32
Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad UNIVERZITET U BEOGRADU BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA SEMINARSKI RAD TRZISTE FAKTORA PROIZVODNJE 1

Seminarski Rad Iz Ekonomije

  • Upload
    neshha

  • View
    164

  • Download
    8

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

UNIVERZITET U BEOGRADU

BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA

SEMINARSKI RAD

TRZISTE FAKTORA PROIZVODNJE

Mentor:prof.dr Jovo Jednak Student:

Beograd,januar,2011

1

Page 2: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

SADRŽAJ:

1. UVOD........................................................................................................................................ 2

2. TRŽIŠTE RADA............…………………………………………………………..……….…3

2.1 Tražnja preduzeća za inputima na konkuretnom i monopolskom trzištu u kratkom roku.......3

2.2 Tražnja za radom, izvedena traznja, transferne zarade i eknomska renta.............................6

2.3 Ponuda radne snage- dohodak, dokolica i oportunitetni trošak.............................................8

2.4 Granični proizvod rada, vrednost graničnog proizvoda rada i maksimiziranje profita.......10

3. TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA............................................................11

3.1 Fižički i finansijski kapital, zemljište,stopa prinosa na kapitalna dobra i cena imovine.....11

3.2 Tražnja za uslugama kapitala i vrednost marginalnog proizvoda kapitala..........................13

3.3 Zemljišna renta, prirodni resursi, korisnički trošak i cena upotrebe iscrpljivih resutsa......14

4. ZAKLJUČAK.........................................................................................................................19

5. LITERATURA....................................................................................................................... 20

2

Page 3: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

1. UVOD

Pored tržišta dobara i usluga postoji i tržište faktora proizvodnje,tržište zemlje,rada i kapitala.Faktori proizvodnje imaju svoju cenu.Za zemlju se plaća renta,za rad se plaća nadnica i za kapital se plaća kamata.

Faktori proizvodnje se prodaju na trzištu po cenama koje su odredjene ponudom i tražnjom za faktorima proizvodnje.Ponuda i tražnja za faktorima proizvodnje ima odredjene specificnosti u odnosu na ponudu i tražnju dobara i usluga.

Prva specifičnost se odnosi na činjenicu da rad,zemlja i kapital kao faktori proizvodnje predstavljaju inpute koji se koriste u procesu proizvodnje,odnosno predstavljaju ukupne troškove firme.Iz ove specifičnosti proizilazi da povećanje cene jednog faktora proizvodnje ima efekat supstitucije i efekat na autput.Efekat supstitucije se ostvaruje tako što,primera radi, povećanje plata (cene radne snage) usmerava firme ka primeni kapitalno –intenzivne tehnologije.Znaci,zbog povećanja radne snage firme ce smanjivati učešće rada,a povećati učešće kapitala,odnosno radno-intezivne tehnologije će se supstituisati kapitalno intezivnim tehnologijama.Efekat na autput se ostvaruje tako što povećanje cena faktora proizvodnje povećava ukupne i marginalne troškove firmi koje koriste faktori proizvodnje čije cene su povećane.

Druga specifičnost proizilazi iz prve i odnosi na činjenicu da je tražnja za faktorima proizvodnje izvedena iz tražnje za dobrima i uslugama.Veličina tražnje za faktorima proizvodnje zavisi od veličine tražnje za dobrima i uslugama.

3

Page 4: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

2. TRŽIŠTE RADA

2.1 Tražnja preduzeca za inputima na konkuretnom i monopolskom trzištu u kratkom roku

Slično krivima tražnje za finalnim dobrima i uslugama, koje su rezultat proizvodnog procesa, krive tražnje sa inputima proizvodnje su opadajuce. Za razliku od tražnje za dobrima i uslugama, tražnja za inputima proizvodnje je izvedena tražnja. Ona zavisi od obima proizvodnje nekog preduzeća i troškova autputa.Izvedena tražnja za inputima zavisi od nivoa autputa preduzeća i troškova inputa ,i iz njih je izvedena.

Neoklasična ekonomska teorija1 smatra da raspodela nije čvrsto povezana sa proizvodnjom, te da proizvodnja ne određuje raspodelu. Ova teorija zakone raspodele posmatra kao samostalne, izdvojene, odnosno posmatra ih kao prirodnost odnosa u raspodeli. Stoga se, ustvari, teorija raspodele objašnjava teorijom granične produktivnosti faktora priozvodnje. Pri tome se faktori proizvodnje tretiraju odvojeno od društvenih odnosa. Cene faktora proizvodnje formiraju se kao i cene bilo koje druge robe, a od njihovih cena zavisi raspodela. U teoriji raspodele po ovom konceptu dominira teorija granične produktivnosti faktora proizvodnje: zemlje, rada i kapitala. Drugim rečima, svaki input proizvodnje učestvuje u stvaranju društvenog bruto proizvoda (produktivnost faktora proizvodnje), pa svakom inputu pripada i odgovarajući dohodak: radu-najamnina, kapitalu-profit, i zemlji-zemljišna renta.

