SEMINARSKI RAD IZ POSLOVNOG ODLUIVANJATema: BRAINSTORMINGSarajevo, decembar 2010.

S A D R A J

3UVOD

41. POJAM BRAINSTORMING

52.PROCES BRAINSTORMING-a (KONFERENCIJE IDEJA)

72.1. Smjernice u brainstorming-u

93. VRSTE BRAINSTORMING-a

93.1. Klasini brainstorming

103.2. Brainwriting

113.3. Elektronski brainstorming

134. ZAKLJUAK

14LITERATURA

UVOD

Odluivanje je proces u kojem se vri odabir izmeu vie ponuenih mogunosti. To je proces koji se sastoji od prepoznavanja i odabira izmeu moguih razliitih alternativa, akcija ili stavova koji vode do nekog eljenog stanja, odnosno do izbora strategije koju treba primjeniti u praksi.

Zavisno od toga koliki je broj donosilaca odluke razlikujemo odluivanja u kojima uestvuje iskljuivo pojedinac (individualno odluivanje) i odluivanje u kojem uestvuje grupa ljudi (grupno odluivanje). Grupno odluivanje predstavlja odluivanje u kojem uestvuje vei broj pojedinaca koji zajedniki rade na rjeavanju odreenog problema. Grupno odluivanje ne smijemo poistovijetiti sa participacijom radnika u procesu odluivanja, jer grupno odluivanje podrazumijeva ukljuivanje manjeg ili veeg broja lanova organizacije, najee manadera razliitih razina, u procesu odluivanja, za razliku od radnike participacije koja podrazumijeva sudjelovanje radnika u procesu donoenja odluka. U grupnom odluivanju sudjeluje manji ili vei broj osoba, lanova grupe, koje je potrebno organizirati, usmjeriti i voditi. Zato je potrebno poznavati tehnike grupnog odluivanja. Najpoznatije tehnike grupnog odluivanja su:

Brainstorming;

Tehnika nominalne grupe i Delphi tehnika.Jedan od najeih zadataka organizacionih grupa (npr. timova za dizajn, marketing grupa i sl.) jeste generiranje ideja. Zbog estog suoavanja sa ovim problemom, problemom generiranja to veeg broja alternativa, mnogo truda je posveeno kako bi se pronala odreena tehnika koja bi omoguila uinkovitije poslovanje. Rjeenje lei u tehnici brainstorming, ili, u slobodnom prijevodu, oluji mozgova. Brainstorming kao tehnika grupnog generiranja ideja se koristi ve 35 godina. To je tehnika grupnog, spontanog generiranja ideja, iji je cilj da se rjeenja odreenog problema postignu razliitim idejama, mislima i asocijacijama sudionika. 1. POJAM BRAINSTORMING If you want great ideas, you need to have a lots of ideas.Linus PaulingPojam brainstorming potie od naziva metode using the brain to storm a problem to u doslovnom prevodu znai koristiti mozak za brzo rjeavanje problema.Brainstorming je, kako je ve spomenuto, spontan sistem za kreiranje ideja, naziv tehnike voenja grupnog intervjua, iji je cilj da se rjeenje odreenog problema postigne idejama, mislima i asocijacijama sudionika.

Brainstorming, metoda za proizvodnju nove poslovne ideje, bazira se na injenici da su ljudi stimulisani za veliku kreativnost kada se susreu sa drugim ljudima i uestvuju u grupnom istraivanju. Mnogi uesnici osjete neku vrstu sinergije, i ona bi trebala da bude glavna prednost ove tehnike. To podrazumjeva, da uesnici bivaju inspirisani idejama drugih. Vrijednost brainstorminga kao metode koja se koristi u predvianju je u tome to pravilno voen sastanak moe rezultirati mnogobrojnim idejama u kratkom vremenu, prvenstveno zbog lanane asocijacije. Slika 1. Brainstorming

Kada se jedna ideja pojavi kod jednog uesnika, nju istovremeno slijedi nova ideja kod dotinog uesnika, ali isto tako i kod ostalih uesnika. Njome se takoer ostvaruje stimulacija rivalstvom (kompetitivni faktor), ali i stimulacija pozitivnom potvrdom ideja.

2.PROCES BRAINSTORMING-a (KONFERENCIJE IDEJA) Cilj je na zadatu temu u veoma kratkom vremenu, na organizovan nain, u grupi, proizvesti to vie razliitih i potencijalno korisnih ideja. Bitna je koliina zamisli kojima se tek u naknadnom postupku odreuje vrijednost. Za temu se u pravilu bira neki konkretni problem i pitanje jer je lake raditi, i bit e vie novih umreenih ideja, ukoliko je tema ua nego neka openita i iroka. Tema se najavljuje unaprijed, a neke od tih tema mogu biti: kako sniziti trokove , ta uiniti na dizajnu proizvoda, kako motivisati najbolje radnike, ime se izdvojiti od najopasnijeg konkurenta i slino.

