SEMINARSKI RAD

Tema: Poetci osjeke fotografije

U Osijeku, lipanj 2015.

SADRAJ

1. UVOD32. POETCI OSJEKE FOTOGRAFIJE43. DOBA KNITTELA54. ATELIJERI OD 1860. GODINE65. FOTOGRAFIJA I ATELIJERI OD 1900. GODINE96. ZAKLJUAK117. LITERATURA12

1. UVOD

U ovome u seminarskome radu obraditi temu povijest osjeke fotografije. Glavni cilj je prikazati tko je bio najzasluniji za razvoj fotografije u Osijeku, kako se ona pojavila i kada.Tako u u poetku rada spomenuti neke od zaetnika osjeke fotografije, a kroz doba jednog od najpoznatijih i najstarijih osjekih fotografa, Knittela te njegovih autoportreta doi i do brojnih atelijera koji su otvoreni od 1860-tih godina. U ovome razdoblju jasno e se prikazati koliki je zamah fotografija uzela i kako se ona odrazila na tadanje graane. Moramo biti svjesni i injenice da je u ono vrijeme fotografija bila iznimno rijetka, ali i skupa pa stoga ne udi mali broj fotografija koji je sauvan iz toga vremena. Kako bih to bolje doarao samu temu uz navedene dijelove teksta biti e i preslike fotografija tadanjih majstora koji su svojim salonima u Donjem i Gornjem gradu, a osobito u Kapucinskoj ulici obavljali svoj zanat i time nesvjesno ostavili mali dio povijesti. 1900-te godine Osijeku su donijele secesijski duh koji je danas toliko cijenjen, a zahvaljujui fotografiji ostao je zabiljeen i mali dijeli ondanjeg naina odijevanja, ali i naina gradnje. Ubrzo dolaze dva svjetska rata to je ostavilo i veliki utjecaj na one koji su zaraivali fotografiranjem.U daljnjem dijelu seminara prikazat u neke od dogaaja koji su obiljeili 30-te i 40-te godine prologa stoljea te prizorima tadanjeg Osijeka zaokruiti ovaj kratki pregled samih poetaka osjeke fotografije.

2. POETCI OSJEKE FOTOGRAFIJE

Za dolazak fotografije u Osijek prije svega su zasluni putujui zabavljai, brijai, zubari i lijenici, ali i putujui glumci i glumake druine s kojima osim brojnih trgovaca dolaze i fotografi, prikazivai pokretnih sjena i pokretne celuloidne trake.

Jedna od najstarijih sauvanih zbirica sjenovitih slika ("Schatten-Bilder") jest ona od osjeke obitelji Broan koju s obzirom na papir od kojega je raena i natpisima krasopisnom goticom moemo datirati od polovine 19. stoljea pa do 1900-tih. Ovo je iznimno vrijedno nasljee s obzirom na to da su u to vrijeme knjiga i slika bili iznimno rijetki, ali i skupi.

Dugo se smatralo kako je jedan od najstarijih osjekih fotografa bio Edmund (Eduard) Berkovitas koji je s vlastitim atelijerom snimao cijele likove uz namjetaj i neoslikanu pozadinu. "S likom Magdalene Unuki iz Osijeka (oko 1860. godine) zapoinje povijest originalno sauvane osjeke fotografije (Zbirka Lubienski, Zagreb)."[footnoteRef:1] [1: Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997. g. , str. 27.]

Ipak ova tvrdnja upitna je s obzirom na oglas u osjekim novinama "Esseger Lokalblatt und Landbote" iz 1856. godine, po kojemu je Berkovits, 29.6.1865., otvorio svoj atelijer u udobno namjetenom staklenom salonu za snimanje fotografija u Dugoj ulici 962. to namee pitanje stvarne godine.

Od ostalih osjekih fotografa zasigurno treba spomenuti R. Aliania koji je 1864. godine u Zagrebu izlagao na Prvoj izlobi dalmatinsko-hrvatskoj.

3. DOBA KNITTELA

Oglas iz ve spomenutih novina "Esseger Lokalblatt und Landbote" potvruje nam djelovanje jo jednog fotografskog salona, a to je Auerbach & Kozmata iz 1865. godine iako se pretpostavlja da je postojao i ranije. Rije je o Georgu Knittelu koji je roen 1835. godine te je bio udomaeni Nijemac. Tako se iz oglasa moe saznati kako Goerg Knittel 13. kolovoza iste godine obavjetava sve sugraane kako je preuzeo ovaj atelijer te da moe izraivati sve vrste fotografija. "Najbolje to potvruje pronaena originalna fotografija zarunika Broan iz ranih 1860-tih, snimljena u izuzetno bogato opremljenom atelijeru (drvena intarzirana zidna oplata, tepih svom povrinom, zlatni rokoko stoli, teka svilena zavjesa)."[footnoteRef:2] [2: Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997. g. , str. 27.]