Pri tome, profit je jednak graničnom proizvodu kapitala, najamnina ja jednaka graničnom proizvodu rada i renta je jednaka graničnom priozvodu zemlje.

Time su i dohoci inputa proizvodnje unapred određene veličine:

granični proizvod rada x cena proizvoda = cena rada = nadnica;

granični proizvod zemlje x cena proizvoda = cena zemlje = renta;

granični proizvod kapitala x cena proizvoda = cena kapitala = profit.

1 K. Marks, uvod u političke ekonomije, Beograd, 1960, str. 198

4

Page 5: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Na ovaj način inputi će se angažovati u proizvodnji sve dotle dok je granični proizvod svakog pojedinog inputa proizvodnje veći od njegovog graničnog troška, odnosno cene datog inputa proizvodnje

Traznja za inputima proizvodnje. Da bismo potpno shvatili granične vrednosti inputa proizvodnje , pretpostavimo da je preduzeće zaposlilo odredjen broj radnika i želimo da saznamo da li je isplativo zaposliti još jednog radnika.To bi bilo profitabilno samo ako dodatni autput tog radnika bude veći od njegovog troška. Dodatni prihod koji ostvaruje dodatna jedninica radne snage naziva se vrednost dodatnog prozivoda rada(MRP1).

Vrednost graničnog proizvoda je dodatni prihod ostvaren prodajom autputa proizvedenog uz pomoć jedne dodatne jedinice inputa.MRPL je dodatna količina proizvodnje koja se ostvaruje angažovanjem dodatne jedinice rada, pomnožena sa dodatnim prihodom od prodaje dodatne jednice proizvodnje.

MRPL je dodatna količina proizvodnje koja se ostvaruje angažovanjem dodatne jedinice rada, pomnožena sa dodatnim prihodom od prodaje dodatne jednice proizvodnje.Granični proizvod rada (MRPL) je dodatni autput kada se angažuje dodatni radnik, pri čemu se količina ostalih inputa ne menja.

Navedena razmatranja mogu se grafički predstavitu na sledeći način2:

Slika 1. vrednost ganičnog proizvoda rada. Na konkurentnom trzištu, gde postoje proizvođač prihvatač cena tražnja kupca za inputima je zadata krivom vrednosti graničnog proizvoda. Kriva VMPL

je opadajuća, jer se granični proizvod opada sa povećanjem radnih sati.

2 Videti: P.Smjuelson i V. Nordhays,ekonomija, Zagreb,1992. Str. 223-228.

5

Page 6: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Na konkurentnom tržištu, gde je proizvodjač prihvatač cena tražnja kupaca za inputima je zadata krivom vrednosti graničnog proizvoda. Kriva MRPL  je opadajuća, jer granični prozivod rada opada sa povećanjem radnih sati. i u monopolističkim uslovima, tražnja za inputima je određena krivom MRLL, koja je opadajuca i zbog opadanja graničnog proizvoda rada i zbog opadajućeg graničnog prihoda.Dokle god je MRPL veći od plate (w), preduzeće bi trebalo da zaposli dodatnu jedinicu radne snage. Ako je vrednost graničnog proizvoda manja od plate preduzeće bi trebalo da otpusti zaposlene.

Ponuda inputa na konkurentnom tržištu:

Na konkuretnom tržištu preduzeće moze da kupi inputa koliko želi, ali nemože da utiče na cenu. Stoga se suočava sa elastičnom krivom ponude tog inputa. Cena je odredjena presekom krivih ponude i tražnje inputa. Na sl. 2 panou a , tražena količina platana je jednaka ponuđenoj količini po ceni od 10 evra po metru. Na panou b, preduzeće se suočava sa horizontalnom krivom graničnih izdataka(troška) po ceni od 10 evra po metru platna.Preduzeće kupuje inpute proizvodnje sve dok kriva vrednosti graničnog proizvoda  leži iznad krive graničnog izdatka. Tako preduzeće može da poveća profit kupovinom tog inputa zato što koristi dodatne jedinice (MRP) prevazilazi njegove prosečne troškove (ME). Međutim, kada se kriva vrednosti graničnog proizvda nalazi ispod krive graničnog izdatka, neke jedninice donose manje koristi nego što je prosečni trošak.

