziva stopom PDV-a od 0%

PDV se plaća po stopi od 0% na sve vrste ispečenog kruha, sve vrste mlijeka, knjige stručnog,

znanstvenog,umjetničkog kulturnog i obrazovnog sadržaja, lijekove određene Odlukom o

utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, proizvode koji se

kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo, znanstvene časopise i usluge javnog prikazivanja

filmova. Porezna stopa od 0% primjenjuje se od 1. studenoga 1999.godine, a nulta stopa PDV-a

za usluge organiziranog boravka stranih turista koje su se plaćale doznakama iz inozemstva,

primjenjivala se do 31. prosinca 2005.godine.6 Primjena nulte stope znači da je porezni obveznik

mogućnosti u cijelosti nadoknaditi porez plaćen na svoje inpute, te je za to u potpunosti

oslobođen do plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Izuzeće je porezno oslobađanje kod kojeg ne

postoji pravo na odbitak pretporeza, stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja. Porezni

obveznik na čiji se proizvod primjenjuje nulta stopa obvezan je na svoj proizvod obračunati PDV,

ali po stopi koja je u ovom slučaju jednaka nuli, i ta nulta porezna stopa zapravo znači izuzeće tj.

oslobađanje od plaćanja PDV-a. Takav porezni obveznik s nultom stopom ulazi u sustav poreza

na dodanu vrijednost, ne obračunava PDV na svoju prodaju, može vratiti cjelokupan iznos na

korištene inpute, ima pravo na odbitak pretporeza.

Usluge oporezive stopom PDV-a od 10%

PDV se plaća po stopi od 10% na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili

punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske

provizije, novine i časopise otisnute na papiru koje izlaze dnevno ili periodično, osim na one koje

6 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 391.

11

služe oglašavanju ili sadrže oglase. Novine i časopisi koji uglavnom sadrže oglase ili služe

oglašavanju smatraju se one novine i časopisi u čijem je sadržaju više od 50% oglasnog sadržaja.

Komercijalnim ugostiteljskim objektima sukladno čl. 60. st. 2. Pravilnika o PDV-u smatraju se i

hoteli, turistički apartmani, kampovi, kamp naselja, kuće za odmor, prenoćišta, hosteli, plovni

objekti, odmarališta i apartmani. Preračunata porezna stopa od 10%, sukladno čl. 60. st. 6.

Pravilnika o PDV-u iznosi 9,0909%.7

Usluge oporezive stopom od 23%

PDV se plaća po stopi od 23% na poreznu osnovicu (naknadu za isporučena dobra ili obavljene

usluge) prilikom isporuke svih ostalih dobara i usluga. Kada se iz naknade u kojoj je već sadržan

i obračunan porez po stopi od 23% mora izračunati svota PDV-a tada se primjenjuje preračunata

stopa koja iznosi 18,6992%.

3.3 Obilježja PDV-a i pretporez

Prednosti PDV-a ogledaju se u sljedećem:

● to je porez na potrošnju neutralan u odnosu na izbor potrošača i proizvođača;

● djelotvornije oslobađa inpute od poreza na potrošnju ;

● učinkovitije oporezuje usluge ;

● snažnije oslobađa od poreznih iskrivljenosti roba koje se izvoze :

● osigurava veću zaštitu od porezne evazije;

● ubire više poreznih prihoda od potrošnje.

7 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 392.

12

Porez na dodanu vrijednost kumulativni je sve fazni porez kod kojega se vraća pretporez

na dobra i usluge koje se dalje prodaju u izvozno-prometnom lancu, i nema prikrivene izvozne

premije i prikrivene uvozne carine kao što je kod jednofaznog poreza na promet.

U primjeni poreza na dodanu vrijednost plaća se pretporez, odnosno pretporez je:

● iznos PDV-a što je iskazan na računima za isporuke dobara ili usluga što su

ih drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku,

● iznos PDV-a što je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu,

● iznos poreza što je platio domaći poduzetnik kojemu je uslugu oporezivu

u tuzemstvu obavio poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu.

Pretporez se može odbiti od porezne osnovice na temelju:

1. računa koji sadrže sve zakonom propisane podatke i posebno iskazani obračunani PDV,

2. uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan PDV što je obračunan i plaćen pri uvozu

dobara,

3. dokaza o uplati PDV-a što ga platio domaći poduzetnik kojemu je uslugu oporezivu u

tuzemstvu obavio inozemni poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu i za što mu je ispostavio

račun.

