SEMINARSKI RAD

Tema: Cloud computing

Predmet: Poslovna informatika

Mentor: Prof. Dr. Aida Habul Student: Adela Durović

ass. Amra Rizvić Index br. 72859

Novembar, 2014

S A D R Ž A JUVOD...................................................................................................................4

Definicija i metodologija.......................................................................................5

Osnove Cloud computinga.................................................................................5

Historija Cloud computinga...............................................................................6

Tipovi servisa u Cloud Computingu..................................................................7

Infrastructure as a Service - IaaS....................................................................7

Platform as a Service - PaaS...........................................................................7

Software as a Service - Saas...........................................................................7

Implementacijski modeli....................................................................................9

Public Cloud (Javni oblak)..............................................................................9

Private cloud (Privatni oblak).......................................................................11

Hybrid cloud (Hibridni oblak)......................................................................12

Community cloud (Zajednički oblak)...........................................................12

Cloud tehnologija u poslovanju...........................................................................13

Ekonomski aspekti...........................................................................................13

Sigurnost i osobine Cloud computinga...............................................................14

Prednosti...........................................................................................................14

Prednosti koje donosi novi poslovni model za „obične‟ korisnike..............14

Prednosti koje donosi novi poslovni model za profesionalne informatičare 15

Nedostaci..........................................................................................................16

Rizik.................................................................................................................16

ZAKLJUČAK.....................................................................................................18

LITERATURA....................................................................................................19

2

UVOD

Ideja o računarstvu u oblaku se temelji na ideji plaćanja po potrebi. Bilo bi odlično kada bi sve troškove u životu plaćali na način na koji se plaćaju usluge i aplikacije smještene u oblak – naplata po potrošnji. Napretkom informacijske tehnologije tokom zadnjih godina sve se više razvija vizija o računarstvu u oblaku. Razvojem Interneta i povećavanjem brzina pristupa omogućeno je da se određeni zadaci obavljaju udaljeno. Ideja je da korisnik umjesto ulaganja u nova računala i opremu može s postojećom ili slabijom opremom dobiti uslugu za koju je potrebna naprednija arhitektura. Internet se danas sve više koristi i kao sredstvo povezivanja ljudi. Društvene mreže su osvojile svijet i u potpunosti promijenile način komunikacije. Zahvaljujući njima ljudi danas ostaju u kontaktu s drugima uglavnom elektroničkim putem, objavljujući vlastite profile te prezentirajući sebe.Završni rad opisuje koncept računarstva u oblaku iz aspekta podrške uslugama društvenog umrežavanja. Navedene tematike rada su organizirane kroz šest poglavlja. U prvom poglavlju dana je slika o ideji računarstva u oblaku te razlike između klasičnog modela i modela zasnovanog na oblaku. U iduća tri poglavlja opisani su modeli usluga, odnosno modeli primjene računarstva u oblaku te su predstavljeni najpopularniji komercijalni računalni oblaci. Peto poglavlje obrađuje tematiku društvenog umrežavanja, dok je u zadnjem poglavlju opisana izvedba usluge društvenog umrežavanja zasnovane na računarstvu u oblaku.

3

Slika 1.

Definicija i metodologija

Osnove Cloud computingaCloud computing se posljednjih godina počeo mnogo više koristiti. Razlog tome je jer se želi istaknuti važnost Interneta u transformiranju konvencionalnog pristupa informatici. Inspiriran metaforom o Internetu kao apstraktnom “oblaku”interakcija, pojam najšire označava tehnološku infrastrukturu i platforme bazirane na Internetu, koji masovnim korisnicima omogućuju jednostavno i funkcionalno ophođenje najrazličitijim elektroničkim uslugama i servisima. Iako ga je najbolje shvatiti kao univerzalni tehnološki koncept, računalstvo u oblaku teško je svesti na vrlo usku i konciznu definiciju budući da može obuhvaćati širok spektar značenja. Postoji više različitih definicija Cloud computing-a, navedimo neke:

Cloud computing je model koji omogućava stalan, pogodan i na zahtjev mrežni pristup dijeljenim podesivim kompjuterskim resursima (mrežama, serverima, memorijama, aplikacijama i servisima) koji mogu biti brzo pribavljeni i otpremljeni sa minimalnim rukovođenjem ili interakcijom provajder usluga. Cloud model je sastavljen od pet ključnih osobina, tri uslužna modela i četiri implementacijska modela (U.S. National Institute of Standards and Technology).

Oblast računarstva u kojoj se veoma skalabilni informatički kapaciteti obezbeđuju u vidu usluge isporučene putem interneta brojnim eksternim potrošačima (Gartner).

Apstrahovana, visoko skalabila i kontrolisana kompjuterska infrastruktura koja hostuje aplikacije namjenjene krajnjim korisnicima i čije se usluge naplaćuju na bazi ostvarene potrošnje (Forrester).

