Agronomski fakultet

Agronomski fakultet

Sveuilite u Zagrebu

Studij: Agrarna ekonomika

Seminarski rad

Uvod u agrarnu ekonomiku

Autor:Ivana Vrtari

Vanjska trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Hrvatske

Ocjena:_____________

Zagreb, ak. god. 2007/08.KAZALO:

1. UVOD:

Nacionalno gospodarstvo je cjelokupna aktivnost ljudi na podruju jedne drave usmjerena na proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju. Poljoprivreda, zajedno sa umarstvom, spada u primarni sektor nacionalnog gospodarstva.

Prehrambeno-poljoprivredni sektor u Republici Hrvatskoj je tradicionalno jedan od najjaih industrija hrvatskog gospodarstva. Najprofitabilnije djelatnosti u ovom sektoru su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, proizvodnja i prerada duhana, prerada aja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pia.

Zahvaljujui geografsko-klimatskim karakteristikama Hrvatske na ovim prostorima se od davnih dana uzgajaju mnogobrojne i raznovrsne poljoprivredne kulture.

Hrvatska prehrambeno-preraivaka industrija s mnogim svojim proizvodima i njihovom kvalitetom, dobro je poznata tritima susjednih zemalja. Ekoloki nain poljoprivredne proizvodnje privlai sve vie potroaa.

Duga tradicija poljoprivredne proizvodnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske, postojanje odreene tehnologije, kapaciteta i kadrova, ukazuje na to da e na ovim podrujima poljoprivredna proizvodnja i dalje biti nezamjenjiva.Trgovina je posredna djelatnost izmeu proizvoaa i potroaa. Vezana je uz gradove i tipina je gradska djelatnost , a dijeli se na:

1.Vanjsku trgovinu

2.Unutarnju trgovinu

2. VANJSKA TRGOVINA:

Vanjsku trgovinu definiramo kao skup gospodarskih aktivnosti koje se odnose na razmjeni robe i novca izmedu dvije ili vie drava.. Vanjska trgovina se sastoji od izvoza (exporta) i uvoza (importa) . Zbrajanjem tih parametara doi emo do trgovinske bilance koja moe biti pozitivna (vrijednost izvoza je vea od vrijednosti uvoza - suficit) ili negativna (vrijednost uvoza je vea od vrijednosti izvoza - deficit).

3. IZVOZIzvoz je jedna od glavnih zadaa svake, pa tako i nae, poljoprivrede. Ili jo odreenije: izvozom se treba ostvariti to je mogue vei devizni priljev kojim bi se financirao uvoz poljoprivrednih i ostalih proizvoda. Ta je zadaa to vanija to zemlja, kao to je RH, pripada redu onih koje imaju razmjerno nizak dohodak po stanovniku i relativno veliko znaenje poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu. Osim toga naa je zemlja tradicionalni izvoznik itavog niza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je1,2 milijardi USD, ime je manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni iznosio657 milijuna USD. Izvoz hrane u ukupnom izvozu RH ima udio od 11,5%.

3.1. Vrijednost i struktura poljoprivrednog izvoza

Poljoprivredni se izvoz sastoji od nekoliko stotina proizvoda koji su prema grupirani u vie sektora

Tablica 1. Vrijednost izvoza po pojedinim grupama proizvoda u trogoditima, od 1966/68. Do 2002/03. (u milijunima USD)