Takoer s poleine fotografije saznajemo da su Auerbach i Kozmata bili "Photografen in Arad u. Essegg" to ini razumljivim da su zbog daljine odustali od osjeke filijale te prvotno prepustivi samo u najam svoje prostorije ostavili Georgu Knittelu. Ipak samo mjesec dana nakon prvotnog oglasa te iste novine navode kako se tvrtka Georg Knittel iz Markgasse mijenja u tvrtku Knittel i Schefler. Nakon smrti Knittela 1908. godine, fotografski obrt se nastavlja pod njegovim prezimenom, a zahvaljujui njegovoj unuci Slavi sauvan je niz od 7 fotografija autoportreta koji su nastali u kasnijim Knittelovim godinama ime je osim fotografiranja drugih osoba i veduta koji su postali osjeke razglednice ostao zapamen kao i jedan od najznaajnijih portretista.

Slika 1. G. Knittel, Trostruki autoportret (II.), Osijek, 1890.4. ATELIJERI OD 1860. GODINE

Nije samo poznati Knittel imao svoj atelijer u Osijeku ve i brojni drugi. Tako moemo izdvojiti ona zvunija imena poput Friedricha Gsunda, Carla-Dragutina Gncsu te A.D. Reisera. "U sedamdesetim godina XIX. stoljea zabiljeili smo ve djelovanje atelijera Klempfner & Paul u 1870. godini, zatim fotograskog atelijera Brder Paul, prema datiranoj fotografiji 7.8.1871., a kasnije fotografi iz te obitelji odlaze u Brod gdje djeluju 1880.-1890. godine."[footnoteRef:3] Osim djelovanja gore spomenutog atelijera moemo spomenuti i Giuseppea Bedischinia te rad Petrovia. A.D. Reiser zasigurno je obiljeio razdoblje od 1970-tih pa do 1900. godine sa svojim samostalnim atelijerom Julius Exner. [3: Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997. g. , str. 30.]

Osamdesete godine 19. stoljea obiljeilo je novo ime, a to je M. Schad. Zahvaljui jedinoj njegovoj sauvanoj fotografiji, one na kojoj su prikazane etiri sestre egec, saznajemo kako je imao atelijer u Gornjem gradu u Markgasse. Kraj 1880-tih zasjenio je Makso Schrecker koji je imao atelijer u Kapucinskoj ulici.Schrecker 1891. dobiva Poasnu diplomu na Meunarodnoj izlobi umjetnina u Zagrebu gdje izlae kao jedan od trojice hrvatskih fotografa, uz Zagrepane Fiedlera i Vettera."Devedesetih godina XIX. stoljea fotografske ilustracije za asopisnu reviju "Dom i Svijet" u 1893. i 1894. godini izraivao je i snimao fotograf Nikola v. Szallopek."[footnoteRef:4] Njegov rad pridonio je i Muzeju jer 1985. snima tadanja arheoloka nalazita u Donjem gradu. [4: Ibid, str. 32. ]

Fotograf F. Hodina se u ovome razdoblju istaknuo kao jedan od petorice najboljih fotografa Hrvatske, a njegov rad uoljiv je na snimanju kulturno-povijesnih spomenika Virovitike i Srijemske upanije na pripremanju materijala za Milenijsku fotografiju u Budimpeti. Tako je Hodina fotografirao Erdut, Valpovo, Bedemgrad, akovaku katedralu, Jankovaki slap te Iloki grad, erengrad kao i kapelu Gospe Od Mira u kojoj je potpisan karlovaki mir 1499. godine. Krajem devedesetih godina djeluje Ottokar Rechnitzer s atelijerom u Gornjem gradu u Kapucinskoj ulici koja je niz godina udomljavala brojne osjeke fotografe. "Rechnitzer je fotografirajui za razglednice pripremio i divot-izdanja osjeke reportane fotografije. Nizom fotografija velikog formata, datiranih 1897. godine, registrirao je pojedine zavrne graevinske i konstrukcijske poslove gradnje osjeke Crkve sv. Petra i Pavla u Gornjem gradu."[footnoteRef:5] [5: Ibid, str. 34.]

