Internacionalni univerzitet u Novom PazaruFakultet za Psiholoko Pedagoke Nauke

Seminarski Rad

Naziv: Otac i OinstvoPredmet: Porodina Pedagogija

Mentor: Student:Prof.Dr. Adnan Tufegi Malvina Dautovi

April 2011 god

Sadraj

Uvod3Iskazivanje emocija oeva prema svojim bebama4Vrijeme koje oevi provode sa svojom djecom5Promjene u poimanju oinstva6Oinstvo7Zakljuak8Literatura9

Uvod

U mnogim kulturama majke u pravilu snose vei dio odgovornosti za podizanje djece, bez obzira da li su zapoljene van kue ili ne.Njena ljubav, osjetljivost i responsivnost prema potrebama djeteta i dalje su kljuni faktor u poticanju njegovog optimalnog razvoja, ali nakon porasta istraivanja o presudnoj ulozi majke ubrzo je pojaan interes istraivaa i za ulogu oca i to od prvih dana ivota djeteta.

Jedan od razloga koji su poveali interes za izuavanje uloge oca u ranom djetinstvu djeteta potie zapravo od samih oeva koji su uzimali sve vee uee u hranjenju, voenju brige i podsticanju svoje djece (Parke i Tinsley, 1981). Ova promjena koja se desila u veini industrijskih najrazvijenih zemalja proizila je iz mnotva razloga od kojih je glavni onaj koji se odnosi na porast zaposlenosti majki. Ne manje bitan razlog je i rastua svijest o potrebi ruenja stereotipa o polovima i mijenjanje tradicionalnih uloga majki i oeva. I ako vie od 50% amareikih majki ima zapoljenje, ovaj stereotip polovima je jo do 1970-ih i 1980-ih godina bio veoma snaan. Jedna studija je pokazala da majke u prosjeku mjeseno provode 121h sa svojom djecom naspram oeva koji provode svega 26h (Cowean i Cowean). Jedna grupa istraivaa je izjavila da: Dok majke iskazuju eu pozitivnu sklonost, te vode osnovnu brigu o svom potomstvu, dotle oevi provode vie vremena u itanju ili gledanju TV-a. Ako im se da prilika i ukae povjerenje oevi su u pravilu ponaaju prema svojim bebama na slian nain kao i majke. Oevi nerijetko trpe zbog predrasuda da je njega malog djeteta iskljuivo majina briga, a pritome i mnoge mlade majke iskljuuju u uvjerenju das u grubi, nespretni i da se ne znaju brinuti o malom djetetu.

U svakom sluaju, veoma je teko prepoznati ta je biti odnosa majka-otac-dijete, a to je na mjetnuti obiaji sredine koji se godinama izgraivao (Hegi, 1999).

Iskazivanje emocija oeva prema svojim bebama

Mnoge studije su pokazale da oevi podjednako kao i majke mogu biti responsivni prema signalima i porukama koje alju djeca. Ako im se da prilika i ukae povjerenje oevi se u pravilu ponaaju prema bebama na slian nain kao I majke. Oevi nerijetko trbe zbog predrasuda da i njega malog djeteta iskljuivo majkina briga, a pri tome i mnoge mlade majke iskljuuju i u uvjerenju da su grubi nespretni i da se ne znaju brinuti o malom djetetu.U svakom sluaju, veoma je teko prepoznati to je bit odnosa majka-otac-dijete, a to je nadmetnuti obiaj sredine koji se godinama izgraivao.