6

Page 7: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Prema tome, maksimiranje profita zahteva da vrednost graničnog proizvoda bude jednaka graničnom (prosečnom) trošku, odnosno : ME=MRP.Kriva prosečnih izdataka je kriva ponude koja predstavlja pojedinačnu cenu koju preduzće plaća za neko dobro.Kriva graničnih izdataka je kriva koja pokazuje dodatni trošak kupovine dodatne jedinice dobra.

2.2 Tražnja za radom, izvedena tražnja, transferne zarade

i eknomska renta

Tražnja za radom je količina rada koju su poslodavci spremni i u mogućnosti da angažuju za odredjen iznos novca, tj zarade. Zarada, tj iznos koji se plaća radnoj snazi naziva se nadnica.Tražnja za radom je sasvim očigledna, i poslodavcima je u cilju da dođu do što kvalitetnijeg i jeftinijeg rada.

Slkika 3. Individualna tražnja za radom Što je veća plata (nadnica) manja je količina

potrednog rada (ceteris paribus).pr plati w1,potreban je rad L1.. ako plata (nadnica) pada na w2, trazi se veća količina rada (L2).Kriva tražnje za radom sledi zakon opadajuće tražnje.

7

Page 8: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Izvedena tražnja za radom i ostalim inputima proizvodnje. Tražnja za inputima proizvodnje zavisi od tražnje za autputima. U inpute spadaju rad,kapital I zemljište, a u autpute robe I usluge koje se proizvode uz pomoc inputa. Iz toga zaključujemo da tražnja za radom zavisi od tražnje za proizvodima tog rada. Količina resursa koju kupuje određeno preduzeće zavisi od niza faktora, kao sto su produktivnost, očekivane nadnice I slično. Zbog toga tražnju za inputima nazivamo izvedena tražnja.

Najbolji primer za prikazivanje tražnje za radom jeste nevolja naših berača maline.Gajenje malina je prilično profitabilan posao, I nadnice berača malina bi trebale da budu visoke.Ipak ovi berači zarađuju svega nekoliko centi na sat. Objašnjenje jeste niska cena malina.Potražnja za malinama nije tolika da bi se cena malina mogla povisiti, iako bi I malo poskupljenje malina dovelo do povećanja zarade, kako berača malina tako I samih izvoznika.Konkurencija na tržištu malina je sve jača, te se izvoznici ne usuđuju da povise cene malina.

Ako profit opada, to se svakako mora odraziti I na nadnice, tj. plate radnika. Isto tako povećanje plate se odražava na količinu radnika koja se angažuje.

Ekonomske renta i transferne zarade. Ekonomska renta je povezana sa inputom rada.Predstvalja razliku između isplaćenih plata (nadnica) ω* i minimalnog iznosa potrebnog za unajmljivanje radnika, odnosno transfernih zarada (oportunitetnog troška) označene sa O, B,E, L*, zatamljeno polje 2. Tačka E u proseku krive ponude rada i krive tražnje za radom, predstavlja ravnotežnu platu. Zatamljeno polje E, B, ω* predstavlja

ekonomsku rentu koju su primili svi radnici. Ekonomska renta povecava iznos koji input prima, a koji je iznad transferne zarade neophodne da bi se on inicirao da ponudi svoje usluge za datu namenu. Transfer zarade nekog inputa koji se koristi predsavaljju minimalna placanja neophodna da bi se input angazovao za dodati rad.

8

Page 9: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

2.3 Ponuda radne snage- dohodak, dokolica i oportunitetni trošak

    

Jedan od deset principa iz ekonomije glasi da se covek susrece sa izborom. Tako čovek u životu bira između rada i dokolice. Ako više sati provodimo u radu, ostaće nam manje vremena za svoju porodicu, izlaske omiljeni hobi i dr. Jednom rečju biramo između rada i dokolice.

Radna snaga obuhvata sve pojedince koji rade ili traže posao.Ponuda predstavalja broj sati koje radna snaga želi da radi na poslovima koji donose zaradu.Glavne odrednice ponude rada su :

1. Stanovništvno je veoma bitan input stvaranja nacionalnog dohtka. Brojnost stanovništva je doredjena natalitetom, mortalitetom i imigracijom.

2. Način na koji stanovništvno provodi raspoloživo vreme mozemo posmatrati sa aspekta radnih aktivnosti , u toku, recimo nedelje, meseca , godine itd.

