ANALIZA IMOVINSKOG POLOŽAJA

ANALIZA STRUKTURE AKTIVE

- Struktura ukupne aktive

Ukupna aktiva razdvaja se na poslovnu aktivu i vanposlovnu aktivu

RED.BR. OZNAKA POZICIJAGODINA

PRETHODNA 2008

TEKUĆA 2009

IZNOS IZNOS1. 052 Poslovna aktiva2. 053 Vanposl. aktiva

3. 054(1+2) Ukupna aktiva

40.724.8820

38.590.7610

40.724.882 38.590.761

Ovi podaci pokazuju da se struktura ukupne aktive promenila u korist poslovne aktive, što je pozitivno budući da jedino poslovna aktiva odbacuje finansijski rezultat.

- Struktura poslovne aktive

Razdvaja se na: neuplaćen upisan kapital, investirani kapital (odnosi se na dugoročne finansijske plasmane), operativna imovina (odnosi se na osnovna sredstva i obrnutu imovinu) i gubitak.

1

GODINA

RED. BR. OZNAKA POZICIJAPRETHODNA

2008TEKUĆA 2009

IZNOS IZNOS1. 001 Neplaćen upisan kapital2. 017 Investirani kapital3. 003,009 Operativna 025,047 imovina4. 049 Gubitak

5. 052 Poslovna aktiva (1 do 4)

0

040.724.882

0

0

038.590.761

0

40.724.882 38.590.761

Ako preduzeće ima neuplaćen upisan kapital njegovom naplatom će se povećati operativna imovina, u ovom primeru to nije slučaj jer nemamo neuplaćenog upisanog kapitala.

Struktura operativne imovine:

Operativnu imovinu čine fiksna imovina i obrtna imovina .

RED. BR. OZNAKA POZICIJA GODINAPRETHODNA

2008TEKUĆA 2009

1. 003,009 Fiksna imovina2. 025,047 Obrtna imovina

IZNOS39.498.8321.226.050

IZNOS37.412.0651.178.696

3. Operativna imovina (1+2) 40.724.882 38.590.761

Kod svakog je preduzeća struktura operativne imovine pod visokim uticajem efikasnosti korištenja obrtne imovine pri čemu se efikasnost korištenja obrtne imovine meri koeficijentom obrta. Viši koeficijent obrta obrtne imovine pomera strukturu operativne imovine u korist fiksne imovine i obrnuto, niži koeficijent obrta obtrne imovine pomera strukturu operativne imovine u korist obrtne imovine.

2

ANALIZA FIKSNE IMOVINE

- Struktura fiksne imovine: Utvrđuje se na osnovu nabavne i sadašnje vrednosti nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava.

RED. BR. OZNAKA POZICIJA VREDNOSTNABAVNA SADAŠNjA

1. 003 Nematerijalna ulaganja2. 010 Zemljište šume i višegodišnji zasadi3. 011 Građevinski objekti4. 012 Oprema 5. 013 Alat i inventar6. 014 Osnovno stado7. 015 Ostala osnovna sredstva8. 016 Avansi i ostala sredstva u pripremi

1.100.014 55.006

83.748.069 100.174.142

73.225000

1.100.01455.006

35.844.547379.249

33.249000

9. Fiksna imovina 185.150.456 37.412.065

- Dotrajalost (istrošenost) osnovnih sredstava:

Istrošenost osnovnih sredstava meri se odnosom ispravke vrednosti osnovnih sredstava i nabavne vrednosti osnovnih sredstava.

Sti = __Iv 100_______ Nv

Sti- stepen istrošenosti osnovnih sredstavaIv- ispravka vrednosti osnovnih sredstavaNv- nabavna vrednost osnovnih sredstava

3

145.651.624 100

Sti = = 39.136 Prethodna godina 185.050.442

Sti = _ 147.738.391 100 = 80,27 Tekuća godina 184.050.442

Ako stepen istrošenosti osnovnih sredstava iznosi 50 % to znači da su osnovna sredstva u proseku polovinu veka trajanja provela u upotrebi. Pošto nama za tekuću godinu stepen istrošenosti osnovnih sredstava iznosi 80,27 to znači da je osnovno sredstvo više od pola veka trajanja provelo u upotrebi. U skladu sa različitim vrstama osnovnih sredstava a s tim u vezi i s različitim vekom trajanja pojedinih vrsta osnovnih sredstava, stepen istrošenosti ukupnih osnovnih sredstava u upotrebi malo govori o tehničkoj sposobnosti osnovnih sredstava. Taj problem se prevazilazi tako što se stepen istrošenosti osnovnih sredstava izračunava posebno za svaku vrstu osnovnih sredstava osim za zemljište.