Za uee u brainstorming-u pozivaju se oni koji na zadatu temu imaju neto rei, ali postoje sluajevi kada na sastanku sudjeluju svi lanovi jednog tima ili cijela sluba. Optimalan broj uesnika je od etiri do osam, s tim da taj broj nikad ne prelazi deset. Trajanje sastanka je unaprijed najavljeno, a za mjesto se obino bira tiha, ugodna dvorana, bez ikakvih ometanja izvana. Lider osigurava biljeenje ideja na ploi, grafoskopu i slino.

Svi uesnici smatraju se jednako pozvanima, te se autoriteti na trenutak zanemaruju. Nisu nimalo vani rukovodei poloaj, titula, opi ugled, status u grupi, dob, iskustvo, radno mjesto, i toga se svi pridravaju.

Ljudi se meusobno odnose s uvaavanjem i potovanjem. Slika 2. Priprema za Brainstorming Govori se kratko i niko ne brani svoje miljenje jer se vrednovanje ideja provodi u fazama koje slijede. Iz prethodno iznijete ideje izvlai se nova jer je cilj stvaranje lanca ideja. Ponavljanje neega na malo drugaiji nain nije zabranjeno.2.1. Smjernice u brainstorming-u Postoji osam smjernica koje su posebno vane za brainstorming:

1) Koristite brainstorming za proirivanje i kombinaciju ideja, ne samo za njihovu etvu.

Snaga brainstorming-a je u kreiranju sigurnog mjesta gdje ljudi sa razliitim idejama mogu izmjenjivati i mijeati svoje ideje i znanja. Ako je va cilj samo prikupljanje ideja od ostalih, onda je takav brainstorming obino gubljenje vremena. Web-based sistem za prikupljanje ideja ili staromodna kutija za ideje zaposlenika bit e dovoljno dobra u tom sluaju.2) Nemojte gnjaviti ljude ako ive u strahu.

Kao to je Sigmund Freud primjetio, grupni rad izvlai iz ljudi i ono najbolje i ono najgore. Ako ljudi vjeruju da e biti zadirkivani, manje plaeni, degradirani, ili na neki drugi nain poniavani, onda je brainstorming loa ideja. Ako se ljudi boje rei neto da u oima drugih ne budu glupi, onda je bolje da rade individualno.3) Uradite individualni brainstorming prije i poslije grupne sesije.

Kreativnost dolazi iz mjeavine individualnih i kolektivnih ideja.4) Brainstorming je beskoristan ako nije potkrijepljen radnom praksom.

Brainstorming je samo jedan od mnogih praksi koje ine kompaniju kreativnom, a to je beznaajno ukoliko nije potkrijepljeno praksom kao to je posmatranje korisnika u razgovoru s strunjacima, izgradnju prototipa ili proizvoda ili iskustva, koje e dati izlaz za ideje koje su generisane. Neki od kompanija sa kojima se moete susresti su dobre u generisanju novih ideja, ali nikad ih ne implementiraju.5) Brainstorming zahtijeva i vjetinu i iskustvo da bi se uinilo neto.

6) Dobar brainstorming je konkurentan- na pravi nain.

7) Koristite brainstorming sesije za vie od pukog generisanja dobrih ideja.

Brainstorming sesije nisu samo mjesto za generisanje dobrih ideja. Eksplicitni cilj grupe jeste generisati ideje, ali druge pogodnosti okupljanja ljudi iz cijele kompanije jeste razgovor o novim i starim idejama sto bi u konanici moglo biti vano za podrku stvaralatvu.8) Pratite pravila ili to ne nazivajte brainstormingom.3. VRSTE BRAINSTORMING-aPostoje odreene vrste brainstorming-a. Sve se mogu grupisati u slijedee tri kategorije:

a) Klasini brainstorming

b) Brainwriting

c) Elektronski brainstorming

3.1. Klasini brainstormingNajee koritena kreativna tehnika obzirom na irenje i uestalost primjene je klasina ideja koju je uveo Alex Osborn 1938.godine kada je poeo da organizuje grupno stvaranje ideja. Tehnika je postala iroko poznata 1953.godine kada se pojavilo prvo izdanje njegove knjige. Klasini brainstorming ukljuuje slijedee korake:

a) Lider grupe objanjava problem

b) Svi diskutuju i slobodno iznose ideje

c) Dozvoljeno je svoju ideju graditi na idejama drugih

d) Neko pie ideje na flipchartu ili papiru

e) Na kraju se zajedniki ocjenjuju sve ideje i bira najbolja

Slika 3. Koraci u klasinom Brainstorming-uKada se koristi ova metoda moraju se potovati slijedea etiri pravila:

