SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

KATARINA MAJLATTIJELA KOMANDITNOG DRUŠTVA

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

TIJELA KOMANDITNOG DRUŠTVASEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Trgovačko pravo Student: Katarina MajlatMentor: Prof. dr.sc. Axel Luttenberger Matični broj: 20923/10

Smjer: Poduzetništvo

Opatija, svibanj 2012. godina

SADRŽAJ

Uvod........................................................................................................................................11. Komanditno društvo................................................................................................................2

1.1. Članovi komanditnog društva..........................................................................................21.2. Osnivanje komanditnog društva......................................................................................2

2. Tijela komanditnog društva....................................................................................................22.1. Upravljanje društvom.......................................................................................................52.2. Smrt ili prestanak komanditora........................................................................................62.3. Lidl Hrvatska d.o.o. Komanditno društvo.......................................................................7Zaključak.................................................................................................................................8Literatura.................................................................................................................................9

Primjer 1-Komanditno društvo u Hrvatskoj...............................................................................7

I

Uvod

Naziv ovog seminarskog rada je „Tijela komanditnog društva“. Trgovačka društva definiramo kao pravne osobe koje nastaju ugovorom između dviju ili više fizičkih i pravnih osoba. Ona se dijele na društva osoba i društva kapitala.

Komanditno društvo, uz javno trgovačko društvo, predstavlja društvo osoba, dok su najpoznatija društva kapitala dioničko društvo (d.d.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).

Društva osoba (personalna društva) su društva u kojima su članovi prvenstveno vezani svojom osobnošću i radom, a mora postojati barem jedan član koji za obveze društva odgovara čitavom svojom imovinom. Bit je takvoga društva udruživanje osoba, a ne kapitala, pa se od članova očekuje osobni doprinos u radu društva.

Temeljni akt komanditnog društva je društveni ugovor te ono nema temeljnog kapitala. Članovi društva su komanditori i komplementari.

Upravo ti članovi predstavljaju, na neki način, tijela komanditnog društva, ali je važno istaknuti da komanditno društvo samo po sebi nema obvezatnih tijela (organa) društva.

Tijelima komanditnog društva možemo nazvati skupštinu društva i savjetodavni odbor.

Komanditori su glavni „pokretači“ društva koji svojim ulogom omogućuju osnivanje i rad društva, dok komplementari predstavljaju „rukovodstvo“ koje upravlja društvom i vodi poslove.

Također je važno istaknuti da smrt komanditora, koji je pravna osoba, ne dovodi do prestanka društva.

1

1. KOMANDITNO DRUŠTVO

Komanditno društvo (KD) je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije osobe ili više njih, radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Najmanje jedna osoba odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Ta se osoba naziva komplementar. Uz komplementara komanditno društvo mora imati najmanje jednu osobu koja ne odgovara za obveze društva ako je uplatila svoj ulog u cjelini, odnosno odgovara samo do neuplaćene svote određenog imovinskog uloga u društvo. Osobe s tom vrstom odgovornosti nazivaju se komanditori.1

Temeljni akt društva je društveni ugovor čijim se sastavljanjem omogućuje osnutak komanditnog društva. Po svom obliku KD je trgovačko društvo i uvijek ima svojstvo trgovca. S obzirom na to da ima status pravne osobe KD može tužiti, biti tuženo i biti strankom u raznim postupcima. U obavljanju djelatnosti mora biti samostalno i mora raditi pod „zajedničkom tvrtkom“.

Za društvo nije propisan najmanji ulog (kapital) tj. komanditno društvo nema temeljnog kapitala, jer postoje članovi (komplementari) čija odgovornost pokriva sigurnost trećih za podmirenje obveza društva. Osnivačka sredstva sastoje se od uloga članova i mogu se sastojati u novcu, stvarima, pravima, radu i drugim uslugama i dobrima.

1.1. Članovi komanditnog društva

Članom društva, kako komplementarom tako i komanditorom, može biti svaka fizička i pravna osoba.

Komplementari (osobno odgovorni članovi) odgovaraju za obveze društva neograničeno svom svojom imovinom, dakle i onom izvan društva.

Komanditori ne odgovaraju za obveze društva, ali ako nisu uplatili svoj ulog u cjelini, do svote ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio odgovaraju vjerovnicima društva izravno i solidarno s ostalim članovima. Ima li u komanditnom društvu više komanditora, između njih ne postoji ona pravna povezanost kao kod komplementara, osim ako bi to bilo utvrđeno društvenim ugovorom.2

S obzirom na različit položaj članova glede odgovornosti za obveze društva, ima između njih i razlike u odnosima prema vani (zastupanje) i u odnosima unutar društva (vođenje poslova). Redovito komanditno društvo i prema vani i prema unutra vode komplementari.

