Sadraj1.UVOD12.ENERGIJA22.1.Vrste elektrana33.SUNCE44.SOLARNE ELEKTRANE - SOLARNA TEHNOLOGIJA54.1. Kako rade solarne elije54.2. Vrstesolarnih elija64.3. Foto naponske elektrane84.4. Solarna elektrana parabolina protona114.5. Solarna elektrana solarni toranj114.6. Solarna elektrana parabolini tanjur125.SOLARNE ELEKTRANE U HRVATSKOJ136.ZAKLJUAK167.LITERATURA17

17

1. UVOD

Sve izraenije zagaenje ivotne sredine, intenzivne promjene klime, rast cijene fosilnih goriva i predvianja o njihovom nestanku u budunosti utjeu na to da se stanovnici Zemlje okreu ka racionalnom koritenju energije kroz primjenu mjera energetske efikasnosti i koritenje obnovljivih izvora energije. Najvei izvor obnovljive energije je Sunce. Ona se iri svemirom u obliku svjetlosne i toplotne energije tako da samo jedan njen mali dio dolazi do Zemlje, gdje se pretvara u druge vrste energija.Koliina energije Sunevog zraenja koja je neiscrpna predstavlja osnovni izvor ivota na Zemlji i veliku prednost u odnosu na sve ostale koritene izvore. Danas se sa izuzetnom panjom vre istraivanja u cilju razvoja efikasnih tehnologija koritenja energije Sunevog zraenja za zadovoljavanje sve izraenijih energetskih potreba. Naroito se ulau veliki napori da se mnogobrojne tehnologije koritenja Suneve energije, to prije komercijaliziraju i uine kompatibilnim sa postojeim energetskim izvorima. Tako bi sve vei dio energetskih potreba na Zemlji pokrivao energijom sunca, mijenjajui ekoloki nepoeljna fosilna goriva.. Da bismo mogli govoriti o Sunevoj energiji, najprije moramo spomenuti da je Sunce sredinja zvijezda Sunevog sistema, sistema u kojem se mi (planet Zemlja) nalazimo. Energija sa Sunca do Zemlje dolazi u obliku Sunevog zraenja. Dio te energije dolazi i do zemlje, i omoguuje odvijanje svih procesa, od fotosinteze do proizvodnje elektrine energije. Kroz povijest se nalazi niz primjera iskoritavanja energije Sunca. Koristi se jo od 7. stoljea, od antikih civilizacija, zatim preko starog vijeka. Tada je otkriveno da je Sunce u centru Sunevog sistema, a ne kako se prije vjerovalo Zemlja. Slijedi novije doba i pojava solarnih elija, kolektora i elektrana. Prvi i najpoznatiji oblik upotrebljavanja Sunca za dobivanje energije koji se moe iskoristiti je svakako dobivanje vatre. Tada su se uz pomo poveala usmjeravale zrake Sunca - usmjeravanjem putem ogledala i stakla za dobivanje vatre.

2. ENERGIJA Energija je sposobnost obavljanja rada. Pojavni oblik energije moe biti u sakupljenom (nagomilanom) obliku ili prelaznom obliku. Karakteristika energije je njena vremenska trajnost i sposobnost da se u izvornom obliku moe odrati vrlo dugo. Prelazni oblici energije pojavljuju se samo kada sakupljena energija mijenja oblik.

Dijagram 1. Podjela energijeDanas je uobiajena podjela na primarne, transformirane i korisne oblike energije. Primarni oblici energije su oni koji se javljaju u prirodi ili se u njoj nalaze. To su nosioci kemijske energije (goriva), potencijalne energije (voda), nuklearne, kinetike (vjetar), toplinske (geotermalni izvori) i energije zraenja (Sunce).Dijelimo ih u dvije grupe: 1. konvencionalne i nekonvencionalne izvore energije obzirom na nivo upotrebe; 2. obnovljive i neobnovljive obzirom na prirodnu obnovljivost. Konvencionalni oblici energije su: 1. goriva (drvo, ugljen, sirova nafta, zemni plin); 2. vodeni tokovi; 3. geotermalna energija; 4. nuklearna energija (uran).Nekonvencionalni oblici energije su: 1. energija Sunevog zraenja; 2. energija vjetra; 3. toplota Zemljine unutranjosti; 4. neposredna energija plime i oseke, morskih valova; 5. fuzija lakih atoma.