3. Dohodak naspram dokolici. Najočiglednija korist od rada je realna plata.

Realna plata predstavalja odnos nominalne plate ili nadnice, podeljene sa cenama dobara i usluga (w/P), sto pokazuje realnu kupovnu moć. Što je ponuda plata veća - veća je spremnost da se radi. Ali svaki sat proveden u radu je jedan sat manje za druge potrebe, što nas dovodi do toga da možemo da kažemo da je oportunitetni trošak rada količina slobodnog vremena koja se mora žrtvovati u tom procesu.

Tržišna ponuda radne snage(rada). Kod ponude radne snage postoji individulana i tržišna kriva ponude rada. Tržišna kriva ponude rada nastaje sabiranjem svih pojedinačnih ponuda rada. Svaka osoba je deo ukupne ponude rada, tako da nečija odluka da radi ili ne radi ne moze uticati na visinu plate odovarajuće kategorije rada.

Veoma je važno naglasiti da kriva ponude rada ne mora uvek da bude uzlazna.Kada je oportunitetni trošak veći, veće su i plate radnika Tada su oni i bogatiji, i u njima se budi zelja da manje rade i više vremena provode sa svojim porodicama, odnosno da troše svoj

9

Page 10: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

zarađeni novac.Znači da tada kada radnik odluči da manje vremena provede u radu, kriva ponude rada ima obrnuti nagib.

slika 5. Individualna ponuda radne snage-rada. Ponuda rada reaguje na realan rast nadnice (plata). Pri realna cena rada plati (zaradi) w1, kolicina rada je q1 (tacka A). Pri vecoj plati (w2), radnici su spremniji da rade veci broj sati u nedelji, tj. da ponude veću količinu rada (q2). No može doći i do smanjenja Ponuda rada-Sl ponude rada, kada se kriva ponude rada (SSL2) savija unazad, iznad tačke C, kada pojedinci izaberu više dokolice a manje rada, iako realne nadnice (plate) rastu.

Do ovakvih pomeranja krive ponude rada može doći iz nekoliko razloga. Jedan od njih

je npr. imigracije stanovništva. Kada se stanovništvo iseljava iz zemlje, ponuda rada se smanjuje, a povećava se u onim zemljama ili regionima u koju dolaze imigranti. Još jedan od važnih razloga pomeranja krive ponude rada je promena ukusa. Žene su u prošlosti, kao po običaju, ostajale kući da odgajaju decu. Danas porodice imaju sve manje članova i više majki odlučuje da se zaposli. To dovodi do porasta ponude rada.

10

Page 11: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

2.4 Granični proizvod rada, vrednost graničnog proizvoda rada i maksimiziranje profita

Granicni fizicki proizvod rada.Opadajući nagib krive koja označava tražnju za radom odražava promenu produktivnosti zaposlenih. Svaki pojedninačni radnik ne postiže cenu rada po kojoj je plaćen sledeći radnik. Čim se više radnika prima, svaki sledeći radnik ima tendenciju da bude uposlen po nižoj ceni rada.

Vrednost radnika za firmu meri se njegovim graničnim fizičkim proizvodom rada, a to je promena ukupnog učinka u odnosu na promenu količine inputa, pri čemu se količina ostalih inputa ne menja. U većini slučajeva granični fizički prozivod rada ili skraćeno,marginalni proizvod rada, opada sa angažovanjem više radnika. Granični fizički proizvod rada (MPP¬L) = promena ukupnog autputa / promenu u količini rada.

Granični prihod proizvoda rada ili vrednost marginalnog proizvoda rada. Vrednost graničnog proizvoda rada je dodatni prihod od prodaje autputa, kada se angažuje dodatna jedinica rada. Vrednost graničnog proizvoda rada = dodatni prihod od prodaje autputa /dodatna jedinica rada, odnosno: granični prihod proizvoda = promena ukupnog prihoda / promena količine rada.

Zakon smanjenja graničnih prinosa i opadajuća granična produktivnost rada. Ako je vrednost marginalnog proizvoda rada veća od plate, preduzetniku dodatni radnik donosi profit i zato će ga zaposliti, a ako je vrednost marginalnog proizvoda manja od plate, tada se preduzetniku ne bi isplatilo da zaposli dodatnog radnika, pošto bi imao veće troškove od prihoda , čime bi smanjio profit, pa nema zapošljavanja. 

Dakle pravilo o zapošljavanju radnika glasi: preduzetnik zapošljava nove radnike sve dok je njihova vrednost marginalnog proizvoda rada veća od njihovih plata.

11

Page 12: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

3. TRŽIŠTE KAPITALA I PRIRODNIH RESURSA

2.5 Fižički i finansijski kapital, zemljište,stopa prinosa na kapitalna dobra i cena imovine

Jedna od osnovnih karakteristika robne proizvodnje je kapital. Njegova suština različito se prikazuje u marksističkoj I u građanskoj ekonomskoj teoriji.