Unutrašnji odnosi u komanditnom društvu uređuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi prema trećima pretežno prisilnim normama.

1 Gorenc, Vilim, Trgovačko pravo - društva, Školska knjiga, Zagreb 1998., str. 119

2 Idem, str. 123

2

1.2. Osnivanje komanditnog društva

Društvo se osniva ugovorom o osnivanju (društveni ugovor) koji ne mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave. U njemu se moraju odrediti osobe koje u društvu imaju položaj komplementara odnosno komanditora.

Prijava za upis društva u sudski registar sadržava podatke o:3

tvrtki, sjedištu i predmetu poslovanja društva članovima društva (ime, prezime i prebivalište odnosno tvrtku i sjedište) podatke o komanditorima visinu ugovorenog i uplaćenog uloga svakog od njih osobama ovlaštenima za zastupanje društva i njihove ovlasti pravno ustrojstveni oblik datum prihvaćanja društvenog ugovora ako se subjekt osniva na neodređeno vrijeme, vrijeme njegova trajanja razlog za prestanak društva

Vođenje poslova društva i zastupanje društva povjereno je komplementarima.

3 http://www.hgk.hr/wps/portal

3

2. TIJELA KOMANDITNOG DRUŠTVA

Kada govorimo o komanditnom društvu važno je istaknuti da ono samo po sebi nema obvezatnih organa (tijela) društva. Ni članovi društva ovlašteni na vođenje poslova i zastupanje nisu poseban organ društva. U društvenim ugovorima mnogih većih društava osoba često je za donošenje odluka predviđena skupština društva.

Slijedeći njihov primjer i manja su društva uvidjela da uvođenje skupštine društva olakšava brže i učinkovitije donošenje odluka kada se zahtijeva većinsko odlučivanje.

Formiranje skupštine društva pruža i druge prednosti. Članovi društva mogu se u izravnom osobnom razgovoru izvijestiti o problemu, međusobno ga raspraviti i jedni druge uvjeriti u opravdanosti odluke. Čak i oni članovi društva koji nisu poslovođe, tj. ne vode poslove društva i ne donose odluke, mogu na skupštini iznijeti svoja stajališta i pridonijeti lakšem premošćivanju eventualnih suprotnih interesa.4

Osim skupštine društva, poslovna i sudska praksa poznaje i druge nazive za tijela u komanditnom društvu. To su na primjer: savjetodavni odbor, upravni odbor, nadzorni odbor, nadzorno vijeće i slično. No s obzirom da se ovi nazivi mogu lako zamijeniti s upravom ili nadzornim odborom kapitalnih društava, pravna literatura predlaže da se upotrebljava naziv savjetodavni odbor.

Djelokrug rada tog organa odnosi se na vođenje poslova i sastoji se u davanju savjeta nadzora nad radom društva, ponegdje i u donošenju odluka, ali nikako se ne odnosi na zastupanje društva.

Dokle mogu sezati ovlasti takvog tijela predmet je uređenja konkretnog društvenog ugovora, pa se on može negdje stvarno približiti odgovarajućim tijelima društava kapitala. Ipak, to tijelo nema ovlasti mijenjati društveni ugovor, nema imperativni utjecaj na poslovodstvo u tom smislu da poslovođe općenito moraju ispunjavati njegove odluke, ne može donijeti odluku o prestanku društva i slično. 5

Društvo je atraktivno za komanditora kao ulagatelja kapitala koji je zainteresiran za dobit a ne želi se upuštati u poslovanje i zastupanje društva, zadržavajući uvid u rad društva i nadzor nad radom, s time da trećima u načelu ne odgovara. Komanditor unosi u društvo elemente kapitalnog društva.

Komplementarima je taj oblik društva zanimljiv stoga što mogu angažirati sredstva komanditora, a zapravo ih isključiti iz poslovodstva i zastupanja.

4? Gorenc, Vilim, Trgovačko pravo - društva, Školska knjiga, Zagreb 1998., str. 121

5 Ibidem

4

2.1. Upravljanje društvom

Upravljanje (vođenje) poslovima pripada komplementarima, nije li društvenim ugovorom drukčije utvrđeno. Komanditori nemaju pravo na upravljanje društvom, ali nemaju ni obveza glede toga.

Komanditor, ako ih je više svaki od njih, ne može se usprotiviti odlukama i postupcima komplementara, ako su one u granicama redovitog poslovanja društva. Ako odluke i postupci komplementara prelaze okvire redovitog poslovanja društva, komanditor se ipak može istima protiviti.

Protivljenje, ali samo odlukama donijetim u okviru izvanrednog poslovodstva, zapravo znači poziv komplementarima da preispitaju svoju odluku.

Za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovitog poslovanja te postavljanja i opoziva prokure potrebna je suglasnost svih članova, ali i u tom slučaju samo komplementara.

