Sveuilite u ZagrebuFakultet Organizacije i InformatikeVaradin

Banke:vrste, ovlasti,primjeri iz Svijeta i Hrvatske

Antonio Preuil Sisak, Travanj, 2015

Sadraj

1.Uvod32.Banke42.1 Vrste banaka42.2 Poslovne banke42.3 Industrijske banke i njezine ovlasti52.4 Specijalizirane ili Granske banke62.5 tedne banke62.6 Centralna banka72.6.1 Ovlasti Centralne banke72.6.2 Ovlasti Europske sredinje banke82.6.3 Primjer poveanja ovlasti HNB-a temeljem ulaska u Europsku uniju.82.7 Investicijske Banke92.7.1 Europska investicijska banka i njezine ovlasti (EIS)92.7.2 Primjer utjecaja Centralne banke na Investicijske banke103.Zakljuak124.LITERATURA13

1.Uvod

Svrha ovoga seminarskog rada je prikazati vrste i ovlasti banaka u svijetu kao i u Hrvatskoj. Temeljem nekoliko primjer vidjet e se kakav utjecaja banke imaju na gospodarstvo drave kao i utjecaja kojega imaju na banke niih ovlasti.

Istraivanje za seminarski rad provelo se kompletno preko interneta i uprabe trailice google. Prilikom potrage za vrstama banaka i njezinim ovlastima veinom su koritene knjige na Engleskom jeziku tako da su odreeni dijelovi morali biti prevedeni. Meutim za potrebe prikazavanja primjera iz svijeta i Hrvatske koriteni s lanci sa razliitih portala i informacijskih web mjesta koje se mogu pronai pod literaturom.

Cijeli seminarski rad je obraen kroz jedno poglavlje koje je razvrstan na banke koje postoje u svijetu. Kod svake navedene banke mogue je vidjeti njezinu svrhu, nain poslovanje i ovlasti, dok su kod veih i utjecajnijih banaka navedeni primjeri iz svijeta u kojem one posluju.

2.Banke

2.1 Vrste banaka

Banke se klasificiraju na osnovu poslova kojim se odreena banka bavi, te klasifikacije mogu biti prema ronosti odobrenih kredita (kratkoroni, srednjeroni, dugoroni), prema karakteru vlasnitva (javno-pravne, zadruene, privatne), prema pravnoj formi (inokosne, drutva sa djeominom odgovornou, akcionarska drutva, zadruge), te prema regionalnom rasporedu (lokane, oblasne, savezne). [2. Hadi, str 15]

Banke mogu biti podijeljenje na razliite tipove temeljem njihovih funkcija. Razliiti tipovi banaka su : Poslovne banke (Commercial bank) Industrijske banke (Industrial bank) Specijaizirane ili granske banke tedne banke (Saving banks) Centralna banka (Central bank) Investicijske banke (Investment bank)

2.2 Poslovne banke

Poslovne banke su banke koje pojedinci, domainsva, i poslovini subjekti koriste kako bi upravjali svojim novcima. Poslovne banke upravljaju razliitim bankovnim raunima ukjuujui tekui raun i tedni raun kao i razliite zajmove i raune za investiranje. Takoer nude osiguranje svojim klijentima. [1. Mishara, str.187]

Poslovne banke doputaju klijentima da poloe ke i ekove na razliite raune. Takoer doputaju klijentima da plaaju raune ekovima, te da podiu svoje novce sa svojih tekuih ili tednih rauna. [1. Mishara, str.187]

Poslovne banke odobravaju kredite za svoje klijente te kupuju i prodaju dionice za njih. Takoer informiraju svoje klijente o razliitim vrstama investicijskih mogunosti. Klijenti mogu uvati vane dokumente, dragulje i ostale vrijedne predmete u sigurnim sefovima u banci u kojoj imaju otvoren raun. [1. Mishara, str.187]

Sve ove razliite usluge i transakcije osiguravaju protok novca u ekonomiji. Klijenti poslovne banke stavljaju i podiu novac sa svoga rauna. Novac koji je stavljen u banku moe se koristiti za razliite investicije kao to je palaanje kamata za ostale klijente ili davanje kredita. [1. Mishara, str.187]

2.3 Industrijske banke i njezine ovlasti

Industrijske banke takoer su jo poznate kao investirajue banke, te se veinom koriste u dugoronim financijskim potrebama odreenih industrija. Poto se u poslovnim bankama odobravaju samo kratkoroni krediti, za dugorone krediti postoje industrijske banke. Glavna funkcija industrijske banke je prihvaanje dugoronih depozita i odobravanje dugoronih zaduivanja za industrije kako bi mogli nabaviti zemlju, teku maineriju, te graevinske objekte. Takoer pomau Industriji prodavati njihove dionice i kupovati tue, daju im informacije s obzirom na opu ekonomsku poziciju u gospodarstvu. [1. Mishara, str.187]

