1. UVOD

Morfološka antropometrija primjenjuje se u brojnim područjima: u sportu i sportskoj

medicini, pedijatriji i školskoj medicini, za praćenje rasta djece i omladine, ergonomiji i

industriji, u okviru standardnih postupaka u praksi, za procjenu stanja uhranjenosti, kao i za

naučna istraživanja morfoloških karakteristika tijela tokom rasta i razvoja, povezanosti

tjelesnih dimenzija s drugim antropološkim karakteristikama, te u analizi populacijske

strukture. Morfološka antropometrija je metoda koja obuhvata mjerenje ljudskog tijela, te

obradu i proučavanje dobivenih mjera.

Kako je antropometrija metoda pri kojoj mjerilac izvodi mjerenja pomoću mjernih

instrumenata, greška u antropometriji proizilazi iz greške mjerioca ili iz greške

instrumenta. Da bi greška mjerenja bila što manja mjerenja treba provoditi:

1. Uvijek u isto doba, pojedine antropometrijske dimenzije, prije svega visina i masa

tijela, variraju u toku dana ovisno o utjecaju vanjskih faktora ( prehrane, tjelesne

aktivnosti ).

2. Uvijek istim instrumentima, koji su propisani za antropometrijsko mjerenje i

kalibrirani u metričkom sistemu.

3. Uvijek isti ispitivač, s obzirom da postoje znatne razlike u očitavanju rezultata,

iskustvu, primjeni tehnike između mjerilaca. Interindividualne pogreške veće su od

intraindividualnih pogrešaka, odnosno pogrešaka koje čini isti mjerilac u

ponavljanim mjerenjima.

4. Uvijek istom tehnikom, istovjetnost tehnike mjerenja propisane Međunarodnim

biološkim programom (IBP) za 39 mjera omogućava poređenje rezultata mjerenja.

1

2. MJERENJE MORFOLOŠKIH KARAKTARISTIKA

Morfološka antropometrija je metoda koja obuhvata mjerenje ljudskog tijela, te obradu

i proučavanje dobivenih mjera. Primjenjuje se u brojnim područjima: u sportu i sportskoj

medicini, pedijatriji i školskoj medicini, za praćenje rasta djece i omladine, ergonomiji i

industriji, u okviru standardnih postupaka u praksi, za procjenu stanja uhranjenosti, kao i

za naučna istraživanja morfoloških karakteristika tijela tokom rasta i razvoja, povezanosti

tjelesnih dimenzija s drugim antropološkim karakteristikama, te u analizi populacijske

strukture. U morfološkoj antropometriji služimo se sa metričkim sistemom, odnosno

osnovnim mjernim jedinicama metričkog sistema. Kako je antropometrija metoda pri

kojoj mjerilac izvodi mjerenja pomoću mjernih instrumenata, greška u antropometriji

proizilazi iz greške mjerioca ili iz greške instrumenta. Da bi greška mjerenja bila što

manja mjerenja treba provoditi:

1. Uvijek u isto doba, pojedine antropometrijske dimenzije, prije svega visina i masa

tijela, variraju u toku dana ovisno o utjecaju vanjskih faktora ( prehrane, tjelesne

aktivnosti ).

2. Uvijek istim instrumentima, koji su propisani za antropometrijsko mjerenje i

kalibrirani u metričkom sistemu.

3. Uvijek isti ispitivač, s obzirom da postoje znatne razlike u očitavanju rezultata,

iskustvu, primjeni tehnike između mjerilaca. Interindividualne pogreške veće su od

intraindividualnih pogrešaka, odnosno pogrešaka koje čini isti mjerilac u

ponavljanim mjerenjima.

4. Uvijek istom tehnikom, istovjetnost tehnike mjerenja propisane Međunarodnim

biološkim programom (IBP) za 39 mjera omogućava poređenje rezultata mjerenja.

Neke od mjera koje propisuje IBP ne zahtijevaju osobitu pozornost u sportu, npr:

širina usta ili debljina usnica, dok na drugoj strani su za sport zanimljive mjere koje ovaj

program ne propisuje, primjerice debljina kožnog nabora na potkoljenici. Antropometrijske

mjere koje se koriste u antropometrijskim istraživanjima, kao i metodologija mjerenja su:

2

Mjere longitudinalne dimenzionalnosti:

- visina (dužina) tijela

- suprasternalna visina

- sjedeća visina

- visina tibiale

- dužina noge (visina spinae ili acaeanterior superior)

- dužina potkoljenice

- dužina stopala

- dužina ruke

- dužina nadlaktice

- dužina podlaktice

- dužina glave

Mjere transverzalne dimenzionalnosti:

- biakromijalni raspon ramena

- bikondilarna širina nadlaktice

- bikondilarna širina femura

- širina zdjelice

- širina prsnog koša

- širina skočnog zgloba

- širina zapešća

- širina šake

- širina glave

Mjere mase i voluminoznosti tijela:

- masa tijela

- opseg nadlaktice (opružene

- opseg potkoljenice

- opseg natkoljenice

- opseg prsnog koša

- opseg nadlaktice (pri fleksiji i kontrakciji)

- dubina prsnog koša

- opseg glave

3

- mjere debljine potkožnog masnog tkiva – kožni nabori

- kožni nabor nadlaktice (tricepsa)

- kožni nabor na leđima (supskapularni)

- kožni nabor na trbuhu

- kožni nabor potkoljenice

Ostale IBP mjere :

- širina donje čeljusti (širina donjeg dijela lica)

- širina lica

- morfološka visina lica

- širina usta

- debljina usnica

- visina nosa

- širina nosa

IBP predviđa da se mjerenje na simetričnim dijelovima tijela provode na lijevoj strani

tijela. Valja napomenuti da su se prije donošenja ovog programa, prema tablici po Martinu,

mjerenja provodila na desnoj strani. Mjerenje na desnoj strani predviđa u uputama iz 1974

godine i International Committee for the Standardization of Pysical Fitness Tests,

Cilj standardizacije antropometrijskih postupaka bio je stvoriti mogućnost valjane

usporedbe rezultata te ukloniti pogreške koje su prizilazile iz nesuglasica oko položaja tijela

pri mjerenju, zatim mjernih instrumenata, te tehnike mjerenja. Međutim, standardizacija

mjernog postupka nije u mogućnosti otkloniti pogrešku koja prozilazi iz individualnih razlika

u rezultatima mjerenja različitih mjerilaca, individualnih razlika u rezultatima mjerenja istog

mjerioca i varijabilnosti nekih antropometrijskih dimenzija u funkciji vremena. Na temelju

procjene pouzdanosti mjerenja Stojanović i saradnici zaključuju da se niti jedna

antropometrijska mjera ne može sa dovoljnim stepenom reprezentetivnosti procjeniti malim

brojem mjerenj, posebno jednim mjerenjem, jer se time unosi značajna količina slučajne i

sistematske pogreške.

Ovi autori s toga predlažu za naučna istraživanja uvođenje ponavljanih mjerenja: šest

puta za svaku antropometrijsku varijablu od šest mjeritelja. U primjenjenoj antropometriji

ipak smatraju dovoljnim jednokratno metodloški standardizirano mjerenje antropometrijskih

4

dimenzija, s obavezom da se mjerenja kožnih nabora i transverzalnih dimenzija skeleta

provode tri puta.

Uslovi mjerenja:

- antropometrijsko mjerenje vrši se u prvim prije podnevnim satima.

- instrumenti moraju biti standardne izrade i baždareni najmanje svakog dana prije

početka mjerenja.

- prostorija u kojoj se mjeri treba da bude dovoljno prostrana i dobro osvjetljena.

- temperatura vazduha da bude takva da se svučeni ispitanici osjećaju udobno.

- pri mjerenju u prostoriji s ispitivačem i osobom koja upisuje rezultate može se

nalaziti grupa od najviše 3-5 ispitanika istog pola i uzrasta.

- ispitanici koji se mjere moraju da budu bosi i samo minimalno obučeni (muške

osobe u gaćicama, a ženske osobe u gaćicama i prslučiću).

- ispitanik koji pristupa mjerenju ne smije imati značajnije izražene tjelesne

nedostatke koji mogu uticati na rezultat mjerenja.

- na svakom ispitaniku prije mjerenja treba precizno odrediti i obilježiti relevantne

antropometrijske tačke i nivoe koji su značajni za programu mjerenja.

- pojedine parametre treba da mjeri uvijek isti ispitivač.

- mjerilac čita rezultat mjerenja dok je instrumentna ispitaniku, a osoba koja upisuje

rezultat glasno ponovi rezultat prije upisa u listu mjerenja.

- pri mjerenju parnih segmenata tijela, mjerenje se vrši se na lijevoj strani tijela.

Pogreške mjerenja moguće je smanjiti:

1. izborom iskusnih pouzdanih mjerilaca

2. korištenjem kvalitetnih mjernih instrumenata

3. višestrukim ponavljanjem pojedine mjere

4. razumnom organizacijom mjerenja

U svakodnevnom radu najčešće dimenzije tijela mjerimo jedanput, s zuzetkom mjera kožnih

nabora koje mjerimo tri puta u nizu. Pri tome u razmatranje uzimamo srednju vrijednost.

5

Osnovni antropometrijski instrumentarij čini:

1. vaga

2. antropometar

3. pelvimetar

4. kefalometar

5. klizni šestar

6. šestar za mjerenje kožnih nabora ( kaliper )

7. centimetarska traka

Vaga je mjerni instrument koji služi za mjerenje tjelasne mase. Preporučuje se korištenje

tzv. Medicinske decimalne vage s pomičnim utegom. Preciznost skale iznosi 0,1 kg. U

terenskim istraživanjima često se pribjegava upotrebi portabilne vage na pero. Tačnost

mjerenja ove vage određena je na 0, 5 kg, a raspon skale seže do 130 kg. Ova vaga sa

upotrebom mijenja svoja svojstva pa je češće treba kalibrirati nakon svakog mjerenja.