Neobnovljivi izvori energije su: fosilna i nuklearna goriva i geotermalna energija. Obnovljivi izvori energije su: sunevo zraenje, energija vodotoka, plime i oseke, valova i vjetra. Transformirani oblici energije uglavnom se koriste u procesu dobivanja krajnjeg oblika korisne energije. Najei oblici transformacije primarnih u transformirane oblike su: sagorijevanje, destilacija, nuklearna reakcija, zraenje, turbinsko pretvaranje i slino.Korisni su oni oblici energije koje koriste potroai: toplota, mehanika energija, energija vezana za kemijske procese i energija za rasvjetu. 2.1.Vrste elektrana Izvori na kojima se temelji proizvodnja elektrine energije su: 1. para dobivena pomou ugljena, nafte, plina ili nuklearnim procesom; 2. voda; 3. dizel motori koji rade na dizel goriva. Ostali mogui izvori elektrine energije su: suneva energija, snaga vjetra, snaga plime i oseke, itd. Postrojenja za proizvodnju elektrine energije nazivaju se elektrane, a dijele se: - prema vrsti pogona; - prema ulozi u elektroenergetskom sustavu; - prema veliini potroakog podruja.

Dijagram 2. Podjela elektrana prema vrsti pogona

3. SUNCEOsnovni podaci:Promjer 1 392 000 km

Masa 1,9891 x 1030 kg

Prosjena gustoa1,411 g/cm3

Povrinska temperatura5780 K

Vrijeme obilaska oko sredita galaktike2,2 x 108 godina

Tablica 1. Osnovni podaci o suncuSunce je zvijezda u centru naeg Sunevog sustava. Ona je gotovo savrena kugla (razlika izmeu ekvatora i pola je samo 10 km) i sastoji se od plinovite vrue plazme, koja je isprepletena s magnetskim poljima. Promjer mu je oko 1 392 000 km, to je za 109 puta vie od Zemlje i masu oko 21030 kilograma, to je za 330 000 puta vie od Zemlje, a to je 99,86 % mase cijelog Sunevog sustava. Po kemijskom sastavu mase Sunca ini vodik, dok je ostatak uglavnom helij, a manje od 2 % ine tei elementi kao to su kisik, ugljik, neon, eljezo i drugi. Sunce je zvijezda glavnog niza (pogledati Hertzsprung-Russellov dijagram), spektralnog tipa G2, to znai da je neto vea i toplija od prosjene zvijezde, no nedovoljno velika da bi pripadala tzv. "divovima". ivotni vijek zvijezda tog spektralnog tipa je oko 10 milijardi godina, a budui da je Sunce staro oko 5 milijardi godina, nalazi se u sredini svog ivotnog ciklusa.U sreditu Sunca u termonuklearnim reakcijama (nuklearna fuzija) vodik se pretvara u helij. Svake sekunde u nuklearnim reakcijama sudjeluje 3,8 x 1038 protona (vodikovih jezgri). Osloboena energija biva izraena sa suneve povrine u obliku elektromagnetskog zraenja i neutrona, te manjim dijelom kao kinetika i toplinska energija estica sunevog vjetra i energija sunevog magnetskog polja.Zbog ekstremno visokih temperatura, tvar je u obliku plazme. Posljedica toga je da Sunce ne rotira kao vrsto tijelo. Brzina rotacije je vea na ekvatoru, nego u blizini polova, zbog ega dolazi do iskrivljenja silnica magnetskog polja, erupcija plinova sa suneve povrine i stvaranja sunevih pjega i prominencija (protuberanci). Ove pojave nazivamo sunevom aktivnou.Budui se Sunce sastoji od plinovite plazme, ekvator se okree bre od polova. Ta se pojava naziva diferencijalna rotacija i na ekvatoru ona iznosi 25,6 dana, a na polovima 33,5 dana. Budui da se i Zemlja okree oko Sunca, nama se ini da se ekvator Sunca okrene za otprilike 28 dana.4. SOLARNE ELEKTRANE - SOLARNA TEHNOLOGIJA Pretvaranje Suneve energije u elektrinu energiju, vri se relativno jednostavno i lako, lake nego pretvaranje bilo kog drugog oblika energije. Energija Sunca danas se koristi uz pomo solarnih kolektora za zagrijavanje vode i prostora, proizvodnju elektrine energije pomou foto naponskih elija ili pasivno u graevinarstvu pomou arhitektonskih mjera sa ciljem grijanja i osvjetljavanja prostora.