a) nema kritikovanja bilo koga u grupi nema negativnih komentara. Uesnici se mole da se suzdre od svake kritike primjedbe i da ono to su primijetili kao slabost odreene ideje iznesu kasnije kada evaluacija doe na red. Cilj je da se kreira atmosfera u kojoj e se uesnici osjeati prihvaeno i slobodno da iznesu to god im padne na pamet, bez obzira koliko to bilo neuobiajeno i moda na prvi pogled smijeno. Uesnici treba da se oslobode samocenzure.;

b) sloboda izraavanja je potpuno dozvoljena to je ideja smjelija to je bolja. Neobine i neoekivane ideje su veoma poeljne jer takve ideja mogu da pokrenu uesnike na sasvim nov nain razmiljanja i gledanja na stvari, te zahvaljujui tome moe da se doe do neoekivanih i radikalnih reanja.;

c) poeljno je prikupiti to vei broj ideja kvantitet ideja nije ogranien. Zahtjev koji se postavlja pred uesnike je da se usmjere na kvantitet i da pokuaju da daju to vei broj razliitih ideja, ne optereujui se kvalitetom istih. Pretpostavka je da, to se vei broj razliitih ideja iznese, to je i vea ansa dolaska do pravog rjeenja;d) kombinacija i improvizacija ideja ohrabruje tue ideje mogu se koristiti za proizvodnju novih vlastitih ideja. Kombinacija vie razliitih ideja moe da generie sasvim novu ideju koju je mogue dalje unapreivati. U ovom procesu znaajnu ulogu igraju asocijacije.3.2. Brainwriting

Brainwriting je razvijen od strane Bernd Rohrbach krajem 1960-ih pod imenom metoda 635. Ovo je oblik pisanog brainstorming-a. Sudionici piu svoje ideje u specijalnim oblicima ili na karticama koje cirkuliraju unutar grupe. To daje vie vremena za razmiljanje za razliku od klasinog brainstorming-a, gdje su ideje izraene spontano.

Brainwriting proces se odvija na slijedei nain:

Grupa se sastoji od est lanova. Svaki od njih generie i zapisuje tri ideje u toku petominutnog razdoblja. Papir na kojem su ideje zapisane se prenosi do slijedeeg uesnika koji zapisuje svoje tri ideje, te se proces nastavlja sve dok ga ne prou svi uesnici. Ovakav strogi reim moe dovesti do situacije u kojem e neki uesnici imati premalo, a drugi previe vremena za razmiljanje. Slika 4. Brainwriting

Ukoliko se lideri upozore na taj problem, cijeli proces se moe modifikovati, pa se vremenski interval moe produiti ili smanjiti, zavisno od ukazane potrebe. Ukoliko se dogodi modifikacija, uesnici se nalaze na svojim radnim mjestima, a intervali mogu biti sati, pa ak i dani.

Brainwriting pool je fleksibilniji pristup razvijen 1970-ih od strane naunika sa Battelle Instituta u Frankfurtu. Svaki uesnik poinje pisanje jedne ili vie ideja na papiru koji se nalazi u sredini. Za to vrijeme lider stvara bazen sa nekoliko listova sa idejama. Pisanje ideja je i dalje na drugom papiru. Kad god uesniku ponestane ideja ili eli da se inspirie idejama drugih on razmijeni taj list sa jednim od listova iz bazena. Obje metode daju dobre rezultate.

3.3. Elektronski brainstorming

Primjena raunara u procesu brainstorming-a zapoeta je 1984.godine u magistarskom radu Computer-assisted creativity and the policy process Setha Hollander na Dartmouth College, New Hampshire, USA. Potom su razvijeni brojni programi za CAC. Meu CAC programima je softwer za elektronski brainstorming (CAB). Poseban CAB program, nazvan Electronic brainstorming, je razvijen od strane istraivaa na Sveuilitu u Arizoni. Elektronskom potom (e-mail), CompuServe-rom ili Internet mreom, mogu se proslijediti poruke s bilo kojeg mjesta na svijetu, ak i iz aviona i sa brodova, koje e priekati primatelja da bude spreman da ih proita i odgovori na iste. Tako je lake koristiti vanjske strunjake, ljude na razliitim geografskim lokacijama, ak i na razliitim kontinentima, i oni mogu sudjelovati i dati svoj doprinos u kreativnom rjeavanju problema. Slika 5. Elektronski brainstormingUsporedbu razliitih pristupa brainstorming-u je teko napraviti. U obzir treba uzeti trokove, potrebna znanja, vrijeme, obuke, te izlaz, odnosno koliinu i kvalitet ideja koje se generiraju. Visok rang, to jest prvo mjesto, zauzima elektronski brainstorming. Ovaj pristup izbjegava probleme koji se odnose na ljudske nesavrenosti i ima nekoliko prednosti u odnosu na klasine ideje, kao to je slobodno udruivanje, dijeljenje ideja. Osim toga, dolazi pomo raunara za ubrzavanje procesa, poboljanje komunikacije i olakava papirologiju. Meutim, zasigurno je da ljudski mozak nikad ne moe biti zamijenjen raunarom, ali vam raunarski programi mogu pomoi kako da na najbolji mogui nain rijeite odreeni problem.4. ZAKLJUAK Brainstorming je i nakon 60 godina u upotrebi, i jo uvijek je zvijezda vodilja meu tehnikama kreativnosti. Brainstorming je zamiljen kao bujica nesmetanih ideja, a dobro nam je poznato da je najbolji nain da doemo do prave ideje taj da imamo puno ideja. Kao tehnika koja se koristi u grupnom odluivanju brainstorming je veoma koristan. To se najprije ogleda u velikom broju ideja koje se generiraju. Brainstorming se moe koristiti u svim fazama procesa odluivanja ali je najpogodniji za sam poetak tog procesa (definisanje problema).