4

Historija Cloud computinga

Porjeklo termina Cloud computinga je nejasno, ali vodi do korištenja nacrta stilskih oblaka kojima se označavala mreža u dijagramima kompjuterskih i komunikacijskih sistema. Kao što je već prethodno navedeno, riječ „cloud“ predstavlja metaforu koja je korištena za internet i predstavljala je njegov simbol još od rane 1994.godine. Osnovni koncept Cloud computinga datira od 1950-te, kada ogromnimainfrejm postaje dostupan u akademijama i korporacijama, dostpuni putem terminalnih kompjutera. Kako bi nadoknadili za skupe mainfrejmove, došlo je do promjene koja je omugućavala višestrukim korisnicima dijeljenje fizičkog pristupa kompjuterima od strane višestrukih terminala kao i da dijele procesorsko vrijeme što je dovelo veliki povrat na tu investiciju.Sljedeći zaokret koji je doveo do cloud sistema kakav je sada dogodio se 1990-te kada telekomunikacijske kompanije počinju nuditi mnogo kvalitetnije usluge po puno nižoj cjeni poznate kao usluge virtualnih privatnih mreža (VPN) umjesto point-to-point usluga.

Rastom Interneta, nije bilo potrebe ograničiti kolaborativan rad na projektima i dokumentima na samo jednu mrežu, već se taj rad primjenjuje na korisnike sa više lokacija kao što su projekti nekoliko organizacija ili kompanija. Za takav rad više nije bila bitna geografska pozicija, bitno je bilo smještanje projekta u cloud, kako bi mu se moglo pristupiti sa bilo koje lokacije. Koncept cloud computinga razvijao se u preduzećima koji su imali velike kapacitete servera kao što je Google. Veliki poslužiteljski kapacitet iskoristili su za aplikacije bazirane na webu tj. u cloudu. Osim Google-a među pionirima cloud tehnologije su IBM i Sun Systems. Danas, ljudi koriste cloud servise kako bi spremali, stvarali, dijelili, tražili i organizirali najrazličitije podatke a u budućnosti, usluga cloud computinga će biti ne samo na računalima, već na svim uređajima koji se mogu spojiti na Internet kao što su mobilni uređaji, automobili, televizori nove generacije itd. (Miller, 2009.)

5

Tipovi servisa u Cloud Computingu

Usluge koje pruža računalstvo u oblaku uglavnom se dijele na:

1. infrastrukturu računalnog oblaka (Infrastructure as a Service, IaaS), Kao usluge dostavljaju se računalni, memorijski i mrežni resursi, tj. korisnik unajmljuje hardver, bez da ga je zapravo kupio. Prednosti IaaS-aumjesto pribavljanja vlastitih resursa: ušteda vremena i novca, znaţni računarski resursi,nema troškova unaprijed, resursi ne ostaju neiskorišteni kad ih ne trebamo, skalabilnost,mogućnost rezervisanja dodatnih resursa prema potrebi.

Najpoznatiji pružatelj Iaas-a je Amazon sa svojim Amazon Elastic Compute Cloud.

2. platformu (Platform as a Service, PaaS), Kao usluga dostavlja se softversko okruženje (npr. operacijski sistem) potrebno kako bi se razvila neka aplikacija. PaaS predstavlja koncept iznajmljivanja kompletnih razvojnih platformi u obliku usluga. Od poznatijih tu je Google App Engine, Microsoft Azure Services Platform.

Sastoji se od hardverske infrastrukture I razvojnog okruženja (IDE) što znači:

Razvoj, konfigurisanje i postavljanje aplikacija moguće je korištenjem običnog Internet browsera

Mnogo aspekata razvoja programskog proizvoda je automatizirano (uključena infrastuktura i softverska platforma, održavanje, sigurnosne kopije, skalabilnost)

Mogućnost korištenja mnogih gotovih softverskih komponenti Ograničenje podržanim tehnologijama i programskim jezicima.

6

Slika 2.

3. softver (Software as a Service, Saas) kao usluga omogućava  se korištenje aplikacija i usluga na Internetu bez prethodne instalacije na računaru. To je model koji isporučuje softver na zahtjev, prema kojem korisnici plaćaju pristup i korištenje funkcionalnosti softvera u obliku web aplikacija, preko Interneta, umjesto kupnje licenci za kompletne softverske pakete za lokalne računare ili provajdere. Dostupnost preko Internet browser-a (nema instalacije, nezavisnost o OS i vrsti računara) Dostupnost na zahtjev (ne kupuju se licence, registracija)

7

Slika 3.Slika 4.