Razd.00010203040506070809Ukupno

1966-68.13,9316,511,65,2-0,8-1,81,472,2

1969-71.24,226,66,48,57,2-0,5-1,52,477,3

1972-74.27,828,78128,1-0,3-0,24,689,7

1975-77.37,232,113,813,610,9-0,3-2,16,8116,8

1978-80.36,558,718,415,713,7-1,1-3,118,5165,7

1981-83.35,661,218,236,931,1-0,6-425,7213,3

1984-86.37,253,512,249,930,32,11,417,618,1203,3

1987-89.81,261,620,444,953,16,71,95,412,114,1291,4

1990-92.52,271,134,941,143,314,67,97,712,738,3324

1993-95.11,253,148,17140,529,617,48,215,392,4386,8

1996-98.4,950,450,851,530,630,438,18,419,9108,6393,6

1999-01.1,725,647,549,918,323,725,313,512,477,9295,8

2002-03.1,627,497,269,217,531,833,18917,692,6477

00 - ive ivotinje; 01 - meso i mesne prereevine; 02 ribe i riblje preraevine; 03 itarice i preraevine; 04 voe i povre, 05 kava,kakao,aj i zaini; 06 mlijeni proizvodi; 07 eer, prozvodi od eera, med; 08 stona hrana osim u zrnu; 09 ostali proizvodi

1. ive ivotinje: U razdoblju od 1966/1968. do 1987/1989 udio vrijednosti ukupnog izvoza ivih ivotinja poveao se s 19,3% na 24,4%. No, bilo je potrebno svega petnaestak godina da bi se taj udio, u dvogoditu 2002/2003., smanjio na svega 0,3%. U strukturi izvoza dominiraju junad i konji. Najvei dio izvoza junadi u 2001. bio je usmjeren na trite Libanona (58%). Gotovo sveukupan (99%) izvoz konja preuzima trite Italije.

2. Meso i preraevine od mesa: Vrijednost izvoza dosegla je 1992. maksimalni iznos od 89,7 milijuna USD. Od te godine zapoinje silazni trend tako da je vrijednost izvoza u dvogoditu 2002/2003. pala na 27,4 milijuna USD. U strukturi dominiraju junetina, svinjsko meso a od preraevina od mesa kobasice, svinjske unke i salame.

3. Ribe i riblje preraevine: Kao malo koja skupina proizvoda, biljee u protekla tri desetljea dosta stabilan i gotovo kontinuirani rast vrijednosti izvoza, poveavi udio izvoza prehpambenih proizvoda u razdoblu 1966/1968.-2002/2003. s 9,0% na 20,4%. U strukturi dominiraju svjea i smrznuta riba i ljuskari.

4. itarice i preraevine: U strukturi prevladavaju kukuruz i penica. Vrijednost izvoza ita i proizvoda ita kretala se u razdoblju 1966/1968.-2002/2003. uzlaznim trendom, ali uz veoma izraene godinje, pa i viegodinje oscilajije. No, usprkos tomu je udio tih proizvoda u vrijednosti ukupnog izvoza proizvoda za hranu je smanjen, i to sa 16,1% na 14,5%.

5. Voe i povre: U razdoblju 1966/1968.-1987/1989. vrijednost izvoza voa i povra poveala se za 10,2 puta, a istodobno je porastao njihov udio u ukupnoj vrijednosti izvoza prehrambenih proizvoda sa 7,2% na 18,2%. No, vrijednost izvoza kontinuirano se smanjivala, pa je u dvogoditu 200272003. pala na 3,7% ukupne vrijednosti izvoza.