Slika 1. Suneve zrake koje dopiru na nagnutu plouRije foto napon je kombinacija Grke rijei za svjetlo i imena fiziara Allesandro Volta. Definira direktno pretvaranje, tj. konvertiranje suneve svjetlosti u energiju putem solarnih elija. Proces konvertiranja je baziran na fotoelektrinom efektu otkrivenom od fiziara Alexandra Bequerela 1839. godine. Fotoelektrini efekt opisuje oslobaanje pozitivnih i negativnih naboja kada svjetlo osvijetli povrinu.4.1. Kako rade solarne elijeSolarne elije izraene su od razliitih poluvodikih materijala. Poluvodii su materijali koji postaju elektrino provodljivi kada su osvjetljeni ili zagrijani i koji rade kao izolatori na niskim temperaturama. Primarna sirovina za proizvodnju je pijesak koga ima u izobilju.

Slika 2. Solarna elija, modul i panelPreko 95 % svih solarnih elija proizvedenih na svijetu napravljene su od silicija. Kao drugi najei element na zemljinoj povrini, silicij ima prednost da je dostupan u dovoljnim koliinama i ne utjee na promjene prirodne okoline. Za proizvodnju solarne elije poluvodii se oneiavaju (doping) namjerno zbog uvoenja kemijskih elemenata koji su nosioca pozitivnog ili negativnog naboja. Kombinirajui dva poluvodika sloja sa razliitim oneienjem dobiva se barijera, tj. granica izmeu dva sloja. Na granici se stvara unutranje elektrino polje, koje uzrokuje oslobaanje nosioca kad je elija osvjetljena. Ako je vanjski strujni krug zatvoren dolazi do protoka istosmjerne struje.Silicijske elije su prosjeno veliine 10x10cm. Transparentni Anti refleksni film titi eliju i smanjuje gubitkezbog refleksije na povrini elije. Izlazni napon solarne elije temperaturno je ovisan. Ako je via temperatura, onda jenii napon i puno manje iskoritenje. Nivo iskoritenja definira koliinu svjetlosti pretvorene u korisnu elektrinu energiju.4.2. Vrstesolarnih elijaSolarne elije se dijele na tri vrste prema vrsti kristala koji se koristi: amorfne, mono kristalne i poli kristalne. Za proizvodnju monokristalne elije potreban je apsolutno isti poluvodi. Monokristalne ipke se proizvode od topljenog silicija i nakon toga reu u tanke ploice. Takva proizvodnja garantira relativno visoki stupanj efikasnosti to se oituje u cijeni proizvoda.Proizvodnja poli kristalne elijeje jeftiniji proces, jer se tekui silicij ulijeva u blokove koji se potom reu na ploe. Zbog lijevanja u procesu hlaenja, dolazi do promjene strukture kristala to uzrokuje manju efikasnost solarnih elija.Ako je silikonski film nanesen na drugi materijal tipa stakla ili drugog nosaa, dobivamo takozvane amorfne ilithin film elije. Debljina sloja dosie debljinu ljudske kose. Tako se smanjuje troak proizvodnje zbog niih trokova materijala. Iskoristivost amorfnih elija je daleko manja od drugih solarnih elija. Zbog toga se koriste za napajanje opreme manje snage.

Slika 3. Popreni presjek Si solarne elijeSolarni moduli nastaju spajanjem elija u seriju ili paralelu. Pri tome serijski spojeni moduli daju puno vei napon. Nakon toga se uklapaju u Ethyl-Viniyl-Acetat i ugrauju se u aluminijske ili eline okvire. Nakon toga se prekrivaju transparentnimstaklom sa prednje strane. Garancija proizvoaa za takve module iznosi od 10 - 25 godina.

Slika 4. Shematski prikaz formiranja a-Si solarnih elija na staklu

Slika 5. Suneve foto naponske elektrane

4.3. Foto naponske elektraneStruja koju proizvode pretvarai ista je kao u domainstvu. U solarnim elijama nema otrovnih materija, ne proizvode dim, buku, pa su ekoloki izuzetno prihvatljive. ta se dogaa kada nema sunca. Sistem je sposoban da radi nezavisno sa spremljenom energijom u akumulatorima (solarnim baterijama).