Slika 1. Vaga

Antropometar je mjerni instrument u obliku metalnog štapa četverouglog profila, koji

na sebi ima nepomični i pomični krak. Može se rastaviti na četiri jednaka dijela, gornji kraći

ili duži dio upotrebljava se kao skraćeni antropometar. Ukoliko se koristi u cjelosti služi za

mjerenje visine tijela, raspona ruku, sjedeće visine tijela, dužine noge. U svom tzv.

Skraćenom obliku koristi se za mjerenje manjih dužinskih dimenzija i raspona, npr. dužine

ruke, stopala,potkoljenice i dr. Skraćeni antropometar može se koristiti umjesto pelvimetra.

6

Antropometar ima dvije skale, jednu kada koristi u cjelosti – raspona 210 cm, te jednu koja se

koristi pri očitanju sa skraćenog anttropometra – raspona 95 cm. Preciznost skale je 0,1 cm.

Očitavanje se vrši na gornjem otvoru uz liniju koja je indikator očitanja kada se koristi

antropometar u cjelosti. Na skraćenom antropometar očitavanje se izvodi na donjem otvoru uz

liniju vodoravne oznake.

Slika 2. Antropometar

Pelvimetar je instrument za mjerenje transverzalnih mjera npr. biakromijalni raspon,

bikristalni raspon, bitrohanterični raspon, širina grudnog koša. Sastoji se od dva zaobljena

kraka spojena vodoravnom šipkom na kojoj se nalazi mjerna skala.

Slika 3. Pelvimetar

7

Kefalometar je nstrument konstruiran analogno pelvimetru, no manjih je dimenzija.

Sliži za mjerenje manjih dužina i širina. Npr. dužina glave, širina glave, dijametar koljena.

Mjerna skala je raspona 30 cm. Baždarena je na 0,1 cm. Očitanje se izvodi kao na pelvimetru.

Klizni šestar je instrument oštrih završetaka za mjerenje manjih dužina ( dijametra

lakta, širine ručnog zgloba, širine stopala, širine šake, dužine stopala ). Postoji više

konstrukcija ovog instrumenta. Klizni šestar po Martinu ima mjernu skalu raspona 20cm, a

skala je baždirana na 0,1 cm. Očitanje se izvodi na liniji koja odgovara unutrašnjem luku

pomičnog kraka na skali.

Slika 4. Klizni šestar

8

Kaliper je instrument za mjerenje kožnih nabora, konstruiran je tako da omogućuje

hvatanje duplikature kože, te mjerenej kožnog nabora uvijek pod istim pritiskom. Postoji više

tipova kalipera. Pritisak na duplikaturi kože iznosi 10 g/mm❑2. Mjerna skala je raspona 60

mm, s tačnošću +0,5 % pune skale.

Slika 5. Kaliper

Centimetarska vrpca služi za mjerenje obima (obima glave, obim grudnog koša,

ekstremiteta). Preporučuje se upotreba metalne centimetarske trake. U nedostatku navedene

može se koristiti plastificirana. Platnena centimetarska traka nije primjerena u antropometriji

zbog viskog koeficijenta rastezljivosti platna od kojeg je sačinjena. Dužina centimetarske

vrpce iznosi 150 cm ili 200 cm. Tačnost mjerenja iznosi 0,1 cm.

Slika 6. Centimetarska vrpca

9

5. ZAKLJUČAK

Cilj standardizacije antropometrijskih postupaka bio je stvoriti mogućnost valjane

usporedbe rezultata te ukloniti pogreške koje su prizilazile iz nesuglasica oko položaja tijela

pri mjerenju, zatim mjernih instrumenata, te tehnike mjerenja. Međutim, standardizacija

mjernog postupka nije u mogućnosti otkloniti pogrešku koja prozilazi iz individualnih razlika

u rezultatima mjerenja različitih mjerilaca, individualnih razlika u rezultatima mjerenja istog

mjerioca i varijabilnosti nekih antropometrijskih dimenzija u funkciji vremena. Na temelju

procjene pouzdanosti mjerenja Stojanović i saradnici zaključuju da se niti jedna

antropometrijska mjera ne može sa dovoljnim stepenom reprezentetivnosti procjeniti malim

brojem mjerenja, posebno jednim mjerenjem, jer se time unosi značajna količina slučajne i

sistematske pogreške.

10

6. LITERATURA

- Milanović, D.; Heimer, S. (1997) Dijagnostika treniranosti sportaša, Zbornik

radova, Zagreb

- http://161.53.244.3/~ozren/FT/NM/antropometrija_datoteke/frame.htm

- http://www.scribd.com/doc/19681359/2-SMAJLOVIC-PREDAVANJE-Mjerenja-

Instrumentarij-i-Postupak

11