6. Kava, kakao, aj, zaini: Vrijednost izvoza tih proizvoda, koja se moe pratiti od 1986. godine, ostvaruje kontinuiran i veoma stabilan rast, poveavi se u analiziranom razdoblju s 2,1 na ak 31,8 milijuna USD na godinu. Istodobno, njihov udio u ukupnoj vrijednosti izvoza prehrambenih proizvoda porastao je s 1,0% na 6,7%. U strukturi izvoza dominira vegeta s 84,2% a slijedi kava s 12,3%7. Mlijeni proizvodi i jaja: Udio u vrijednosti proizvoda za hranu u razdoblju 1966/1968.-1987/1989. se smanjio s 1,1% na svega 0,7%. U dvogoditu 2002/2003. vrijednost izvoza se ekspandirala i dosegla godinji iznos od 33,1 milijuna USD, to je inilo 6,9% vrijednosti izvoza prehrambenih proizvoda. U izvozu su najvie zastupljeni (2001.): sir (25,8%), mlijeko (11,6%), jogurt (9,5%), vrhnje, maslac i sl. Najvei dio izvoza usmjeren je na trite Bosne i Hercegovine. 8. eer, proizvodi od eera i med: Izvoz eera, proizvoda eera te meda najpropulzivniji je robni sektor ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Vrijednost izvoza tih proizvoda porasla je 200.-2003. s 5,1 na 129,6 USD, ili dvadeset i pet puta. S druge strane, u istom je razdoblju porasla i vrijednost uvoza tih proizvoda, i to s 19,1 na 64,8 milijuna USD, to znai da se radi o ponovnom izvozu (reeksportu) navedenih proizvoda. eer se najvie (92,7%) izvozi (2001) u Italiju. 9. Stona hrana, osim ita u zrnu: Vrijednosti tih proizvoda postupno su se i prilino ravnomjerno poveavale s 1,8 (1966/1968.) na 17,6 milijuna USD (2002/2003.), poveavi tako udio u vrijednosti izvoza prehrambenih proizvoda s 2,5% na 3,7%. U vrijednosti izvoza najvie su zastupljeni (2001.): uljane pogae (43,9%), stona hrana (15,8%), rezanci eerne repe (11,55), krmne smjese, posije i ostala stona hrana. Slovenija je pojedinano najvei uvoznik tih proizvoda. 10. Ostali proizvodi: Ti proizvodi zabiljeili su spektakularan porast vrijednosti izvoza razdoblju 1966/1968.-2002/2003., poveavi se s 1,4 na 92,6 milijuna USD na godinu ili 66 puta. U strukturi izvoza (2001.) najvie su zastupjeni:preparati,umaci i mijeani zaini, juhe i preparati za te proizvode,aktivni kvasac,proizvodi za prehranu djece, sladoled i dr.4. UVOZ Veliki je uvoz poljoprivrednih proizvoda u posljednjih desetak godina viestruko utjecao na hrvatsko gospodarstvo. U 2006. godini uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda premaio je 1,8 milijardi USD te u ukupnom uvozu u RH sudjeluje sa 8,6%.

4.1 Vrijednosti i struktura poljoprivrednog uvoza

Tablica 2. Vrijednost i struktura uvoza proizvoda za hranu u trogoditima. od 1966/68. do 2002/03. (u milijunima USD) Razd00010203040506070809Ukupno

1966-68.---2,77,14,0---9,923,7

1969-71.---4,77,513,9---11,827,9

1972-74.---3,812,314,6---38,369

1975-77.---2,123,326,4---36,788,5

1978-80.---32,533,569,9---48,9184,8

1981-83.---11,930,844,3---70,2157,1

1984-86.12,716,112,03,723,444,513,73,218,739,3147,2

1987-89.33,543,013,36,044,263,618,88,129,810,2270,5

1990-92.58,990,018,836,3115,161,743,123,047,220,4514,5

1993-95.18,283,718,333,9148,558,154,146,037,846,7545,3

1996-98.50,899,329,468,4174,498,382,227,455,072,8758,0

1999-01.36,158,549,247,788,3118,736,951,651,563,9602,5

2002-03.63,677,979,391,4200,088,470,255,574,097,2897,9

00 ive ivotinje; 01 meso i preraevine, 02 ribe i riblje preraevine; 03 itarice i preraevine; 04 voe i povre; 05 - kava, kakao, aj i zaini; 06 - mlijeni proizvodi; 07 - eer, proizvodi od eera, med; 08 - stona hrana, osim u zrnu; 09 - ostali proizvodi1. ive ivotinje: U 1990. ostvarena je najvea vrijednost uvoza, 77,8 milijuna USD. U strukturi uvoza najvie su zastupljeni (2001.): telad (43,4%), junad za rasplod i tov (21,6%). svinje (16,2%), janjad, pilii za rasplod, itd. Telad se najvie uvozi iz Poljske i Maarske, junad za tov iz Maarske, janjad iz Rumunjske.