Marksistička teorija kapital definiše kao vrednost koja se oplođuje tj. koja donosi vlasniku višak vrednosti. Sa iznosom viška vrenosti vlasnik kapitala obezbeđuje sebi (i svojo porodici) egzistenciju. Pošto je on (višak vrednosti) rezultat tuđe rada, to se vlasnici kapitala javljaju kao posebna klasa (klasa eksploatatora).

Građanska ekonomska teorija kapital definiše kao jedan od proizvodnih faktora ulaganja, ili elemenata (uz zemlju i rad). Čine ga privredna dobra, tj. Dobra proizvedena u okviru privrednog sistema, koja se ulažu i koriste za proizvodnju potrošnih i drugih proizvoda i usluga.3

Svaki kapital se može izraziti jedinstveno, kao novčani iznos predujmljenih sredstava. Budući da novčani kapital ne može dugo da postoji u svom pojavnom obliku, jer se tada ne oplođuje, ne donosi prinos. On teži da se transformiše u jedan od svoja dva osnovna oblika: fizički (ili realni) i finansijski kapital4.

Fizički ili realni kapital je količina proizvedenih kapitalnih dobara koja predstavlja input u proizvodnji ostalih dobara.U realnom ili fizičkom obliku. Kapital postoji kao sredstvo za proizvodnju: mašine, opreme, zgrade, repromaterijal, zalihe poluproizvoda, zalihe gotovih proizvoda itd. Kapital u ovom obliku obično nazivamo realnom  imovinom imoze se pojaviti kao input i kao autput.

3 Videti: S. Jokić Politička ekonomija, Beograd, 2003.god.str.143-1554 Videti: J. Jednak, Ekonomija, Beograd, 2009.god.str.237-270

12

Page 13: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

U finansijskom obliku kapital predstavlja potraživanje jedne strane prema drugoj. Na primer, ako stavimo kuću pod hipoteku koja predstavlja potraživanje banke prema vlasnicima kuće za mesecna plaćanja glavnice i kamate. Tim plaćanjem povratiće se početni zajam koji je omogućio finansiranje kuće. Postoje razni finansijski instrumenti koji vlasniku donose prihod, i oni mogu biti u obliku štednih uloga, novčanih kredita,obveznica,akcije.

Zemljište predstavlja trajno dobro u nečijem vlasništvu koje donosi prinos(rentu) u nekom vremenskom periodu. Zemljište se ne može proizvoditi, ali ima presudnu ulogu u razvoju svake nacionalne ekonomije. Osnovna specifičnost „zemlje”, za razliku od drugih korisničkih inputa, jeste i to da je ukupna ponuda određena neekonomskim činiocima.

Rental od kapitalnih dobara su rezultati  kapitalnih vrednosti. Kapitalna dobra se prodaju i kupuju kao i druge robe. Sasvim je sigurno da je najviše kapitalnih dobara u vlasništvu preduzeća koja ih koriste. Proizvodi se mogu izdati u zakup na korišćenje, ali uz naplatu rente. Nadoknade za privremeno korišćenje kapitalnih dobara nazivamo rentalima.

Stopa prinosa na kapitalna dobra. Za izbor najbolje investicije je neophodna mera tog prihoda ili prinosa kapitala. Stopa prinosa kapitala označava netoprinos u dinarima na godinu dana na svaki dinar investiranog kapitala.

Cena imovine je iznos za koji data imovina moze odmah da se kupi. Vlasnik kapitalne imovine u buducnosti ostvaruje niz usluga od date imovine.Kapitalna imovina i usluge kapitala mogu da se kupe i prodaju. Cena korišćenja usluga kapitala je visina rente kapitala.

13

Page 14: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

2.6 Tražnja za uslugama kapitala i vrednost marginalnog proizvoda kapitala

Tražnja za uslugama kapitala. Kada traži usluge kapitala, firma razmatra koliko će dodatne jedinice kapitala usluge doprineti povećanju njenog autputa, odnosno ukupnom prihodu. Pri definisanim količinama ostalih inputa proizvodnje, vrednost marginalnog proizvoda kapitala (VMPk) kada se koriste dodatna jedinica kapitala usluga opada sa povećanjem kapitala, a sva ostala ulaganja se drže konstantnim,odnosno granični fizički proizvod kapitala podrazumeva opadajuće prinose. Vrednost graničnog proizvoda kapitala je dodatna vrednost preduzeća kada se koristi dodatna jedinica kapitala,a da pri tome svi ostali input iostaju nepromenljeni.