Slika 2. O. Rechnitzer, Gradnja upne crkve sv. Petra i Pavla u Osijeku, Osijek, oko 1896.Na ovoj fotografiji moe se vidjeti prikaz graditelja koji se isprepliu s zavrnim konstruktivnim elementima rue s vrha tornjai brojnim skelama koje okruuju Crkvu.Takoer prikazuje se okupljeno mnotvo oko gradilita.

Slika 3. M. Schrecker, asnici 78. pjeake pukovnije Osijek, Osijek, 1899.5. FOTOGRAFIJA I ATELIJERI OD 1900. GODINE

Jedne od najzanimljivih fotografija zasigurno su one nakon 1900-tih kada su Osjeani usvojili secesijski duh odijevanja i arhitekturu, a fotografi se potrudili zabiljeiti taj dragocjeni dio velike povijesti Osijeka. Tako Franjo Svirevi preuzima primat od starog Knittela, a ubrzo osniva zajedniki atelijer Rechnitzer & Svirevi. Treba spomenuti i Luja Varnaia, kojega je nakon njegove smrti zamjenilo svo troje djece iji se rad naalost prekinuo odlaskom u ratne logore Drugog svjetskog rata iz kojih se nikada nisu vratili ivi. Pred I. svjetski rat u Osijek dolazi iskusni Andrija Beissmann koji 1913. otvara svoj atelijer u Donjem gradu. Obitelj Beissmann poznata je to su gotovi svi bili osposobljeni za fotografski zanat upravo zbog velike ljubavi prema fotografiranju koju im je Andrija utisnuo. Atelijer je mijenjao nazive tijekom godina, a nakon Drugog svjetskog rata dobiva posebni naziv "Narodni fotograf". 1939. Beissmann je proslavio 25. obljetnicu svoga rada uz druenje s mlaim fotografskim osjekim djelatnicima. 1933. godine odrana je u organozaciji Planinarskog drutva I. izloba foto-amaterskih radova Osjeana, a 1935. godine i druga po redu. Svim nagraenima dodijeljena je posebno oblikovana posrebrena plaketa. "A 1938. godine osnovan je i Fotoklub koji potie umjetniku fotografiju u Osijeku i okuplja Osjeane, na elu mi je bio inenjer Antun mit, tajnik je bio Radovan Pliveli, a najagilniji lanovi su bili Nikola Szege, Eugen Triler i Ferdinand Kuba." [footnoteRef:6] [6: Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997. g. , str. 42.]

Slika 4. O. Rechnitzer, Tenis, Osijek, oko 1905.

1940. godina iznimno je vana za povijest osjeke fotografije jer je u okviru Hrvatskog fotoamaterskog saveza Osijek postao domainom velike Nacionale izlobe umjetnike fotografije u organizaciji Fotokluba Osijek od 2. do 15. svibnja.Ovaj dogaaj posluio je kao odlina mogunost promocije nekih osjekih fotografskih atelijera poput: Foto Varnaia, Photo-Studia Szegea, Foto Studia F. Kuba i ostalih.Kako su godine promicale tako je fotografija svoje mjesto sve ee nalazila u domovima osjeana koji su elei uprizoriti za njih lijepe dogaaje nama ostavili iznimno bogat i dragocijen uvid u povijest Osijeka i njegovih graana. Slika 5. Plaketa Fotokluba Osijek: "Spomenica izlobe 1-8.10.1933."

6. ZAKLJUAK

Kae se kako jedna obina fotografija ne samo da govori vie od tisuu rijei ve je sposobna vratiti ovjeka u neka druga vremena, vremena koja su iza nas te koja nam se ine nedostinim. Ipak fotografija nam omoguuje da barem na dijeli sekunde osjetimo kako je to bilo ivjeti u odreenom razdoblju, omoguuje nam uvid u tadanji nain razmiljanja, odijevanja, ponaanja pa ak i naina gradnje. Zahvaljujui brojnim fotografima koji su odluili zabiljeiti za njih tada bitne dogaaje nismo ostali uskraeni dijela osjeke povijesti. Poetak fotografije u Osijeku s vremenom je rezultirao vrlo vanim dogaajima i odravanju brojih izlobi, a zbog iznimne kvalitete i tehnika fotografiranja osjeki fotografi i njihovi atelijeri ostavili su neizbrisiv trag ne samo u povijesti fotografije na podruju Slavonije i Baranje ve cijele Hrvatske te im zbog toga moramo biti zahvalni to se moemo pohvaliti ovako bogatim nasljeem.

7. LITERATURA

1. Fotografija u Hrvatskoj 1848.-1951. & osjeka fotografija, Muzej Slavonije, Osijek, 1997. godine