2. Meso i preraevine od mesa: U razdoblju 1991.-2003. vrijednost uvoza kretala se u intervalu od 41,6 (1991.) do 117,8 milijuna USD (1997.). U strukturi dominira (2001.): svinjsko meso i svinjska slanina (60,2%), kobasice (17,8%), govedina, kokoje meso. itd. Svinjsko meso najvie se uvozi iz Maarske, zatim iz Poljske, Danske, Nizozemske i dr. Kobasice se najvie uvoze iz Slovenije.

3. Ribe i riblje preraevine: Vrijednost uvoza u 2002/2003. dosegla je iznos 79,3 milijuna USD. U strukturi su najvie zastupljene (2001.): ive morske ribe (20,3%), sipe i lignje (13,4%), haringe (11,9%), smrznute srdele i oslii, sueni bakalar, smrznuti kampi, itd. Najvie se uvozi iz panjolske, Danske, Norveke, Argentine i SAD-a. 4. itarice i preraevine: Gotovo rekordna vrijednost uvoza postignuta je 1991. u iznosu od 85,8 milijuna USD. U strukturi dominira (2001.): Kukuruz (31,2%), keksi, vafli i oblatne (13,5%), tjestenina (10,2%), ria, jeam i dr. Najvie se uvozi iz Itlije, Maarske i Velike Britanije

5. Voe i povre: Vrijednost njihova uvoza poveala se u rozdoblju 1966/1968.-2002/2003. 28 puta. U strukturi preladavaju (2001.):svjee voe, preraeno povre, zatim svjee i zamrznuto povre, sokovi od voa i povre i dr. A u vrijednosti pojedinanih uvoza (2001.): banane, narane, jbuke, limun, itd. 6. Kava, kakao, aj i zaini: Uvoz navedenih proizvoda biljei dinamian rast. U strukturi vrijednosti dominira (2001.): kava, okolada, kakao, zaini i aj.

7. Mlijeni proizvodi i jaja: Udio tih proizvoda u vrijednosti uvoza za 2002/2003. bio je 7,8%. U strukturi dominiraju (2001.): mlijeko i kiselo vrhnje, razne vrste sireva, maslac, jogurt i jaja.

8. eer, proizvodi eera, med: Vrijednost tih proizvoda ima (2002/2003,),u odnosu prema ostalim skupinama, najmanji udio u ukupnoj vrijednosti uvozaza hranu i to 3,6%. Na uvoz eera otpada (2001.) 71,8% ukupne vrijednosti uvoza, Slijede ga proizvodi od eera (21,2%), te ostali proizvodi (maslac i med). 9. Stona hana,osim ita u zrnu: Vrijednost stone hrane u 2001. iznosila je 47,3 milijuna USD, a najvei dio je otpadao na uljane pogae (39,6%), hranu za pse i make (21,2%), krmne smjese za hranidbu riba, te ostale krmne smjese.

10. Ostali proizvodi: Vrijednost uvoza navedene skupine ostvarivala je veoma dinamian rast, poveavi se u analizirano razdoblu za 6,4 puta. U strukturi uvoza prevladavaju: margarin, preparati, umaci, pojedini zaini, kvasci, praci, jestive masnoe i sl. 5. ZAKLJUAKHrvatska je zemlja bogatih prirodnih resursa. Zemljite je razmjerno dorbe kakvoe i plodnosti i jedno od najouvanjenijih u Europi. U Hrvatsku se uvoz mnogo vei od izvoza. Tome je uzrok jer su cijene naih proizvoda skuplje, te se trai rjeenje u uvoenju jeftinije robe. Uvjet smanjivanja uvoza i poveavanja izvoza jest dinamiziranje rasta poljoprivredne proizvodnje. To se moe postii samo usporednim i usklaenim djelovanjem itavog niza ekonomskih, tehnikih, organizacijskih i drugih mjera agrarne politike.6. LITERATURA:

- Grahovac, Petar (2005). Ekonomika poljoprivrede

- www.hgk.hr

- www.dzs.hr