- Stepen dotrajalosti (istrošenosti) opreme

Stio = Ivo 100_ = 9.694.722 100__ = 99.47 Prethodna godina

Nvo 100.174.149

Stio = Ivo 100 = _99.794.893 100 = 99.62 Tekuća godina

Nvo 100.174.149

- Stepen dotrajalosti (istrošenosti) za građevinske objekte

Sti = _Iv 100 = __45.966.927 100 = 54.88 Prethodna godina Nv 83.748.069

4

Sti = _Iv 100 = _47.903.522 100 = 57.2 Tekuća godina

Nv 83.748.069

- Stepen dotrajalosti (istrošenosti) za alat i inventar

Sti = _Iv 100__ = 39.975 100 = 54.59 Prethodna godina Nv 73.224

Sti = Iv 100__ = __39.976 100___ = 54.59 Tekuća godina

Nv 73.224

- Stepen osnovnih sredstava uključujući i osnovno stado

Sti = _Tvk 100___ Tvp

Gdje je:Sti – stepen istrošenosti osnovnih sredstava uključujući i osnovno stado

5

Tvk = a1 vk + a2 vk + ..... + an vk pri čemu je a1, a2.... an osnovno sredstvo izraženo fizičkom jedinicom mere, a vk broj godina od momenta uključenja u proces reprodukcije do momenta merenja stepena istrošenosti

Tvp = a1 vp + a2 vp + .... + an vp pri čemu je a1, a2.... an osnovno sredstvo izraženo fizičkom jedinicom mere, a vp procenjeni vek trajanja osnovnog sredstva izražen brojem godina.

- Iskorištenje kapaciteta

U · 100

Stko = Uo

Gdje je

Stko – stepen optimalnog odnosno realnog iskorištenja kapaciteta

Uo – mogući učinci pri optimalnom odnosno realnom korištenju kapaciteta

U – ostvareni učinci

U · 100

Stkp = Up

Gdje je

Stkp – stepen izvršenja plana iskorištenja kapaciteta

Up – planirani učinak

U – ostvareni učinak

Nv1 · Stko1 + Nv2 · Stko + ... + Nvn · Stkom

PStko = · 100 Nv1 + Nv2 + ... + Nvn

Gdje je

6

PStko – prosječni stepen iskorištenja optimalnog odnosno realnog kapaciteta

Nv1, Nv2...Nvn – nabavna vrijednost osnovnih sredstava za koje je utvrđen pojedinačni stepen iskorištenja optimalnog kapaciteta

Stko1, Stko2...Stkon – stepen iskorištenja optimalnog odnosno realnog kapaciteta pojedinih vrsta osnovnih sredstava

Nv1 · Stkp1 + Nv2 · Stkp2 + ... + Nvn · Stkpn

PStkp = · 100 Nv1 + Nv2 + ... + Nvn

Gdje jePStkp – Prosječni stepen izvršenja plana iskorištenja kapaciteta

Stkp1, Stkp2, ... Stkpn – Stepen izvršenja plana iskorištenja kapaciteta pojedinih vrsta osnovnih sredstava

- Efikasnost korištenja osnovnih sredstava

Q1 · C1 + Q2 · C2 + ... +Qn · Cn

Eos = Osmo + Osml + ... +Osmk

1 + m

gdje je

Eos – efikasnost osnovnih sredstava

Q1, Q2 ... Qn – količina gotovih proizvoda proizvedenih u periodu za koje se vrši mjerenje efikasnosti

C1, C2, ... Cn – stalna cijena gotovih proizvoda

Osmo – nabavna vrijednost osnovnih sredstava na početku godine

Osml, Osmk – nabavna vrijednost osnovnih sredstava na kraju mjeseca

7

M – broj mjeseci

Vrijednost proizvodnje u visini troškova završene proizvodnje, na osnovu bilansa uspijeha sačinjenog po metodi ukupnih troškova sa iskazivanjem promjene vrijednosti zaliha učinaka na prihodnoj strani, utvrđuje se:

Prethodna 2008 Tekuća 2009 1. Poslovni rashodi 5. 974. 065 3. 278. 175

2. Nabavna vrijednost prodate robe 0 0

3. Troškovi tekućeg perioda (1-2) 5. 974. 065 3. 278. 175

4. Početne zalihe nezavršene proizvod 32. 824 33. 646

5. Krajnje zalihe nezavršene proizvodn 33. 646 34. 002

6. Troškovi završene proizvodnje (3+4-5) 5. 973. 243 3. 277. 819

Na osnovu onih podataka o osnovnim sredstvima u funkciji po bilansu otvaranja i po zaključnom bilansu efikasnost osnovnih sredstava je

TROŠKOVI ZAVRŠENE PROIZVODNJE _____________________________________________ NAB. VRE. OSN. SR. NAB. VRE. OSN. SRED. U F-JI PO BILANSU + U F-JI PO ZAKLJUČNOM OTVARANJA BILANSU

2

8

3. 277. 819 3. 277. 819 = = 184. 050. 442 + 184. 050. 442 368. 100. 884

2 2

3.277.819 = = 0, 0178 184. 050. 442

Tehnička opremljenost meri se odnosom korištene opreme i prosečnim brojem zaposlenih radnika. Prosečan broj zaposlenih radnika utvrđuje se tako što se zbroji broj zaposlenih na kraju svakog meseca i podeli brojem meseci za koji se računa tehnička opremljenost.