U Indiji, Industrijske banke kao to je Industrial Development Bank of India, Industrial Finance Corporation of India, State Finance Corporation, igraju veliku ulogu u industrijskom razvoju zemlje. [1. Mishara, str.187]

Industrijska banka ima ovlasti za probavljanje depozita, izdavanje invseticijskih certifikata i sklapanja obronih zajmova. Takoer lanica je Federalnog sustava rezervi i FDIC-a. [4. Poslovni dnevnik]

2.4 Specijalizirane ili Granske banke

To su banke koje se bave pojedinim vrstama bankarskih poslova, banke su specijalizirane prema strunoj usmjerenosti stanovnitva. Najee se govori o investicijskim bankama, izvozno-uvoznim bankama, bankama koje se bave deviznim poslovima, te koje se bave eskotnim poslovima. [2. Hadi, str 16]

Posebnom vrstom banaka se smatraju lombardne i hipotekarne banke. Granske banke se mogu smatrati specijaliziranim bankama koje se bave pojedinim bankarskim poslovima, za potrebe grane, grupacije ili vee asocijacije. [2. Hadi, str 16]

2.5 tedne banke

Primarna uloga tednih banaka je prikupljanje i usmjeravanje sredstva stanovnitva, a ne kreiranje novaca to je kriterij kojim se definiraju banke. U odnosu na strukturu poslova i ciljeva postoje posebni organizacijski oblici, kao to su: tedionice, tedno-kreditne zadruge, tedno-kreditne slube. [2. Hadi, str 16]

Osnovni sadraj poslova tednih banaka je prikupljanje prednih uloga, depozita po drugim iro raunima i plasiranje kredita stanovnitvu. One mogu biti osnovane od strane graana, tedia na odreenom teritoriju, a mogu ih osnovati i institucije ili jedinice teritorijalne samouprave. [2. Hadi, str 16]

Jedan primjer takve ustanove je potanska tedionica koja je osnovana 1921. godine. Osim ovih mogunosti mogue je organizirati tedno-kreditne zadruge, i slube za poslovne i zemjoradnike zadruge, koje slue unaprijeenju ovih djelatnosti. [2. Hadi, str 16]

2.6 Centralna banka

Po prvi puta su se pojavile u razdoblju od 18 i 19.st. Javile su se kao centralne banke u privatnom vlasnitvu, a da bi se tokom razvoja pretvarale u dravne institucije. Poetkom 18.st. postojalo je oko 18 centralnih banaka koje su imale raziite ciljeve osnivanja.(3. Seminarski rad)

Centralna banka je najvanija institucija u financijskom sistemu te ima ulogu regulatora. Njezina uloga je znaajna na svim segmentima financijskih trita gdije odreuje nivo novane mase i visinu kratkoronih kamatnih stopa.(3. Seminarski rad)

Ona sprovodi kontrolu nad kljunim aspektima financijskog sistema i obavlja aktivnosti kao to su: upravljanje deviznim rezervama, obavjanje transakcije sa Meunarodnim Monetarnim Fondom i osigurava kredite ostalim depozitnim korporacijama. "Ona ima pravo da odreuje ukupnost odnosa u kreditno-monetarnoj sferi jedne drave"(3. Seminarski rad)

2.6.1 Ovlasti Centralne banke

U kontekstu administrativne agencije, izvrne ovlasti centralne banke mogu ukljuivati interperetiranje ili provoenje zakona, provoditi inspekcije i procesuirati prekraje. U tome kontekstu zakonodavne ovlasti ukljuuju mogunosti da propisuju pravila koja imaju zakonodavnu snagu kao i uspostavljanje kriterija licenciranja. Takoer je zakonodavno tijelo koje ima vremenski rok za obavljanje sasluanja temeljem specijaliziranih adjukativnih procedura, tumaenju zakona, pronalaenju injenica, zakljuivanjem zakona te nametanja sankcija. [5. Effros, str.14]Sve ove ovlasti su izuzetno korisne Centralnoj banci, a neke od njih su neophodne za njezino funkcioniranje. Na primjer federalne rezerve su ovlatene da rade inspekcije dravnim bankama kao i holding kompanijama i njihovim podrunicama i na taj nain moe ostvariti izvrnu vlast. Takoer propisuje regulacije koje imaju zakonodavnu snagu nad predmetima unutar svoje nadlenosti. [5. Effros, str.14]