U istraivanju u kojem su mjerene fizioloke reakcije majke I oeva za vrijeme dok su posmatrali svoju bebu na video snimku u tri razliite situacije : kada je beba mirna, kada se beba smije i kada beba plae, ustanovljeno je da su i majke i oevi pokazivali sline psihofizioloke reakcije mjerene otkucajima srca, promjenama u krvnom pritisku i putem osjetljivosti koe, kao izrazima lica, pogotovo dok su posmatrali bebu kako plae ili kako se smije (Frodi et all. 1978). U drugom slinom istraivanju posmtarano je ponaanje oeva i majki prema djetetu u porodilite. Istraivai Parke i OLary (1976), su pokazali da su se oevi ponaali isto kao majke dok su svoju bebu nosali, grlili, milovali ili dok su joj priali (Vidjeti vie u Bukatko & Daehler, 1992). Veliki broj oeva koji su bili svome djetetu prvi negovatelji iskrbnici, u koliko je majka bila u tome sprijeena potvrdili su ove nalaze.Uprkos ovim nalazima postoji gotovo podjednako male anse, kako u razvijenim tako i u tradicionalnim drutvima, da oevi budu angaovani kao prvi negovatelji iskrbnici. Istraivai su utvrdili da se moe predvidjeti kako i koliko e otac biti angaovan oko djece. Stav koji izraavaju oba roditelja prije roenja djeteta u pogledu toga koliko otac treba da bude ukljuen u odgoj, predkazuje koliko aktivnu ulogu e otac imati sa svojim djetetom (Palkovitz 1980).

Vrijeme koje oevi provode sa svojom djecom

Istraivai do sada uglavnom nisu ispitivali porijeklo ovakve podjele meu roditeljima u komunikaciji i interakciji sa djecom niti su se uputali u razjanjavanje zato je to tako, mada veina smatra da su to modeli naunog ponaanja koje su oni mogli nauiti u vlastitom djetinstvu kroz roditeljska insistriranja na osvajanju razliitih uloga prema polnoj pripadnosti.I pored utvrene slinosti izmeu majke i oeva u rasponsivnosti i roditeljskoj kompententivnosti oevi u pravilu provode manje vremena sa djecom nego majke tako nalazi Pleck-a (1982), nakon viegodinjih praenja i statistikih mjerenja, pokazuju npr da u SAD zaposleni otac provodi sa djecom mlaom od 5 godina u prosjeku 26 minuta na dan, dok djeca na uzrastu od 5-7 godina imaju oca na raspolaganju za njih svega 16 minuta.

Ispitivanja i utvrivanja relativnog ili apsolutnog vremena koje oevi provode sa djecom u naim uslovima i u naoj kulturi nisu nikada vrena. Mogue je predpostaviti da je apsolutno vrijeme koje oni provode u interakciji sa djecom znatno due (od 26 ili 16 minuta na dan utvrenih u SAD) prvenstveno zbog trugaijeg radnog vremjena i blizine radnog mjesta i stanovanja,nego to je to sluaj u drugim zemljama. Ako pokuamo da analiziramo zato su oevi znatno manje ukljueni u aktvinosti oko djece ili u direktne oblike interakcije sa djecom moemo predpostaviti, prvo da su kao odrasla djeca ili mladii imali znatno manje prilike nego djevojice i djevojke da se brinu o mlaem bratu ili sestri, te se vjerovatno u slinim situacijama kao roditelji osjeaju nesigurno i nevjeto.

Promjene u poimanju oinstva

Paralelno sa savremenim promjenama drutva i porodica mijenjaju se i uloge u porodice. Majka jeste bioloki najspremnija da se brine o podmlatku na ranom uzrastu, ali pored injenice da je i njoj potrebna pomo ona ne mora uvijek najbolje znati kako se uspjeno odgaja ona ne mora za odgoj i poduku imati uvijek najvie strpljenja, najvie smisla, najvie njenosti, pa i najvie vremena. Praktini rezultati i kontkretne aktvinosti velikog broja savremenih oeva, meu kojima su neki svoju ulogu primarnog odgajatelja razvili do savrenstva, bacaju nove svjetlosti na roditeljstvo. Brzo raste broj oeva koji ele da prisustvuju poroaju, da prvi prihvate svoje novoroenje i da se maksimalno ukljue u svoju roditeljsku brigu od prvog dana, smanjujui time bioloku distancu koja je u prodinom odgoju esto bivala predimenzovana. Ovim se sve vie ustanovljena slika o ocu koji je, do jue, odlagao svoje roditeljske i odgajateljske aktivnosti oko djeteta sve do njegovog polaska u koli, pa ak i kasnije.Mijenja se slika i tzv jedno roditeljskih porodica meu kojima su do nedavno, bile prava rijetkost porodice koje ine samo otac i djeca.Izmijenjeni drutveni uslovi, porast standarda ivota, te jednostavnije voenje i organizovanje domainstva ali iznad svega izmijenjen poloaj oca u porodici i u odgoju djece, utiu na porast broja oeva koji se nakon razvoda ili smrti supruge odluuju da sami podiu svoju djecu.