Slabljenje marginalne produktivnosti ukazuje na pad krive MVPk, kada se poveća ulaganje kapitala, drzeći ostale inpute konstantnim. Pri bilo kojoj drugoj zakupnini, preduzeće iznajmljuje usluge kapitala do tačke u kojoj je renta po jedinici kapitala jednaka MVPk. Tako je kriva MVPk ujedno i potražujuca kriva preduzeća za uslugama kapitala. Preduzeće će da iznajmi usluge kapitala K0, pri renti R0

slika 6. Tražnja za uslugama kapital

Tražnja za realnim kapitalom i vrednost marginalnog proizvoda kapitala. Npr , preduzeće kupuje onoliko kapitalnih dobara koliko je potrebno da granični izdatak bude jednak vrednosti graničnog proizvoda kapitala. Podrazumeva se da je u toj tački, zaposleni kapital (MVPk) ekvivalentna rentalnoj stopi ili visini rente (R).

MVPk= MRk x MPk=R,

Gde je MR marginalni trošak firme, a MPk je marginalni fizički proizvod kapitala. Ako se dogodi da je firma savršeni konkurent na svom proizvodnom tržištu, njen marginalni prihod je samo njena proizvodna cena,pa se prethodna jednacina transformiše u jednostavan oblik: MVPk= px MPk=R,

14

Page 15: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Gde je MVPk označava vrednost marginalnog proizvoda kapitala, a P je cena proizvodnje preduzeća. Razlika izmedju tržišta kapitala i tržišta snage je u tome što radnici teže da se specijalizuju u pojedinim vrstama aktivnosti, dok su izvori kapitala, finansijski kapital,odnosno realni kapital skoro potpuno nepromenjeni.

2.7 Zemljišna renta, prirodni resursi,korisnički troša i cena upotrebe iscrpljivih resutsa

Zemljišna renta. Zemlja kao jedan od faktora proizvodnje ima određenih specifičnosti u odnosu na kapital i rad. Prizvodnja na zemlji ne moze se povećavati srazmerno uloženom radu i kapitalu, jer je ima u ograničeom obimu, ali pri tom ni sve zemljišne površine nisu istog kvaliteta. Zbog takve ograničenosti i monopola privatne svojine nad zemljom ne postoji mogućnost seljenja s jedne na drugu zemljišnu površinu koje pruzaju bolje uslove za uspeh, kao što je to moguće u drugim privrednim oblastima (industriji ili trgovini).

Osnovni cilj kupovine zemlje u krupnoj kapitalističkoj robnoj proizvodnji nije započinjanje procesa proizvodnje na datom zemljistu, već sticanje dohodaka koji to zemljište donosi. Dohodak koji donosi ulaganje kapitala u kupovinu zemlje naziva se zemljisna renta i ona predstavlja ekonomsku realizaciju privatne svojine nad zemljom. Plasiranjem kapitala u kupovinu zemlje, pored sticanja vlasništva na zemlji, stiče se i monopol na korišćenje prirodnih uslova vezanih za nju koji su uzrok različitih proizvodnih rezultata na parcelama različite plodnosti ili različite udaljenosti od tržišta.

Zemljina renta se vlasniku zemlje plaća u vidu zakupnine5, pa često ostaje utisak da između njih nema razlike. No, zakupnina se ipak kvantitativno i kvalitativnorazlikuje od zemljišne rente. Ona je širi pojam, jer pored zemljišne rente može da sa drži i druge vidove dohotka koji prisvaja vlasnik zemlje. "Ukoliko se daje podzakup zemljište koje nije do tada obrađivano, onda zakupnina sadrži samo rentukoja se plaća vlasniku zemlje za njeno korišćenje. Ako se, pak, daje u zakup zemlja koja je obrađivana, u koju je uložen izvestan kapital u vidu đubriva, privrednihzgrada, ograda, kanala za navodnjavanje ili odvodnjavanje itd., onda zakupninaobuhvata pored rente i kamatu na investirani kapital. Zemljišna renta se plaća zakorišćenje zemlje, a kamata za korišćenje uloženog kapitala (privredne zgrade,itd.).

5 Videti: S. Jokić, Politička ekonomija, Leposavić 2004.god. srt. 476-487

15

Page 16: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

U ekonomskoj strukturi ističe se da postoje različiti oblici rente. To su: diferencijalne rente, apsolutna renta, monololska renta, rudnička renta, gradilišna renta i drugi oblici renti koji se javljaju usled korišćenja nekih pogodnosti.

