Sveučilište u Zagrebu

Fakultet Organizacije i Informatike

Varaždin

Banke:

vrste, ovlasti,

primjeri iz Svijeta i Hrvatske

Antonio Preučil Sisak, Travanj, 2015

Page 1

Sadržaj

1.Uvod......................................................................................................................................................3

2.Banke.....................................................................................................................................................42.1 Vrste banaka...................................................................................................................................4

2.2 Poslovne banke...............................................................................................................................42.3 Industrijske banke i njezine ovlasti................................................................................................5

2.4 Specijalizirane ili Granske banke...................................................................................................62.5 Štedne banke...................................................................................................................................6

2.6 Centralna banka..............................................................................................................................72.6.1 Ovlasti Centralne banke...........................................................................................................7

2.6.2 Ovlasti Europske središnje banke............................................................................................82.6.3 Primjer povečanja ovlasti HNB-a temeljem ulaska u Europsku uniju....................................8

2.7 Investicijske Banke.........................................................................................................................92.7.1 Europska investicijska banka i njezine ovlasti (EIS)...............................................................9

2.7.2 Primjer utjecaja Centralne banke na Investicijske banke......................................................103.Zaključak.............................................................................................................................................12

4.LITERATURA....................................................................................................................................13

Page 2

1.Uvod

Svrha ovoga seminarskog rada je prikazati vrste i ovlasti banaka u svijetu kao i u Hrvatskoj.

Temeljem nekoliko primjer vidjet će se kakav utjecaja banke imaju na gospodarstvo države

kao i utjecaja kojega imaju na banke nižih ovlasti.

Istraživanje za seminarski rad provelo se kompletno preko interneta i uprabe tražilice google.

Prilikom potrage za vrstama banaka i njezinim ovlastima većinom su korištene knjige na

Engleskom jeziku tako da su određeni dijelovi morali biti prevedeni. Međutim za potrebe

prikazavanja primjera iz svijeta i Hrvatske korišteni s članci sa različitih portala i

informacijskih web mjesta koje se mogu pronaći pod literaturom.

Cijeli seminarski rad je obrađen kroz jedno poglavlje koje je razvrstan na banke koje postoje u

svijetu. Kod svake navedene banke moguće je vidjeti njezinu svrhu, način poslovanje i

ovlasti, dok su kod većih i utjecajnijih banaka navedeni primjeri iz svijeta u kojem one

posluju.

Page 3

2.Banke

2.1 Vrste banaka

Banke se klasificiraju na osnovu poslova kojim se određena banka bavi, te klasifikacije mogu

biti prema ročnosti odobrenih kredita (kratkoročni, srednjeročni, dugoročni), prema karakteru

vlasništva (javno-pravne, zadružene, privatne), prema pravnoj formi (inokosne, društva sa

djeomičnom odgovornošču, akcionarska društva, zadruge), te prema regionalnom rasporedu

(lokane, oblasne, savezne). [2. Hadžić, str 15]

Banke mogu biti podijeljenje na različite tipove temeljem njihovih funkcija. Različiti tipovi

banaka su :

Poslovne banke (Commercial bank)

Industrijske banke (Industrial bank)

Specijaizirane ili granske banke

Štedne banke (Saving banks)

Centralna banka (Central bank)

Investicijske banke (Investment bank)

2.2 Poslovne banke

Poslovne banke su banke koje pojedinci, domačinsva, i poslovini subjekti koriste kako bi

upravjali svojim novcima. Poslovne banke upravljaju različitim bankovnim računima

ukjučujući tekući račun i štedni račun kao i različite zajmove i račune za investiranje. Također

nude osiguranje svojim klijentima. [1. Mishara, str.187]

Poslovne banke dopuštaju klijentima da polože keš i čekove na različite račune. Također

dopuštaju klijentima da plačaju račune čekovima, te da podižu svoje novce sa svojih tekučih

ili štednih računa. [1. Mishara, str.187]

Poslovne banke odobravaju kredite za svoje klijente te kupuju i prodaju dionice za njih.