Novija istraivanja potvruju da mladi oevi danas vie vide sebe u znatno izmijenjenoj ulozi nego to su to bili njihovi oevi;

Oni ele da se smisleno i sadrajno bave svojom djecom od najranih njihovih vaza, Oni ne ele biti iskljueni iz odogoja vlastite djece tako to bi sav odgoj bio preputen subruzi (Majci) Oni ele biti komunikativniji i otvoreniji prema svojoj djeci nego to su to bili njegovi oevi prema njima, Oni ele mijenjati tradicionalnu ulogu oca kao vrhovnog presuditelja (ekaj samo dok se tata vrati sa posla iliAko ti to tata dozvoli).

Oinstvo

Otac je zbog svoje drugaije biloloke pozicije u mogunosti da bira koje e aktivnosti i obaveze preuzeti oko djeteta. U gotovo svim svojim interakcijama s djecom oevi ustupaju po neto drugaije od majke. Ta raznovrsnost i jeste osnova odgojnog bogastva u porodici, kojoj ne doprinose samo roditelji nego i njeni drugi lanovi. Svaki otac, unosi u odgoj djece svoj vlastiti roditeljski stil, koji ne samo do velikoj mjeri nadopunjava majine postupke nego i sam po sebi ima veliku vanost po optimalan razvoj djeteta. Mnoge samohrane majke, bilo da su izabrale ili postale podsticajem okolnosti, priznaju veliki znaaj odraslih mukaraca iz ue porodice (Djeta, ujaka, strica, prijatelja i dr.) po odgoj i pravilan razvoj djece oba pola.Za uspjenu socijalizaciju djeteta pored majke potreban je i otac, tj. potrebna su oba roditelja.Privrenost djeteta ocu. Nema sumnje da tokom vremena kako privrenost biva sve jaa dijete shvata da su njegovi roditelji dvije razliite individue i da se ponaaju razliito injenica je daju razliitim situacijama potomstva pokazuje razne vrste prevrenosti prema majki ili ocu, i da ta privrenost ostaje postojanja neko vrijeme ( Main & Weston 1981 ).

Zakljuak

Ostaju mnoga vana pitanja o oevoj ulozi. Mi znamo da potomstvo stvara privrenost prema ocu i majci istovremeno (tokom prve godine ivota). Premda djeca opte preferiraju svoje majke u odnosu na oeve to je vjerovatno zato to je majka u svojoj kulturalnoj ulozi primarni odgajatelj (Lamb 1981).Ova prepostavka za majku moe se promijeniti ili preinaiti ako oevi preuzimaju veu odgovornost u brizi za svoje potomstvo. Ima istraivanja koja su ustanovila da oevi vie prave razliku izmeu kerki i sina, na nain kako se ophode prema njima, nego to to ine majke. Ima stanovita koja tvrde da su oevi oni koji nastoje da definiu uloge lanove porodice prema polu, starosti ili autoritetu (Hijerarhiji). Ovo moe pomoo pri ocjenjivanju nekih razlika u razvoju polova djeaka i djevojica .

Ukratko podomstvo dolazi na svijet sa specifinim osobinama ponaanje koje ih predodreuju za privrenost svojim roditeljima to je vea i neposrednjija ukljuenost oba roditelja u odgoj i podizanje djeteta, od prvih dana, to e uzajamni odnosi porodice-dijete biti intezivni i kvalitetniji. Oni se oituju u vrlo jakim emocionalnim vezama koje pomau, ne samo uspjean razvoj djeteta, nego i oblikovanje buduih ponaanja.

Literatura

-Prof.dr. Adoa Paali Kreso

Koordinate obiteljskog odgoja, prilog istemaskom pristpu razumijevanja obitelji i obiteljkog odgoja9Otac i Oinstvo | Malvina Dautovi