Slika 5. Foto naponski kompletProraunom dnevne potronje i koliine spremljene energije, to ovisi od kapaciteta baterija, tipu baterija, odravanju i uvjetima koritenja moe se izraunati koliko sistem moe dugo raditi. U naseljenim mjestima elektrina mrea je svugdje izgraena. Na tim poloajima je mogue graditi foto naponsku elektranu.

Dijagram 3. Svjetska proizvodnja modula i izgradnja kapaciteta u MW 1993.-2006.g.U Europi su tipini mreni sistemi sa takozvanim inteligentnim pretvaraem. Pretvara sa velikom pogonskom sigurnou ukljuuje sistem na elektrinu mreu. Karakteristika inteligentnog pretvaraa je da elektrinu energiju koju proizvodi foto naponski sistem, usklauje sa parametrima mree. Druga karakteristika je da u sluaju nestanka elektrine energije iskljuuje sunev sistem sa mree. Za to postoji vie razloga ali prvenstveno sigurnosni, da pri moguem odravanju elektrine mree ne ugroava radnike koji rade na mrei.

Slika 6. Foto naponska elektrana - primjer mrenog foto naponskog sistemaU dananje vrijeme sve je vie foto naponskih elektrana, koje viak proizvedene energije preko posebnog dvosmjernog brojila isporuuju u distribucijsku mreu. Najvea prepreka za veu rasprostranjenost sunanih elektrana je visoka cijena investicije i dugotrajna procedura ishoenja dokumentacije.

Slika 7. Foto naponska elektrana Waldpolenz (Njemaka) snage 40 MWObzirom na instaliranu snagu ovi foto naponski sistemi dijele se na one snage do 10 MW, od 10 MW do 30 MW i snage vee od 30 MW. Jedna od najveih sunevih FN elektrana je trenutno suneva foto naponska elektrana Sarnia (Ontario), u Kanadi. Ima instaliranu snagu od 80 MW izmjenine elektrine energije (97 MW istosmjerne elektrine struje) i godinju proizvodnju 120 000 MWh. Druga je suneva foto naponska elektrana Montalto di Castro u Italiji, sa instaliranom snagom od 72 MW izmjenine elektrine energije (84 MW istosmjerne elektrine struje).Najvee foto naponske elektrane u svijetu su date u sljedeoj tabeli;

Foto naponska elektranaDravaKoordinateNominalna snaga(MWp)Godinjaproizvodnja (GWh)Opis

Charanka Indija2354N 7111E214Oekuje se do 500 MW.

Golmud Kina3622N 9515E200317Completed October 2011

Agua Caliente SAD3257.2N 11329.4W200Oekuje se 290 MW (AC), 348 MW (DC) do 2014.

Perovo Ukrajina4455N 3402E100133 Zavrena 2011.

SarniaKanada4256N 8220W97 120U gradnji od 2009. do 2010.

Brandenburg-Briest Njemaka522612N 122705E91Putena u rad 2011.

Finow Tower Njemaka524931N 134154E84.7

Montalto di CastroItalija4221N 1135E84.2U gradnji od 2009. do 2010.

Eggebek Njemaka543746N 92036E83,6Putena u rad 2011.

Senftenberg Njemaka5133N 1359E82Zavren II i III korak 2011.

Tabela 2. Najvee fotonaponske elektrane u svijetu

4.4. Solarna elektrana parabolina protona

Oni su najstariji i najee koriteni tip koncentrirajui solarnih termalnih elektrana (90%). Takve elektrane uglavnom generiraju izmeu 14-80 MW. Sastoje se od dugih nizova parabolinih zrcala (zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih. Njihova je prednost to je potrebno pomicanje zrcala samo kada je promjena poloaja Sunca u ortogonalnom smjeru, dok prilikom paralelnog pomaka to nije potrebno jer svjetlost i dalje pada na kolektore. Kroz kolektore najee struji sintetiko ulje koje se pod utjecajem Sunevih zraka zagrijavaju do maksimalnih 390 C. Efikasnost u tim sluajevima je oko 14-16 %, dok koritenjem otopljene soli moemo postii maksimalno 550 C, a efikasnost raste na 15-17 %. S druge strane, glavni problem je to se otopljena sol zaledi na temperaturama izmeu 120-200 C, a ta pojava se mora sprijeiti.