Također informiraju svoje klijente o različitim vrstama investicijskih mogučnosti. Klijenti

Page 4

mogu čuvati važne dokumente, dragulje i ostale vrijedne predmete u sigurnim sefovima u

banci u kojoj imaju otvoren račun. [1. Mishara, str.187]

Sve ove različite usluge i transakcije osiguravaju protok novca u ekonomiji. Klijenti poslovne

banke stavljaju i podižu novac sa svoga računa. Novac koji je stavljen u banku može se

koristiti za različite investicije kao što je palačanje kamata za ostale klijente ili davanje

kredita. [1. Mishara, str.187]

2.3 Industrijske banke i njezine ovlasti

Industrijske banke također su još poznate kao investirajuće banke, te se večinom koriste u

dugoročnim financijskim potrebama određenih industrija. Pošto se u poslovnim bankama

odobravaju samo kratkoročni krediti, za dugoročne krediti postoje industrijske banke. Glavna

funkcija industrijske banke je prihvačanje dugoročnih depozita i odobravanje dugoročnih

zaduživanja za industrije kako bi mogli nabaviti zemlju, tešku mašineriju, te građevinske

objekte. Također pomažu Industriji prodavati njihove dionice i kupovati tuđe, daju im

informacije s obzirom na opću ekonomsku poziciju u gospodarstvu. [1. Mishara, str.187]

U Indiji, Industrijske banke kao što je Industrial Development Bank of India, Industrial

Finance Corporation of India, State Finance Corporation, igraju veliku ulogu u industrijskom

razvoju zemlje. [1. Mishara, str.187]

„Industrijska banka ima ovlasti za probavljanje depozita, izdavanje invseticijskih certifikata i

sklapanja obročnih zajmova. Također članica je Federalnog sustava rezervi i FDIC-a“.

[4. Poslovni dnevnik]

2.4 Specijalizirane ili Granske banke

Page 5

To su banke koje se bave pojedinim vrstama bankarskih poslova, banke su specijalizirane

prema stručnoj usmjerenosti stanovništva. Najčešće se govori o investicijskim bankama,

izvozno-uvoznim bankama, bankama koje se bave deviznim poslovima, te koje se bave

eskotnim poslovima. [2. Hadžić, str 16]

Posebnom vrstom banaka se smatraju lombardne i hipotekarne banke. Granske banke se mogu

smatrati specijaliziranim bankama koje se bave pojedinim bankarskim poslovima, za potrebe

grane, grupacije ili veće asocijacije. [2. Hadžić, str 16]

2.5 Štedne banke

Primarna uloga štednih banaka je prikupljanje i usmjeravanje sredstva stanovništva, a ne

kreiranje novaca što je kriterij kojim se definiraju banke. U odnosu na strukturu poslova i

ciljeva postoje posebni organizacijski oblici, kao što su: štedionice, štedno-kreditne zadruge,

štedno-kreditne službe. [2. Hadžić, str 16]

Osnovni sadržaj poslova štednih banaka je prikupljanje prednih uloga, depozita po drugim

žiro računima i plasiranje kredita stanovništvu. One mogu biti osnovane od strane građana,

štediša na određenom teritoriju, a mogu ih osnovati i institucije ili jedinice teritorijalne

samouprave. [2. Hadžić, str 16]

Jedan primjer takve ustanove je poštanska štedionica koja je osnovana 1921. godine. Osim

ovih mogučnosti moguče je organizirati štedno-kreditne zadruge, i službe za poslovne i

zemjoradničke zadruge, koje služe unaprijeđenju ovih djelatnosti. [2. Hadžić, str 16]

2.6 Centralna banka

Page 6

Po prvi puta su se pojavile u razdoblju od 18 i 19.st. Javile su se kao centralne banke u

privatnom vlasništvu, a da bi se tokom razvoja pretvarale u državne institucije. Početkom

18.st. postojalo je oko 18 centralnih banaka koje su imale razičite ciljeve osnivanja.