NAB.VRE.OPREME NAB. VRE. OPREME PO BILANSU OTV. + PO ZAK. BILANSU 2

To= PROSJEČAN BROJ RADNIKA

200. 348. 285 2 100. 174. 142, 5

To= = = 200. 348, 285500 500

Na osnovu ovog obrazca dobili smo vrednost korištene opreme po jednom radniku. Što je ta vrijednost viša to je bolja tehnička opremljenost i obrnuto. Tehnička opremljenost utiče na produktivnost rada viša tehnička opremljenost veća je produktivnost i obrnuto.

ANALIZA OBRTNE IMOVINE

9

Obrtna sredstva su deo poslovnih sredstava koji svoju vrednost po pravilu, odjednom prenosi na proizvod nove upotrebne vrednosti. Po propisima u obrtna sredstva može da bude uključen pogonski i poslovni sitan inventar. Obrtnim sredstvom smatra se ono sredstvo koje je u jednom ciklusu reprodukcije transformiše iz početnog pojavnog oblika – novca (N) – u završni pojavni oblik – novac (N1). Koliko će trajati ciklus reprodukcije najviše zavisi od dužine trajanja tehnološkog procesa. U najvećem broju slučajeva on traje manje od godinu dana, a kako su druge faze ciklusa reprodukcije – faza nabavke i faza reprodukcije neuporedivo kraće, te se transformacija obrtnih sredstava i početno u završni pojavni oblik obavi u toku jedne godine, sto znači; ona se u toku godine obrne najmanje jednom.Polazeči od kružnih kretanja, sredstava u procesu reprodukcije N – R ... P ... R1 – N1 obrtna sredstva se javljaju u

- novčanom- naturalnom - prelaznom obliku.

Novčani oblik: Novac predstavlja početni i završni oblik obrtnih sredstava. Budući da knjigovodstvo ne evidentira posebno novac početnog oblika (N) odnosno zavisnog oblika (N1) preduzeće raspolaže podacima o ukupnom novcu koji može biti u blagajni ili na depozitivnim računima.Naturalni oblik: Može biti u vidu:

- sirovinama i materijalu (R)- nedovršene proizvodnje (P) i- gotovih proizvoda.

- Sirovine i materijal predstavljaju vrednosti koje će u procesu proizvodnje biti transformisane u proizvod nove upotrebne vrednosti, odnosno gotov proizvod.

- Nedovršena proizvodnja predstavlja verdnost proizvoda nove upotrebne vrednosti čija je proizvodnja otpočela, a nije završena. Tu spadaju troškovi koji se uključuju u cenu koštanja i sopstveni poluproizvodi koji će biti utrošeni za proizvodnju gotovih proizvoda.

- Gotovi proizvodi predstavljaju verdnost u visini cene koštanja proizvoda nove upotrebne vrednosti. Gotovi proizvodi su namjenjeni prodaji, odnosno transformaciji u novac putem prodaje i naplate prodajne cene.

- Prelazni oblik: Prelazni oblik obrtnih sredstava predstavlja vrednost potraživaja. Potraživanja mogu da nastanu po osnovu:

1. Prodaje gotovih proizvoda kupcu i

10

2. Davanje avansa dobavljača ili davanjem kratkoročnih kredita

a) Do potreživanja po osnovu prodaje gotovih proizvoda dolazi uvek kada se prodaja ne vrši za gotovo odnosno kada se prodaja vrši sa odloženim čekom plaćanja.

b) Potraživanja po osnovu datog avansa nastaju kada se dobavljaču roba plati unapred, a potraživanja po osnovu kratkoročnog kredita nastaju kada se bilo kom licu da kratkoročni kredit.

Prelazni oblici obrtnih sredstava transformišu se u:- novac ili- robu.

ANALIZA STRUKTURE OBRTNE IMOVINE

Pri analizi strukture obrtne imovine, obrtna imovina se grupiše prema stepenu likvidnosti odnosno prema brzini transformacije pojedinih oblika obrtne imovine u gotovini. Propisana šema bilansa stanja iskazuje obrtnu imovinu po stepenu likvidnosti sa izuzetkom aktivnih vremenskih razgraničenja, koja su iskazana izvan obrtne imovine. Aktivna vremenska razgraničenja uključuju se u analizu strukture obrtne imovine zato što su na njima iskazani ili unapred plaćeni troškovi ili obračunati nefakturisani prihodi. U okviru ove analize unapred plaćenim troškovima je mesto u okviru zaliha, a obračunatim nefakturisanim prihodima je mesto u okviru potraživanja.