Takoer, rairenost ovlasti centralne banke moe varirati od drave do drve. Neke Centralne banke mogu zahtijevati puniju ili uu irinu ovlasti. Neke centralne banke su zaduene da vre nadzor nad ostalim bankama u dravi dok su u drugim dravama toga osloboene. [5. Effros, str.15]2.6.2 Ovlasti Europske sredinje bankeEuropska Sredinja Banka je centralna banka monetarne politike na podruju Eurozone. Ona ima pravo odobriti izdavanje euro-novanica. Drave lanice mogu izdavati euro-kovanice uz odobrenje Europske sredinje banke u pogledu opsega izdanja. [6. Maier, str.3]

ESB donosi uredbe i odluke potrebne za obavljanje zadaa koje su povjerene ESSB-u temeljem Ugovora i Statuta ESB-a. Osim toga, daje preporuke i miljenja. Savjetovanje s ESB-om potrebno je svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a, te od strane nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz podruja nadlenosti ESB-a. [6. Maier, str.3]

ESB moe davati miljenja o pitanjima koja su predmet savjetovanja. Savjetovanje s ESB-om takoer se provodi u vezi s odlukama o usvajanju zajednikih stajalita i s mjerama o jedinstvenoj zastupljenosti europodruja u okviru meunarodnih financijskih institucija. ESB prikuplja potrebne statistike podatke ili od nadlenih nacionalnih tijela vlasti ili izravno od gospodarskih subjekata, pri emu mu pomau nacionalne sredinje banke. [6. Maier, str.3]

2.6.3 Primjer poveanja ovlasti HNB-a temeljem ulaska u Europsku uniju.

Hrvatska narodna banka temeljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju ima vee ovlasti nad cijelim hrvatskim financijskim sustavom. Dio je to izmjena koje nosi novi Zakon o HNB-u, kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru godinu dana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. [7. Milovan, Jutarnji List]

Novim zakonom, jaa se neovisnost sredinje banke, iji se status i djelovanje u potpunosti usklauje s propisima EU-a. U skladu s tim, sredinjoj se baci zabranjuje financiranje javnoga sektora, kao u Hrvatskoj, tako i u EU. Mijenja se i nain upravljanja deviznim rezervama: dio priuva HNB e prepustiti Europskoj sredinjoj banci, a HNB e moi ulagati u obveznice koje imaju investicijski rejting. Tako e, kada Hrvatska vrati investicijski rejting, HNB moi ulagati i u hrvatske obveznice. [7. Milovan, Jutarnji List]Novim se zakonom HNB pripremao i za ulazak Hrvatske u eurozonu, to je jedan od ciljeva koji su hrvatske vlasti postavile nakon ulaska Hrvatske u EU. HNB e tako dobiti ovlasti i u suzbijanju krivotvorenja eura, to je posebno vano u kontekstu najnovijeg otkrivanja tiskare krivotvorenih eura u Bjelovaru. [7. Milovan, Jutarnji List].2.7 Investicijske bankeInvesticijska banka je financijska institucija koja ulazi u javna i privatna trina u svrhu obavljanja transakcija za korporacije, vlade i investitore takoer nudi usluge stratekog savjetovanja. Te transkacije ukljuuju spajanja, akvizicije i osiguravanje vrijednosnih papira. Takoer investicijske banke se ponaaju kao posrednici izmeu klijenata koji meusobno posluju. [8. Essvale, str.2]

Investicijske banke razlikuju se od poslovnih banaka koje uzimaju depozite i nude poslovne i maloprodajne kredite. U skoranjim godinama, linija izmeu te dvije vrste banaka je poprilio nejasna, pogotovo zato jer su poslovne banke poele nuditi sve vie investicijskih usluga. [8. Essvale, str.2]

2.7.1 Europska investicijska banka i njezine ovlasti (EIS)

Europska investicijska banka je institucija osnovana 1957. godine od strane est drava da bi doprinosila razvoju na zajednikom tritu pomou vlastitih i trinih sredstava i to odobravanjem kredita i garancija na neprofitnoj osnovi. [9. EIS]

Europska investicijska banka ne stjee novac tednjom ili tekuim raunima niti koristi sredstva iz prorauna EU-a nego se financira zajmovima na financijskim tritima i doprinosima drava lanica. [9. EIS]

Drave lanice zajedniki joj osiguravaju kapital, pri emu doprinosi svake drave odraavaju njenu ekonomsku teinu unutar Unije. Zadatak Europske investicijske banke je pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji poticanjem uravnoteenoga razvoja Europske unije. [9. EIS]