Bilo da se radi o klasinom ili elektronskom brainstormingu zasigurno je da e nam biti od velike koristi jer je to proces koji spaja ljude sa razliitim idejama i znanjima, a sam taj spoj omoguit e nam da donesemo najbolju moguu poslovnu odluku.

LITERATURA

Antoinette L. Lynch, Uday S. Murthy, Terry J. Engle, Freud Brainstorming Using Computer-Mediated Communication The Effects of Brainstorming Technique and Facilitation, The accounting review, 2009, Vol.84, No.4, 1209-1232, http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.) Cingula, M., Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Prirunik za poduzetnike i menadere, RRIF, Zagreb, 2001., p. 56 Holt;Knult; Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.) Menader.hr, http://www.manager.hr/naslovnica/item/metoda-forsirane-proizvodnje-ideja-brain-storming-oluja-mozgova-konferencij Sikavica;Pere; Poslovno odluivanje, Informator, Zagreb, 1999., p.170-171. R. Brent gallupe, Alan R. Dennis, William H. Cooper, Joseph S. Valacich, Lana M. Bastianutti, Jay F. Nunmaker, Electronic brainstorming and group size, Academy of Management Journal, 1992, Vol.35, No.2, 350-369, http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.) Rijenik finansijskih pojmova, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/brainstorming (pristupljeno 25.11.2010.) Sutton;Robert; Eight Tips for Better Brainstorming, BusinessWeek Online, 2006, http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Sikavica;Pere; Poslovno odluivanje, Informator, Zagreb, 1999., pp.9-17.

ibid., pp.170-171.

Rijenik finansijskih pojmova, HYPERLINK "http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/brainstorming" http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/brainstorming (pristupljeno 25.11.2010.)

Menader.hr, HYPERLINK "http://www.manager.hr/naslovnica/item/metoda-forsirane-proizvodnje-ideja-brain-storming-oluja-mozgova-konferencij" http://www.manager.hr/naslovnica/item/metoda-forsirane-proizvodnje-ideja-brain-storming-oluja-mozgova-konferencij (pristupljeno 28.11.2010.)

Holt;Knult; Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Menader.hr, HYPERLINK "http://www.manager.hr/naslovnica/item/metoda-forsirane-proizvodnje-ideja-brain-storming-oluja-mozgova-konferencij"http://www.manager.hr/naslovnica/item/metoda-forsirane-proizvodnje-ideja-brain-storming-oluja-mozgova-konferencij

Sutton;Robert; Eight Tips for Better Brainstorming, BusinessWeek Online, 2006, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Knut Holt, Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Sikavica;PerePoslovno odluivanje, Informator, Zagreb, 1999., pp.170-171.

Antoinette L. Lynch, Uday S. Murthy, Terry J. Engle, Freud Brainstorming Using Computer-Mediated Communication The Effects of Brainstorming Technique and Facilitation, The accounting review, 2009, Vol.84, No.4, 1209-1232, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Knut Holt, Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Knut Holt, Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Holt;Knult Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Holt;Knult Brainstorming- from classics to electronics, Journal of Engineering Design, 1996, Vol.7, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

R. Brent gallupe, Alan R. Dennis, William H. Cooper, Joseph S. Valacich, Lana M. Bastianutti, Jay F. Nunmaker, Electronic brainstorming and group size, Academy of Management Journal, 1992, Vol.35, No.2, 350-369, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

Antoinette L. Lynch, Uday S. Murthy, Terry J. Engle, Freud Brainstorming Using Computer-Mediated Communication The Effects of Brainstorming Technique and Facilitation, The accounting review, 2009, Vol.84, No.4, 1209-1232, HYPERLINK "http://www.epnet.com/"http://www.epnet.com/ (pristupljeno 19.11.2010.)

PAGE 13