Struktura obrtne imovine iskazana po principu opadajućih likvidnosti je:

Red.br. Oznaka AOP-a

Pozicija GodinaPrethodna 2008

Tekuća 2009

Iznos Iznos1. 031 Dati avansi 833 8342. Dio 047 Unapred plaćeni troškovi (AVR) 34.546 34.5463. 027 Materijal 258.321 218.3414. 028 Nedovršena proizvodnja 33.646 34.0025. 029 Gotovi proizvodi 76.967 33.5216. 030 Roba - -7. 038 Kratkoročni finansijski plasmani 8.000 8.0008. Dio 047 Nefakturisano potraživanje (AVR) 34.546 34.5469. 033 Kupci i druga potraživanja iz

poslovanja 833.136 847.676

10. 044 Gotovina i ekvivalent gotovine 601 1.776

11

11. Obrtna imovina (1 do 10) 1.260.596

1.213.242

- ANALIZA PROMENE STRUKTURE OBRTNE IMOVINE

Kružno kretanje obrtnih sredstava odvija se po sledećoj šemi.

Šema pokazuje :

a) da se novac (n) transformiše u robne oblike indirektno i direktno. Indirektna transformacija obavlja se kada se dobavljači unapred isplaćuju putem avansa (Pd). Direktna transformacija obavlja se preko naknade isplate nabavljenog reprodukcionog materijala (R) i preko isplate troškova proizvodnje u toku naslova usluga energije ličnih dohodaka i poreza koji ne zavise od finansijskog rezultata (P).

b) reprodukcioni materijal (R) transformiše se u proizvodnju u toku (P) putem njegovog utroška za proizvodnju proizvoda nove upotrebne vrednosti.

c) proizvodnja u toku transformiše se u proizvod nove upotrebne vrednosti (R1). d) proizvod nove upotrebne vrednosti transformiše se u novac indirektno i direktno –

indirektno putem prodaje kupcu sa odloženim rokom plaćanja (Pk) - direktno putem prodaje kupcu sa plaćanjem u gotovu.

ANALIZA OBRTNE IMOVINE

12

Obrt obrtne imovine iskazuje brzinu obrta koja se izražava koeficijentom obrta 1 ili brojem dana trajanja jednog obrta. To predstavlja kvantifikaciju efekata (učnika) i prosečno obrtne imovine, pa se koeficijent obrta (K) izračunava:

K= Efekat (učinak) obrtne imovine Prosečna obrtna imovina

a broj dana trajanja jednog obrta (T) izračunava se:

T=Broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrtKoeficijent obrta1

Koeficijent obrta iskazije koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se meri obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko dana je trajao jedan obrt imovine. Što je koeficijent obrta viši, a broj dana obrta manji efikasnost obrtne imovine je veća i obrnuta. Viša efikasnost obrtne imovine je bitna za finansijski rezultat preduzeću iz dva razloga:

- prvo, pri višoj efikasnosti obrtne imovine postižu se veći učinci, a u krajnjoj liniji postižu se veći prihodi od prodaje, što povećava finansijski rezultat.

- drugo, sa višom efikasnošću obrtne imovine raspoloživa obrtna imovina je manja, a tad su niži troškovi držanja zaliha i niži su troškovi finansiranja obrtne imovine, a i jedno i drugo povećava finansijski rezultat preduzeća.

Brzina obrta može se uveriti za svaki segment obrtne imovine, a u praksi brzina obrta se najčešće meri:

- ukupnu obrtnu imovinu - zalihe materijala - zalihe nedovršene proizvodnje - zalihe gotovih proizvoda- zalihe robe i - potraživanja od kupaca.

1

13

1. Brzina obrtanja ukupnih obrtnih sredstava, računa se koeficijentom obrta ukupnih obrtnih sredstava, za koji je najpre treba izračunati prihode od prodaje na sledeći način:

2008 2009 ______________________

1.Poslovni prihod 371.888 2.238.0872.Smanjenje vrednosti zaliha učinka 39.169 35.9133. Prihod od prodaje (1+2) 411.057 2.294.000

pa je koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava:

K= Prihodi od prodaje Obrtna imovina i AVR + Obrtna imovina i AVR Po bilansu otvaranja po zaključnom bilansu 2

Broj trajanja jednog obrta (T) je:

T= Broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava

Za 2003. godinu:

K= ______411.057_________ = _411.057_ = 0,34 1.226.050 + 1.178.696____ 1.202.373 2

T= 365 = 1073, 5

14

0,34

Za 2008. godinu:

K= __2.294.000________ = _2.294.000___________ = 0,87 2.023.749 + 3.248.166 2.635.957,5 2

T=_365 = 419,5 0,87

2. Brzina obrta materijala, se izračunava koeficijentom obrta materijala (Km):

Troškovi materijala

Km= ________________________________ Zalihe materijala + Zalihe materijala _po bilansu otvar. po zaključnom bilansu 2

a broj dana trajanja jednog obrta materijala (Tm) je:

Tm =_Broj kalendarskih dana za koji se meri obrt_ Koeficijent obrta materijala

Za 2009. godinu:

Km =_190.348________ = _190.348_ = 0,8336 238.321 + 218.341 228.351 2

Tm = _365__ = 437,85

15

0,8336

3. Brzina obrtanja nedovršene proizvodnje; se meri koeficijentom obrta nedovršene proizvodnje (Knp), za koji najpre treba izračunati troškove završene proizvodnje na sledeći način:

2008 2009___

1. Poslovni rashodi 5.974.065 3.278.1752. Nabavna vred. robe 0 03. Troškovi obračunskog perioda (1-2) 5.974.065 3.278.1754. Nedovrš.proizv. po bilansu otvaranja 32.824 33.6465. Nedovrš.proizv. po zaključenom bilansu 33.646 34.002 6. Troškovi završene proizvodnje (3+4-5) 5.973.243 3.277.819

pa je koeficijent obrta nedovršene proizvodnje :

Knp = Troškovi završene proizvodnje____ Zalihe nedovr. proi- + Zalihe nedovrš. Proizvodnje vodnje po bilansu po zaključnom otvaranja bilansu___________

2

Za 2003. godinu je:

Knp =3.277.819______= 3.277.819 = 96,9 33.646 + 34.002 33.824 2

a broj trajanja jednog obrta je:

Tnp = _Broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt Koeficijent nedovršene proizvodnje

16

Tnp = 365_ = 3,72 96,9

4. Brzina obrta gotovih proizvoda, meri se koeficijentom obrta gotovih proizvoda, za koji najpre treba izračunati troškove prodatih gotovih proizvoda na sledeći način:

_2008_____ 2009_____

1. Poslovni rashodi 5.974.065 3.278.1752. Nabavna vred. prodate robe 0 03. Poslovni rashodi po osnovu troškova (1 5.974.065 3.278.1754.Smanjenje vrednosti zaliha učinaka 55.193 39.169 5. Povećanje vrednosti zaliha učin ____0______________0____6. Troškovi prodatih proizvoda (3+4-5) 6.029.258 3.317.344

pa je koeficijent obrta gotovih proizvoda:

Kgp = _ Troškovi prodatih gotovih proizvoda Zalihe got.proizvoda + Zalihe gotov. proizvoda po bilansu otvaranja po zaključenom bilansu 2

Za 2008. godinu:

Kgp = 6.029.258___ = _6.029.258 = 57,04 ___134.419 + 76.967 105.693

2

a broj trajanja jednog obrta:

Tgp = Broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt_ Koeficijent gotovih proizvoda

17

Tgp = 365__ = 6,4 57.04

Za 2009. godinu:

Kgp = ___3.317.344___ = _3.317.344___ = 60,04 _76.967 + 33.521 55.244 2

Tgp = 365__ = 6,08 60,04

5. Brzina obrta robe, meri se koeficijentom obrta robe (Kr):

Nabavna vrednost prodate robe

Kr= Zalihe robe po + zalihe robe po bilansu otvaranja zaključnom b 2

a broj trajanja jednog obrta robe (Tr) je

Broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt

Tr= Koeficijent obrta robe

18

6. Brzina obrta potraživanja od kupaca, meri se koeficijentom obrta potraživanja za koji najpre treba izračunati naplaćena potraživanja od kupaca, na sledeći način:

2008 2009

1. Poslovni prihodi 2.238.087 371.888 2. Smanjenje vred. zaliha učinaka 55.913 39.1693. Prihodi od realizacije (1+2) 2.294.000 411.0574. Prihodi od upotrebljenih učinaka i robe 239.552 13.9995. Prihodi od prodaje (3 - 4) 2.054.448 397.051 6. Bruto potraž. od kupaca po zaklj. Bilansu 2.691.809 745.0497. Naplaćena potraživanja od kupaca (5 – 6) - 637.361 - 247.998

pa se koeficijent obrta potraživanja računa kao:

Naplaćena potraživanja od kupaca

Kk= Bruto potraž. od kupaca + bruto potraživanja od kupaca po bilansu otvaranja po zaključnom bilansu

2

a broj dana trajanja jednog obrta potraživanja od kupaca (Tk) je:

broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt

Tk= koeficijent potraživanja od kupaca

19

7. Koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima:

Plaćene obaveze prema dobavljačima

Kd= obaveze prema dobavlj. + obaveze prema dobavlj. po bilansu otvaranja po zaključnom bilansu 2

a broj trajanja jednog obrta obaveza prema dobavljačima (Td) je:

broj kalendarskih dana u periodu za koji se meri obrt

Td= koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima

Analiza investiranog kapitala

Stopa prinosa na investirani kapital računa se na sledeći način:

Prihodi finansiranja investiranog kapitala x 100

investirani kapital po + investirani kapital po bilansu otvaranja zaključnom bilansu

20

2

s' tim što se prihodi finansiranja inves. kapitala utvrđuju

1. Prihodi finansiranja – ukupno2. Akumulirana dividenda na otkupljenje sopstvene akcije3. Prihodi finansiranja po osnovu obrtne imovine4. Prihodi finansiranja investiranog kapitala (1+2 - 3)

- Mi nismo bili u mogućnosti da izračunamo stopu prinosa na investirani kapital jer naš bilans stanja ne sadrži investirani kapital.

Analiza efikasnosti imovine

- Koeficijent obrta ukupne imovine:

2008 2009

1. Poslovni prihod 2.238.087 3. 71.8882. Smanjenje vred. zaliha učinaka 55.213 39.1693. Povećanje vred. zaliha učinaka 0 04. Prihodi od prodaje (1+2+3) 2.293.300 411.0575. Finansijski prihodi 22.510 1.3686. Neposlovni vanredni prihodi 0 07. Ukupan prihod 2.315.810 412.425

Koeficijent obrta imovine (Ki) je:

Ukupni prihod

Ki= stalna i obrtna + stalna i obrtna imovina imovina po bilansu po zaključnom bilansu otvaranja

2

21

Za 2002. godinu je:

2.315.810 2.315.810

Ki= 45.047.063 + 40.690.336 = = 0.054 42.868.699,5

2

Za 2003. godinu je:

412.425 412.425

Ki= 40.690.336 + 38.556.215 = = 0,011 39.629.275,5

2

Što je koeficijent obrta imovine viši veća je efikasnost imovine i obrnuto.

- Rok povraćaja imovine, računa se na sledeći način:

2008 2009

1. Amortizacija 2253150 2086767

22

2. Troškovi za dug. Rezervisanja - -3. Neto dobitak - - 4. Neto novčani tok iz poslovanja (1+2+3) 2253150 2086767

Stalna i obrtna imovina + Stalna i obrtna imovinaBroj godina po bilansu otvaranja po zaključnom bilansu povraćaja = 2 imovine Godišnji neto novčani tok iz poslovanja

Za 2008 godinu 45047063 + 40690336 ____________________ 2Broj godina povraćaja = __________________________________ = 19,0imovine 2253150

Za 2009 godinu 40690336 + 38556215 ___________________Broj godina 2povraćaja = ____________________________ = 18,9imovine 2086767

23

Analiza kratkoročne i dugoročne finansijske ravnoteže

- Analiza kratkoročne finansijske ravnoteže

Godina 2008 2009

Iznos Iznos

1. Gotovina 601 1.7762. Kupci i druga potraživanja 833.136 847.6763. Kratkoročni finansijski plasmani 8.000 8.0004. Aktivna vremenska razgraničenja 34.546 34.5465. Likvidna i kratkor. vezana sredstva (1 do 4) 876.283 891.998

6. Dobavljači i druge obaveze iz poslovanja 4.899.895 4.948.5057. Kratkoročni zajmovi 812.179 829.5848. Pasivna vremenska razgraničenja 43.158 43.1589. Kratkoročni izvori finansiranja (6 do 8) 5.755.232 5.821.247

- Analiza likvidnosti na bazi koeficijenata

Koeficijent trenutne likvidnosti = Q + HV O

24

Koeficijent ubrzane likvidnosti = G + HV + PK O

Za 2008. godinu: Kul =601 + 0 + 833136 = 2855853 = 0,082 10 096 430 10096430

Za 2009. godinu Kul =1776 + 0 + 847676 = 849.452 __ =0,079 10749 192 10749192

Koeficijent buduće likvidnosti = G + HV + PK OK

Koeficijent optimalne likvidnosti = 100_____________________

100 – procenat rizika unovčenja hartija od vred.

i naplate kratk. potraživanja

Koeficijent tekuće likvidnosti = Obrtna sredstva______ Kratkoročne obaveze

Za 2008. godinu: Koef. tekuće likvidnosti =1.191.504 = 0,12 10.096 430

Za 2009. godinu: Koeficijent tekuće likvidnosti = 1.144. 150= 0,11

10.749.192

25

To upućuje na zaključak, sudeći po koef. tekuće likvidnosti da je preduzeće visoko nelikvidno.

*Merenje vremenskog razmaka između priticanja likvidnih sredstava i izmirenja obaveza.