Odredbe o odnosima između članova u cijelosti su dispozitivne. Vrijedi prvenstveno ono što članovi ugovore, pa se društvenim ugovorom može vođenje poslova povjeriti i komanditorima, bilo skupno s komplementarima bilo čak i samostalno.

Pri tome treba imati na umu razliku poslovodstva od zastupanja. Naime, komplementari ni u kom slučaju ne mogu prenijeti ovlasti zastupanja na komanditore. Davanje ovlasti za vođenje poslova nekom od komanditora ne znači samo po sebi isključenje komplementara.

Komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili fotokopija godišnjih financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige društva.

Udio u dobiti isplaćuje se komanditoru u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom.

Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dana računajući od dana usvajanja financijskih izvješća društva. 6

Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog.

Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak, komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena.

6 http://www.poslovniforum.hr

5

2.2. Smrt ili prestanak komanditora

Smrt fizičke osobe ili prestanak pravne osobe komanditora nema za pravnu posljedicu prestanak komanditnog društva. Na njihovo mjesto stupaju nasljednici, odnosno pravni sljednici.

Ako svi komanditori, odnosno njihovi nasljednici i pravni sljednici, prestanu biti članovima društva, društvo će nastaviti kao javno trgovačko društvo.

O drugim razlozima za prestanak (osim smrti komanditora) i o likvidaciji komanditnog društva nema posebnih propisa pa se primjenjuju odgovarajuće odredbe ZTD-a o javnom trgovačkom društvu, odnosno posebnosti konkretnog društvenog ugovora.

Nije li dakle drukčije utvrđeno društvenim ugovorom ili odlukom članova, i svi komanditori su likvidatori.

6

2.3. Lidl Hrvatska d.o.o. Komanditno društvo

Poznati njemački prodajni lanac Lidl na hrvatsko je tržište došao kao komanditno društvo. Formalno je WE Beteiligungs GmbH 2002. osnovao najprije Lidl Hrvatska d.o.o., da bi zatim u registar bilo upisano i komanditno društvo u kojemu je komplementar Lidl d.o.o. za trgovinu, a komanditor WE Beteiligungs GmbH.7

Primjer 1-Komanditno društvo u Hrvatskoj

Impressum: Lidl Hrvatska d.o.o. k.d.

Adresa:Lidl Hrvatska d.o.o. k.d.Ulica kneza Ljudevita Posavskog 5310410 Velika Gorica

Upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 080434955

Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. zastupan je od strane Lidl d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu: MBS 080431828.

OIB: 66089976432

Kontakt:Tel.: +385-1-6651-950Faks: +385-1-6651-960E-mail: lidl@lidl.hr

Izvor: http://www.lidl.hr/cps/rde/xchg/SID-15E01E53-80253FF5/lidl_hr/hs.xsl/5310.htm

7 http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130

7

Zaključak

Kao temeljni akt komanditnog društva društveni ugovor sadrži sve odredbe kojih se članovi društva moraju pridržavati, no ako njegovim odredbama nije drugačije određeno, na komanditno društvo se primjenjuju odredbe Zakona koji uređuje javno trgovačko društvo.

Članovi komanditnog društva su komanditori i komplementari. Ključna razlika među njima jest što komanditori ne odgovaraju za obveze društva već su dužni uplatiti dogovoreni polog, dok su komplementari osobno odgovorni članovi koji za obveze društva odgovaraju neograničeno svom svojom imovinom.

Komplementari upravljaju poslovima društva te po zakonu zastupaju društvo. Komanditori nemaju pravo na upravljanje društvom, ali nemaju ni obveza glede toga.

Skupština društva uglavnom je zadužena za donošenje odluka dok se djelokrug rada savjetodavnog odbora odnosi se na vođenje poslova i sastoji se u davanju savjeta nadzora nad radom društva, ponegdje i u donošenju odluka, ali nikako se ne odnosi na zastupanje društva.

Razlozi prestanka komanditnog društva su smrt (fizičke osobe) ili prestanak (pravne osobe) komanditora i likvidacija.

Komanditno društvo je najpovoljniji oblik trgovačkih društava koja omogućuju da u poslovnim pothvatima sudjeluju i vlasnici kapitala koji nisu i menadžeri.

8

Literatura

Gorenc, Vilim, Trgovačko pravo - društva, Školska knjiga, Zagreb 1998.

http://www.poslovniforum.hr - pravni-leksikon/komanditno-društvo. 15.05.2011.

http://www.poslovniforum.hr – zakon o trgovačkim društvima , 15.05.2011.

http://www.hgk.hr/wps/portal - Centar za poslovne informacije , 15.05.2011.

http://www.lidl.hr – Impressum - Lidl Hrvatska , 15.05.2011.

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=10130 – Lider press, 15.05.2011.

9