Diferencijalne rente nastaju kao posledica korišćenja neke razlike u uslovima privređivanja. Najčešće se javljaju u poljoprivredi ali se mogu javiti i u drugim privrednim granama.

Diferencijaln urentu Ӏ najlakše je objasniti na primeru iz zemljotradnje. Svaka parcela emlje ima svoju plodnost. Znamo da se cene u poljoprivredi formiraju na bazi uslova koje daje prinos sa najneophodnije parcele koja se obađuje. Plodnije pacele odbacuju prinose po ceni proizvodnje koja je niža od najneophodnije parcele, ali se proizvodi sa svih parcela prodaju po jedinstvenim cenama, koje se obrazuju na bazi regulativne cene. Regulativna cena je pogodna za formiranje društvene cene proizvodnje.

Za objašnjenje kako se formira diferencijalna renta, uzećemo sledeci primer gde su tri parcele iste veličine ali različite plodnosti i u koje je uložen isti kapital. Prosečna profitna stopa je 10%

Diferencijalna renta Ӏ

Klasa zemlje

KapitalPrinos u mc

Cena u mc

UkupnoDruš.cena

u mcUkupno

Diferen.

renta

Ӏ 140000 50 2800 3080 145000 7700 231000

ӀӀ 140000 40 3500 3850 154000 7700 154000

ӀӀӀ 140000 20 7000 7700 154000 7700 -

U ovom slučaju parcele jedan i dva odbacile su diferencijalnu rentu s obzirom da je njihova plodnost veća za 30, odnosno za 20, u odnosu na parcelu tri.

Diferencijalna renta Ӏ predstavlja takođe i ekstraprofit koji nastaje zbog različite udaljenosti parcela od tržišta. Odnosno, ako predpostavmo da se parcele imaju iste prinose, odnosno da su istog stepena plodnosti, ali da su ratličito udaljene od tržišta, zakupci će imati ražličite troškove dopremanja (transporta) proizvoda do tržista.

16

Page 17: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Diferencijalna renta ӀӀ. Ova renta se javlja kao rezultat dodatnog plasmana kapitala u zemlji. Naime, tokom zakupnog ugovora zakupac vrši određena ulaganja (bolja obrada zemljišta, đubrivo, izgradnja novih objekata, sistema za navodnjavanje, melioracija zemljišta i sl.). ova renta ima izvesne specifičnosti koje se razlikuju od diferencijalne rente Ӏ. Prva specifičnost je u tome sto se ovaj ekstra profit ne pretvara tako jednostavno u rentu kao sto je slučaj u diferencijalnoj renti Ӏ.

U oba slučaja obrazuju se ekstra profiti i različite stope ekstra profita ravnomerno za različite delove vrednosti kapitala. A renta nije ništa drugo do jedan oblik ovog ekstra profita, koji sačinjava njenu supstancu.

Za vreme trajanja zakupa ekstra profit pripada zakupcu pa tek posle njegovog isteka on se pretvara u diferencijalnu rentu ӀӀ. To je moguće az to sto se rezultati naknadnog ulaganja obično protežu na više godina.

Diferencijalna renta ӀӀ

Par

cela

Kap

ital

Pri

nos

Cen

a ko

stan

ja

10%

p.p

Indi

v.ce

na

u m

c

Uku

pno

Dru

s.ce

na

u m

c

Uku

pno

Dif

eren

.re

nta

Ӏ

Dif

eren

.re

nta

ӀӀ

A 140000 20 7000 700 7700 154000 7700 154000 - -

B 140000 25 6160 616 6776 154000 7700 1925000 38500 -

C 140000 40 3500 350 3850 154000 7700 308000 - 154000

U ovom primeru ponovo ulaganje u pacelu B dalo je prinos od 40 me. Pošto je to veći prinos nego prinos sa regulative parcele (20 me) to je dalo ekstra profit od 145.000, koji će se po isteku ugovora o zakupu pretvoriti u diferencijalnu rentu ӀӀ.

Apsolutna renta. Bilo koja parcela zemlje, bez obzira na svoju plodnost ukoliko se itdaje u zakup, odbacuje određenu rentu. Takva renta koju odbacuje svaka pacela zemlje,

17

Page 18: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

bez obzira na svoju plodnost ukoliko se izdaje u zakup, naziva se apsolutna renta. Uzrok njenog postojanja je postojanje privatnog vlasništva na zemljom. Dakle, apsolutna renta proizilazi iz monopola privatne svojine nad zemljom kao prirodno ograničenom faktoru proizvodnje i iz nižeg organskog sastava kapitala u poljoprivredi u odnosu na druge grane proizvodnje.