Pretporez se može odbiti čak i u slučaju propadanja ili gubitka nabavljanog proizvoda, jer

to odbijanje pretporeza ne ovisi o trenutku kada je proizvod isporučen. Pravo na odbitak

pretporeza nemaju poduzetnici koji su oslobođeni plaćanja PDV-a i poduzetnici koji nisu

obveznici PDV-a.

3.4 Oblici i metode obračuna PDV-a

13

Oblike PDV-a treba razlikovati s aspekta ovisnosti o poreznom tretmanu kapitalnih

dobara koje poduzetnik kupuje od drugih dobavljača. Tako razlikujemo 3 oblika poreza na

dodanu vrijednost: proizvodni oblik, dohodovni oblik i potrošni oblik.

►Proizvodni oblik- porez na bruto dodanu vrijednost

Postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak

nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije. Porezna je osnovica za porez bruto nacionalni

dohodak (BND) zemlje. Taj dohodak čini zbroj neto investicija, amortizacije i osobne potrošnje.

►Dohodovni oblik – porez na neto nabave osnovnih sredstava

Porezna osnovica je neto nacionalni dohodak (NND), koji se dobije kada se od bruto

nacionalnog dohotka oduzme amortizacija osnovnih sredstava ( tj. dozvoljava se odbitak troškova

amortizacije prilikom prodaje).

►Potrošni oblik – porez na osobnu potrošnju

Primjenjuje se u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 1998. Izuzima iz osnovice

oporezivanja cjelokupni iznos utrošen za nabavu kapitalne imovine od drugog poduzetnika u

godini u kojoj su ta sredstva kupljena. Ovdje se od vrijednosti prodaje oduzimaju rashodi za

sirovine i bruto investicija. Zato potrošni tip odgovara samo ukupnoj osobnoj potrošnji. Potrošni

oblik je neutralan jer zamjena kapitala radom ne utječe na poreznu obvezu. Porezna osnovica je

ekvivalentna ukupnim izdacima privatne potrošnje prikazane u nacionalnim računima uz

korekciju za određena prilagođavanja.

Metode obračuna PDV-a su :

14

► Kreditna metoda – vrijednost PDV plaćenog na inpute se oduzima od PDV koje se

treba platiti na vrijednost prodaje. Porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija

porez plaćen u prethodnoj fazi. Račun služi kao dokumentacija za odbitak prethodno

obračunanog poreza. Kreditna metoda se primjenjuje u Hrvatskoj.

►Metoda oduzimanja – od vrijednosti prodaje oduzima se vrijednost kupovina te

primjenjuje PDV

►Metoda zbrajanja – dodana vrijednost jednaka zbroju nadnica, renti, kamata i neto

profita.

4. VOĐENJE KNJIGOVODSTVA I ČUVANJE DOKUMENTACIJE

Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za

točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost. Temelj za

knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće

isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o

uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne

za obračun i plaćanje poreza i korištenje prava na odbitak pretporeza. Knjigovodstvo poduzetnika

i knjige izdanih i primljenih računa moraju se voditi prema načelima točnosti, urednosti i

pravodobnosti prema Zakonu o računovodstvu i drugim propisima koji uređuju vođenje knjiga

poduzetnika.

15

Porezni obveznik koji plaća porez prema izdanim računima mora u svome knjigovodstvu

osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje PDV-a, a osobito:

ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s porezom, iznosu naknade za

isporuke dobara i obavljene usluge koje ne podliježu oporezivanju, iznosu

naknade za isporuke dobara i usluge koje su oslobođene poreza, iznosu

naknade za isporuke dobara i usluga koje se oporezuju po stopi od 0% , 10% ,

i 23% bez obzira kome su obavljene,

obračunanom porezu po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene

usluge, koji mora biti razvrstan po propisanim poreznim stopama

ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge bez poreza, o ukupnom

iznosu naknada s porezom te iznosu naknada za primljena dobra

razvrstanim po poreznim stopama,

►o obračunanom porezu po računima za primljena dobra i korištene

usluge (pretporezu) razvrstanom po poreznim stopama,

► o obvezi poreza za uplatu i uplati poreza,

► o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj uplati.8

8 Porezna-uprava.hr. URL: http://propisi.porezna-uprava.hr/index_open.asp?idPropisa=949&jid=1&ime=Zakon%20o%20porezu%20na%20dodanu%20vrijednost [17.rujna 2010.]