(3. Seminarski rad)

Centralna banka je najvažnija institucija u financijskom sistemu te ima ulogu regulatora.

Njezina uloga je značajna na svim segmentima financijskih tržišta gdije određuje nivo

novčane mase i visinu kratkoročnih kamatnih stopa.(3. Seminarski rad)

Ona sprovodi kontrolu nad ključnim aspektima financijskog sistema i obavlja aktivnosti kao

što su: upravljanje deviznim rezervama, obavjanje transakcije sa Međunarodnim Monetarnim

Fondom i osigurava kredite ostalim depozitnim korporacijama. "Ona ima pravo da određuje

ukupnost odnosa u kreditno-monetarnoj sferi jedne države"(3. Seminarski rad)

2.6.1 Ovlasti Centralne banke

U kontekstu administrativne agencije, izvršne ovlasti centralne banke mogu uključivati

interperetiranje ili provođenje zakona, provoditi inspekcije i procesuirati prekršaje. U tome

kontekstu zakonodavne ovlasti ukljućuju mogučnosti da propisuju pravila koja imaju

zakonodavnu snagu kao i uspostavljanje kriterija licenciranja. Također je zakonodavno tijelo

koje ima vremenski rok za obavljanje saslušanja temeljem specijaliziranih adjukativnih

procedura, tumačenju zakona, pronalaženju činjenica, zaključivanjem zakona te nametanja

sankcija. [5. Effros, str.14]

Sve ove ovlasti su izuzetno korisne Centralnoj banci, a neke od njih su neophodne za njezino

funkcioniranje. Na primjer federalne rezerve su ovlaštene da rade inspekcije državnim

bankama kao i holding kompanijama i njihovim podružnicama i na taj način može ostvariti

izvršnu vlast. Također propisuje regulacije koje imaju zakonodavnu snagu nad predmetima

unutar svoje nadležnosti. [5. Effros, str.14]

Page 7

Također, raširenost ovlasti centralne banke može varirati od države do držve. Neke Centralne

banke mogu zahtijevati puniju ili užu širinu ovlasti. Neke centralne banke su zadužene da vrše

nadzor nad ostalim bankama u državi dok su u drugim državama toga oslobođene. [5. Effros,

str.15]

2.6.2 Ovlasti Europske središnje banke

Europska Središnja Banka je centralna banka monetarne politike na području Eurozone. Ona

ima pravo odobriti izdavanje euro-novčanica. Države članice mogu izdavati euro-kovanice uz

odobrenje Europske središnje banke u pogledu opsega izdanja. [6. Maier, str.3]

ESB donosi uredbe i odluke potrebne za obavljanje zadaća koje su povjerene ESSB-u

temeljem Ugovora i Statuta ESB-a. Osim toga, daje preporuke i mišljenja. Savjetovanje s

ESB-om potrebno je svakom predloženom aktu Unije iz nadležnosti ESB-a, te od strane

nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti ESB-a. [6.

Maier, str.3]

ESB može davati mišljenja o pitanjima koja su predmet savjetovanja. Savjetovanje s ESB-om

također se provodi u vezi s odlukama o usvajanju zajedničkih stajališta i s mjerama o

jedinstvenoj zastupljenosti europodručja u okviru međunarodnih financijskih institucija. ESB

prikuplja potrebne statističke podatke ili od nadležnih nacionalnih tijela vlasti ili izravno od

gospodarskih subjekata, pri čemu mu pomažu nacionalne središnje banke. [6. Maier, str.3]

2.6.3 Primjer povečanja ovlasti HNB-a temeljem ulaska u Europsku uniju.

Hrvatska narodna banka temeljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju ima veće ovlasti nad

cijelim hrvatskim financijskim sustavom. Dio je to izmjena koje nosi novi Zakon o HNB-u,

kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru godinu dana prije ulaska Hrvatske u Europsku

uniju. [7. Milovan, Jutarnji List]