Ovo merenje iskazuje prosečan broj dana u kome se mogu isplatiti ukupne godišnje obaveze. Veličine vremennskog razmaka (VR) se utvrđuje po obrascu:

VR= (NS+HV+P) * 365 (ili 360) T

gdje je: NS = gotovina potraživanja po deviznim računimaHV = hartije od vrednosti koje se kotiraju na berziP = potraživanja čija isplata nije duža od 30 dana T = ukupne godišnje isplate

*ANALIZA DUGOROČNE FINANSIJSKE RAVNOTEŽE

Ona obuhvata:–1 Analizu dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu dugoročno vezanih sredstava–2 Analizu dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu obrtnog fonda

1. Ova analiza zasniva se na upoređenju dugoročno vezanih sredstava; s jedne, i trajnog kapitala, dugoročnih obaveza i dugoročnih rezervisanja, s druge strane. Dugoročno vezana sredstva obuhvataju: osnovna sredstva (po sadašnjoj vrednosti), dugoročne finansijske plasmane; stalne zalihe, i gubitak iskazan u aktivi. Trajni kapital obuhvata osnovni i rezervni i ono što je s njim izjednačeno, dugoročne obaveze obuhvataju dugoročne zajmove i druge dugoročne obaveze, a dugoročna rezervisanja obuhvataju rezervisana pokrića budućih troškova i rizika. Dugoročna finansijska ravnoteža na osnovu unapred datog bilansa posmatranog preduzeća, izgleda ovako:

26

Godina prethodna tekuća

2008 2009 udeo u udeo u bilansnoj bilansnoj iznos sumi poslo- iznos sumi poslo- vnih sred. vnih sred. 1. Zalihe 349.767 286.698 2. Dug. finansijski plasmani 0 0 3. Osnovna sredstva 38.398.818 36.598.749 4. Gubitak 29.019.217 31.806.100 5. Dug. vezana sredstva (1 do 4) 67.767.802 68.404.849

6. Dugoročni zajmovi iz inostranstva 0 0 7. Dugoročna rezervisanja 0 0 8. Kapital 30.595.294 27.798.411 9. Kapital i dugoročne obaveze 30.595.294 27.798.411

Ne postoji dugoročna finansijska ravnoteža jer dugoročno vezana sredstva nisu jednaka kapitalu uvećanom za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze. U tekućoj godini dugoročna finansijska ravnoteža je pomerena ka dugoročno vezanim sredstvima. To ugrožava održavanje likvidnosti.

2. Analiza dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu obrtnog fonda.

Obrtni fond je deo kapitala, dugoročnih rezervisanja i dugoročnih obaveza upotrebljen je za finansiranje obrtnih sredstava, odnosno to je deo obrtnih sredstava koji je finansiran iz kapitala, dugoročnih rezervisanja i dugoročnih obaveza. Obrtni fond utvrđuje se na osnovu bilansa stanja na dva načina:

27

kapital, dugoročna rezervisanja osnovna sredstva, dugoročni obrtnii dugoročne obaveze minus plasmani i gubitak iskazan = fond u aktivi ili

obrtna sredstva minus kratkoročne obaveze = obrtni fond

Oba načina izračunavanja moraju dati isti rezultat.

za 2008. godinu30.595.294 – 67.418.035 = - 36.832.741 1.191.504 – 10.096.430 = - 8.904.926

za 2009. godinu 27.798.411 – 68.118.151= - 40.319.740 1.144.150 – 10.749.192 = - 10.605.042

Sopstveni obrtni fond

za 2008. godinu30.628.452 – ( 38.398.818 ) = -36.789.583

za 2009. godinu27.841.569 – ( 36.312.051 + 31.806.100 ) = - 40.276.582

Tuđi obrtni fond

za 2008. godinu-36.832.741 + 36.789.583 = - 43.158

za 2009. godinu-40.319.740 + 40.276.582 = - 43.158

Pogoršala se situacija u vezi sa održavanjem likvidnosti.

28

U 000 dinara

Godina Prethodna Tekuća

1. Kapital 30.585.294 27.798.411 2. Dugoročna rezervisanja – – 3. Dugoročne obaveza – – 4. Kapital i dugoročne obaveze 30.585.294 27.798.411

5. Gubitak 29.019.217 31.806.100 6. Osnovna sredstva 38.398.810 36.312.051 7. Dugoročni finansijski plasmani – – 8. Dug. vezana sredstva bez zaliha (6 do 7) 67.418.035 61.181.151

9. Obrtni fond (4-8) - 36.832.741 - 40.319.740 10. Zalihe (stalne) 349.767 286.698 11. Procenat pokrića stalnih zaliha -10.530,65% - 14.063,49% obrtnim fondom (9/10 .100)

Tokovi obrtnog fonda po neto principu:

1. Početni obrtni fond - 36.832.7412. Povećanje obrtnog fonda 2.086.767 2.0. Povećanje kapitala – 2.1. Povećanje dugoročnih rezervisanj – 2.2. Povećanje dugoročnih obaveza – 2.3. Smanjenje gubitka – 2.4. Smanjenje osnovnih sredstava 2.086.767 2.5. Smanjenje dugoročnih finansijski plasmana –

29

3. Smanjenje obrtnog fonda 5.573.766 3.0. Smanjenje kapitala 2.786.883 3.1.Smanjenje dugoročnih rezervisanja – 3.2. Smanjenje dugoročnih obaveza – 3.3. Povećanje gubitka 2.786.883 3.4. Povećanje osnovnih sredstava – 3.5. Povećanje dugoročnih finansijskih plasmana –

4. Krajnji obrtni fond (1+2-3) - 40.319.740

*Finansijska stabilnost

Meri se koeficijentom na sledeći način:

Koeficijent finansijske stabilnosti = dugoročna vezana sredstva

kapital uvećan za dugoročna

rezervisanja i dugoročne obaveze

za 2008. godinu:

38.398.818 + 349.767 + 29.019.217= 67.767.80230.585.294 + 0 = 30.585.294

67.767.80230.585.294 = 2,22

za 2009. godinu:

36.312.051 + 286.698 + 31.806.100 = 68.404.84927.798.411 + 0 = 27.798.411

68.404.849 27.798.411 = 2,46

Analiza zaduženosti i solventnosti

* Zaduženost

30

Ona se ocenjuje preko strukture pasive bilansa stanja posmatrane sa stanovišta vlasništva.Struktura pasive preduzeća:

Godina

1. Kapital 30.585.294 27.798.411 2. Obaveze po kojima se ne plaćaju kamate 9.919.608 928.251 3.Obaveze po kojima se plaćaju kamate 812.179 829.584 3.0. prema domaćim poveriocima 3.1. prema stranim poverocima 4. Pasiva bez dugoročnih rezervisanja, pasivnih vremenskih razgraničenja i nerastućeg dobitka tekuće godine (1+2+3) 41.317.081 37.912.246

Da bi mogli ocenjivati zaduženost treba sagledati strukturu sredstava preduzeća i stopu inflacije u zemlji, merenu indeksom cena na malo ( decembar tekuće / decembar prethodne ).

Godinaprethodna tekuća

1.Procenat učešća osnovnih sredstava u zbiru osnovnih i obrtnih sredstava.2. Indeks cena na malo.

96,95

102,4

96,9 101,3

31

Prethod-na

tekuća

*Solventnost

Ona se meri odnosom poslovne imovine i ukupnih dugova.

Za 2002 godinu 40.724.882 = 4.03

10.094.430

Za 2003 godinu 38.590.761 = 3.60

10.749.192

Solventnost je bolja u prethodnoj godini.

Analiza održavanja realne vrednosti kapitala

Indeks neto sopstvenog kapitala i indeks cena na malo izgledaju ovako:

1. indeks neto sopstvenog kapitala bez uvećanja sopstvenog kapitala po osnovu akumuliranja neto dobitka;

2. indeks neto sopstvenog kapitala sa uvećanjem sopstvenog kapitala po osnovu akumuliranja neto dobitka;

3. indeks cena na malo.

Preduzeće je povećalo realnu vrednost sopstvenog kapitala po osnovu revalorizacije za 1-3 indeksnih poena, a po osnovu i efekta revalorizacije i akumuliranja neto dobitka za 2- 3 indeksna poena.

2008 2007 2009 2008_______________________ ___________________________40.724.882 45.081.609 38.590.761 40.724.88210.096.734 10.712.123 10.749.192 10.096.430 _______________________ ___________________________-29.019.217 -27.978.183 -31.806.100 -29.019.227_______________________ ___________________________1.608.931 -3.964.531

32

_______ * 100 = 25,17 ________ *100 = - 246,366.391.303 1.609.235

ANALIZA REPRODUKCIONE SPOSOBNOSTI

Podaci o reprodukcionoj sposobnosti posmatranog preduzeća su:

godinaprethodna tekuća

33

1. akumulirani neto dobitak2. amortizacija3. troškovi dugoročnog rezervisanja4. naplaćena glavnica dugoročnih plasmana5. efekti revalorizacije nadoknađeni iz ukupnog prihoda6. bruto sredstva za reprodukciju (1 do 5)7. otplaćena i dospela glavnica dugoročnih obaveza8. otkupljene sopstvene akcije9. neto sredstva za reprodukciju (6-7-8)10.pokrivenost dugoročno vezanih sredstava trajnim kapitalom i dugoročnim obavezama – dug. vezana sredstva = 10011.stopa otpisanosti opreme12.prosečna ukupna sredstva13.stopa bruto sred. za reproduk. (6 100) 1214.stopa neto sred. za reprodukciju ( 9 100) 12 15.ukupan prihod16.koeficijent obrta ukupnih sred. ( 15 ) 12

34