Slika 8. Parabolina protona solarna elektrana4.5. Solarna elektrana solarni toranjOve elektrane imaju veliki broj zrcala postavljenih oko sredinjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Zrcala su upravljana raunalima te pomou njih pronalaze najbolji kut za reflektiranje prema solarnom tornju. Ovisno o radnoj tvari moemo postii vrlo visoke temperature. Osim ranije spomenutih rastopljenih soli i sintetikih ulja, moemo koristiti i plinove kako bi postigli temperature iznad 800 C. Trenutno najisplativije je koristiti rastopljenu sol pri 565 C, iako se smatra da e se kroz par godina prijei na plinove pri visokim temperaturama. Trenutno je u izgradnji najvea elektrana Ivanpah (California) koja e za generiranje 370 MW koristiti vodenu paru pri 565 C uz uinkovitost od 29 %. Nedostatak ove tehnologije je to zahtijeva relativno ravnu povrinu, naime cijela radna povrina (polje zrcala) doputa maksimalno odstupanje od svega 1 % na ravninu.

Slika 9. Energetski solarni toranj4.6. Solarna elektrana parabolini tanjurZbog parabolinog izgleda podsjeaju na satelitske tanjure, ali su otprilike 10 puta vei. Zrake svjetlosti, odbijajui se od zrcala, padaju u jednu toku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju temperature oko 900 C , a za dobivanje elektrine energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Radna tvar je helij ili vodik, a s njima se po jednom tanjuru koji generira snagu izmeu 5-50 kW se postie efikasnost od 30 %.Zbog pominih mehanizama potrebna su esta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolina zrcala, to se na kraju odraava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.

Slika 10. Parabolini - koncentrirani tanjuri

5. SOLARNE ELEKTRANE U HRVATSKOJ Solarne elektrane u Hrvatskoj su tek u razvoju. Sve vie krovita diljem Hrvatske se koristi za stavljanje solarnih panel. Neke od veih Solarnih elektrana su slijedee. 1. Solarna elektrana Lepoglava. Najnovija Sredinom prosinca 2014. je u Poduzetnikoj zoni Lepoglava slubeno u rad ula nova solarna elektrana snage 993 kW. Investitor u elektranu je tvrtka Solida d.o.o., a investicija je vrijedna 10 milijuna kuna. Elektrana se rasprostire na 14.000 metara kvadratnih, a u projektu su se maksimalno mogue koristile domae komponente.Oekivana godinja proizvodnja elektrane je 1.150 MWh godinje, a rok povrata investicije e biti od osam do deset godina.

Slika 11. Solarna elektrana Lepoglava.2. Foto naponska elektrana Petrokov14. lipnja 2012. je na junim krovovima skladita tvrtke Petrokov, u naselju Sveta Klara u Zagrebu, u pogon sveano puten fotonaponski sustav ukupne snage 400 kW - trenutno najvea fotonaponska elektrana u Hrvatskoj. Ukupno je postavljeno 3 000 m2 fotonaponskih ploa ukupne snage blizu 400 kWp. Sustav e proizvoditi oko 400 MWh elektrine energije godinje, to je dovoljno za opskrbu 130 kuanstava. Radom ove elektrane e se godinje utedjeti 232 tone emisija staklenikog plina CO2. Na svim krovovima, a ukupno ih je 7, prvo je postavljena podkonstrukcija na koju su postavljeni fotonaponske ploe. Postavljena je tzv. krina podkonstrukcija ime se dobilo s jedne strane na vrstoi i pouzdanosti glede optereenja, a s druge strane na odvoenju topline s donje strane fotonaponskih ploa, jer povienje temperature negativno utjee na stupanj djelovanja fotonaponskih elija. Fotonaponski sustav ima vie od 2 000 fotonaponskih ploa, postavljenih pod kutom 25, dok nazivna snaga jednog modula iznosi 185 Wp. Fotonaponske ploe su sastavljeni od visokokvalitetnih monokristalnih silicijevih fotonaponskih elija koje imaju stupanj djelovanja od 16,3%. Imaju jamstveni rok od 10 godina, nakon kojih im uinkovitost pada na 90%, a nakon 25 godina uinkovitost im pada na 80%. Fotonaponske ploe se spajaju serijski i na svakom krovu je postavljeno 297 komada fotonaponskih ploa. Ukupno se koristi 21 izmjenjiva istosmjerne u izmjeninu struju, a nazivna snaga svakog izmjenjivaa iznosi 17 kW. Izmjenina struja je dovedena do posebne transformatorske stanice.

