MULTIMEDIJA , OBLIKOVANJE I PRIMJENAPREZENTACIJATEMA: MULTIMEDIJA

SADRAJMULTIMEDIJAOSNIVNI ELEMENTI MULTIMEDIJSKIH SADRZAJATekstZvukSlikaVideoAnimacijaInteraktivnostZAKLJUAK

MULTIMEDIJAMultimedija je pojam koji se sastoji od dvije rijeci: multi= mnogo; medija= sustav prijenosa i predstavljanja poruke. Dakle, predstavljanje korisniku sadraja koje moze istovremeno percipirati koristei raspoloiva osjetila i mogucnosti (vid, sluh, njuh, opip, okus; pokret, radnja). Moe se ustvrditi da zaceci ovakve percepcije sadrzaja datiraju jo iz doma nijemog filma, kod kojeg se kao zvuna kulisa koristio obican glasovir, u svrhu stvaranja sto zanimljivije, privlacnije i stvarnije predodzbe poruke koja se prenosi.

Kako je rije o ugodaju prilikom poimanja ovakvih sadrzaja, jasno je da je svrha multimedijskih sadrzaja se zaokupi sto vise ljudskih osjetila, najvise glede zabave, mada mogu posluziti i u znanstvene, umjetnicke, edukacije, reklamne ili neke druge svrhe. Obican koncert nekog 'benda', s mnostvom sarenih reflektora i isprepletenih i 'veselih' laserski zraka, takoder je multimedijski dozivljaj. Pa i protestni skup s raznolikim transparentima, uz uporabu megafona, svojevrstan je multimedijski dogadaj.

OSNIVNI ELEMENTI MULTIMEDIJSKIH SADRZAJA

TEKST-Skup arenih slova koja smiljeno uporabljena odailju nekakvu poruku, ali je statian i pravocrtan i mora se itati. No moderne raunalne tehnologije, kao to ih rabi web, koristi hipertekst. Hipertekst jetekstualnastruktura koja se sastoji od meusobno povezanih jedinica informacije prikazana na nekom elektronikom ureaju. Za razliku od jednostavnog tradicionalnog teksta, hipertekst nema jedinstven redoslijed itanja, nego ga itatelj dinamiki odreuje, tj. odreuje ga tijekom itanja.

ZVUK-Jedan od temeljnih elemenata multimedije, bilo da se radi o glasovnom ili instrumentalnom zapisu. Dinamiki sadraji, kao glazba, mogu biti vrlo impresivni. Da bi se zvuk mogao unijeti u raunalo, moramo ga pretvoriti iz mehanikog (analognog) u digitalni oblik. Ovaj postupak se zove digitalizacija. Digitalizacija se odvija u tri koraka: 1. pomou mikrofona zvuk se pretvara u analogni elektrini signal 2. u AD pretvorniku zvune kartice analogni elektrini signal pretvara se u digitalni oblik 3. digitalni podaci se kodiraju, i po potrebi pohranjuju na disk

Digitalizacija i reprodukcijaReprodukcija zvuka obrnut je proces od digitalizacije. Pomou digitalno-analognog pretvornika u zvunoj kartici digitalni uzorak zvuka pretvara se u analogni elektrini signal, koji doveden na zvunike proizvodi zvuni val slian originalnom.

Slika-Kao crte ili fotografija, ima znaajnu ulogu u multimediji. Spada u statike sadraje, ali dobar crte ili fotografija moe prezentirati poruku uinkovitije nego stotine rijei. Slika moe biti samostalan multimedijski sadraj, element animacije ili dio videozapisa. Za pretvaranje slika i fotografija iz analognog u digitalni oblik koristimo: skener, digitalni fotoaparat ili digitalnu kameru, TV karticu. Osnovna podjela slika: rasterska slika, vektorska slika. Rasterski format slike: slika je sastavljena od toaka (piksela), kod poveanja dimenzija gubi se na kvaliteti, zauzimaju vie memorije od vektorskih, primjeri rasterskih formata: JPG, TIF, GIF, PNG, BMP, PSD.

Vektorski format slike: pamte se samo koordinate toaka, a program rauna linije izmeu njih, kod poveanja dimenzija nema gubitaka kvalitete, zauzimaju manje memorije od rasterskih, primjeri vektorskih formata: AI, EPS, CRD.

Video-Niz slika nainjen i prezentiran posebnim ureajima, uz dodatak zvunih sadraja; kao film, najinteresantniji je dinamiki multimedijski sadraj. Osjeaj realnosti prikazanih sadraja vrlo je velik. Naravno i najuinkovitiji glede prenoenja poruke korisniku kao dinamikih sadraja. Uz stereoskopski video, koji zahtijeva dva kanala za prijenos sadraja, ili dva preklapajua video sloja, uz posebne naoale moe se dobiti i osjeaj prostornosti prikaza. Video temelji se na slinim principima kao i animacija (brzo prikazivanje niza kadrova), ali se kod videa radi o pokretnim slikama. Video materijal se moe obraivati (pr. dodavanje naslovnog teksta ili zvune podloge, skraivanje i premjetaj kadrova s jednog mjesta na drugo i sl.) to nazivamo video montaa.

Kombiniranjem video materijala sa tehnikama 3D animacije nastaju filmovi poput Jurskog parka, Ratova zvijezda ili Gospodara prstenova.

Animacija-Niza crtea (10-25 slika u sekundi) koji se brzo izmjenjuju, te ako se izmjenjuju dovoljno brzo (preko 50 slika u sekundi uz ponavljanje pojedinih), dolazi do kvalitetne optike iluzije kretanja zahvaljujui tromosti naega oka. Ono to se ne moe prikazati na filmu ili je praktiki u ivotu neizvodivo, u animaciji je mogue. Zato djeca oboavaju ovaj dinamiki vid prezentiranja poruka, jer je to praktiki svijet mate. Animacijske tehnike: Tradicionalnaanimacija, Stop-motion(stani-kreni) animacija i Raunalnaanimacija.

Interaktivnost-Ako je nova poruka povezana samo s prethodnom porukom, radi se o reakciji. Ali ako se radi o vie poruka i meu njima postoji meusobna povezanost i doputa korisniku kontrolirati nain na koji se prikazuju onda je rije o interakciji. Korisnik moe upravljati dolaskom i odlaskom potrebnih poruka; dinamiki ugoaj. Bez interaktivnostiporuka nije povezana niti s jednom prethodnom porukom.

Zakljuak Multimedija ima svoje mjesto u mnogim podrujima primjene raunala. Od web stranica do programskih paketa namjenjenih za igru i uenje predkolske dijece. Multimedija nam omoguuje da informacije prenosimo na mnotvo naina poput zvuka, slika i video zapisa. Na taj nain korisnici lake upijaju informacije, bre ue i zbog razliitih oblika podatakadobijaju bolji uvid u prezentirane materijale. Multimedija je nala svoje mjestu u programskoj dokumentaciji i nee ga napustiti. Razvojem tehnologije poboljati e se audio i video zapisi, dobiti emo vee i bolje animacije, ali osnovni principi ostaju isti. Principi dizajna ovdje navedeni isti su bez obzira koji se format koristi za audio ili video zapise. Razvit e se bolje metode interakcije i pretraivanja dokumentacije.