Plaćanje na temelju korištenja (ne kupuju se licence, registracija)

Minimalni IT zahtjevi (investicije, administriranje)

Odličan primjer je svima poznati Gmail.

8

Slika 5.

Slika 6.

 

9

Slika 7.

Implementacijski modeli

Implementacijski modeli su sljedeći:

Public Cloud (Javni oblak)

Private Cloud (Privatni oblak)

Community Cloud (Zajednički)

Hybrid Cloud (Hibridni oblak)

Sada ćemo ukratko objasniti svaki od njih.

10

Slika 8.

Public cloud (Javni oblak)

Infrastruktura oblaka je dostupna javnosti ili velikoj industrijskoj grupi i u vlasništvu je organizacije koja je davatelj cloud usluga. Jedna od prednosti ovakvih oblaka je ta što oni mogu biti znatno veći nego neki privatni oblaci određenih kompanija i mogu rasti ili se smanjivati, sve u zavisnosti od zahtjeva. Također, rizik vezan za sigurnost i infrastrukturu se prebacuje na davatelja usluga, pa čak i ako je samo privremeno to može biti jako pogodno.Ono što je još karakteristično za ovu vrstu oblaka je to što se aplikacije različitih kljienata najčešće nalaze zajedno pohranjene u sistemima za posluživanje, mrežama i slično te se onda može postaviti pitanje o sigurnosti vlastitih podataka. Sami serveri su udaljeni od prostorija samih klijenata. Primjeri javnih oblaka su Amazon Web Services, Google App Engine,Salesforce.com i Microsoft Windows Azure.

Private cloud (Privatni oblak)

11

Slika 9.

U ovome slučaju infrastrukturom clud computinga može upravljati samo jedna organizacija i niko drugi. Tada je pitanje sigurnosti vlastitih podataka u potpunosti riješeno i same organizacije imaju potpunu kontrolu i nadzor svojih podataka. One organizacije koje posjeduju privatne oblake na njima mogu instalirati aplikacije, programe, pohranjivati podatke itd.

Hybrid cloud (Hibridni oblak)

12

Slika 10.

Ova vrsta oblaka na neki način predstavlja kombinaciju kako privatnog tako i javnogoblaka. Ako su podaci mali ili aplikacije ne pamte stanja, hibridni oblak može biti bolje rješenje od prepisivanja velike količine podataka u javni oblak (u kojem se izvodi jednostavna obrada).Hibridni oblaci susreću se sa složenosti određivanja kako raspodijeliti aplikacije po javnom i privatnom oblaku.

Community cloud (Zajednički oblak)

 Infrastrukturu ovog oblaka, kako mu samo ime kaže koristi više organizacija sa zajedničkim potrebama i misijama, njima mogu upravljati same organizacije, ali i poslužitelji.

13

Slika 11.

Slika 12.

Cloud tehnologija u poslovanju

Ekonomski aspekti

Ukoliko se postavimo u ulogu jedne korporacije, za naše poslovanje će biti potreban i sektor IT službe. Da bi smo pratili nove trendove na tržištu potrebno je izgraditi veliki informacijski sistem koji bi nas doveo do velikih ulaganja. Pored kupovine tehničke opreme koja nam je potrebna, dodatnih elemenata koji su nam potrebni za korištenje iste potrebno bi bilo i platiti posebno osoblje koje bi brinulo o čitavom tom sistemu. Dakle, ova opcija nam i nije baš najisplativija, a pored toga ako uzmete u obzir da korištenjem „oblaka“ iznajmljujemo infrastrukturu (nema svih gore navedenih troškova) dobivamo tačno ono što smo htjeli od naše IT službe. Troškovi nisu veliki, investicije koje trebamo pokrenuti su ravne nuli, nisu vrijedne ni spomena kada uzmemo u obzir koliko smo mogli potrošiti na istu stvar dolazimo do zaključka da je Cloud tehnologija sa ekonomskom aspekta savršena za unaprijeđenje naše organizacije.

14

Slika 13.

Sigurnost i osobine Cloud computinga

Prednosti

Prednosti računalskog oblaka su mnogobrojne al vrlo je važno posmatrati ih sa dva aspekta, kao „običnog“ korisnika cloud sistema i kao profesionalnog informatičara, odnosno kompaniju.

Prednosti koje donosi novi poslovni model za „obične‟ korisnike su sljedeće:

 1.Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši).

 2.Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške.

 3.Programska podrška i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristupinternetu.

4.Manji troškovi odrţavanja i nadogradnje programske podrške.

 5.Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera,licenci za poslužitelje operativne sisteme, baze podataka, servere za elektroničku poštu, njihovu instalacijui konfiguraciju te kasnije održavanje.