Novim zakonom, jača se neovisnost središnje banke, čiji se status i djelovanje u potpunosti

usklađuje s propisima EU-a. U skladu s tim, središnjoj se baci zabranjuje financiranje javnoga

sektora, kao u Hrvatskoj, tako i u EU. Mijenja se i način upravljanja deviznim rezervama: dio

pričuva HNB će prepustiti Europskoj središnjoj banci, a HNB će moći ulagati u obveznice

Page 8

koje imaju investicijski rejting. Tako će, kada Hrvatska vrati investicijski rejting, HNB moći

ulagati i u hrvatske obveznice. [7. Milovan, Jutarnji List]

Novim se zakonom HNB pripremao i za ulazak Hrvatske u eurozonu, što je jedan od ciljeva

koji su hrvatske vlasti postavile nakon ulaska Hrvatske u EU. HNB će tako dobiti ovlasti i u

suzbijanju krivotvorenja eura, što je posebno važno u kontekstu najnovijeg otkrivanja tiskare

krivotvorenih eura u Bjelovaru. [7. Milovan, Jutarnji List]

.

2.7 Investicijske banke

Investicijska banka je financijska institucija koja ulazi u javna i privatna tržišna u svrhu

obavljanja transakcija za korporacije, vlade i investitore također nudi usluge strateškog

savjetovanja. Te transkacije uključuju spajanja, akvizicije i osiguravanje vrijednosnih papira.

Također investicijske banke se ponašaju kao posrednici između klijenata koji međusobno

posluju. [8. Essvale, str.2]

Investicijske banke razlikuju se od poslovnih banaka koje uzimaju depozite i nude poslovne i

maloprodajne kredite. U skorašnjim godinama, linija između te dvije vrste banaka je popriličo

nejasna, pogotovo zato jer su poslovne banke počele nuditi sve više investicijskih usluga. [8.

Essvale, str.2]

2.7.1 Europska investicijska banka i njezine ovlasti (EIS)

Europska investicijska banka je institucija osnovana 1957. godine od strane šest država da bi

doprinosila razvoju na zajedničkom tržištu pomoću vlastitih i tržišnih sredstava i to

odobravanjem kredita i garancija na neprofitnoj osnovi. [9. EIS]

„Europska investicijska banka ne stjeće novac štednjom ili tekućim računima niti koristi

sredstva iz proračuna EU-a nego se financira zajmovima na financijskim tržištima i

doprinosima država članica“. [9. EIS]

Page 9

„Države članice zajednički joj osiguravaju kapital, pri čemu doprinosi svake države

odražavaju njenu ekonomsku „težinu“ unutar Unije. Zadatak Europske investicijske banke je

pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji poticanjem uravnoteženoga

razvoja Europske unije“. [9. EIS]

„Ona investira u projekte koji promiču ciljeve Europske unije i u projekte od javnoga interesa,

za koje bi se inače teško došlo do novca ili bi se morao pozajmljivati po višoj cijeni, a od

2000. godine investira i u mala i srednja poduzeća. Projekti u koje investira Europska

investicijska banka biraju se prema sljedećim kriterijima: postizanje ciljeva Europske unije,

korist najmanje razvijenim regijama Europske unije i privlačenje drugih izvora financiranja“.

[9. EIS]

„Europska investicijska banka potpuno je autonomna u donošenju odluka o davanju i

uzimanju kredita, a odluke donosi isključivo na temelju vrijednosti projekata i prilika na

financijskim tržištima. Blizu 90% poslovanja Banke odvija se unutar Europske unije, ali

značajnim dijelom ona financira i buduće države članice (države kandidatkinje i potencijalne

kandidatkinje za članstvo)“. [9. EIS]

2.7.2 Primjer utjecaja Centralne banke na Investicijske banke

Vjeruje se da ovlasti koje posjeduju Investicijske banke su prevelike, te da bi njihov mogući

bankrot mogao imati dalekosežne posljedice za gospodarstvo. Temeljem toga Američka

Središnja banka želi postrožiti regulaciju za velike Investicijske banke sa Wall Streeta, kako

bi u slučaju nove financijske krize ograničila utjecaj njenog bankrota na gospodarstvo. [10.