Ona investira u projekte koji promiu ciljeve Europske unije i u projekte od javnoga interesa, za koje bi se inae teko dolo do novca ili bi se morao pozajmljivati po vioj cijeni, a od 2000. godine investira i u mala i srednja poduzea. Projekti u koje investira Europska investicijska banka biraju se prema sljedeim kriterijima: postizanje ciljeva Europske unije, korist najmanje razvijenim regijama Europske unije i privlaenje drugih izvora financiranja. [9. EIS]

Europska investicijska banka potpuno je autonomna u donoenju odluka o davanju i uzimanju kredita, a odluke donosi iskljuivo na temelju vrijednosti projekata i prilika na financijskim tritima. Blizu 90% poslovanja Banke odvija se unutar Europske unije, ali znaajnim dijelom ona financira i budue drave lanice (drave kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za lanstvo). [9. EIS]

2.7.2 Primjer utjecaja Centralne banke na Investicijske banke

Vjeruje se da ovlasti koje posjeduju Investicijske banke su prevelike, te da bi njihov mogui bankrot mogao imati dalekosene posljedice za gospodarstvo. Temeljem toga Amerika Sredinja banka eli postroiti regulaciju za velike Investicijske banke sa Wall Streeta, kako bi u sluaju nove financijske krize ograniila utjecaj njenog bankrota na gospodarstvo. [10. Banka.hr]

Daniel Tarrulo, zaduen za regulaciju bankarskog sustava najavio je daljni pritisak na banke ne bi li se obujam njihova poslovanja i vrijednosti njihovih bilanci dodatno smanjio. Tarrulo je kazao kako e FED postroiti kapitalne zahtijeve prema najveim bankama te kako e oni biti stroi i od meunarodne bankovne regulacije. [10. Banka.hr]

Najava je uznemirila bankare, poto vie novca odvojenog za pokrivanje kapitalnih zahtijeva nuno vodi i smanjenju raspoloivog novca za kreditiranje i trgovanje. U teoriji, banka je stabilnija ako je manje ovisna o kreditiranju i ako moe posegnuti za novcem dioniara u trenucima krize. [10. Banka.hr]

2.7.3 Kritike Investicijske banke

Investicijske bankarske industrije, a i mnoge pojedinane investicijske banke, nale su se pod ogromnim kritikama javnosti zbog razliitih razloga, ukljuujui sukobe interesa, pretjerano velikie plae za vodstvo banaka, kartel ili oligopol ponaanje, zauzimanje obje strane u transakcijama, i jo mnogo toga. [11. Augar, str.9]

3.Zakljuak

Iz rada je vidljivo da su se za potrebe stanovnitva razvile razliite vrste banaka kako bi zadovoljili razliitie potrebe. Najrairenije banke su poslovne poto nude usloge koje su potrebne za svakodnevan ivot od primanja plae pa do davanja kratkoronih kredita, a takoer nude klijentima polaganja vrijednosnih papira u njihove sefove kao i ostale vrijedne imovine.

Poslovne banke kao i sve ostale nalaze se pod nadzorom Centralne banke koje upravljaju financijskim svijetom. Kao to je vidljivo iz primjera Centralna banka ima pravo poveavati i smanjivati ovlasti svim ostalim bankama.

Ovlasti banak su u nekim dravama preveliku te dolazi do te mjere da ljudi vjeruju da oni upravljaju dravama umjesto vlada, to potjee ljude na prosvjede protiv istih, al teko je zamisliti kako bi svijet funkcionirao bez istih.

4.LITERATURA1.Mishara Sasmita, Engineering economics and costing : Second edition. Izdava : Asoke K. Ghosh, Listopad 20102.Prof.dr. Hadi Miroljub, Bankarstvo, Izdava: Univerzitet Singidunum, 20093.Seminarski rad Centralna banka, Gordana Trnini4.Poslovni dnevnik, Leksikon, Industrijska banka5.Effros C. Robert, Current legal issues affecting Central banks: volume 4, Izdava: International Monetary Fund, 19976.Maier Rudolf, Europska sredinja banka (ESB), travanj 20147.Milovan Adriano, Jutarnji List: Novi zakon HNB e imati vee ovlasti nad cijelim hrvatskim financijskim sustavom, 28.3.20138.Business knowledge for IT in investment banking, a complete handbook for IT professionals: UK Edition, Izdava: Essavle Corporation Limited9.Direkcija za evropske integracije, Europska investicijska banka, 22.10.201010.Banka.hr, FED: Investicijske banke i dalje opasne za gospodarstvo, 9.9.201411.Augar Philip, The greed merchants: How investment banks played the free market game, Izdava: Harper Collins, travanj 2005

9