16

4.1 Izdavanje računa

Porezni obveznik mora ispostaviti račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na

računu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge

koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na računu treba navesti da porez na

dodanu vrijednost nije zaračunan.

Račun mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

2. ime, adresu i matični broj ili JMBG poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge,

3. ime, adresu i porezni broj poduzetnika komu su isporučena dobra ili obavljene usluge,

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara, te vrstu i količinu obavljenih usluga,

5. nadnevak isporuke ili obavljenih usluga,

6. iznos naknade isporučenih dobara ili obavljenih usluga razvrstane po poreznoj stopi,

7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,

8. zbrojni iznos naknade i poreza.9

Vrste računa:

R-1 – ispostavlja ga obveznik poreza na dobit koji PDV plaća prema izdanim

računima

R-2 – ispostavlja ga obveznik poreza na dohodak koji PDV plaća prema

primljenim (naplaćenim) naknadama

9 Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb: RRIF Plus, str. 397

17

4.2 Čuvanje dokumentacije

Prema čl. 24. Zakona o PDV-u porezni obveznici moraju izdane i primljene račune,

dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente na osnovi kojih su

korištena oslobođenja od plaćanja poreza, obračune poreza kao i svu drugu dokumentaciju bitnu

za utvrđivanje i plaćanje poreza čuvati najmanje pet godina od proteka godine na koju se odnose.

Iznimno dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina po ovome Zakonu mora se

čuvati najmanje deset godina od proteka godine na koju se odnosi. Radi osiguravanja podataka o

izdanim i primljenim računima i  porezu sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora

voditi posebne evidencije :

knjiga izdanih ( izlaznih) računa (I- RA) za isporuke dobara i usluga

knjiga izdanih ( izlaznih) računa (I- RA) za primljene predujmove

knjiga primljenih (ulaznih) računa (U-RA) za primljena dobra i usluge

knjiga primljenih (ulaznih) računa (U-RA) za dane predujmove

posebne evidencije za uvezena dobra - radi osiguravanja podataka o pretporezu

plaćenom pri uvozu

posebne evidencije za plaćeni PDV na usluge inozemnih poduzetnika10

Knjige izdanih i primljenih računa zaključuju se za svaku kalendarsku godinu odnosno i

pri prestanku poslovanja.Ukoliko porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve

podatke potrebne za utvrđivanje porezne osnovice odnosno poreza kao i pretporeza, nije obvezan

posebno voditi knjige i evidencije.

10 Ministarstvo financija RH : Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb, 2010., str. 45

18

5. ZAKLJUČAK

Porez na dodanu vrijednost je najrasprostranjeniji sistem oporezivanja prometa roba

(dobara) i usluga u svijetu. Primjenjuje se u preko 120 država svijeta, a u Rebublici Hrvatskoj

uveden je 1. siječnja 1998. godine. Porez na dodanu vrijednost je indirektni porez, što znači da se

ne prikuplja direktno od lica koje je porezni obveznik, već od lica koja se smatraju krajnjim

potrošačima.

PDV-om se oporezuje samo dodana vrijednost na način da porezna osnovica ne obuhvaća

porez obračunat pri nabavi roba i usluga (ulazni promet) nego se porez plaća na vrijednost

dodanu u oporezivoj fazi (izlazni promet). Hrvatski zakon o PDV-u temeljen je na potrošnom

obliku, kreditnoj metodi ubiranja, načelu odredišta, vrlo širokom opsegu oporezivih transakcija,

načelu jednostopnog sustava oporezivanja i načelu ograničene primjene posebnih postupaka

oporezivanja. Najvažniji je preventivni instrument u borbi protiv sive ekonomije. Nastao je u

skladu sa propisima Šeste smjernice i njemačkih poreznih stručnjaka. Obveznici PDV-a su oni

poduzetnici koji ispunjavaju određene uvjete prema odredbama Zakona o PDV-u, a na poreznu

osnovicu im se oporezuje stopa od 0%, 10% ili 23%.

19

6. LITERATURA

1. Ministarstvo financija RH: Hrvatski porezni sustav, Porezna uprava, Zagreb, 2010

2. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00,

73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09

3. Opći porezni zakon ('Narodne novine' br. 147/08)

4. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost ('Narodne novine' br. 149/09)

5. Brkanić, V. et al. (2010) Računovodstvo poduzetnika s primjerima knjiženja. Zagreb:

RRIF Plus

Internet adrese:

1. www.mfin.hr

2. www.nn.hr

3. www.poslovniforum.hr

20