Banka.hr]

„Daniel Tarrulo, zadužen za regulaciju bankarskog sustava najavio je daljni pritisak na banke

ne bi li se obujam njihova poslovanja i vrijednosti njihovih bilanci dodatno smanjio. Tarrulo

je kazao kako će FED postrožiti kapitalne zahtijeve prema najvećim bankama te kako će oni

biti stroži i od međunarodne bankovne regulacije“. [10. Banka.hr]

Page 10

Najava je uznemirila bankare, pošto više novca odvojenog za pokrivanje kapitalnih zahtijeva

nužno vodi i smanjenju raspoloživog novca za kreditiranje i trgovanje. „U teoriji, banka je

stabilnija ako je manje ovisna o kreditiranju i ako može posegnuti za novcem dioničara u

trenucima krize“. [10. Banka.hr]

2.7.3 Kritike Investicijske banke

Investicijske bankarske industrije, a i mnoge pojedinačne investicijske banke, našle su se pod

ogromnim kritikama javnosti zbog različitih razloga, uključujući sukobe interesa, pretjerano

velikie plaće za vodstvo banaka, kartel ili oligopol ponašanje, zauzimanje obje strane u

transakcijama, i još mnogo toga. [11. Augar, str.9]

Page 11

3.Zaključak

Iz rada vidljivo je da su se za potrebe stanovništva razvile različite vrste banaka kako bi

zadovoljili različitie potrebe. Najraširenije banke su poslovne pošto nude uslogu koje su

potrebne za svakodnevan život od primanja plaće pa do davanja kratkoročnih kredita, a

također nude klijentima polaganja vrijednosnih papira u njihove sefove kao i ostale vrijedne

imovine.

Poslovne banke kao i sve ostale nalaze se pod nadzorom Centralne banke koje upravljaju

financijskim svijetom. Kao što je vidljivo iz primjera Centralna banka ima pravo povečavati i

smanjivati ovlasti svim ostalim bankama.

Ovlasti banak su u nekim državama preveliku te dolazi do te mjere da ljudi vjeruju da oni

upravljaju državama umjesto vlada, što potjeće ljude na prosjede protiv istih, al teško je

zamisliti kako bi svijet funkcionirao bez istih.

Page 12

4.LITERATURA1.Mishara Sasmita, Engineering economics and costing : Second edition. Izdavač : Asoke K.

Ghosh, Listopad 2010

2.Prof.dr. Hadžić Miroljub, Bankarstvo, Izdavać: Univerzitet Singidunum, 2009

3.Seminarski rad Centralna banka, Gordana Trninić

4.Poslovni dnevnik, Leksikon, Industrijska banka

5.Effros C. Robert, Current legal issues affecting Central banks: volume 4, Izdavać:

International Monetary Fund, 1997

6.Maier Rudolf, Europska središnja banka (ESB), travanj 2014

7.Milovan Adriano, Jutarnji List: Novi zakon HNB će imati veće ovlasti nad cijelim

hrvatskim financijskim sustavom, 28.3.2013

8.Business knowledge for IT in investment banking, a complete handbook for IT

professionals: UK Edition, Izdavač: Essavle Corporation Limited

9.Direkcija za evropske integracije, Europska investicijska banka, 22.10.2010

10.Banka.hr, FED: Investicijske banke i dalje opasne za gospodarstvo, 9.9.2014

11.Augar Philip, The greed merchants: How investment banks played the free market game,

Izdavać: Harper Collins, travanj 2005

Page 13

Page 14