Monopolska zemljišna renta. Nastaje kao rezultat potrebnih prirodnih uslova datog zemljišta (kvalitet, broj sunčanih dana, broj kišnih dana, nagib prema suncu, klima i sl.) na kojem se uzgajaju proizvodi posebne vrste i kvaliteta (mediteranski proizvodi, rano voće i povrće, posebne vrste vina i sl.). Ovako zemljište je ograničeno te omogućava proizvodnju ograničene (nedovršene) količine takvih proizvoda, što omogućuje vlasnicima ovih parcela da ekonomski valorizuju i koriste te pogodnosti. Zbog ograničene ponude formira se monopolska cena koja je iznad njihove vrednosti.

Cena zemlje. Predstavlja iracionalnu cenu, jer zemlja nije roba, odnosno nema vrednost pošto nije rezultat opredmećenog ljudskog rada, već je dar prirode. Ali ona ima prometnu vrednost, odnosno tržišnu cenu, zato što svom vlasniku omogućava i pruža pravo na ekstraprofit u vidu zemljišne rente. To znači da se zemlja ne kupuje i prodaje radi vlasništva kao takvog, već zbog toga što vlasništvo omogućava prisvajanje zemljišne rente. Time cena zemlje predstavlja kapitaliziranu zemljišnu rentu.

Dakle, cena zemlje se izračunava putem kapitalizacije prihoda, odnosno putem kapitalizacije zemljišne rente na sledeći način:

Kao što se vidi iz obrasca, cena zemlje zavisi od veličine rente i od visine kamatne stope, kao i od kretanja ponude i tražnje za zemljom. Sa razvojem kapitalizma cena zemlje pokazuje tedenciju rasta. Naime, s jedne strane ne dolazi do porasta rente, a s druge strane dolazi do pada kamatne stope.

18

Page 19: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

Korisnicki trošak. Prepoznali smo u prethodnom tekstu da je ukupni granični trošak proizvodnje ograničenog resursa viši od graničnog troška vađenja tih resursa iz zemlje. Tu očito postoji dodatni oportunitetni trošak, zato što proizvodnja i prodaja jedinice resursa danas onemogućava proizvodnju i prodaju u budućnosti. Taj oportunitetni trošak nazivamo korisnički trošak proizvodnje.

Prirpdni izvori kao input proizvodnje-cena upotrebe ograničenih resursa. Osim mašina i dr.opreme koje je čovek napravio, i prirodni izvori su važan input u mnogim proizvodnim procesima. Mikroekonomska analiza omogućava uvid u određene interese u slučaju iscrpivih izvora. Iscrpivi izvor je onaj izvor koji ljudi ne mogu obnoviti.

19

Page 20: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

4. ZAKLJUČAK

U ovom radu objasnili smo kakvu ulogu igraju u procesu proizvodnje rad, zemlja i kapital. Teorija koju smo analizirali zove se neoklasicna teorija raspodele. Prema neoklasicnoj teorijij, iznos koji se placa za svaki faktor proizvodnj zavisi od ponude i tražnje zatim faktorom. Tražnja zavisi od marginalne produktivnosti konkretnog faktora. U ravnoteži,svaki faktor proizvodnje ostvaruje vrednost svog marginalnog doprinosa proizvodnji dobara iusluga.

Na konkurentnim tržištima radnici zarađuju nadnicu koja je jednaka vrednosti njihovog marginalnog doprinosa , proizvodnji dobara i usluga. Međutim , postoji mnogo toga što utiče na vrednost marginalnog proizvoda. Preduzeća bolje plaćaju one radnike koji su talentovaniji, vredniji ,iskusniji, obrazovaniji, jer su takvi radnici i produktivniji. Naravno da se manje plaćaju oni radnici koje potrošači diskriminišu, jer takvi radnici manje doprinose prihodima preduzeća. Teorija koja je ovde analizirana o tržištu rada objašnjava zašto neki radnici imaju veće plate od drugih radnika. Ta teorija ne kaze da je rezultirajuća podela dohotka na bilo koji način  JEDNAKA, PRAVEDNA I POŽELJNA. To je zapravo tema i pitanje koje sam postavila u uvodu ovog rada…

20

Page 21: Seminarski Rad Iz Ekonomije

Tržište faktora proizvodnje-seminarski rad

5. LITERATURA

1. J. Jednak, R. Tomic, “Osnovi ekonomije” , Novi Sad, 2007.god

2. S. Jokić, “Politička ekonomija”, Leposavić, 2004. god

3. S. Jokić, “Politička ekonomija”, Beograd, 2003.god

4. K. Marks “Kapital”, Tom I, II,III, Beograd, Kultura, 1947-1948.god

21