Slika 12. Solarna elektrana Petrokov3. Fotonaponska elektrana KukuljanovoFotonaponska elektrana Kukuljanovo se nalazi u Industrijskoj zoni Kukuljanovo (nedaleko Rijeke), a njena ukupna snaga je 282,94 kWp. Ukupna investicija za projekt prelazi 500 000 eura, a povrat investicije bi trebao biti u roku od 6 godina. Godinja proizvodnja bi trebala biti oko 300 MWh. Za projekt se koriste 1 204 fotonaponskih ploa (svaka snage 235 W), a cijela elektrana se rasprostire na 2 000 m2. Osim ove elektrane investitor trenutano gradi jo veu fotonaponsku elektranu snage 315 kWp u gospodarskoj zoni aporice nedaleko Trilja. 4. Pozdrav Suncu - PoznatijaPozdrav Suncu je fotonaponska elektrana koja je napravljena kao turistika atrakcija. Smjeten pored Morskih orgulja, na samom vrhu zadarskog poluotoka nalazi se Pozdrav Suncu. Ova urbana instalacija ideja je arhitekta Nikole Baia, a predstavlja model suneva sustava s pripadajuim planetima, te je povezana s Morskim orguljama, iji se zvuk po zalasku Sunca pretvara u svjetlosnu igru. Pozdrav Suncu sastoji se od 300 vieslojnih staklenih ploa postavljenih u istoj razini s kamenim poploenjem rive u obliku kruga, promjera 22 metra. Osim Sunca gledajui od zapadne strane, a povie Morskih orgulja nalaze se i ostali planeti Sunevog sustava.

Slika 13. Solarna elektrana pozdrav suncu

6. ZAKLJUAKPrednosti Suneve energije su jasne. Sunce je neiscrpan izvor energije, a proces proizvodnje elektrine energije u fotonaponskim elektranama ne teti okolini. Dodatna prednost foto naponskih elektrana je njihova odrivost na razliitim lokacijama i u razliitim primjenama. Foto naponske elektrane mogu biti instalirane gotovo svugdje. Tako jaki argumenti garantiraju da e u budunosti foto naponske elektrane imati vanu ulogu u proizvodnji elektrine energije. Tanko slojne tehnologije omoguuju velike utede u materijalu, ali je postignuta efikasnost tanko slojnih elija jo uvijek mala u usporedbi sa elijama od kristalnog silicija. Usprkos tome oekuje se veliki razvoj ovih elija. Svakodnevna istraivanja posveena su novim nano materijalima. Oekuje se da e se tako poveati efikasnost postojeih tehnologija i realizirati novi koncepti solarnih elija velike efikasnosti. Brz porast foto naponske industrije u svijetu uz porast proizvodnih kapaciteta i pozitivnu politiku klimu u zemljama kao Japan, Njemaka i panjolskoj, obeavaju dobru perspektivu fotonaponskim tehnologijama i u Hrvatskoj. Meutim, foto naponska industrija zahtijeva pogodne i stabilne politike uvjete za konstantan i odriv razvoj. Brze ili nagle promjene u uvjete i iznosima subvencija zatim politikim stavovima, mogu da dovedu u pitanje pozitivan razvojni trend. Foto naponska industrija moe znatno da doprinese privredi zemlje otvaranjem novih radnih mjesta, kao i malih i srednjih poduzea. Njemaka, kao najvei proizvoa elektrine energije iz solarnih izvora, prole godine je proizvela 18 milijardi kWh, to je vie od 3 % njihove ukupne nacionalne proizvodnje elektrine energije.

7. LITERATURAKNJIGE:1. Kulii, P., Vuletin, J. i Zulim, I.: Sunane elije, kolska knjiga, Zagreb, 1994.2. Udovii, B.: Elektroenergetski sustav, Kigen Zagreb, 2004.INTERNETSKE STRANICE:1. http://www.obnovljivi.com/index.php2. http://www.zelenaenergija.org/3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Solarne_termalne_elektrane4. http://www.strujaizprirode.com/Najve%C4%87a%20solarna%20elektrana%20u%20Hrvatskoj%20Orahovica_1