 6. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

15

Prednosti koje donosi novi poslovni model za profesionalne informatičare su sljedeće:

1. Dostupnost   aplikacija:

a) sa svake lokacije koja ima pristup internetu iputem njega računskom centru,

b) velik broj računara omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski svaki računski centar ima redundantnu (zalihosnu, višestruku) infrastrukturu, počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sistema napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog osoblja za podršku.

2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):  

a) Cloud computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima;

b) Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni procesprogramska podrška se razvija kao da se planira opsluživati jednog korisnika, ainfrastruktura računskog centra i platforme omogućava da se takva aplikacija "klonira"i opslužuje veliki broj korisnika u isto vrijeme). U konfiguraciji Cloud computing platforme moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnimpotrebama da bi se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika. 3.Fleksibilnost   u   mijenjanju   i   prilagodbi   aplikacija:

a)  Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa

b) Par ametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.

4.Stalno praćenje rada i   održavanje infrastrukture:

a) Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sistema te stalni nadzor performansi rada)

Smještajem aplikacija u "oblak", taj trošak je višestruko manji, a kvaliteta usluge i p erformanse se često povećavaju.

16

Nedostaci

Zahtijeva stalnu internet konekciju što znači da je nemoguće koristiti Cloud computing u tom slučaju, a samim tim nemoguće je pristupiti bilo čemu na oblaku, pa tako i vlastitim podacima. Tada je nemoguće bilo šta raditi i ukoliko se ovo desi to može predstavljati problem za samo kompaniju ili korisnika.

Rizik

Ako postoji jedan kamen spoticanja za Cloud computing, to je sigurnost. Mnogi su u strahu od hakera koji ponekad upadnu i u čak dobro zaštićene sisteme i dolazi do krađe virtualnih informacija. Ideja da bi netko mogao pohraniti sve svoje informacije online, gdje postoji mogućnost da neko dođe do tih informacija, ma kako ona mala bila, ne sviđa se pojedinim skeptičnim direktorima velikih korporacija. Korisnici bi trebali prikupiti što više informacija o ljudima koji upravljaju podacima. Trebali bi od davatelja usluga zatražiti informacije o zapošljavanju i nadzoru privilegiranih administratora i provjerama ovlasti njihovih pristupa. Još jedna od možda negativnih strana je ta što korisnik nema točan uvid gdje su njegovi podaci u „oblaku“ pohranjeni. On ne mora znati čak ni državu u kojoj će biti pohranjeni. Podaci se u oblaku uobičajeno nalaze u zajedničkoj okolini s podacima drugih korisnika.

Još jedno pitanje koje se postavlja je šta ukoliko se desi neka neplanirana nesreća,kako će se podaci u tom slučaju zaštiti. Za sada pitanja je mnogo, ali davatelji cloud computing usluga ove probleme za sada rješavaju na najbolji mogući način.

17

ZAKLJUČAK

Cloud computing je tehnologija koja se i dalje razvija i njeno korištenje zasigurno sa sobom nosi određene rizike. Sa druge strane osnovna ideja Cloud computinga je da se olakša poslovanje organizacije, samo troškovi su znatno smanjeni, izbjegnuti su troškovi kupovanja skupih programa i usluga. Korisnici Cloud computinga plaćaju usluge samo onda kada ih koriste. Korisnici imaju jednostavan pristup aplikacijama i podacima. Sve je ovo razlog da većina organizacija danas prelazi na korištenje Cloud computinga. Kako je stanje današnje ekonomije nestabilno, to većini odgovara ovaj način plaćanja usluga od nekih fiksnih cijena.Samim tim se smanjuje i rizik poslovanja. Kako bi se zadovoljile potrebe tržišta preduzeća moraju konstantno razvijati i mijenjati svoje usluge i proizvode. Cloud tehnologija omogućuje kolaborativan rad više preduzeća kao jedno, povećava se efikasnost, inovativnost i odgovornost. Na kraju postoji mogućnost da će cloud computing postati dominantan u budućnosti i da će ga ukoliko se riješe svi sigurnosti problemi velika većina organizacija koristiti u svom poslovanju.

18

LITERATURA

1) Miller M.(2009). Cloud computing web based applications taht change the way you work and collaborate online. Que publishing.

2) Milić A. (2010). Cloud Computing kao infrastruktura za e-obrazovanje. Magistarski rad, Beograd.

3) Gackić A. (2014). Mogućnost upotrebe cloud tehnologije u poslovanju. Diplomski rad, Sarajevo : Ekonomski fakultet u Sarajevu

4) Kazagić A. (2012). Cloud Computing, Diplomski rad, Sarajevo : Ekonomski fakultet u Sarajevu

5) Davidović N., Vujović V., Kovačević B., Panjkov D. (2012). Računarstvo u oblaku – Windows Azure platforma, INFOTEH-JAHORINA. Vol 10. Str. 734-738.

19